REDE ITOM Br. 54 PRAVA CRVENA HRVATSKA išao Mljet, s Bogom brodaru, jadni ljudi, koji su se toliko izmučili i izdangubili da s njim otputuju, nemaju tu u luci gdje ni da ostanu, nego su dosta puta prisiljeni obnoć kući se vratiti. Sila Boga ne moli, kad je sila morska, ne ištemo ni mi nešto proti sili, ali se dogodi, da parobrod dosta puta mimoigje Mljet, kad bi ga mogao sa malo dobre volje taknuti. Tako onomadne parobrod nije ticao Mljet, a par ura za tim, lagjica je prevezla preko mljetskog konala putnike u Prapratno, da preko Stona odu. Nije šala gazit više ura pješke do Sobre, odatle lagjom preko ko- nala u Prapratno, onda opet pješice do Sto- na, iz Stona opet parobrodićem do Dubrov- nika, kad se sve to može urediti u dobre dvije ure Loydovim parobrodom. A gdje je opet trošak, koji siromašan čovjek ne može dosta puta ni da održi? Molimo upravu Loyda, da bi tome doskoćila u koliko mo- že, jer je objest na štetu nevolji, a nevolja opet ne može pustiti da joj objest gos- podari. — M. QCD Pogled po svijetu. Grih i bivši komesar - notarius. Oni Grih je razaslao slijedeću obavijest: J. Oni Grih i Anica pl. Bacsynskya fom Baćina geboren Crvenolampeyskya de Tetamanti, stupit će kroz kratko vrijeme u slobodni brak. Pošto je prvo-naznačeni imenovan od Njegova Visočanstva Japanskoga cara Prevedroga Mikada njegovim savjetnikom u pol dvana- estom razredu čina, povjerivši mu upravu podnamjesništva u Nagasakiju, to će dne dvađeset i jedan tekućega, piigodom odla- ska gorispomenutih sekondo zaručnika, biti svečana zabava u novom perivoju. Pristup slobodan pozvanicima. Odbor sačinjavaju najodličnije ličnosti: Predsj. Rosić članovi Dr. Brogtiano, Dr. Kamatora, Jose Toša i Mrko. Blagajnik Luketa i St... .. & Isti dan biti će osobita svečanost i na Opuzenu. Tom prigodom otkrit će se spo- men ploča na Općem Mjestu, vis-a-vi Sa- lacanove restauracije, u slavu 25-godišnjice bivšeg Ona-na kao načelnika, sa poprsjem istoga. U odbor su izabrane najodličnije osobe cijele Neretve: Arcisavjetuik Zrnicicil, \najužemu značenju, individualizam pojedi- naca. Socijalna će ideja biti dominanta u organizaciji pojedinaca. Nego i organizmi imat će obzirom jedan na drugoga indivi- dualistični značaj. Individnalizam je egoizam. Pa ne samo pojedinci, nego i staleži pod- ložni su egoizmu. Sada u zbornicama bi- jesni rat izmegju stranaka. A ko kaže, da ne će poslije bjesniti i izmegju staleža ? Gdje da nagjemo dominantu za harmo- niju staleža? Ko da združi seljaka, radni- ka, obrtnika, trgovca? I ovdje se opet povraća misao, koja |je bila misao vodilja u našim člancima o de- mokraciji. Svevladajuća socijalna domi- nanta pojedinaca i staleža i naroda ne mo- že konaćno ipak da bude druga, ngo vjer- ska ideja — kršćanstvo! Samo kršćanstvo ima u sebi onaj universalizam, koji je ka- der da sve svede u harmoniju. Samo krš- ćanski universalizam može da pobjedi na- čelima i moći pravednosti i ljubavi egoi- zam u individaalizmu ! Mrtve, atomističke mase može da združi mehanična sila. Ži- ve stanice s raznolikim funkcijama može|Lubo, Luketa, Kozoder, Oni Grih, Kušurin, da združi u živ organizam samo — ži-| Medini