surazmjerno; za inozemstvo

ća

 

je listu_sd +donašanjem u kuću ili s poštom ma godinu K 5; ma po i

ne vrati M ad mil" pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došašto (| -., “

godišnje K 8% — Ko

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI “BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdafije i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovori urednik VLAHO KELEZ.

 

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 pari po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi.
Listovi nefrankirani ne primaju se, — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

— Rukopisi se me vraćaju.

 

 

 

 

 

: u a “ BI a TROI i I
Cijenimo da njom većinom, dok su manjine čisto isklju- ca od 838, pa ipak stranka s 416 glasova glas i po propor. sistemu jednoga :zastug-

4 : ..

Dogovori.
.. Na Setijskoj Rijeci počimlju već do-
govori izmegju delegata hrvatsko-šrp-
skih i Magjarskih. U tom  sudbonos-
aom tremutku, koji će imati nedogled-
nih posljedica, rekriminacije bile bi-ne-
patriotične, jer nebi -zacijelile ranu koja
nas tišti, a dale bi povoda jur gordomu
narodu da po svojim prestavnicima u-
kaže se uporniji u svojim zahtjevima.
Istina je, da je resolucija postavila
hrvatsko-srpske delegate u veoma škak-
ljiv škripac, jer su mnoge očite “naše
pravice mukom mimoišli; ali svak
je delegatima priznao nesebičnost i o-
tačbeništvo, pak se.lasno oni mogu iz
tog škripca izbaviti, te se staviti u
takov položaj, da domaji svojoj u-
čine tvarno dobro, i uklone sve one
opravdane bojazni, kojom je javnost
pratila taj vratolomni skok u neizvjesno.
Cijenimo da neće bit s gorega ako
kastimice naglasimo koje bi stanovište
hrvatsko-srpski delegati imali zauzeti.

Prije svega a_limine bi imali odbiti, ko+
jugod koncesiju kojom bi se« miateri-|

jalno ili moralno žrtvovao za ! volju
magjara ma bio i najmanji dio naše
domovine, ne isključivši patnicu Istru,
usvojeno Megjumurje, prijepornu Rije-
ku. Bosna i Hercegovina nek se izja-
ve slobodnim. glasovanjem ; pristanu li,
nek se pripoje Hrvatskoj.

Hrvatska ne može dopustiti da nje
zastupnici idu u Sabor, jer postaju ta-
kova brojna česnica, da za sebe ništa
važna ne mogu dostignuti. Kako ma-
gjari imadu :svoj- sabor, neka ga i Hr-
vatska ima, a skupni poslovi nek se
obavljaju delegacijam. Tijem saborima
pripada ravnopravna podpuna sloboda
legislative egsekutive. Svaki o sebi po-
sve neodvisno ne upravlja financijom,
trgovinom i prometom, tako da istinito
može kazati e je gospodar u kući svojoj.

Hrvatska opći izravno sa krunom, i
ima na glavi uprave svog Bana, koji
polaže račun saboru i kruni, da mu
se za to ne treba osvrćati na nikoga.

eka se čim prije sakupe delegati
iz Istre, Dalmacije i Hrvatske da se
dogovaraju skupa sa krunom kako bi
se sprovelo sjedinjenje sa  materom
zemljom. Dok to bude neka se prizna
pravovaljanost učenja i ispita na sveu-
čilištu u Zagrebu.

Uz takove uvjete, neka bi se dala
ruka prie Magjarima da i oni
za sebe izvojšte sve one slobode, koje
su više puta naznačiti u pregovorima
sa krunom; oni bi se morali obvezati
da će netom zauzmu vladi u tome
smjeru raditi pismenom priznanicom, a
naši bi se obvezali da bez njihovog
znanja i uogovora neće ništa ugova-
rati ma neznam s kijem.

z

to nalaže hrvatsko šrpskim-dilegatima:
kad bi eni o isposlovali, ne samo
da bi nestala svaka.Joporba i protiv-
ština u. zemlji, ego bi po sebi otpali
magjaronski zastuphici, koji su ipak
dosta jaki i brojni da mogu lako ili
omestit svaki ugovor ili ga posve ja-
lovim učiniti.

