Br. 51

je teško će
deja i živih

PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

naravi. No i ako znamo, da će i ove crte|
ostaviti vrijeme koje nalaze, ipak radi jav-
nosti iznijet će mo na brzu ruku samo ne-
koliko o njemu. Kada je bio premje- hrvata u Herceg-Bosni, štedi bolje interese
šten iz Imotskoga, sbog poznatih neprilika, | hrvata, i da ne prima u svoje stupce sve
a to pod dojmom Perićeve prijetnje u par- što komu nalaže, na zator istine a u korist
lamentu: — »biti će krvi u Imotskomu!« svojih interesa. — Nekoiiko rodoljuba.
dali su ga nama i ovdje je iznašao; (veli-|
ku istinu) — naime. da bi Neretva mogla |
biti Misir dalmatinski, kada bi se samo oz-
biljno za o raditi. I on na brzu ruku
stvorio je množinu različitih osnova bez te-
melja. —- konfuzionarac je i stoji uvjek pod
dojmom zadnje stranice Konversations-Lexi-
kona, koju pročita. Nebi bilo istina, kada
bi tvrdili, da spomenuti SA og
staleškom organizacijom. dernih idea o gospodarstvu, ali su pak lju- ina. Sniieg i m visok.
Parlamenat bi morao izrasti iz staleške di, koji imaju prirodnog razbora i nešlo | Radi. velikog anijezeći 109 0 ea zar
organizacije, tada bi tekar predstavljao pra- | iskustva. On kada se je ipak sjetio da stvar | tići iz Risna hrana, koja se je na konjima
ve i stalne interese i tako bi sam dobio neide, navijestio im je rat i stao je raditi nogila, već moraju jadni vojnici na legjima
istinu i stalnost. |na svoju ruku, križajući rad zadruge. Da- iz Krezlaca nositi, a tako i svu poštu. Ža-
osmo je, da je organizacija tekar u po- pače tužbama ćao je odstraniti iz mjesta josno je gledati vojnike, kako posrću u
četku. Značenje sveopćega i jednakoga pra- agilnog i inteligeninog predsjednika iste. snijeg, noseći teret. Dne 24. pr. mj. satnik
va glasa može biti sada samo u tome, da Tako je zadruga propala baš zaslugom o- o Bem htio je na svom konju proći do
spremi u sabornice zastupnike socijalne i- | noga, koji ju je morao držati, a ako sada tvrgjave »Vest-Fort«, ali ispod oružničke
deje. Ako je organizacija bar toliko do sa- | počimlje novim radom, to nije Grionova | kasarne upade mu konj sav u snijeg. Nje-
da napredovala, da joj se to reći, po- zasluga, nego onoga, koga je Grioni od- | govom okretnošću skoči s konja, a konj
gled u budućnost nije beznadan. Zadaća stranio. I mjesnoj obćini brzo je navjestio če izvrati na legja. Nakon 3 sata muke i
zastupnika socijalne ideje bit će — svim rat — nazivljući upravitelje njene svakojako. truda jedva pogje za rukom  oružnicima i
silama unapregjivati socijalno-političnu re- Tužilo ga se je Namjesništvu i govorili su | vojnicima da ga izvuku iz snijega. Kukav-
formu, umapregjivati organizaciju na svim u saboru o njemu, no Handel, kada je ov-| nog li ovdje života!
stranama. Ako se već jednom obori indivi- dje bio, sve je tužbe omalovažio i samo je' |
dualizam, prilike će se same sebi po- »iz kurtoazije« zapitao neku uplivnu osobu f t Iz Kotora.
boljšati i na koncu će zavladati t. zv. pro- »Ima li Grioni suložnicu?« Dobio je »iz|_ Samoubojstvo poštanskog nadupravitelja.
feslonalni izbomi sistem, ili kako mi mi- kurtoazije« niječan odgovor i time je bio Dne 26 februara našli su u uredovnom sta-
slimo, da ga možemo nazvati socijalni iz- spašen, jer ga je uz to na žalost Oman, nu mrtva, obješena o špagu c. k. nadu-|
siste: \načelnik Opuzena držao, malo iz one ma- | pravitelja mjesnog poštarskog i brzojavnog |
logragjanske zavisti proti Metkoviću, a ma- ureda Antuna Courir-a, koji je ma ovako,
(lo iz ambicije. Režao je Grioni u potaji i|jadni način počinio samoubojstvo. Svak se
\proti Omanu, ali kazati: mu štogod u lice čudi što ga je moglo nagnati na ovaj tužn