Mate, Pranić i Mome-Jerko. Banket | va sila. Tako biva u fizičnomu, a tako je|će biti u kafani i restauraciji Salacan, pošto i u socijalnome svijetu. Takova živa soci-|u restauraciji Ereš nije još isplaćeno 700 | jalna sila, takova duša, takova dominanta kruna za lunč u čast dolaska makarskih, Austrija u socijalnome organizmu može biti samo Sokolaša. : U slocak je bio dignut barun Schwarze- jedna moralna moć, koja će združiti du- Novi načelnik kupi potpise za pouzdani- nau s namjesništva u Tirolu i imenovan se- hove u jednome spoznanju, volji u jedno- cu Grih Oni-ju. Vijeće odredilo da se ne natskim presjednikom extra statum na vr- me hoćenju, srca u jednoj ljubavi. otoka ništa potpisivati što se kosi sa eco IOSEN ASA: a A gdje je ta moć? Mi znamo samo pet mošta programom. Kako će načelnik RI imo ai IE RE pv dvije. To je prvo nenaravna negacija zla, | dati svoj postupak? Jer Grih Oni i prava- ligo potrajati još par dana. radikalizam zla, a drugo je afirmacija do-|ški program daleko ko Bog i baba! lu bra, radikalizam dobra. Radikalizam zla) Imao sam prigode, nazad dana, ismijat e A Nač ti i za združio je bar privremeno francuski »bix« \se na Poglavarstvu. Došao bivši Miško sa | jen dan smrti Ljudevita Košuta, oca sedaš- u borbi proti kršćanstvu i puku, a stalnu,| jednim svojim klijentom da ga preporuči | njeg vogje magjarske koalicije. Tom je pri- usrećujuću i čovječanstvu poželjnu harmo-, Onom Grihu radi dozvole prodavanja alko- godom bio ovjenčan mnogobrojnijem vijen- niju može dati samo radikalizam dobra, a hola. Obeća Oni Grih, samo neka Peto [SAA grob pokojnika, čije kosti počivaju na taj radikalizam _nije ništa, drugo nego — | dogje u jedanaest. Došao, a Oi Cub m ranje e e Košet ble oči eo kršćanski princip : ju psovku i proti Mišku. Na svrsi se po inu sad je već izvan pogibelji. iz Italije mu Neopisivo je lijepo kazao nadbiskup Teo- | jao i zapritio stranci da ne kaže Mišku da |je bio prispio brat Ljudevit, da ga posjeti. darovich, da će čovječanstvo biti samo on-|ga je psovao. Bojiga se, dušo moja! Addio Ministarsko je vijeće raspustilo izvršujući da nazbilj sretno, kada kultura bude mo- | Eccelenza de Bonagrazia? lila — »očenaš«! | Tamburi. Tada, kada životvorno kršćanstvo bude iz Konavala. | opet ovladalo i pojedincima i narodima, ka-| priopćeno u zadnjoj »P. C.H.« svakoga | PrReČa ministar izvanjskijeh posala, iz- da i pojedinci i narodi budu opet zajedno/<e pomno dojmilo. Tobožnji narodni prija- | javio 51 a alma E da e on na- tako ROMI Ole maš le "tada tekar | gel »Srbi« ne mogući iščupati iz srca staviti mirovnu politiku svoga prešastnika. će se riješiti kriza država! \Hrvata-Konavljana sveto otačbeničko čustvo | Tri francuska častnika, koja se opirahu Ora et labora! Moli i radi! — ovo j€ | vataju se najgorih sredstava, da jadnom RA IRENE u crkve radi poto jeti spasonosni socijalni program. Treba. narodu stave telji za vrat. Najprije su O e e ZENE raji > socijalnoga rada, neumornoga |rada, da se) upustili s njima u trgovinu i tu prevarom izjaviše tom prilikom osim ostaloga i to, pojedinci opet združe, da se sjedinjenim si- | | |kupljanja. Koalicija je ovu