Hrvatsko-srpskim delegatima slobo-
dne su ruke, u koliko se zna ne imadu
obveza, i po tome ako hoće oni se
mogu odma s prve postaviti na taj
temelj, po kojemu ili će svome na-
rodu izvojštiti ono što isti vapi od
godina i godina, ili će neokaljana čela
odustati od dalj jnjega dogovora, i po-
tražiti novi, uspješniji put, kako da
svome narodu koriste.

Neka budu osvjedočeni da je mno-
go bolje povratiti se sa po puta nego
iz svega puta.+Da pak za sobom ima-
du tvrdo zalegje, opet ponavljamo svi
bi domorodci tmali, kako kojoj stranci
\pripadaju, ili dati _potizdanicu svojim
delegatima, maznačwši da podnipošto
he žrtvuju ihterese svoje domovine,
i ništa od našil prava ne popušte, ili
koji su u opoziciji, kako smo mi, po-
slati Košutu prosvjed, kojim se kaže
da se nećemo prilagoditi bilo kojem
ugovoru, ne bude li isti dao Hrvat-
skoj što joj po pravu ide.

Još malo dama, pak će se nešto
razgaliti, i onda po ispatku moćemo
stvarnije i temeljitije prosuditi djelo
hrvatsko-srpskih delegata

Idemo da vidimo. -

zvleč
O o

Proporcijonalni sistem.

Da vidimo dakle, u koliko će da vrijedi
reforma općega i jednakoga izbornog plava,
što jč Duthoit namjerava izvesti sa svojim
proporcijonalnim sistemom.

Da li je proporcijonalni sistem ono, bez
česa je opće i jednako izborno pravo samo
počelo anarhiji i korupciji?

Dosadašnji izbomi sistemi bijahu sistemi
većine. Ako je jedna stranka
slučajno imala 1000 1 glas, a protivna
1000 —1, dobila je prva stranka, i pobjeda
je bila apsolutna: sve zastupnike, što ih je
valjalo izabrati u onome kraju, izabrala je
ona. Samo .ona, gećina, dobila je zastupni-
štivo u saboru, dok je manjina ostala bez
ijednoga zastupnika. Većina. će krojiti za-
kone, a manjina ne će imati nikakova upli-
va, nikakove vrijednosti. Ovo bijaše dosa-
dašnji apsolutni sistem mehanične većine.

A ovaj je sistem, kažu zagovornici ma-
njina, brutalan i nepravedan. Parlamenat
valja da predstavlja narod u svoj cjelokup-
nosti. A po ovome sistemu vladaju samo
neke stranke sa svojom pa bilo i najma

mehanične

patrićtična dišno«t sve!

čene. U modernoj je državi gospodar onaj,
koji kroji zakone. I tako gospodari većina,
koja je imala 1000-+1. glas, i manjina
1000—1 valja da joj se pokori. A vlada
bez manjifie lako se okrerie proti manjini;
moć. većine - nije samo .»ekcesivna«, . nego
još i »opresivna«. Manjina je bez prava, ali
ne samo bez prava, nego joj većina lako
još stvori i novih krivica.