združiti mase, tuj treba živih i-
interesa. Takove velike Će
jesu dvije, obe Re živih interesa : ideja
vjerska 1 ideja životskog blagostanja.
je a ustanova,
n

Parlamenat je socijalno*po
koja valja da se skrbi za bi je
žavljana. Kao nada u velikoj socijalnoj bi-
jedi našega doba izrasla je socijalna ideja,
oja sakuplja pojedince istih interesa u sku-
ine, da zajedničkim silama teže za ljep-
m budućnosti, | parlamenat dakle valja
da so ne samo pojedince, nego u pr-
vome redu socijalne skupine, stavnice
zajedničkih socijalnih interesa. Zato se par-
lamenat ne će ugnuti anarhiji slučaja i bro-
ja, dokle god me stupi u tijesnu zvezu sa

»Osvitu« će mo prigovorit u drugoj prigo-
di, da on kad mu prija nazivat se. glasilom

 

Iz Drniša.
\_ Pir. Dne 27. pr. mj. vjenčao se je gosp.
|Petar Kasandrić, za g.gjicu Erminiju pl.
Difnico. Čestitamo !

Iz Crkvica kod Krivošija.
Studen i nezgode. Kod nas je bilo i
prošlih godina velikih zima, ali takova je
ove godine žavladala, da je ne pamte ljudi

 

 

Prvi borac toga sistema bio je u Belgiji
još god. 1894. voditelj demokratične katol.
sveze, sveučilišni profesor Helleputte.

»Mi smo, reče on, nikakvi zastupnici. Nas
biraju ljudi, pomiješani, raznih interesa, raz-
nih zvanja, razne izobrazbe, raznih okolnosti. |
Kako da mi predstavljamo sve te interese,
koji se čestokrat megjusobno kose? Mi za-
stupamo jedne, a žrtvujemo druge interese.
Tuj valja pomoći izbornim sistemom, koji
će jamčiti zastupništvo velikih interesa dr-
žavljana«. Izborno pravo može biti sveopće,
a da ipak obrtnici i radnici ostanu bez raz-
mjernoga zastupništva. Parlamenat će samo
tada u istinu predstavljati prave interese svih,
kada se bude temeljio na socijalnoj orga-
nizaciji svih. Treba organizirati skupine po
njihovim socijalnim funkcijama; ove skupi-
ne neka biraju svoje staleške sabornice, a
ove opet neka šalju delegate u zakonodav-
ne sabore. žalce tih mizerijica, ali Grioni nije u
Helleputte je sa svojom idejom moralno |nju takova šta uraditi, već naprotiv!
pobjedio, ali u saboru ipak nije dobio ve- njani su zavidni na Opuzen, a opet neće | tomu su poznate i tužbe Zemaljskom Od-
ćine. Priznaše mu, da je to idejal buduć-|Griona ni na oči, pak se je odatle POro- | boru, koji ih još nije konačno riješio iako
nosti, ali, reče stari katol. vogja Woeste, dila aversija, koja dovela zadrugu do sučije. | gq tada ima dvije-tri godine. Tako je isto.
zastupništvu interesa fale još dvije stvari : | Nekome bi moglo biti začudno, zašto je | sve odregjeno da se razdijeli općinsko zem-
1, još se nije osvojilo javno mnijenje, a bez | Grioni tako antipatičan i zašto on tako dje-
javnog oma nije moguće snovati izbor- | luje na sve zazorno. Nije trudno to protu-
nih sistema; 2. staleži još nijesu dovoljno,

