REDE ITOM

Br. 54 PRAVA CRVENA HRVATSKA
išao Mljet, s Bogom brodaru, jadni ljudi,
koji su se toliko izmučili i izdangubili da
s njim otputuju, nemaju tu u luci gdje ni
da ostanu, nego su dosta puta prisiljeni
obnoć kući se vratiti. Sila Boga ne moli,
kad je sila morska, ne ištemo ni mi nešto
proti sili, ali se dogodi, da parobrod dosta
puta mimoigje Mljet, kad bi ga mogao sa
malo dobre volje taknuti.

Tako onomadne parobrod nije ticao Mljet,
a par ura za tim, lagjica je prevezla preko
mljetskog konala putnike u Prapratno, da
preko Stona odu. Nije šala gazit više ura
pješke do Sobre, odatle lagjom preko ko-
nala u Prapratno, onda opet pješice do Sto-
na, iz Stona opet parobrodićem do Dubrov-
nika, kad se sve to može urediti u dobre
dvije ure Loydovim parobrodom. A gdje je
opet trošak, koji siromašan čovjek ne može
dosta puta ni da održi? Molimo upravu
Loyda, da bi tome doskoćila u koliko mo-
že, jer je objest na štetu nevolji, a nevolja
opet ne može pustiti da joj objest gos-
podari. — M.

QCD
Pogled po svijetu.

 

Grih i bivši komesar - notarius. Oni Grih
je razaslao slijedeću obavijest: J. Oni Grih
i Anica pl. Bacsynskya fom Baćina geboren
Crvenolampeyskya de Tetamanti, stupit će
kroz kratko vrijeme u slobodni brak. Pošto
je prvo-naznačeni imenovan od Njegova
Visočanstva Japanskoga cara Prevedroga
Mikada njegovim savjetnikom u pol dvana-
estom razredu čina, povjerivši mu upravu
podnamjesništva u Nagasakiju, to će dne
dvađeset i jedan tekućega, piigodom odla-
ska gorispomenutih sekondo zaručnika, biti
svečana zabava u novom perivoju. Pristup
slobodan pozvanicima. Odbor sačinjavaju
najodličnije ličnosti: Predsj. Rosić članovi
Dr. Brogtiano, Dr. Kamatora, Jose Toša i
Mrko. Blagajnik Luketa i St... .. &
Isti dan biti će osobita svečanost i na
Opuzenu. Tom prigodom otkrit će se spo-
men ploča na Općem Mjestu, vis-a-vi Sa-
lacanove restauracije, u slavu 25-godišnjice
bivšeg Ona-na kao načelnika, sa poprsjem
istoga. U odbor su izabrane najodličnije
osobe cijele Neretve: Arcisavjetuik Zrnicicil,

\najužemu značenju, individualizam pojedi-
naca. Socijalna će ideja biti dominanta u
organizaciji pojedinaca. Nego i organizmi
imat će obzirom jedan na drugoga indivi-
dualistični značaj. Individnalizam je egoizam.
Pa ne samo pojedinci, nego i staleži pod-
ložni su egoizmu. Sada u zbornicama bi-
jesni rat izmegju stranaka. A ko kaže, da
ne će poslije bjesniti i izmegju staleža ?

Gdje da nagjemo dominantu za harmo-
niju staleža? Ko da združi seljaka, radni-
ka, obrtnika, trgovca?