Ili se zar dosadašnji sistem ne naslanja na
krivoj aritmetici?  1000+-1 sve, 1000—1
ništa ! Ovdje treba reforme. Sabornica valja da
predstavlja vas narod. Dakako to je doslo-
vno nemoguće. U velikim državama puk ne
može da direktno sudjeluje u zakonodavstvu,
nego samo po zastupnicima, a nekoliko sa-
mo zastupnika ne mogu da zastupaju sva
mnijenja svih ljudi. Svaki čovjek ne može
imati svoga zastupnika, ali neka ga bar
skupine imaju. Svaka skupina neka ima
toliko zastupnika, koliko joj ih ide razmjer-
no prema glasovima. Ako je n. p. 20:000
birača, koji će izabrati pet zast upnika, do-
gje na jednoga zastupnika "2" = 4000
glasova. Prema tome svakoj skupini, koja
kod izbora dobije 4000 glasova, pripada je-
dan zastupnik. Ako jedna stranka ima 12-000
glasova, druga 4000 i treća opet 4000, po
sistemu apsolutne mehanične većine prva bi
stranka imala sve zastupnike, a po  pravici
prema razmjeru glasova prvoj stranci idu 3
zastupnika, a drugoj i trećoj po jedan.
Ovo bi bio proporcijonalni izborni sistem.
i zbi-
imaju

Ovako razlože zagovornici manjina.
ja na prvi mah čovjek bi rekao,

pravo!

Nego i ovdje ipak ima nekoliko poteško-
ća...Prvo, nije tako lako, porazdijeliti_ zastu-
pnike, kako se to na prvi mah čini. Gori
navedeni primjer veoma je jednostavan, i
zato tako lako razumljiv. A stavimo, da je
razmjer glasova ovakov:

I. stranka: |ll.. stranka: | 1ll. stranka:

11.000 6500 2500

Kako ovgje porazdijeliti zastupnike ? Pr-
voj stranci idu 2, drugoj 1, trećoj nijedan;
komu dati druga dva? Prv4 stranka ima na
raspolaganje još 3000 glasova, druga i tre-
ća po 2500. Ako dademo prvoj stranci radi
3000 glasova | zastupnika; to bi bilo još
razumljivo. A komu petoga Trećoj stranci?
Mi i druga , ima baš ravnol još toliko gla-
sova! Zar drugoj? A zašio he trećoj? Tako
bi lako mogle da nastauu ijako dosadljive
razmirice. Matematičari izufnili su svu silu
sistema, kako bi se u ovim; slučajevima da-
li porazdijeliti zastupnici, bli nijedan baš
pravo ne pogagja. N. p. po najviše prizna-
tom dr. Hontovome sistemu izbori su se
ovako . ovršili; Moralo se Izabrati 7 zastu-
pnika. Prva je stranka dobila 838, druga
576, treća 416 glasova. Ph koliko mislite
da je svaka stranka dobila) zastupnika ? Po
najsavršenijemu proporcijojalnom sistemu
moralo se je prvoj stranci dati 4, drugoj 2,
a trećoj | zastupnika. 416 Se skoro polovi-

 

dobije samo jednoga zastupnika, a ova če-
tiri! Narod u ovakove kalkule ne vjeruje. |
A gdje nema vjere, nema valjanih izbora!
Još teže je, ako je malo zastupnika, 23;
a mnogo stranaka. Nije moguće “itikako, da
bi sve stranke dobile svojega. zastupnika — |
po razmjeru glasova. Izborni dakle krajevi
morali bi da su silno veliki, a to opet ima
svoju slabu stranu, ljudi bi aii slabo
poznavali kandidate.

Drugo. Vlada mora vladati, inače zakrkne.
Već sada vlada veoma teško vlada s parla-
mentom, jer joj je veoma teško pridobiti
potrebitu većinu. A šta bi bilo, kada bi pro-
porcijonalni sistem još k tome spremio u j
parlamente bezbrojne stranke? Već sada se
je vazda plašititi, da se vladina lagja ne
razbije, kada se stranka sudara sa strankom,
a što bi bilo kada bi stalo da sa svih stra-
na vrije?