mačiti! Čovjek silovite naravi ne može ni-
organizirani, da bi se izbori mogli vršiti po | kome da se omili-i š njim je konflikt ne- | retve pripalo u vlasništvo državnog erara,
ovom sistemu. Woeste je svojim velikim

vizbježiv. Drži se do nekoga doba, ali onda 4 danas pitamo na povratak seljanima Ba-
autoritetom zakopao Helleputtov predlog, i|prasne, viče, psuje i psostih pade »alla Trie- \ćine, zapinje, da tako neki kao i do sad
ako sam bijaše nekada prorokovao, da će|stina« kako on sam kaže. Zadnjih dana ka- | mogu još vaditi sebi korist od žukve i site,
sveopće i jednako pravo glasa pritisnuti je- (da se je glas promio, da će u M »|a bez po novčića koristi odlomku i općini.
o dana konservativne stranke o zid.| onda su ga upitali da li je to istina, a on! Ne znamo kako će svršiti i s novcima da-
A Helleputte je baš hotio organizirati sve- je bezobrazno na to odgovorio: »Neću ta- tim iz zakladinjske glađinje za uregjenje
opće i jednako izborno pravo. mo, jer ima puno popova, a opet imaju sa- Jokve na Zadužbini, a kad tamo ni novaca

U ovome dakle smislu Duihoit predlaže vez proti psosti«! ni lokve. Pitano je kod pomorske vlade |
u trećoj točki, da se senat osnuje po siste- O njegovom vidljivu radu t. j. perivoju štogod iukobrana na mjestu zvanom  Tri-.
mu staleškoga sistema. Helleputte je mislio, nećemo danas govoriti, jer čekamo mnenje bunj pri moru, e da narod može bez po-
da se obe sabornice izaberu po istome iz- vještaka, no kazati ćemo da nam fali mno- gibelji svoje proizvode izvažati. Mjernik,
bornom sistemu, ali je većina bila drugo- go prešnijih stvari! Bilježimo još, da je on gile uspomene pok. Božo Matulović, tu je.
vači mnijenja. Niža sabornica neka bu- na žalost sjeguran za svoju kožu, jer ba- dojazio i mjerio, pa sad sve i to zaspalo.
de politična, zastupnica političnih mnijenja. rem —- kako on često i javno veli uži- Na Baćinu sve napalo i na nju zaboravilo |
Viša sabornica (senat) neka bude socijalna, va protekciju nekog mogućnika. Ako je to kg da je od Boga prokleta! Šamo nas je!
zastupnica socijalnih interesa. Tako bi sva- istina, onda dvojimo u ozbiljnost tog mo- lanjske godine visoka vlada obdarila su
ki predlog bio ne doduše dva puta pretre- gućnika. Izlagati se za tako smiješnog ču- 450 voćnih stabala besplatno, dok se sve
san, kako to sada biva, nego bi ga pretre- daka, koji je imao svagdje komedija gdje | ostalo sročilo pa udri po Baćini. Tu skoro
salo pod dvojakim gledištem. Politična sa- je god bio, znači ili nepoznavati ga ili ne- poreznica šalje glavaru zapelicu, da namah |
bornica pretresala bi političnu, socijalna vi- imati obzira prema javnosti, jer bi inače porobane stvari preda na javnu dražbu, ili
ša sabornica socijalnu stranu. Sivar još nije već bilo i vrijeme da nas se jedanput poč- da će on odgovarati za posljedice. A da
dozrela. "To je sigurno, nešto takova mora me uzimati u obzir! Činovnik treba da je pitamo mi poreznice: kako u našoj o
se izvaditi iz socijalne organizacije; samo pristojan. \ima ljudi brkatijih, za koje se još nije

