/ Br. 53

va. Ova je vijest uznemirila u velike Polja-| talijanskih novina razabirati raspoloženje u|

ke, premda ovi nijesu bili zadovoljni ni sa|toj zemlji, tomu je jasno, da na našim gra-
ruskim gospostvom. Kaže se još i to, da nicama u dvojnom savezu imademo boljih
njemački bankir Mendelssohn vodi u Petro- prijatelja, nego što je naša saveznica Italija.
građu pregovore s Rusijom radi rečenog Uzrok te promjene leži u tom, što ltalija
ustupa. Isti je bankir primio silesiju prije-| pomalo namjesto Rusije postaje naša takmi-
tećih pisama, da odustane od svoje nakane, ca na Balkanu. Prvi korak učinila je ženit-

nu on se je na to utekao u zakrilje ruske bom tadanjeg kraljevića sa crnogorskom |

policije, koja ga posvuda čuva. Hoće li od knjeginjicom. — MNaskoro došlo je do tali-

 

|
|

toga brašna biti pogače, vidjet ćemo!

jansko-crnogorskog trgovačkog ugovora, te

PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

 

»za u gotovom uplaćeni iznos od 2950 Kr.
»20 para, koji ako se amo pribroje 6% s ka-
»mate, dosegnuo bi 3500 Kr. a nugjate mi
»1037 Kr. 40 para. Pa se još usugjuje tako-
»vo društvo ubrojiti megju humanitarne
»zavode«.

»Koja čuška u lice toj plemenitoj ideji«.

»Prije nego li se odlučim ovo javnosti
»predati, pitam Vas, jeste li voljni vratiti mi
»uplaćenu glavnicu, pridržavši si u ime od-
»štete za manipulaciju 6% kamate ?«

Na ovo mi društvo odgovara dopisom od

Gradska kronika.

Čitulja. U srijedu preminula je g.gjica
Auka Avlić, pučka učiteljica, u 28 godini.
Jučer po ne bio joj je priregjen lijep
sprovod. Vječni joj pokoj, a gorko ucvije
ljenim naša sućut. d

Sramota je najblaži izraz, kojim da o-
krstimo ponašanje i uprave pozorišta i glazba
i publike prama pozorištnoj družini g. Pro-

"_imu t& nas ni naj manje
na

 

God. II.
no duše ustvrditi, da je društvo vrlo do-
bro; članovi su istog fina i otmena,
koja svojim moralom kud i kamo

e
žine Talijana. Ova su čeljad većinom Srbi,
ne smeta, dao nji-
ma ne bolji sud, jer istina
u uvijek čista"i rna!
jviše u pomenutoj družini ističu svo-
jim dražesnim igra: obe i

Duma se ima otvoriti na 10 maja. Tako do talijanske propagande. Pronašlo se je 7. Veljače o. g.