Treče. Sve zlo parlamentarizma dolazi oda- |
ile, što vrijedi samo broj. Moderni parlamen
tarizam oslanja se na sveosve atomističnom,

individualističnom pojimanju države, Sve se'/

broji po atomima, po broju atoma, a osob-
nost, socijalnost se ne ubraja. I zato parla-
menti ne predstavljaju socijalne skupine i
njihove interese, nego samo mnjenjaju se
mnijenja političnih stranaka. Stalno u tim
mijenama jest samo prepad izmegju vjere
i nevjere, kršćanstva.i bezvjerstva. Tekar u
zadnje vrijeme počele su ustajati pučke
stranke na obranu socijalnih interesa. | ta-
ko formacija se stranaka sada vrši u dvo-
jakom smjeru ; po vjerskim i socijalnim na-
čelima. Najače pučke stranke jesu ujedno i
uosikeljice tužibajnije ideje. A na taj sedi
blagotvorno uplivati, ta i on je sistem me-
haničnoga broja; pače čini se, da će on
taj razvoj i priječiti. Posljedica sveopćega i
jednakoga izbornog prava po sdadašnjemu
apsolutnom sistemu bila bi prvo svega ta,
da bi oborila nesocijalne i liberalne stran-
ke. Na mezevu bi dakle većim dijelom os-
tale samo socijalno-đemokratične stranke na ,
jednoj strani a kršćanska demokracija na
drugoj, i to ova u ogromnoj većini. [ to bi
bilo. zbilja: donekle spasonosno ! A propor-
cijonalni sistem spasit će liberalne stranke,
koje će se u borbi za biti i ne biti združi-
ti ma bilo s kime, da se održe ili da okri-
jepe kršćanstvu protivnu socijalnu demo-
kraciju. Stavimo, da su u izbornom okruž-
ju tri stranke, kršćanska pučka, liberalna i
socijalno-demokratska. Svih birača neka bu-
de 9001. Valja da se izaberu dva zastup-
nika. Kršćanska pučka stranka dobije, sta-
vimo, 6000 glasova, liberalna 2501, soci-
jalno-demokratska 500 glasova. Po apsolut:
nom sistemu većine dobila bi kršć. stranka
oba poslanika, dok bi druge dvije bile prve
poražene. A kako će biti po proporc. siste-
mu ? Socijalisti bez nade, da će sami po-
bjediti, preći će na stranu liberalne stranke,
koja će time dobiti 2501-500, t. j. 30001

a kršć. ideje i liberalizma,
ideje i individualizma, propore. sisemi bit

nika. | tako će kršć. stranka uz bgromnu
većinu od 6000 glašova imati jednoga za-
 stupnika, isto tako“ liberalna_ uz see
manjinu 2501 imat će : Nije li_pre-
ma tome jasno, da će proporc. šistemi u \e-
lila priječiti_polijedu .pukado
Drastičan primjer imamo u Belgiji. Tamo
je već od 20 godina katof; većina na kor-
milu, g. 1899. odluči se za proporc. sistem.

\Pa što se dogodi > Evo vam razmjera u sa-

bornici prije i poslije“ reforme :

God. kat zast. - liberala - socijalista - svih zast.
1894. 104 25 23
1896 111 1 29 152

1898. 1i2 28
Godine dakle iso. katolici su imali više
nego treći dio. Poslije reforme? Evo:
God. kat. zast. - liberala - socijalista - svih zast.
1900 — 86 33 32 151
U senatu je bilo:

God. kat. zast. - liberala - socijalista - svih zast
1890. 70 3 1 74
1900 43 31 2 76
U borbi izmegju istine i laži izmegju

izmegju socijalne

će po svoj prilici velika zapreka. Kažem,
po svoj prilici, jer faktično zavisi to o mno-
gim okolnostima. Na nekim mjestima, 030-
bito gdje su sada kršć. stranke bez zastup+
ništva, po proporc. sistemu dobile bi zna-
tne manjine i tako svoje zastupnike.

Taj bi sistem bio osobito povoljan naro-
dnim manjinama. Maleni narodi, koje sada
u raznim pokrajinama pri izborima tlači ve-
ćina. dobit će po ovom sistemu po kojega
zastupnika.