i
\nije smio. Samo kada je Oman pao zaslu- | i nečovječni korak. Govori se: nevoljne o-|
\gom Griona, onda je ovaj zadnji uskliknuo: biteljske. okolnosti. Ne znamo, koliko je u/
»Tiran je Oman, dok je novi načelnik do-|tomu istine, ali činjenica je, da je on živio
bar; neće me mučiti ni mapastovati«! Po-/u Kotoru, odkad je postao nađupraviteljem
godio je! | kotorskog poštarskog ureda, a žena mu i
U Metkoviću zadnji izbori ispali su onako | djeca u Zadru. Kao starešina ureda bio je
najviše po Grionu. Sama njegova osoba to- | strog odviše i progonio je mnoge svoje po-
liko antipatična škodila kandidatu, za koga | dregjenike — činovnike i poslužitelje. Culi
se je on  oduševljavao nemože se naći | smo, više puta raznih tužaba protiv njega,
nigdje zajedno šnjime. — Ko malo pozna-|a bilo je o njemu pisano i po lomaćim
je prilike u Neretvi, mogao je odmah ka- novinama. Eto sad je svršio, ali nije mo-
zati već u početku, da Neretvanska Ribar-|gao gore!
ska Zadruga nemože imati duga života, jer |
su joj kod otvora kumovali zavist i malo-|
gragjanska tjesnogrudnost. Tu bi jedan dru-
gi pametni i agilni poglavar bio uplivisao
način, da otanča bar u koliko je mo

Iz Baćine, Gornjeg primorja. .
»Revnost« Zamaljskog Odbora. Kod nas
|su na dnevnom rređu prkosi, osvete, mržnje
ji inadi. Kako ne će? Kad oni, koji je u,
guće | mogućnosti i ima zapleća, grabi općinsko
sta- | zemljište,

 

 

užni

kavički, po drugi put za društvo »Slavulj«. |ili rodoljubnu svrhu. S toga je opća želja,

da se što prije naša glazba podigne i s njom
orhestar, potrebito je kako m rek e
glazba. ima svoju osobitu upravu, koja da
stara da bari točno i redovito na
vježbe u večer dolaze, jer ni učitelj čudesa
ne može činiti ako oni nijesu točni. Ali da
se potpuno uredi i da glazba svojoj svrsi
vara, potrebito bi bilo da općina drži
osobitog učitelja i da ga plaća ko što i pri-
je, i se može zahtjevati da se osobito
glazbom bavi, a sadanji nek ostaje kao u-
čitelj »Sokola« i kao orguljaš i kao vogja
vatrogasaca, kako se misli i govvri da će
se vatrogasno društvo ustrojit samo što brže
da ne bide samo u teoriji nego u praksi.
U nedjelju po podne -vojnički odjel svirao
je na Kačićevom trgu za preko jedan sat
i po, i velikom mnoštvu svijeta što je tad
navrvilo da čuje glazbu, svima se jako doj-
milo krasno i melodiozno i armonično svi-
ranje, a osobito dopalo je sudaranje hrvat-
skih motiva a najviše prekrasni pon iz
opere »Zrinjskoga«, koje silno bi odobra-
van. Po e zadnji dan poklada, imao
je biti ako vrijeme dopušta maskerirani kor-
so, za koga je iz vana došlo osobito odje-
će za 50 ili 60 osoba, to je iznimna no-
vost i velika zanimivost za nas, nadamo se
da će dobro ispasti.

Korizmeni propovujedaoc. Kao korizmeni
propovjedaoc imao je ovamo doći mladi i
vrijedni Isusovac Dragičević, ali uslijed ne-
kih nepredvigjenih zaprijeka odustao doći,

biskup Nakić, dogovorno sa franjevačkim
provincijalom zamoliše vrlog franjevca, lek-
tora kod ovdašnje bogoslovije O. fra K;
Belamarića da se on prihvati te zadaće.