I ovdje se opet povraća misao, koja |je
bila misao vodilja u našim člancima o de-
mokraciji. Svevladajuća socijalna domi-
nanta pojedinaca i staleža i naroda ne mo-
že konaćno ipak da bude druga, ngo vjer-
ska ideja — kršćanstvo! Samo kršćanstvo
ima u sebi onaj universalizam, koji je ka-
der da sve svede u harmoniju. Samo krš-
ćanski universalizam može da pobjedi na-
čelima i moći pravednosti i ljubavi egoi-
zam u individaalizmu ! Mrtve, atomističke
mase može da združi mehanična sila. Ži-
ve stanice s raznolikim funkcijama  može|Lubo, Luketa, Kozoder, Oni Grih, Kušurin,
da združi u živ organizam samo — ži-| Medini Mate, Pranić i Mome-Jerko. Banket |
va sila. Tako biva u fizičnomu, a tako je|će biti u kafani i restauraciji Salacan, pošto
i u socijalnome svijetu. Takova živa soci-|u restauraciji Ereš nije još isplaćeno 700 |
jalna sila, takova duša, takova dominanta kruna za lunč u čast dolaska makarskih, Austrija
u socijalnome organizmu može biti samo Sokolaša. : U slocak je bio dignut barun Schwarze-
jedna moralna moć, koja će združiti du- Novi načelnik kupi potpise za pouzdani- nau s namjesništva u Tirolu i imenovan se-
hove u jednome spoznanju, volji u jedno- cu Grih Oni-ju. Vijeće odredilo da se ne natskim presjednikom extra statum na vr-
me hoćenju, srca u jednoj ljubavi. otoka ništa potpisivati što se kosi sa eco IOSEN ASA: a

A gdje je ta moć? Mi znamo samo pet mošta programom. Kako će načelnik RI imo ai IE RE pv
dvije. To je prvo nenaravna negacija zla, | dati svoj postupak? Jer Grih Oni i prava- ligo potrajati još par dana.
radikalizam zla, a drugo je afirmacija do-|ški program daleko ko Bog i baba! lu
bra, radikalizam dobra. Radikalizam zla) Imao sam prigode, nazad dana, ismijat e A Nač ti i za
združio je bar privremeno francuski »bix« \se na Poglavarstvu. Došao bivši Miško sa | jen dan smrti Ljudevita Košuta, oca sedaš-
u borbi proti kršćanstvu i puku, a stalnu,| jednim svojim klijentom da ga preporuči | njeg vogje magjarske koalicije. Tom je pri-
usrećujuću i čovječanstvu poželjnu harmo-, Onom Grihu radi dozvole prodavanja alko- godom bio ovjenčan mnogobrojnijem vijen-
niju može dati samo radikalizam dobra, a hola. Obeća Oni Grih, samo neka Peto [SAA grob pokojnika, čije kosti počivaju na
taj radikalizam _nije ništa, drugo nego — | dogje u jedanaest. Došao, a Oi Cub m ranje e e Košet ble oči eo
kršćanski princip : ju psovku i proti Mišku. Na svrsi se po inu sad je već izvan pogibelji. iz Italije mu

Neopisivo je lijepo kazao nadbiskup Teo- | jao i zapritio stranci da ne kaže Mišku da |je bio prispio brat Ljudevit, da ga posjeti.
darovich, da će čovječanstvo biti samo on-|ga je psovao. Bojiga se, dušo moja! Addio Ministarsko je vijeće raspustilo izvršujući
da nazbilj sretno, kada kultura bude mo- | Eccelenza de Bonagrazia?
lila — »očenaš«! | Tamburi.

Tada, kada životvorno kršćanstvo bude iz Konavala. |
opet ovladalo i pojedincima i narodima, ka-| priopćeno u zadnjoj »P. C.H.« svakoga | PrReČa ministar izvanjskijeh posala, iz-
da i pojedinci i narodi budu opet zajedno/<e pomno dojmilo. Tobožnji narodni prija- | javio 51 a alma E da e on na-
tako ROMI Ole maš le "tada tekar | gel »Srbi« ne mogući iščupati iz srca staviti mirovnu politiku svoga prešastnika.
će se riješiti kriza država! \Hrvata-Konavljana sveto otačbeničko čustvo | Tri francuska častnika, koja se opirahu

Ora et labora! Moli i radi! — ovo j€ | vataju se najgorih sredstava, da jadnom RA IRENE u crkve radi poto
jeti spasonosni socijalni program. Treba. narodu stave telji za vrat. Najprije su O e e ZENE raji >
socijalnoga rada, neumornoga |rada, da se) upustili s njima u trgovinu i tu prevarom izjaviše tom prilikom osim ostaloga i to,

pojedinci opet združe, da se sjedinjenim si- |

|

 

 

|kupljanja. Koalicija je ovu vijest hladno do-
čekala, jor joj se je još od prije nadala.