U opće proporc. sistem je manje prikla-
dan kad je borba ža mnijenja, više prikta::
* dan -gdje je: borba za prave interese. Mni—-
jenje je istinito ili lažno. Ko svakome mini-
jenju priznava legalno zastupništvo, taj ne-
kako uvodi politični skepticizam. A gdje je

tba za interese, lako da su su svi osvje-
dočeni i svakome pristoji zastupništvo. Pre-
ma toime bit će posljedica ta, da će u sa-
bornici pobjediti jedna srednja rezultanta
\raznih interesa, i to sigurno samo na korist
harmoničnu, mirnu napretku. — —

Neka se o proporc. sistemu sudi ovako
ili onako, nesumnjivo je, da on sam po se-
bi u današnjoj krizi nije spasonosan. Izvor
svega zla leži u tome, što odlučuje meha-
nični broj, a toga se prouorc. sistem niti
ne dotiče, jer je sam samo sistem brojaka.

to onda?
ROMEO
Žrtva uvjerenja.

Mehmed a sad Lujo Sinanović, pokršten
turčin, plovi put Amerike, gdje će moći
slobodno življeti po vjeri koju je svojevolj-
no prigrlio. Taj je patnik napisao nekoliko
listova, u kojim spovjeda koliko- je jada
pritrpio, jer veli: svaki čas sam u brizi i
tuzi: ah Bože, kad se sjetim one noći kad

 

PODLISTAK
Gjakobini u Dubrovniku.

U pet slika.

V. Slika.
Prizor I.

(U kući gospara Doma na Gornjemu Konalu. Mala |

soba pristojnim pokujstvom provigjena Mare Velika
sjedi na stočiću | nešto veze. Gospar se Domo šetuka
po sobi, i kad-kada poglediva s prozora. Primaljetno
je doba, po podne).

Gospar DOMO:

Ko bi mi bio igda reko, draga Mare, da
od moje lijepe kuće, ne će ostat nego ovo
crnijeh mira, megju koje sam bio kostret
zgradit ovo uske kućice, da u njoj progjem
prvo vrijeme moje ljubavi, moje sreće!

VELIKA :

Ne gledam ja na to, dragi Domo, s io-.

bom bi se našla sretna i u kakvon špilji. ,

Samo sam žalosna radi moje nevoljne sestre,

koju sad živu plačem (ere suze) A nemirna.

sam i za komat brata, koji je još u rukama .

našijeh dušmana, bezvjerskijeh  Gjakobina !
: Gospar DOMO :

Umiti se, molim te! Danas se nadam Onu
nekijem našijem prijateljima. Prikaži se, ve-

selo, kako mlada nevjesta. Brijeme će izli-

ječit 1 naše rane.

Prizor U.

(Ulazi u sobu Simo, i lijepo se
svi mu prijateljski odvraćaju kličući: oh!
našega Sima!)

" Gospar DOMO :

Oh, koliko mi je milo da te vidim ovdje
u mojoj špiljici! Sjedi, sjedi moj mili Simo!
Na pir te nijesam zvo, jer pira nije ni bilo;
vjenčanje ti je bilo semplice e di nascosto.
Stvari od familje pa i naše graske čirko-
stance tako su ćele, Ufam da se za to
nećeš bit najedio na me, kako ni ostali
moji znanci i prijatelji. A sad mi pripovigii,
onako kako ti znaš, što je nova u gradu,
tjer ima više nego mjesec dana, da u grad
nijesam stavio noge. Reci mi najprvo što
1je od našega gospara Frana. .

SIMO:

svijem klanja; a
oh! Evo

| Ali neka vam majprvo čestitujem, da vam
Bog do svaku sreću i komtentecu. Vi znate,
(da saw Vas vazda častio i ljubio, a ako *
sam Vas kadgod u šali štogod i uvrijedio,
ivi ste dobri, pa će te mi znat prostit. A

ee vam kažem o gosparu Franu?
, znam li mu štogod rijet od
komesara

DMJ o Frezze,

pa izbjegava svake govore a našom prošlosti
i sadašnjosti. Netom vidi neke gospare

uljesti u spičariju, namigne. mi, da spravim
grunak de(l' assa fetida. A što ćete da vam
rečem? Taka mu je ćud. Pošten je, dobar
sje, ali je plašivica da mu nema para.
Gospar DOMO :
8 što je od gospara Vlagja?
SIMO:

Malo se kad vidi. Nazad kojigod dan
samo što je zavirio u spičariju. Para na
pola mrtav... taki je došo u faci...