I
ine samo,

je barem naredio“ carski ukaz! | da oni brgjani vuku lozu iz etrur-
Nemiri jošter traju. U nekijem mjestima skih gora, o čem dakako povijest ništa ne
izvršuju se i osude. Iz južnijeh pokrajina zna, već se je utemeljilo talijansko-crnogor-
stižu vijesti, da se Kozaci ponašaju uprav sko trgovačko društvo sa sjedištem u Mljet-
barbarski. Oni obilaze od sela do sela, sile cima, koje raspolaže sa znatnim kapitalom.
ljude, 44“ izagju vani, tu ih na zimi i sni- Talijanska ga vlada dobro subvencijonira;
jegu svlače i tuku do krvi. Ove krvave ek- ono uzdržava sa Barom živahni trgovački
sekucije izvršuju kozaci uz pjevanje pjesa-| saobraćaj, te je tako krjepko, da je od dru-
ma i igranje balalaike (kozačkog kola). Ako štva »Anglo-Montenegrin« moglo kupiti sav
je to istina, onda su takvi ljudi za cijelo prometni materijal na skadarskom jezeru.
najveća sramota mirnom i plemenitom ro- Drugo talijansko društvo »Puglia«, uzdrža-
du Slavena! va saobraćaj izmegju južne ltalije i alban-
Srbija. ,skih luka. Tako je danas albaneška trgovi-
Sukob s Austrijom nije još riješen, te jena gotovo sva prešla u talijanske ruke.
s toga došlo do pada Stojanićeva ministar. ltalija izgragjuje barsku luku, njezini inži-
stva. Kralj je povjerio sastav nove vlade niri rade na željezničkoj svezi Bara sa Ma-
generalu Gruiću nu hoće li taj uspjeti, da | cedonijom. Megjutim uvaža Italija topove i
izvede Srbiju iz sadanjeg kaosa na čistac, | strjeljivo u Crnu goru, te joj posugjuje
ne može se lasno ustvrditi. Vederemo! \novce za“tlaljne pripvave: talijanski inžiniri
Španjolska. | prave nacrte za crnogorske utvrde, te se je
Prošle je sedmice prešla u San Sebastia- dapače raširila vijest, da se neposredno na
nu na katoličku €jeru kneginja Ena Bat- | austrijskoj granici sve sprema, da se uzmo-
temberška, buduća supruga Alfonza XIli.| gne zatvoriti put.
Ovaj dogogjaj bi dojavljen brzojavno Sv.;
Ocu Papi, kojega sretni mladenci zamoliše | Kad su došle vijesti o lučkim gragjevinama
da im udijeli svoj apostolski blagoslov. li o barskim željezničkim projektima, onda
Kralj je podastro španjolskom parlamen- | su se naši veliki listovi smijali, jer da lta-
tu vjenčani ugovor radi odobrenja. (lija nema dosta glavnice. lialija je tu glav-
Argentina. | nicu ipak našla! A mi? 28 godina je
Brzojav javlja iz Buenos-Airesa, da je ta. | Bosna naša; nedaleko nje su prekrasne dal-
mo preminuo presjednik argentinske repu- matinske luke. U početku nismo imali tak-
blike, Don Manue! Quintana. On je bio na | maca; Halija nije na Balkan niti mislila.
12 oktobra 1904 izabran za presjednika re- Sa malo sklonosti prema balkanskim naro-
publike na 4 godine. |dima mogli smo se oprijeti svim konkuren-
Balkan. | tima. Kobni rezultat magjarske politike je
U Skoplju je bio uhvaćen vogja ustaša | sve pokvario. Najviše je trpjela Dalmacija,
Martinov. To je kod muhamedanskog ele-|a sad njezine lijepe nade o svezi sa Bos-
menta proizvelo senzaciju. nom, a o njoj sa cijelim Balkanomi su se
Sukob, koji bijaše nastao radi nekijeh pi- izjalovite. Luke su nam puste, vinogradi
tanja izmegju Turske i Sjeverne Amerike, opustošeni i velikim dijelom nenasagjeni.
neće uroditi demonstracijom američkijeh rat- | Sigurno je istina, da su većim dijelom Ma-
nijeh lagja u turskijem vodama, kako se je gjari svemu krivi, pak zato nisam nikada
govorkalo, već će se riješiti diplomatskim razumio, kako se u tim danima, gdje ćemo
putem. \možda skoro s njima obračunati, mogio
Pogovara se, da će Munir-paši biti opet naći kratkovidnih ljadi, koji se hoće s nji-
povjereno izvršenje jedne misije u pogledu ma spojili. Ali i bečka vlada nije pravog
pitanja izmegju Turske i Bugarske. interesa našeg i svog uvigjela; ona nepre-
Na otoku je Samosu bilo došlo do ne- stano pred Magjarima uzmiče, koji ju pla-
kog sukoba sa tamošnjim princom, nu o ćaju zato, jer im je nas žrtvovala. — U
tomu se malo vodi računa, jer stvar nije Albaniji imali bi smo veliko gospodarstve-
bog zna kako važna. no polje, slobodno od magjarskog upliva.
Maroko. Zemlja je bogata rudama, te prekasno po-
Novine kažu, da će se algesirska kenie- dručje za naš kapital. — Da se to omogu-
renca do brzo tazići. Kad se to zbude, pro- ći, treba prije svega podrprijeti Dalmaciju
govorit ćemo opširnije o pitanjima, koja su U njezimm željama pogledom na razgranje-
se tu pretresala. nje željezničke mreže. — Na koncu inter-
Austrija. vieva nabraja dr. Perić jošte kobne strate-
Parlamenat je otvoren i na dnevnom re- gičke pogriješke, koje su tim počinjene, što
du stoji izboma reforma. Dosad je govori. $ tako dugo nije ostvario neposredni že-
lo više govornika za i proti; rasprave će ljeznički savez Dalmacije sa monarkijom.
trajati po svoj prilici još jednu sedmicu, a, RG DETD |
onda će se preći na glasovanje. Stvar je