Konferencija. U predprošlu nedjelju dr-
o je zadnju konferenciju u sustolnici pre-
časni kan. Bakotić. Predmet mu bijaše vr-
lo važan — vrlo zanimiv i vrlo opširan,
naime — »Je livjera protivna znanostima«
tako krasno, jezgrovito i umno razvio kroz
20 časaka da bolje i pametnije nije mogao.
U kratko sabrao sve argumente racionalista
proti vjeri, koji kažu da je ista natraznačka i
prijeći napredak znanostih, dočim je on do-
kazao imenima najvećih učenjaka prošlog

ža

vijeka kao sa Moagnom Pastierom, Secchiom !
| Stopanijem, Chrivelom itd. da najveći uče- |

njaci u isto doba dobri i revni katolici —
i tako sjajno oborio prazne fraze i buda-
lasno napadanje naših liberalaca, framazu-
na i plitkih publicista. Za sad vrijedni kon-
ferencier prekinuo je svoje konferencije, da

dok se bijedni siromah boji i ih poslije Uskrsa nastavi, na čemu želimo |
omi- svoga vlaštoga, a kamo li da tu ugazi. O najbolji uspjeh i nek se naše općinstvo o-|

sobito nadobudna mladež okoristi. Za lali-
janskog propovijedaoca dolazi Isusovac Pie-
remonte, budući od 20 godina pok. Mili-
čić ostavio zaklađu od 8000 Kr., od đobit-

|ljište u odlomku: Baćine, i to drijema pod ka kojih da će izvanični doći pripovjedaoc |
| prašinom ima tri godine. | mjesto zvano za hrvatske i talijanske propovjedi, dočim |
»Stablina«, koje je pri uregjenju rijeke Ne- prije samo hrvatski se propovjedalo, a ni!

sada nebi bila ovdje potreba talijanskog pro-
povjedaoca, jer svak zna i razumije hrvatski,
ali taki su uvjeti.

TVORI
Pogled po svijetu.

Rusija.

»Times-u« javljaju iz Petrograda: Od 7.
siječnja do 7. veljače bilo je 78 listova sus-
pendirano a 58 urednika uapšeno. U 62
mjesta bi proglašeno opsadno stanje i 1400
osoba ustrijeljeno. 2000 poštarskih i brzo-
javnih činovnika biše otpušteni. Uslijed a-
grarnog vrenja pretrpljelo je vlastništvo šte-
tu od 6 milijuna šterlina. U Novočerkasku
dapsiše nekog svećenika, jer je u propovi-
jedi rekao, da zemlja pripada Bogu. Ovo
su zaista
po rusku autokraciju!

da = Nemiri u raznijem mjestima još traju, a|
ini u Kuronskoj preotelo je mah razbojstvo i.

otimačina. Pa da nijesmo u dvađesetom

jako utješljive brojke i fakta — pr.

tada će parlamenat u istinu predstavljati |
cjelokupan život naroda. Dosadašnji su iz-
borni sistemi slonili na atomističnoj teoriji |

Iz Trebinja.
Kod nas stvari idu kako se uzme, Naš

da

|danjak općini namakwuuo, već još Zemaljski | vijeku?!
| Odbor nalaže općinskom upraviteljstvu
jna vijeće prinese i da se dotičnika iznos veđeni izbori zastupnika za dumu, koja bi