vijest hladno do- čekala, jor joj se je još od prije nadala. lama oslobode bijede i domognu blagosta- ;e kako će biti njihovi robovi, a oni silni vojnika, razbijati vrata od crkava. Dobra cija nja, ali uz to treba još sve slojeve učiti i| paše. Sa svake strane čuje se vapaj težaka im je ir Š Ri i oći. : m aa Katastrofa u Courrićres-u imala je za po- molitvi, da svi budu svijesni svoje zajedni \propali smo, bježimo odavle. Ne čudimo sljedicu štrajk kopača u rudnicima sjeverne av zajedničkoga itvora zajedničke cijelji se s toga što se, komu je Bog dao dvije | Francuske. Kopači hoće da izrabe sebi u i da se svim (težnjama svi združe u skup- ruke zdrave, seli u Ameriku, kad su Ko-|prilog raspoloženje javnosti radi one ne- noj ljubavi u jednu, veliku obitelj jednoga gave opterećene dugom mislim više od 2|sreće te traže preko svojih vogja različite čim firma »nezavisni gragjani« padoše za Oca, kojemu kliče seljak i trgovac, radnik iii K KI ćinski nameti u Pogodnosti. Neke su im već udovoljene, nu i i ši i isti PEN. SN: je i | kopači isto podržavaju štrajk. Broj štrajkaša i vlastelin, Nijemec 1 Mloven i pravom nekim selima su do 300%. Trebuje škola, | računa se Z 4050.000. rm i istim pouzdanjem: »Oće naš % : puteva i ost., a težak ne može ni svoj glavne pa sei ariki smak dva U Očakovu ustrijeliše poručnika Schmidta £2392b |nost piše. ti tri mornara, koji bjehu sudjelovali u po- Izborna reforma i naša općina. Mislim | buni na »Potemkinu«. \da će bit poznata našim usrečiteljima izbor-/ Kuropatkin je na povratku s istoka pri- imas Nesu Ouse 1 som tja ta Slina i dije ion pokoje o GI eona toj m om »Hrvatski-Narodni Glas« u svom broju Konavle su pridružene Boki. U tome se sla- | U&.. I : U od 15. ožujka, pod rubrikom: Nova sra-\ze i Vlada i Zemaljski Odbor, a naravno | 84. blizu, a im _ u: kojem :q5 pozi o mota ruske vlade, priopčuje: \onda i Mašan i Vragolov, ali se narod ne| Sad su u mnogim gubernijama u_toku »Izašlo je naime ovih dana na javu ovO: sjaže i neće da ga zastupa »Srbin«. Zašto|izbori zastupnika za državnu dumu. Židovi ruska vlada pregovara s njemačkom radi ooćina ne prosvjeduje ? |se ne misle prikazivati na izbore. Imaju i prodaje jednog diela Poljske sve do Visle = Don Vice Medini se koprca što su mu | Pravo, najbolje im. je : ritirata ! i Narve. Prva misao o toj prodaji porodila siavili malo pod nos hrena radi saborskog | Njemačka. se onda, kad je Witte na svom putovanju | mandata. Svak ko je pročitao onaj dopis | Pred pruski sabor iznešena je u pone- Amerike posjetio njemačkog cara Vilima. i žariti i i |djeljak zakonska osnova o povišenju za- oodrnnina rap, najde, g Sera Zoitiš | mogao se je uvjeriti u kojem je smislu ono) suonizkijeh mandata. Sad bi ih imalo biti Sada već idu pregovori nešto brže, pak oko rečeno. Don Vice satiričar nije samo shva-|443 mješte 433. Istodobno se misli uvesti i. \ toga radi najviše neki berlinski bankar Men- tig, [li su ga omamile konavoske trave. \neke promjene u izborni postupak, ali si- \stem od tri razreda isto ostaje. Pri vijeća- delssohn, koji sada boravi u Petrogradu. Iz | iz Stona. nju o osnovi vigjet će se, što misli