. . .
zanimljiva, te ćemo ju nastojat što bolje Vijesti z naroda.

ratiti

a oz) Iz Čilipa u Konavlima.
g Ka pa i \ Javljaju nam, da su ustanovili »Seosku
Absolutizam traje još. Onomadne je ba- blagajnu za štednju i zajmove« i izabrali,

run Banfiy izstupio iz redova opozicije, jer prvo starješinstvo. Upisalo se odmah _30 čla-

ne želi, da bude antidinastičan. Stara pjes- ,9va- U sto dobrih časa!

ma ! U ostalom taj čin nema tolike važno- | KRA iz Varaždina.

sti, pa ga stoga ni ne donašamo potanje; | no AE Generali«. Arči-lihvari. *)

se arte jr eojnivone anašnji vijek ima  signaturu humanitar-

Je proijeća' __ inosti, pak onda nije čudo, da se u to ime
Sa službene se strane oprovrgava vijest otvara, stvara, podiže i množi mnogo toga.

\
I

Austrijska vlada za sve to haje i ne haje. :

magjarskijeh novina, da je N. V. kralj pi-
tao papu, povrjegjuje li dužnosti svoje za-
kletve, ako za sad u Ugarskoj nedopušta
ustavnu vlađu. Opozicijalno naprotiv no-
vinstvo ustraje u svojoj tvrdnji. A sad, ko-
mu ćemo vjerovat? !

Liberalac groi Tisza i opozicijonalac grof
Andrassy opet se gone — naravno putem

Sve to nosi barjačić čovjekoljublja, svaki od
njih reklamira za se epitethon mojsije, ko-
ji će narod spasiti. U ime te ljubavi na-/
pram bližnjemu, stvoren je diljem cijelog
svijeta bezbroj novčanih zavoda, gdje da se'|
sirotinja pomogne, bezbroj osjeguravajućih |
društava, gdje da se dotičnik uz jeftine nov-
ce poskrbi za crne dane i i. 4.

Ako li se pak zaviri iza kulisa, mnogo

I
\

toga ćemo nači što je diktirao egoizam, da-

iastva! J . a. A sisa “
noviastva! Jedan drugomu koješta predba pače i nečisti, a najmanje humanitarnost.

 

 

 

br. 3881. da mi nugja iz-
|nos od 1069 Kr, 50 para.

| Ovo su činjenice i prema njima neka svak
\sudi, zaslužuje li društvo »Assicurazioni
\Generali« da se ubraja megju čovjekoljub-
ime zavode, — napose neka svak prosudi,

Protić,

zatim g.gje Stanojević i ušković te go-
đ Dimić, Papić, Filipović, 'Stanojević,

ajdušković i Protić.

om prigodom ne možemo mukom mi-
moići, da se publika ne odazivlje što broj-
nije ovijem prestavama; te stoga pozivljemo
nadasve mlagji naraštaj, neka poradi, da se
slavenska, kazališna Muza što većma razši-

tića. Ova družina mnogo bolja, nego
mn talijanske, koje imaju toliko smjelo-
sti, da u Dubrovnik dogju! Pak što vidimo?
Uprava našeg pozorišta ovakovim talijan-
skim družinama daje na hiljade kruna pot-
pore, glazbe za 16 Kruna (a i za 12) uda-
raju, puplika ko luda nasrće u pozorište.