U većem dijelu evropske Ruske biše pro-

o državi, a novi će sloniti na teoriji dina- dosadašnji i u opće uvaženi pravac, ticalo! «uvi na sve općinate, Ako nije ovako, nek
mičnoj i organičnoj. A ta je teorija jedino se to našega milog društva »Slavulja«, ili m1. potegnu za nos. Evo, kakove se mjere
prava. Država nije slučajan sklop pojedina- uopće svakog rodoljubnog pothvata, za me- \uzimlju proti jadnim siromasima.
ca, ona je živ ofganizam, sastučen od dru- \ gjusobni boljak, često puta i ne malo radi.
gih manjih živih organizama. nekih mutikaša trpi. Uzrok je tomu što su, Iz Makarske.
Organizacija dakle još nije takova, da bi se neki nepozvani i ne članovi drušiva, u- Veliki sokolski ples. Vojnički orhestar, na-
već sada bilo moguće ostvariti ovu teo-|putili da rovare i da pišu kod nas trebinj- ša glazba i orhestar. Na 24. tek. u sokola-.
riju. Treba joj pa teoretično i praktično skih Hrvata nesklad, pak ako im pogje za ni naše hrv. društvo »Sokol« priredilo je
ripravljati zemljišle. U Daljini postavljena rukom i megjusobnu mržnju. Radi svojih ples, koji je svake godine najljepši ples u
cijelj, za kojom valja da teži cijelo so- hira i posebnih ciljeva, bili su kadri da ba- gradu, ali ove godine nadmašio je plesove
cijalno življenje. Francuski katol. socijolog ce kamen smutnje i na ono što nam je do| sviju prošlih godina, ispao tako sjajno da
OTRoErdi Chambly već mnogo go- sad najsvetije bilo, i čim su se »Slavulj« i po općem mnjenju i po velikom saučešću
dina radi za ovu ideju. Za ovo doba se trebinjski Hrvati najviše odlikovali. Ovakovi svijeta, sjajniji nije mogao ispasti. Naši mla-
trudi, da bi se bar uporedo sa zakonodav. nepozvanici i nečlanovi, koje ćemo nazvati di sokolaši kao i uprava sve sile i nasto-
nim sabornicama osnovali socijalno-politična komedijaškom klikom, radi toga što je neki|janje uložiše da ovako sjajno izagje. Mora
vijeća, agrarna, radnička, obrtna, i ova da njezin skalupjeni plan, bio je od svih ov-/se računati da je preko 400 osoba prisu-
imaju kompetentan konsultivni glas za za. dašnjih dobromišljenika odbačen, jer nesno-|stvovalo plesu, plesna dvorona dupkom pu-
konodavne sabore. Nekakvo takovo socijalno- san i zlokoban, pobjesnjeli, pa hoće da is-|na da jedva se moglo kretati. Dvorana (a-
politično vijeće osnovat će se po znameni- kali svoju žuć u dopisu od 23. siječnja u|ko lijepo i baš čarobno nakićena zelenilom,
tom predlogu D.ra Kreka za kranjski sabor. mostarskom »Osvitu« br.8. pod naslovom :| zrcalima, trobojnicam, hrv. grbovima, slika
Prema tome sveopće i jednako pravo gla. »Razno iz Trebinja«. U navedenom se do-|mi naših velikana, da sjajnije nije mogla,
sa jest nada bolje budućnosti, ako je soci- pisu napada u prvom redu na ovdašnjega biti narešena. | naše hrvatsko kolo plesalo
jalna misao bar toliko ovladala masama —|g. župnika, ali pošto je ono sve neistinito| se, koje je izazvalo opće udivljenje i odo-
a zagovornici općega i jednak izbornog | navlaš izmišljeno, mi dovikujemo kliki,| bravanje. Milo nam je bilo čuti da se je iz
prava uvjereni su, da otsćao — da će|da je naš g. župnik, na svom mjestu, i da|usta naših mladih krasotica i krvatica pre-
socijalna ideja pobi u novim saborni. (će na tom ostati i biti vazda na braniku |ko cijele zabave ćula slatka hrvatska riječ.
cama. Tako će na misao iz zakono. svetinje i rodoljublja, a uz njega je sve nje-|Da ples veličanstvenije ispane
davnih sabora krjepiti i voditi za u or-|govo stado. Dalje rečena klika se druš- | kola« dogovorno sa upravom
ju u puku, a koliko jača bude puč- se u društvu debatira a|nice« dobave iz Mostara odjel vojničkog
izaci, icliko će ona u- |vrl adi, Mi ćemo im uzvratiti da se|orhestra, naime 15 glazbara koji u prošlu
pireii s zakonodavne sa Ta upli-|u društvu radi, i svak se je o tomu osvje-| subotu d , a danas utorak se s
vom socijalne ideje razvit će se i novi so-|dočio kad je onako lijepo i skladno ispala|Orhestar i u sinoćnom gim plesu u Ci- |
— du roi MA društvena zabava na zadovol 5 taonici svirao je i u velike se
«,
ta

nedjelju ''/9. u prostorijam »Hodtel Svaki se je divio li
Prrigiu se i de zabava sa prestavom | ranju. Ukesavanje olsk
na ovoga. Ako pa

receptu

DN DE DICE LIE
Najposj klika, da

glazbu, čista
: će

in
da

za
preostalo,

 

 

 

.

str. Čitao |N

4 orhestar sastavi, jer lijepih sila nemanjka, | nistar
Na ovo

se imala otvorili oko 18. aprila. |

Francuska.