narod. ovih razloga kaže se, da niesu u Poljskoj, , 8 ' | *Pir. Danas dne 22/3. vjenčao se je naš | Za Prusku je i to jedan napredak ! niti raspisani izbori za dumu. Kč ača ie | si se vlada boji, da će u Rusiji i u | dični prijatelj g. Ivo Primić sa dražesnom ostalim slavenskim zemljama učiniti vrlo | &:8)C0m Antonietom Vukas. Kumovahu se. j. odigrala se u hodnicima neugodan utisak viest o prodaji jednog di. | Miho Buško i Grgo Dropuljić. Sretnom paru zastupničke komore tučnjava s batinama iela ruske Poliske Niemačkoi. Za to namije. Srdačno čestitamo! — Prijatelj B. \megju sicilijanskim zastupnikom Fulci, biv- I l s. I | e“) Iz Beča. — šim državnim podtajnikom u ministarstvu rava u tom dielu Poljske izazvati nemire, z *_ trgovine i zastupnikom Arigo iz Messine. ne bi li se mislilo, da sama Rusija ne mo-. »Hrvat. pripomoćno društvo u Beću« $a- Razlog je tučnjavi taj, što je Fulci bio za- že uspostaviti mira, pak je bila prinužđena zivlje glavnu redovitu skupštinu, koja će se podjenuo proces proti Arigu radi potkuplji- jedan dio odstupiti Njemačkoj. \držati na 31. ov. mj. u 7 sati na večer Meme pri izborima. Buon principio ! S druge bi opet strane prodajna svota prostorijama »Slavenske Besede« ; |I. »Dra- Sudan (Afrika Japan. p se, da će japanska ratna eska- dra vodstvom admirala Toga posi u maju Englesku. U Londonu očekuju o- vaj posjet velikim nestrpljenjem. S Mljeta. ( ). doprinjela, da se pomogne novčanim poteš- chengasse« 3. (Hotel »Zur Post«) sa slije- | U London je stigla vijest, da su u Su- zaključila, da pošalje tamo jaku vojničku Vijesti iz naroda. \trojice odbornika i revizora. 4, Eventualne ne u selu Mrčevu ove općine krenuli su nik: Ivan Gutunić. Tajnik: Dr. Ignjat Ka- paža nikakav beteg, rek bi, da se nije ni ra- Mi smo ti amo baš kako nigdje niko. koćama u Rasiji. \dećim dnevnim redom ; 1. Izvještaj tajnika i danu buknuli nemiri, koje je još jače pod- | poslovanju za upravnu godinu 1905.-1906. ekspediciju. Iz Zatonske Općine, — rasprave o predlozima podnešenih sa strane tako na polje, da su bolesnici izvan svake talinić. dilo o epidemičnoj menengiti. u Frencuskom i Njemačkom bio sklo- mm ferenca ljen kompromis, po kojemu će kon ać zavela rad ove - Obukazem- odbor koalicije. te mu uskratilo prava sa-| KNOJED | blagajnika o društvenom radu i blagajničkom |jario nemir od Chadeijie. Engleska je vlada 2. Izvještaj revizora. 3. Izbor predsjednika, Razglašeni slučajevi menengite epidemič. odbora ili članova. Za upravu: Podpresjed- pogibelji, dapače budući se na njima ne o- | U koliko znamo, medicinska znanost ni- je dokazala slučaj preboljenja od epidemič- ne menengite, a da dotični bolesnik nije o- stao sa vidljivim betegom. Iz Neretve, Odkad se govori o novom zakonu za reorganizaciju ženitbe, kod nas sve uzkipilo. Od centralnog odbora za kupljenje potpi- sa u prilog istoga zakona odabran je Oni \Imamo svezu sa Loydovim parobrodom je- i|danput sedmično, ali na žalost u ove za- dnje mjesece, skoro nas svaki put propusti. Je li i malo vjetra, mora, je li i malo za- kasnio, propusti Mljet. Ni po jada kad bi |potnict stanovali pri moru u samoj luci, ali ovi moraju svaki