 

lje li mu pomoženo, kad svoje krvavo za-
I|služene pare baca u bezdno tog tugjinskog
\vampira. Nije li to arći-lihvarstvo ? |
\Ako me već ima lihvar gristi, neka me gri- |
ize vlastiti. — A pošto smo u društvu »Cro-
latia« dobili puno solidniji osjeguravajući.
| zavod, to svak ko se osjeća Hrvatom i želi,
|život osjegurati, neka bez obzira na dlaku |
i boju podupire ovo domaće društvo, neka |
|se drži lozinke: »svoj k svome!« — G.B. |

Iz Supetra na Braču. |

Društvene prilike. U zadnje ste vrijeme |
\primili nekoliko vijesti iz našega mjesta,
stoga neće biti s gorega, da iznesem neke |
činjenice i izvedem neke opaske, da se ti- |
me javnost uputi o nevoljnim socijalnim |
odnošajima u ovoj varoši, koja je glavni/
\grad Brača. Tomu se pruža najpodesnija |
\prigoda sada, kad su prošli pokladi, doba
u koje običavaju jedino, — tako je kod nas
u Dalmaciji — dati znaka života koucerti-
ma, plesovima i inim zabavama naša druš-
va, koja su u ostalom ustanovljena za mno-
go bolju svrhu, rodoljubni naime i pro-
svjetni uzgoj i izobrazbu naroda. Evo me!
odmah na predmet. U ovoj varoši opstoji
od dosta godina jedna hrvatska Čitaonica, |
imenom »Supetarska Sloga«, koja bi imala.
biti stječištem svih čestitih gragjana. Sada
broji, ako se me varam 54 člana, priličan
broj u istinu, uzme li se u obzir veličina
mjesta. Prima se raznih hrvatskih i stranih
novina, ali valja istinu reći, velika apatija
i nemar vlada kod nas: Društvo je slabo ,
posjećeno, malo ko zalazi i čita novine, jer
naši ljudi malo mare za.ono, što im ne do-
nosi vidljivog . interesa. Naravno je dakle,
da »Sloga« jedva životari i doista ima za-

I

!
i

hvaliti svoj dalnji opstanak nastojanju ne- p

kolicine, e da ne ostane mjesto bez kojeg |
društva. Ali ima još nešto. Prošlih godina
imali smo u pokladno vrijeme skoro svake

nedjelje po koju zabavu, po koji ples, te,
bi se tada članovi nešto prozabavili i spro
veli megjusobno; ove pak godine od svega
toga ništa, samo se držala 2—3 puta doma-
ća tombula i ništa više. Ovo su sve činje- |
nice, koje rasvjetljuju ovgješnji društveni
položaj i prikazuju ga crnim bojama. Sada.
se nameće pitanje: koji su pravi uzroci o- |
vakomu mitvilu ? Na to nije teško odgovo-
riti, javno se pretresa ovgje, i ja neću biti,
nego odjek javnih tužaba. Premda, kako |
svak priznaje, nije nikad bilo u našem mjes- |
tu nešto više intenzivnog života društveno-
ga, ipak može se nedvojbeno ustvrditi, da
su se društveni odnošaji u Supetru pore-
metili, odad je Brač od očinske brižne na-
še Vlade pio obdaren zamašitom i blago- |
slovnom ustanovom Kotarskog Poglavarsiva, |
sa sjedištem u Supetru. Dolaskom Pogla- |
varstva društvo se supetarsko razdjelilo u
dvoje, u veliku i mđlu gospodu, koja se,
razlika i javno naglašivala ovog ljeta, kad |
su velika gospoda sjedala u javnim lokali- |
ma za posebnim stolom u okrugu. Naravno |
je, da su se onda megjusobni odnošaji druš-|
tveni ohladnili i izmjenično nepovjerenje za-
vladalo, što sve još dandanas traje. Ali što
je žalosnije n&ma nikakve nade, da će se
odnošaji u mjestu poboljšati, osobito radi.
objesnog ponašanja neke gospode činovni- |
ka u privatnom i službenom životu. Napo-'
menuti ću samo »preuzetno« postupanje ne-
koga B., poreznog prijamnika. Navest ću
dogogjaj, što se zbio u javnom lokalu. Ovaj
gospodin, na koga se tuže mnogi zanima-
nici radi surovog vladanja sa strankama u
uredu (budi rečeno per transenam navalio
je megju ostalim, oštrim izrazima u uredu, |
na g. S. F. i na poštov. svećenika D. J. M.)
nazad dana uvrijedio je gragjanina P. D..
koji ga je radi toga i tužio sudu, i bio bi
gospa: skupo platio, da se nije preko po-,
srednika uvrijegjenomu dostojno ispričao i