Vlada nastavlja sa preuzećem inventara
u katoličkijem crkvama. U jednoj takovoj
zgodi otkazala su posluh 4 oficira i s mje:'
sta ih uapsiše. Pri nemirima u crkvi Sv,
Tome od Akvina u Parizu sudjelovao je i|
pensionirani general Recamier pa ga stoga,
kazniše na 6 mjeseca zatvora. |

Piigodom jedne zdravice na nekom ban-
ketu odvratio je Emile Loubet ove značaj-|
ne riječi; Budućnost će pokazati, da li je
ono, što sam učinio, bilo po korist Fran-/
cuske; moja želja nije nikad na ništa dru.
go ciljala, nego na veličinu domovine kao!
i ma to, da se ošjegura slavlje mira!Porad'!
toga mi trebamo jaku i disciplinovanu voj-'
sku, koja će do potrebe bit u stanju, a|
nam očuva mir!

Njemačka.

Kuća Hohenzollerna slavila je ovijeh da-
na dvostruko slavlje: srebrni pir carskog
para i zaruke princa Eitela! Svečanosti, ko-
je tom prilikom vidio Berlin, kažu, da su
ispale neočekivano sjajno i veličanstveno.
. V. naš car poslao je caru Vilimu na
dar prekrasnu srebrnu statuetu.

 

se je činilo, da
ta nadmašiti sve dosadašnje, nu
ovije vijesti uvjeravaju nas, da se
već počeo osig uslijed intervencije |

ložio je mi-
austri

U Petak, na 23. febrara, pred
«presjednik barun Gautsch
ENA vladinu osnovu o izbornoj re-
na temelju općeg re ive

ed da

govor prekidali za-

im novim sorta nice fo ia

 

ni
jer im je do-
oga , osakaćeno i stegnuto.
i zaokruženja izbornijeh kotara imala
bi biti načena, što svakako mnogijem
narodima nije a ćudi. Od svijeh drugijeh
Talijani bi imali proći najgore, jer bi mo-
rali izgubiti 3-4 mandata. Ovo je veoma
važan momenat u povjesti austrijskog par-
lamentarizma, te ga stoga svak prati naj-
većim zanimanjem !
Ugarska. :

Zastupnicima otprhnuše mandati, parla-
menat ne radi ali rade kraljevi komisari!
Sloboda je sakupljanja stegnuta, ukinuta, a
kolportaža neodvisnijeh novina u potpunom
jeku. Novine se ne smiju ni po ulicama
raspačavati. Svak živi u uvjerenju, da je
sada apsolutizam u Ugarskoj u najboljem
cvjetanju.

Poslanici upravljaju na svoje izbornike
pisma, u kojima im crtanju ovaj nevoljni
položaj. Uza svu ogorčenost i uzbugjenost,
koja vlada u zemlji, narod se drži mirno
i dostojanstveno. Riječki sastanak, koji je
morao dirnuti polovicu srednje Euroge, od-

.| gogjen je za bolje i zgodnije dane!

LACIJETD
Gradska kronika.