put da prevale više ura hoda iz krajnih selija, dok do pristaništa dogju. Tu se na večer čeka parobrod na a gdjegod i 8 ura u večer ii su se obje države no složile marokonske banke ipoticje SO: d' Italia« dobija u a A. Mossikov" smrtnoj Sn aljani i kog graditi JE s o svoj Drugi lon: listovi javljaju, da š Ras Makonnen, stric Harrar-a, nalazi na bi imao saći u junaka | nagrnuli novaca, a sad stali kupovati kme- da po njihovu mnenju nije posao jednog Svoje sile ul | | 11904. Pravaši narastoše za 170 glasova do- | | | | | Maroko. se »Standard«-u javljaju iz Algesirasa, da je Domaći pregled. Gradski izbori u Zagrebu. Gdje odlučuju prodana čeljad, tu mad- žaroni slave pobjedu, gdje slobodni elemen- ti, tu odnosi barjak Starčevićanstvo. Prvo je i drugo izborništvo u Tomašićevim ru- kama, treće je u patrijotskim. Dr. Amruš je bio i bit će opet načelnik; izabraše ga peti danas hvataju muhe breculje po na apatiju, na kaos, na maiieine ari se ne čudimo, drvo stegloni * E EE me ear sci. stao Vue od izvoza za vinsku tr- ve to je od drugih inicijativa? Sve o, o svemu se pisalo, činile se reklame, i prije madžaroni, ali pod imenom »neza- g Hel — sve o ućutkalo. Svuda i « il jih | neusp proti tugjinštini visno gragjanstvo«, gdje se skupilo uz nj o € e s ugi s sve, što nije pravaško, i to kao tobožnjeg opozicijonalca, a sad ga izabiru sami kao svog čovjeka. Borile su se tri stranke: vladina, u pr- vom i drugom izborništvu, a firma »neza- visno gragjanstvo« i Starčevićanci u sva tri. »Nezavisno gragjanstvo« je ostalo kratkih rukava, premda nije izbiralo sredstva, da postigne svoju svrhu. Trebalo je kojekakvim strankama bez izbornika (realistima) izvući kapitala iz rezultata ovijeh izbora, zamazati javnosti očite pokazat, e su i oni nekakav faktor, e ona zeleniška vika i kostrušenje nije bez temelja. Ipak će objektivni promatrać cijele ove borbe morat učinit neke reflekcije i opaske. Zgrozit će se, u što se troši narodna snaga. Crne duše osobito uživaju u nas, da zava- de brata s bratom, da osumnjiče nepravedno svoga bližnjega, da narod zavaraju Pošte- nu borbu osvjedočenih protivnika zamjenju- je ona s mržnjom, laži, klevetom i pamfle- tima »Nezavisno gragjanstvo« tobož opozi- cijsko nudi se Tomašiću za saveznika neće Starčevićancima, jer su ovi — čujte bezo- braznosti! — mađžaronski pomoćnici. Baš hrvatski! Mi smo uvjereni, da je n. pr. došlo do pravednog sporazuma u |. i Il. izborništvu izmegju »nezavisnog gragjanstva« i Starče- vićanaca, valjda bi stvar drukčije pošla. U prvom izborništvu iste bi pobjedili Madža- roni, jer iu odlučuju viši činovnici i kapitali- sti; ali u drugom moglo se je postići kak- va uspjeha, jer je pao lijep broj glasova koliko za »nez. gragj«., toliko za Starčevi- ćance (prosječno 200), dok petorica madža- rona ne dobiše apsolutne većine, te bi u slučaju sporazumka i mnogi pasivni izbor- rišno društvo. Nema organizacije stranke. Zaboravila su se prolanjska obećanja o po- URAN narodne misli, i o javnim skup- tinama. Velika akcija, da »Novi List« po- stane nešto sehr gross za primorje svršila da ga takova nigdje nema poslije »ll Sola«. Što je od old da se o i. Od- bor«, kako su svršila sva obećanja za po- krajinska vijeća školsko i poljodjelsko? »Što je od pustih agitacija za slobodar- sku politiku? | onih za asanacije općina? Pitanje iseljivanja je riješeno da muzike zdravljaju parobrode Kozulića (a da kli- ina »Crvena Hrvatska« uzveličuje »sretno« iseljivanje kilometričnim člankom pod pom- poznim naslovom » , prigo- dom _ odlaska Kozulićevog robroda iz Gruža. Op. Ur. »P. C. H.