 

|

i
i

oi)
ovaj povukao tužbu natrag. Od njega se.
nije ničemu čuditi, poznat je sa svojih afe-,
ra na Hvar;, gdje je prije bio, ai sada.
\ovgje uvrijedio,.je 1 crkvu, zatvorivši bez.
ikojeg razloga vrata ureda svećeniku, koji
ga je došao blagosoviti u oči Vodokršća.

iz Trebinja.

|

|
|

 

Dočim g. Protiću uprava ne da ni ciglih
600. Kruna potpore, koje je pitao; glazbe
mu traže na večer nečuvenu dosad cijenu
od 32 Krune najmanje; a puplika — ko,
da se nje i ne tiče, da je ova družina u
Dubrovniku. A kakova je ova družina! Nije
mi namjera, da o tom ovgje govorim —
o tom je riječ na drugom mjestu, samo mo-
ram naglasit, da je ovo društvo na  pozor-
nici i van pozornice na svome mjestu. Če-
ljad fina, uglagjena i izobražena počam od
Protića pa do zadnjeg člana, dobri i sim-
patični, a što se tiče moralnog nivo-a, zai-

ruje. Naprijed dakle svi za domaću, slaven-
sku stvar! .

Tučnjava u Gružu. U srijedu na 5 sati
po podne potukoše se megju sobom o
Petar, Matić Stojan i Roman i Grossmann
Ivan, na obali"kraj pristaništa parobroda u
Gružu. Redar videći pogje da ih razvadi, a
ovi navališe na ređara i jedan mu istrgne
sablju i udari ga po glavi. Redara lako
raniše, ali je ipak radi toga za nekoliko
dana nesposoban za službu. Sva četvorica
\bijahu uapšeni%i dovedeni svezanih : ruku
sta mije dosad nijedno društvo u tom po- U općinski zatvor. Kako se govori, spome-
gledu kao ovo u Đubrovnik došlo. Pa eto nuti su se dogovorili da zametnu kavku
sve se proti njima urotilo! Mješte da im|samo s toga, da izazovu redara da posre-
svak na ruku bude i da svi hrlimo u po-|duje, te da onda na nj navale. Dogogjaj je
zorište, da se učimo za život, a i naš je-| prijavljen državnom odvjetništvu.

zik (jer je pravi narodni -- osobito u pre- 3

vodi;a), sko se i ne miče! Ela m. i Voda u ,Mrtvom Zvonu“. Uslijed ne-
baš i Hrvati i Srbi samo na jeziku! Pardon | Prestanih tužaba, pisanja po sage: = za
— i ovo društvo nije bez mane, valja reći | rodaba i nastojanja da se voda u Sr
istinu, a znate li koja je ta mana: Iskreni | yi sa NIŠA 4 stati i NEA
su, slavenske su golubinje ćudi — nijesu | Čeljad iz Mrtvog ei a Marijom
šarlatani poput talijanskih sličnih družina !! »Rupa« primorani su hoditi po vodu

Nego još je na vrijeme, popravimo, pohrlimo | ore Malom Braćom. Hoće li se jednom

svi u kazalište, neka se gosp. Protić uzmo- 10 maknuti, da nam se poda pravo koje

|

 

|»Na infamije«

|bi ja bio dopisnik iz Konavala,

že pohvalit, da je bio u hrvatskoj Atini, a
da je njezino gragjanstvo znalo pristojno
počastit njegovu izvrstnu družinu! Pokaži-
mo djelom, da razumijemo, što to znači,
da se hramom Talije razlijegaju zvuci na-
šeg slatkog jezika, pokažimo da »ljubimo
jezik iznad svega«!