lama oslobode bijede i domognu blagosta- ;e kako će biti njihovi robovi, a oni silni vojnika, razbijati vrata od crkava. Dobra cija

nja, ali uz to treba još sve slojeve učiti i| paše. Sa svake strane čuje se vapaj težaka im je

ir Š Ri i oći. : m aa Katastrofa u Courrićres-u imala je za po-
molitvi, da svi budu svijesni svoje zajedni \propali smo, bježimo odavle. Ne čudimo sljedicu štrajk kopača u rudnicima sjeverne

av zajedničkoga itvora zajedničke cijelji se s toga što se, komu je Bog dao dvije | Francuske. Kopači hoće da izrabe sebi u
i da se svim (težnjama svi združe u skup- ruke zdrave, seli u Ameriku, kad su Ko-|prilog raspoloženje javnosti radi one ne-

noj ljubavi u jednu, veliku obitelj jednoga gave opterećene dugom mislim više od 2|sreće te traže preko svojih vogja različite čim firma »nezavisni gragjani« padoše za

Oca, kojemu kliče seljak i trgovac, radnik iii K KI ćinski nameti u Pogodnosti. Neke su im već udovoljene, nu
i i ši i isti PEN. SN: je i | kopači isto podržavaju štrajk. Broj štrajkaša
i vlastelin, Nijemec 1 Mloven i pravom nekim selima su do 300%. Trebuje škola, | računa se Z 4050.000. rm
i istim pouzdanjem: »Oće naš % : puteva i ost., a težak ne može ni svoj glavne
pa sei ariki smak dva U Očakovu ustrijeliše poručnika Schmidta
£2392b |nost piše. ti tri mornara, koji bjehu sudjelovali u po-
Izborna reforma i naša općina. Mislim | buni na »Potemkinu«.

\da će bit poznata našim usrečiteljima izbor-/ Kuropatkin je na povratku s istoka pri-
imas Nesu Ouse 1 som tja ta Slina i dije ion pokoje o GI eona toj m om
»Hrvatski-Narodni Glas« u svom broju Konavle su pridružene Boki. U tome se sla- | U&.. I : U
od 15. ožujka, pod rubrikom: Nova sra-\ze i Vlada i Zemaljski Odbor, a naravno | 84. blizu, a im _ u: kojem :q5 pozi o
mota ruske vlade, priopčuje: \onda i Mašan i Vragolov, ali se narod ne| Sad su u mnogim gubernijama u_toku
»Izašlo je naime ovih dana na javu ovO: sjaže i neće da ga zastupa »Srbin«. Zašto|izbori zastupnika za državnu dumu. Židovi
ruska vlada pregovara s njemačkom radi ooćina ne prosvjeduje ? |se ne misle prikazivati na izbore. Imaju i

prodaje jednog diela Poljske sve do Visle = Don Vice Medini se koprca što su mu | Pravo, najbolje im. je : ritirata !

i Narve. Prva misao o toj prodaji porodila siavili malo pod nos hrena radi saborskog | Njemačka.

se onda, kad je Witte na svom putovanju | mandata. Svak ko je pročitao onaj dopis | Pred pruski sabor iznešena je u pone-
Amerike posjetio njemačkog cara Vilima. i žariti i i |djeljak zakonska osnova o povišenju za-

oodrnnina rap, najde, g Sera Zoitiš | mogao se je uvjeriti u kojem je smislu ono) suonizkijeh mandata. Sad bi ih imalo biti

Sada već idu pregovori nešto brže, pak oko rečeno. Don Vice satiričar nije samo shva-|443 mješte 433. Istodobno se misli uvesti i.

\

toga radi najviše neki berlinski bankar Men- tig, [li su ga omamile konavoske trave. \neke promjene u izborni postupak, ali si-
\stem od tri razreda isto ostaje. Pri vijeća-

delssohn, koji sada boravi u Petrogradu. Iz |
iz Stona. nju o osnovi vigjet će se, što misli narod.

ovih razloga kaže se, da niesu u Poljskoj, , 8 '
| *Pir. Danas dne 22/3. vjenčao se je naš | Za Prusku je i to jedan napredak !