«). | kad bi pro- slijedili nebi nikada svršili, pa bi došli i na druga polja javnoga rada, Gdje je »Lo- vor«? Gdje su književnici? Što bi od kijj. umjetničkih klubova, što je od »Matice Dal- matinske?..... I onda kako stojimo u zemlji izmegju nas poslije fuzije? »Kako stojimo? Poslije Riječke neizvijes- nost ubija. Javnost muči, ali mrmlja, a u toliko u$Šibeniku je bez ikakva razloga po- sijan crni razdor izmegju braće Hrvata (a Bog dao pa ga tamo sami zajazili). Razdo- ru je mnogo kriv takt mjekih naše stranke: tako je i u Dubrovniku. (Naš kursiv) jer je i odviše žalosno što se i tamo radi, a nikoga da posreduje i da miri dok i »Cr- vena Hrvatska« što može strastvenije sa- mo izazivlje i piri! »Ali dok je ovako tamo-amo, sve razro- vano, zavagjeno, nehajmo, bez oduševljenja u ikakav se pravcem svetih narodnih načela, i u Dubrovniku i u Omišu i u Imot- skoj i u Skradinu, i na Muču i na Lećevi- ci, i drugdje nije siguran teren. »U ovakom stanju smije li se i dana pro- puštiti, a da se ne prenemo i ne uredimo? »Jer ovako dalje ne valja da ide, ne mo- že ići. Ako se htjelo samih devet mjeseca, nici glasovali proti sistemu. Što se tiče tre- ćeg izborništva, tu nije moglo bit kompro- misa, jer se ovaj mahodio već u narodnom | posjedu. Ali baš u ovom izborništvu sve' oži to nez. gragjanstvo, koali- nsko nanred ul I t SIpSKO njačkih« elemenata, ali uzalud, jer, dobiše samo 293 glasa, a Pravaši 732, dakle 439 glasova večine. Prema zadnjim izborima g. 140 glasova. Oni su bili na muci i za sa- staviti listinu, tako su stavljali u svoju li- stinu uz ostale poštene Samohrvate i iste Pravaše bez njih išta o tome i obavjestiti, te su dotičnici odlučno izjavljivali, da ne primaju srpsko-hrvatsko-mladomagjaronskog odlikovanja. No to njih nije ništa smetalo, nego su uzprkos toga zadržali na listini gg. A. Broza i F. Hercigoju, koji ogorčeni zbog te »napredne« švindlarije, glasovaše otvore- no za Pravašku listinu. Dočim gg. Budicki i Mosković izjaviše, da ne kandidiraju kao naprednjaci, a gosp. V. Raić na dan izbo- ra javlja gragjanstvu, da odklanja kandida- turu. Tako je ostala maprednjačka listina bez naprednjačkih kandidata. — Pravaš. Trulež. »N. Jedinstvo« donosi odulji članak pod naslovom »U zraku muha breculja«, iz kog da se dogje do ovoga stanja, gdje ćemo doći do drugih devet? »Ovo je, što pitamo vodstvo naše stranke. »Jer je ona najviše odgovorna, ona je većina« Suvišna bi bila svaka, da ovome nado- damo, jer to piše »N. Jedinstvo«, list »Hr- vatske stranke«. Ovo je »dobra« svjedočba advokatsko-gospodskoj politici ! K članku ,Vox clamantis in deserto.