Prigovara se zašto g. Protić ne daje na-
rodne komade. Dat će i to! Ali sad ne mo-
že, jer je morao sve knjige poslat u Zadar
na ćenzuru — a za sad mu je iznimno do-
ušteno, da daje samo prevode. Čim knji-
e stignu, g. će Protić dat i hrvatskih i srp-
skih narodnih komađa — naravno, ako se
ne dogodi, da ga naš nemar još prije oda-
leči iz Dubrovnika, nego mu knjige sa ćen-
sure stignu!! — J. O.

Mp. D. Vici Medini i uredništvu w Cr-
vene Hrvatske“. U zadnjoj »Crvenoj« o-
tiskano je dvaestak redaka pod naslovom :
potpisani od mp. Dum Vice
Medini. Odmah iza Dum Vicina potpisa sli-
jedi neka bilješka, je li sa strane uredništva
istog lista ili koga drugoga nije mi pozna-
to, ali se u toj bilješci uprav perfidno na
me napada, te izgleda po kontekstu, kao
da bi ja bio pisao dopis iz Konavala, u
komu se upliće i osoba mp. Medini-a, a
a na što se on i ozivlje. Kojom je to na-
mjerom nčinjeno ne znam, ali da ne bi
mp. Medini ove uprav infamije uzeo za
suho zlato, izjavljujem da se nijesam nikad
zadirkivao u nj, u njegove posle, ni u nje-
gove obiteljske sveze, a najmanje pak da
što mi mo-
*), Vi
kod
što

že posvjedočiti i uredništvo ovog lista
ste pak gosparu Dum Vice jučer bili
mene, pa ako ste bili uvjereni o onomu

o »Crvena« piše, i što znam za stalno da Vam

je bilo rečeno, za što mi nijeste kako po-
šten i značajan čovjek to u četiri oka ka-
zali, i vrhu toga me upozorili? Buduć ne
znam komu da upravim odgovor na onu
bilješku jer je bez potpisa, zato ga uprav-
ljam na uredništvo »Crvene Hrvatske« kao
odgovornom faktoru za ono što se bez pot-
pisa piše. Nek onu psovku »Crvena« pri-
drži za se, a kad me je potegla za jezik,
iskreno ću joj kazati, što ja danas o poli-
tici mislim. U Dubrovniku danas više ne-
ma prave ni politike, ni polemike viši dio
što se piše nije drugo nego personalnost,
bruka i sramota, koja bi imala jednom da
svrši. Ja bi bio najsretniji, kad bi se mo-
gao sklonuti gdje daleko, da ne čujem ine

nas pritiče. Kad je sad. ovako, da što će
biti ovog ljeta? sto je sa molbom, koju
su stanovnici ulica »Smokvina«, »Grbava«,
»Martinovićeva« i »Grujićeva« pod sv. Ma-
rijom predali Općini dne 15:6. 1904. pod
br. 2184, moleći da se prama ulici »Grba-
vom« postavi jedan vodovod, od one vode,
koja se gubi na grackijem zidinam pod sv.
| Marijom? Hoće li se bar dati kakov odgo-
vor, ako li se ne će udovoljiti trećini gra-
gjanstva na pravedni zahtjev?