niti raspisani izbori za dumu. Kč ača ie |
si se vlada boji, da će u Rusiji i u | dični prijatelj g. Ivo Primić sa dražesnom

ostalim slavenskim zemljama učiniti vrlo | &:8)C0m Antonietom Vukas. Kumovahu se. j. odigrala se u hodnicima
neugodan utisak viest o prodaji jednog di. | Miho Buško i Grgo Dropuljić. Sretnom paru zastupničke komore tučnjava s batinama
iela ruske Poliske Niemačkoi. Za to namije. Srdačno čestitamo! — Prijatelj B. \megju sicilijanskim zastupnikom Fulci, biv-
I l s. I | e“) Iz Beča. — šim državnim podtajnikom u ministarstvu
rava u tom dielu Poljske izazvati nemire, z *_ trgovine i zastupnikom Arigo iz Messine.
ne bi li se mislilo, da sama Rusija ne mo-. »Hrvat. pripomoćno društvo u Beću« $a- Razlog je tučnjavi taj, što je Fulci bio za-
že uspostaviti mira, pak je bila prinužđena zivlje glavnu redovitu skupštinu, koja će se podjenuo proces proti Arigu radi potkuplji-
jedan dio odstupiti Njemačkoj. \držati na 31. ov. mj. u 7 sati na večer Meme pri izborima. Buon principio !
S druge bi opet strane prodajna svota prostorijama »Slavenske Besede« ; |I. »Dra- Sudan (Afrika

Japan.
p se, da će japanska ratna eska-
dra vodstvom admirala Toga posi

u maju Englesku. U Londonu očekuju o-
vaj posjet velikim nestrpljenjem.

S Mljeta.

( ).
doprinjela, da se pomogne novčanim poteš- chengasse« 3. (Hotel »Zur Post«) sa slije- | U London je stigla vijest, da su u Su-
zaključila, da pošalje tamo jaku vojničku
Vijesti iz naroda. \trojice odbornika i revizora. 4, Eventualne
ne u selu Mrčevu ove općine krenuli su nik: Ivan Gutunić. Tajnik: Dr. Ignjat Ka-
paža nikakav beteg, rek bi, da se nije ni ra- Mi smo ti amo baš kako nigdje niko.

koćama u Rasiji. \dećim dnevnim redom ; 1. Izvještaj tajnika i danu buknuli nemiri, koje je još jače pod-
| poslovanju za upravnu godinu 1905.-1906. ekspediciju.
Iz Zatonske Općine, — rasprave o predlozima podnešenih sa strane
tako na polje, da su bolesnici izvan svake  talinić.
dilo o epidemičnoj menengiti.

u Frencuskom i Njemačkom bio sklo-
mm ferenca

ljen kompromis, po kojemu će kon
ać zavela rad ove

- Obukazem- odbor koalicije. te mu uskratilo prava sa-|

KNOJED | blagajnika o društvenom radu i blagajničkom |jario nemir od Chadeijie. Engleska je vlada
2. Izvještaj revizora. 3. Izbor predsjednika,
Razglašeni slučajevi menengite epidemič. odbora ili članova. Za upravu: Podpresjed-
pogibelji, dapače budući se na njima ne o- |
U koliko znamo, medicinska znanost ni-

je dokazala slučaj preboljenja od epidemič-

ne menengite, a da dotični bolesnik nije o-
stao sa vidljivim betegom.
Iz Neretve,
Odkad se govori o novom zakonu za
reorganizaciju ženitbe, kod nas sve uzkipilo.
Od centralnog odbora za kupljenje potpi-
sa u prilog istoga zakona odabran je Oni

\Imamo svezu sa Loydovim parobrodom je-
i|danput sedmično, ali na žalost u ove za-
dnje mjesece, skoro nas svaki put propusti.
Je li i malo vjetra, mora, je li i malo za-
kasnio, propusti Mljet. Ni po jada kad bi
|potnict stanovali pri moru u samoj luci, ali
ovi moraju svaki put da prevale više ura
hoda iz krajnih selija, dok do pristaništa
dogju. Tu se na večer čeka parobrod na
a gdjegod i 8 ura u večer

ii

 

su se obje države no složile
marokonske banke ipoticje

SO: d' Italia« dobija u a A.
Mossikov"
smrtnoj

Sn
aljani i
kog graditi JE s o

svoj
Drugi lon: listovi javljaju, da

š

Ras Makonnen, stric
Harrar-a, nalazi na

bi imao saći u

junaka

 

|

nagrnuli novaca, a sad stali kupovati kme- da po njihovu mnenju nije posao jednog Svoje sile ul

|
|

11904. Pravaši narastoše za 170 glasova do-

|
|
|

|
|

Maroko. se
»Standard«-u javljaju iz Algesirasa, da je

Domaći pregled.
Gradski izbori u Zagrebu.