«. Primamo za uvrštenje od DIR polci: Radošću treba zabilježit, što se Vaš cijenje- ni list živo zauzimlje za narodne potrebe ne ispuštajuć nijednu s vida. Tako se opet jedan kolega osvrnuo na reciprocitet hrvat- skog universiteta. Kad talijanaški djaci u megjusobnom i prijateljskom razgovoru pred- bacuju svojim zastupnicima neiskrenost, što da rečemo mi? Ne kritikujemo ih, jer su naši poslanici preosjetljivih živaca. Dodat ću samo, kad bi ka god i uspjeli isposlo- vat nami priznanje državnih i rigoroznih ispita u Zagrebu, izvršili bi samo svoju za- nemarenu dužnost, bila bi im čast, ali za to ne bi svoje »ime ovjenčali slavom«. Mi pitamo, zašto su oni postavljeni? Ako ne će da vrše svoje dužnosti, znak je zla vre- mena, ako se za to traži uznošenje i hvala, jer je danas doista ne više običan slučaj vršenje svojih držanstva. Izbori u Trstu i ,,ll Piccolo“. Ovih su se dana obavili izbori u Trstu za općinske odnosno saborske zastupnike. Pobijedi je osim u okolici talijan li- beralna kamora, kojoj je na čelu zl ni Venezian. U drugom ie tijelu kandidovao vadimo: »U nas u Dalmaciji takogjer stvari ne. idu dobro. Kad je proglašena Riječka re zolucija postavljena je dilema: +ko nije za nju, taj je telić, ili plaćenik, ili bedak. »I u toliko i u nas, kad smo mišljeli, da je vlada osamljena, a protivnici satrveni, vlada se izbornom reformom osnažuje, a protivnici se roje. Što mi radimo ? Slušamo Supila i poštenim dalmatinskim svećenicima | potpisujemo pasaporte, da odlaze, da ih M ne trebamo. Šta će nama oni? Nama će pomoći Supilo s Rijeke, Melko iz Dubrov- nika i d-r Smodlaka sa sedam umjetnika, iccolo«. Na javnom su zboru neki Talijanci oštro SIN 00 nje- govoj kandidaturi dokazujući, o taj ži- ov radi sve iz gšefta, a talijanska mu je stvar deveta briga. Drugi su ga branili i obranili dokazavši, kako talijanstvo treba da najviše zahvali na uspjesima listu »ll Piccolo«. A naši ljudi neka i dalje ga po- dupiru ! U Spljetu neki dan bila sjednica šireg odbora zi e stranke. D-r je Mihal kako vljaju, oštro napao na D-ra Trumbića i riv njega radi neuspjeha riječke rezolu- samoimenov; bra s jednim kovačem i jednim liječnikom i sa sia e u star dva advokatska koncipijenta u Spljetu. Pače, ješinaivo i D-r Smodlaka, to Trum- da bude baš sve svršeno: vanka iz stran- mm o nije ni znao e , jer .r|on ne ne ekv Seria jer to zapovijeda d-r ačinjo Da Pero Člagnje »Jer »nijesu« u prva teška vremena, kad |Dr. Gertscher. s vladom borijasmo na smrt i život i u | Javili smo, da su- doba Jovanovića i u doba Handela da premeićn 1 Ti Planje hoće li sa- i mnogi svećenici i činovnici dokazali, da|da prestati i njegov sistem? To je bio si- znadu biti patrioti, jer »nijesu« pomagali i| Mem J-a og kapom i šakom, jer se »nijesu« i omi izla+| kionosti i protekcija. gali i oni borili, pa i stavljali na kocku, a mnogi i postrađali ..,.| Organizacija. =. »Vanka! Vanka svi oni.... a uime Radi se, da se sastanu sve trak- luket na svaki javni list i muzarijolu na|Cilf u pokrajini i udare oi svačija usta, i da niko ne smije ni za šlo!dqije ne može. | Dr. i živo želi, pitati, ništa kritikovati, nikakvih prava u|da se dogje do akcije. narođu imati, do onoga, da kadi tamjanom, pokomo sluša i.... gleda kako se u našoj ra "U