Nedjeljni počinak. Za radnje u pisarni-
cama i u opće sa trgovinam skopčanih pi-
sarničkih poslova preinačen je nedjeljni
počinak kako slijedi: Radnja u pisarnicama
dopušta se u nedjelju u slijedećim obrtima
od 9 do 11 sati pr. p., tako da u isti dan
ne bude zaposlen više od jednoga namje-
štenika i od jednoga poslužnika, i da svaki
bude slobodan svaku drugu nedjelju: 1) u
tvorničarskim proizvodima, obrtima, koji i-
maju za spomenute radnje osobito osoblje
sa vlastitom upravom odijeljeno od tehnič-
kog posla i kada bi namješteno u pisarni-
cama udaljenim od radionica; 2) u pisar-
nicama otpremača i poslovnica za putovanje.
U poslovnicama za putovanje dopušten je
promet sa"općinstvom za spomenutih sati.
Svi mjesni javni uredi imadu nedjeljni po-
činak osim Općine i kot. Poglavarstva, jer
su kod tih ureda svi činovnici u nedjelju
u službi, što nije potreba. Moralo bi se i
za ovo providjet, nek je svakomu pravo.“
Nek se i u pomenutim uredima uvede ne-
djeljna služba na porede, kako je svuda,
ne samo u Dubrovniku nego po svemu
svijetu.

Na ma štipendije. Kod Pomorske
\ Vlade u Trstu otvoren je natječaj na šti-
\pendij od 100 Kr. Wilhelma grofa Reichen-
\bach Lessonitz, za pomorske invalide iz rata
95. 1864 kod Helgolanda. Na ovaj stipen-
dij imaju prava udovice i sirote pokojnika,
\koji su u pomenutom ratu bili. Ako pak
takovih natjecatelja ne bude, tada imadu
ravo na stipendij invalidi odnosno udovice
i sirote iz kašnjijih pomorskih ratova. Mol-
benice se imađu upraviti najkašnje do 94.
o. g. €. k. Pomorskoj Oblasti u Trstu.

Poštarska škrinjica. Na »Širokoj Ulici«,
gdje je prije bio poštarski ured, o
bila jedna poštarska škrinjica, koja je bila
najnaručnija, osobito za čeljad sa ju

 

 

žne stra-
ne grada. Tu nedavno ta škrinjica i dignuta.
Mješte da bi se postavila

još koja škrinjica,
to su se počele dizat. Bilo bi od potrebe
da se opet postavi škrinjica na »široku u-
licu«, gdje je i prije bila.

Za početnike u re Pvgeio
avne skupštine; vačke : parobrodar-
ske plovidbe, držane one 7 Marča t. g,

vidim ovaku bruku.

Kao svaki pak misaoni čovjek imam i ja
svoje političko uvjerenje, a to,“ da se
služim istim riječima mp. Medini, značajan
čovjek za ničiju ljubav ne smije poplesati.

oliko na stih »Crvenoj« € compagnia
jer ja imam i 07 Hjnilega posla, nego li
su njihove osobnosti i zadjevice, za to im
poručujem, da me ostave u miru.

a

Dn. M. Taljeran.

d
oi iste odlučiše pokloniti Jubilarnoj za-
kladi za početnike u pomorstvu svotu od

 

 

 

 

 

 

 