U počast preč. gosp. Dum Antuna kan.
Liepopili. U subotu u večer sastala se je
\lijepa kita gragjana u velikoj dvorani »Hotel
|Imperiala«, gdje prirediše večeru u počast
| čestitog i općeljubljenog Dum Antuna ka-
jnonika Liepopili, koji je bio, ko što je
\poznato, ni kriv ni dužan uprav na pro-
|stački način napadnut. I ako velika i pro-
|strana dvorana, u čas se napuni. * Milota
\bijaše gledati gdje za dvije duge, velike
oko osamdeset osoba, j
| gospar i siromah, radnik i gospodar svi ko
jedno tijelo, ko jedna duša radošću uče-
|stvuju da odadu počast milomu Dum An-
\tunu, gdje svi ko jedno grlo prosvjeduju
\proti neuljudnom činu. Kad je pak stupio
u dvoranu Dum Antun, svi pohitaše da ga
za čestitu i očinsku desnicu uhvate, na što
|zaori dvoranom _gromorni »Živio!« a glazba
\otsvira »Lijepa naša«. Preko večere bilo je
|mnogo zgodnih napitnica i biranih govora.
\ Iskrenost i veselje svakomu si na licu mo-
\gao čitati. Tom se zgodom preč. kan. Crnica
obilnom svotom sjeti fonda za bolesne rad-
imike, na čemu mu ovi zahvale.

Zaista takove iskrene i jednodušne ma-
\nifestacije -rijetko se može vidjeti. Tu su
| govorila srca a ne usta.

Oko ponoći svi se skupa uputiše iz h6-
itela put Konala, da doprate preč. gg. Lie-
"popila i Crnicu do kuće, gdje uz svirku
i glazbe i rukovanje svi se radosni razigjoše
| svojim kućama.

 

 

 

.

|sofre sjedi

Pir. Pišu nam iz Župe: Naš istomišljenik
\i požrtvovni Hrvat g. Vido Lukšić vjenčao
ise sa vrlom Hrvaticom g.gjicom Maricom
|Miloslavić. Najiskrenije čestitamo kličući:
|U sretan čas!

|_ Zadušnice, U Četvrtak dne 1. ov. mj. na
8 sati u jutro priredila je dubrovačka pra-
|vaška omladina u crkvi sv. Vlaha zadušnice
za blagopok. Antu Starčevića. Milo nam je,
a smo uz rodoljubnu pravašku omladinu
vidjeli prisustvovati i onoliki broj gragjana
avaša.

+ D. Ivan Vuksan. Prošle Nedjelje +
odne preminuo je u mjesnoj bonici dn.
(Ivan Vuksan, župnik Starogradiške, u dobi
\od 37 god. U utorak mu je bio sprovod,
\komu je prisustvovalo cijelo svećenstvo
\s kaptolom. Pokopan je u svećeničku grob-
nicu na Dančama. Pokoj mu vječni !

I

Ne će da isprave! Pod zvučnim naslo-
vom _ »moral naših pastira« »Dubrovnik« u
br. 6 0. g. napao zlobno i bez razloga ka-
pelana Brgata. Isti je kapelan bio poslao
ispravak, ali ga »Dubrovnik« nije tiskao,
jer se vič. Separović nije pozvao na $$.,
nego na nepristranost i pravednost. Moglo
bi se kazati, da listu »Dubrovniku« nije do
toga, nego kao uvijek, do nečeg drugoga.
Glede svečanosti sv. Vlaha mogao bi ka-
pelan Šeparović pričat zanimivih stvari. Neka
ga zakinu.

Recimo i mi koju! Kao kroničare sili
nas , dužnost, da kadšto iznesemo ma javu
neke stvari, koje zasijecaju u javni, dnevni
život, pa makar kako to bilo zazorno oni-
jem osobama, kojih se tiču, Svakomu je
u gradu poznato, da smo sada u eri ne-
kakvijeh krika, pa takva pri i megju
dvije družine pozorišnih diletanat4! Rasta-
više se, odijeliše se u dva tabora, u mjesto
da budu skupa, da se organizuju i da za-

ničkim silama te razgranjivanje

rvatske Talije na daskama du
pozorišta. Ali ne lo se baš protivno !
A na da ja? Za sad ne

nose hrvatsko
poest ime, koje u nijednom slučaju ne smije da
pauca!

bude izrabljivano,