Gospar DOMO: +

Želio bi ga vigjet. On me je dobro hotijo,
još kad sam dijete bio. | ja sam razumio
da su ga naše teške čirkostance jako im-
presionale. Pa nije ni čađa, da mu bude
još malo života.

Prizor ll.
(Cuju se nečiji koraci, i lupanje štapom. Ulazi u
sobu gospar Vlagi, wimoran, zapjehan, i ončas sijeda
na stočić, pozdravljajuć rukom prisutne).
Gospar DOMO:
Gosparu, za Boga što Vam je?
Gospar VLAGOJ:
(Tihim glasom:;) Ništa... Ništa ..
\sam se za uzić tolike skaline ...

lim vas, za jedan žmuo hladne vode...
pa... pa... ću vam  pripovidjet sve.
MARE VELIKA :

Kata! Kata! (zove djevojku) brzo... brzo...
žmuo vode, a š njim donesi iz ormara onu
botilju malvasije s žmulićima i ono koto-
njate što nagješ.

Prizor IV.

(Kata donosi sve što joj je gospogja naredila. Mare
Velika nudi gospara Vlagja i druge malvasijom i
kotonjatom)

=

Gospar VLAGJ :

A sad baš ne ću vode nego kapljicu ove
naše dubrovačke ambrozije. (Sa gosparom Vla-
gjom | ostali uzimlju po žmulić malvasije i po ko-
madić  kotomjate, nazdravljajuć: Živlo maš gospar
Vlagi ! A on će: Živjeli naši mladjenci! Živio Du
brovnik! Gospar Vlagi slijedi :) Eto, sad
sam se pokrijepio, pripovidjet ću vam, što.
sam podnio putem do vaše kuće. Ovo je
prvi put, da sam uzišo na Kono, od kad.
isu nam barbari izgorjeli i pokrali naše
smile i lijepe Pile. Kad sam _ svojim okom

ugleda one crne mire izgorjenijeh našijeh

kuća, i paso isprid moje puste i izgorjele!
ville, pa kad sam promislio na teške gu-'
bitke i na sve ono što smo podnijeli i još

.; zapjeho podnosimo, iznemogo sam, srce mi je smrtno svijem kažem sve, i
Nego mo- stalo šacak; glavnih ol jo tođet Qija onto 2oMO Dope što na duši nosim.

jedni druge).
Du 1266 ruge.

\ prosti . .

sami se dosmuco6 do vaše kuće. Baš vam
fala na kupici i fjelici, sad se ćutim nešto
bolje ....

Gospar DOMO:

Istina je, dragi Gosparu, da smo dosta
podnijeli, i da podnosimo; nego zafalimo
Bogu i našemu sv. Vlahu, da smo jaš i
živi. | sami znate, da je malo falilo što se
vije Dubrovnik kako i u brijeme velike
trešnje, obratio u gomilu kamenja.

Prizor VI.

(Iznenađa ulazi u sobu vaš uznemiren D+ Dadić,
noseći pod pazuhom jedan omot. Ne pozdravlja ni-
koga, nego pada na koljena prid Maru Veliku. Ova
ostaje zinula, pa tako i svi prisutni, koji gledaju

D-r DADIĆ:
Sestro, ne mogu više... ne mogu više...
. trpim pako u duši.

MARE VELIKA:

Ah, dragi Niko! Digni se na noge (dava
mu ruku i podiže ga) sjedi... ne muči me...
reci mi što ti je?

D-+r DADIC:

+
(Sjede) Treba ... treba... da tebi i ovdje
tako