cuja. Rekavši ovo uopće, prelazim na stvar ; »Slavuljeva« zabava. Kako svake tako i| *) Rado izjavljujemo da dn._Miro Taljeran nije neš Kr: 200, što je Ugledna Uprava društva i
ndrassy se je odrekao časti oficira re-|  Osjegurao sam svoj život na 6000 Kr.kod ove godine pri ilo je dne 25. veljače na- i učinila. Bilo na .
And je odrek fi ofi jeg i odine priredilo je dne 25. veljači dovisni a Vozio o S do talina, inila. Bilo na izgled!
serve. »Assicurazione Generale« u Trstu u Svibnju ie Hrvat. glazb. pjev. društvo »Slavulj« po- Monsa U sri ia
1807. na mjenbenicu br. 219966. i platio do kladnu zabavu sa šaljivom prestavom »Soba | NesPeče Be Baru 3 delek s jes 4a:| Oe Alhao IM Plav; oda
\konca Srpnja 1905 iznos od 2950 K 20p. broj 13.« koju su ravnanjem g. N. Bi-|godila se je velika nesreća na grčkoj skuni| »Gundulić« javlja svojim izvršujućim čla-
Zastupnik prof. Perić Pružala mi se u to doba lijepa zgoda, da čanić društveni iletanti odigrali na o će »Evangelistria«, koja je plovila uz je novima, da će usi sli m ređom,
o austrijskoj politici na Balkanu. kupim jedan vinogradić,  neimajući dos zadovoljstvo. Milo nam je, da je ova zaba: \0iL Tinte,_iuonte sastocim. Luhjed Minč ii to i od danas: u ponedjeljak, od
i . i _ itatne raspoložive gotovine, zatražih od spo- Ya bila pos a, kao nijedna dosada, a DNA >. (donja (8 do 9, u srijedu od 9 do 10 a u su
Gradački »Volksblatt« donaša interview | menutog društva, da ugovor razriješimo, i osobito sa strane mile i jednokrvne nam greda od jedra), i lu 1EM OEDŠJA po gla: do 9
svog bečkog popisnika sa d.rom Perićem, da mi se povrati uplaćena glavnica, daka-,brače muslimanskih gragjana. Ovo je naj: vni takav_načia, da je lakše Pule i at *, Tuže nam se
koji sadržava mnogo zanimljiva, te osobito kO bez kamata — dapače uz naplatu sta. bolji znak da »Slavulje napreduje i zado- A jedneg io moztea adsk 'Iuku. [stanovnici Maje Nalješkovićeve« da nemaju
zato saopćujemo našim štiocima glavne mi- Novite Ne mešetarine i Uuje kre Pai Re u Nriajući da Fijavi dc i Lačkoj. Vlasti te da mu |već samo pri vrhu i dnu ulice_ električnu
sli uvaženog političara. — Ugled monarki- Za uplaćenih mi ka re ka ku Otara | članovi uvijek spetjrovni ma rad koli ća časni brzojave kući, čega su bile poduzete jsvjetiljku, a u ulici oli. etno, eli
je na Istoku spao je na vrlo niske grane, |dopisom od 22. sm 1905. nudi mi iz- glas svog društva toli za napredak hrv. mi- SV6 potrebite mjere. Kapetan je bio i vla- prošlih 06 je o somio i
pak ako je i istina, da je uspjeh vanjske mos od 1037 Kr. 40 para, : u svojoj miloj domovini. Isto je društvo |$nik broda, 4 40 36. brodu bio|navinuo nogu. Pa Et
politike samo posljedica unutrašnjih poteš- eneo o o. or vo sam priredilo i na 27. i petov i he k ika. : . slijedio je tik đa
i vra ravn smom Elektrika. se
koća, i opet će čini, da je apatički nemar 04 99. kolovoza 1905. sli jetvo ie iržaj bila _je du om puna premda prostrana dvo- Sprovod na grčko-isločno je, električna Ar A ra ia
austrijskih i zajedničkih državnika mnogo ,v. isa od 22. i. mi. br. 21608. in-| rana » « da se jedva moglo o- je učestvovalo mnogo pomoraca. Mg noed. neboliko dana.s€ i
skrivio. —- Italija izašla je kratkih rukava »volvira u sebi u pravom smislu otimačinu, krenuti. Zabava trajala sve do zore i to Teatar, U subotu je počela gostovati 4 ) bi se tome više
u Africi, te se je skoro mogla uvjeriti, da |» pom lihvarstva u najboljem redu i miru. — Prijatelj. našem kazalištu, vrsna pozorištna ć ida električna centrala
nije dorasla svojim takmacima Engleskoj i +li je ono šlo ga ovim iz Novigrada. | g. Prolića. Do sada je dila d Kometi ka, da ih pregleda.
Franceskoj, a antagonizam s ovom drugom * Ti mnogi me imadu pravo, — Hvale nam ge 3 A a Od ovijeh su iekaii iz Ko-
da bi mogao uroditi kobnim gospodarskim O oo Pi: selečel 1 org? sio pesiviji mije LN M erase ae. stalvvomi>Konsvijan
posljedicama. Od tog se vremena ltalija sti milioni, nego od takove Da k [ i se učili na žene«. + jednom očite Iznešena 2 sjen
Francuskoj približuje, a tko iole znade iz  *) Pod odgovornost g. pisca. \diku sebi i domovini ! Po onomu, što smo vigjeli, možemo mir- prijatelja« 0-— lea