Gdje odlučuju prodana čeljad, tu mad-
žaroni slave pobjedu, gdje slobodni elemen-
ti, tu odnosi barjak Starčevićanstvo. Prvo
je i drugo izborništvo u Tomašićevim ru-
kama, treće je u patrijotskim. Dr. Amruš
je bio i bit će opet načelnik; izabraše ga

 

peti danas hvataju muhe breculje po
na apatiju, na kaos, na

maiieine

ari se ne čudimo, drvo stegloni *
E EE me ear sci.

stao Vue od izvoza za vinsku tr-
ve to je od drugih inicijativa? Sve
o, o svemu se pisalo, činile se reklame,

i prije madžaroni, ali pod imenom »neza- g Hel — sve o ućutkalo. Svuda
i « il jih | neusp proti tugjinštini
visno gragjanstvo«, gdje se skupilo uz nj o € e s ugi s

sve, što nije pravaško, i to kao tobožnjeg
opozicijonalca, a sad ga izabiru sami kao
svog čovjeka.

Borile su se tri stranke: vladina, u pr-
vom i drugom izborništvu, a firma »neza-
visno gragjanstvo« i Starčevićanci u sva tri.
»Nezavisno gragjanstvo« je ostalo kratkih
rukava, premda nije izbiralo sredstva, da
postigne svoju svrhu. Trebalo je kojekakvim
strankama bez izbornika (realistima) izvući
kapitala iz rezultata ovijeh izbora, zamazati
javnosti očite pokazat, e su i oni nekakav
faktor, e ona zeleniška vika i kostrušenje
nije bez temelja.

Ipak će objektivni promatrać cijele ove
borbe morat učinit neke reflekcije i opaske.
Zgrozit će se, u što se troši narodna snaga.
Crne duše osobito uživaju u nas, da zava-
de brata s bratom, da osumnjiče nepravedno
svoga bližnjega, da narod zavaraju Pošte-
nu borbu osvjedočenih protivnika zamjenju-
je ona s mržnjom, laži, klevetom i pamfle-
tima »Nezavisno gragjanstvo« tobož opozi-
cijsko nudi se Tomašiću za saveznika neće
Starčevićancima, jer su ovi — čujte bezo-
braznosti! — mađžaronski pomoćnici. Baš
hrvatski!

Mi smo uvjereni, da je n. pr. došlo do
pravednog sporazuma u |. i Il. izborništvu
izmegju »nezavisnog gragjanstva« i Starče-
vićanaca, valjda bi stvar drukčije pošla. U
prvom izborništvu iste bi pobjedili Madža-
roni, jer iu odlučuju viši činovnici i kapitali-
sti; ali u drugom moglo se je postići kak-
va uspjeha, jer je pao lijep broj glasova
koliko za »nez. gragj«., toliko za Starčevi-
ćance (prosječno 200), dok petorica madža-
rona ne dobiše apsolutne većine, te bi u
slučaju sporazumka i mnogi pasivni izbor-

rišno društvo. Nema organizacije stranke.
Zaboravila su se prolanjska obećanja o po-
URAN narodne misli, i o javnim skup-
tinama. Velika akcija, da »Novi List« po-
stane nešto sehr gross za primorje svršila
da ga takova nigdje nema poslije »ll Sola«.
Što je od old da se o i. Od-
bor«, kako su svršila sva obećanja za po-
krajinska vijeća školsko i poljodjelsko?
»Što je od pustih agitacija za slobodar-
sku politiku? | onih za asanacije općina?
Pitanje iseljivanja je riješeno da muzike
zdravljaju parobrode Kozulića (a da kli-
ina »Crvena Hrvatska« uzveličuje »sretno«
iseljivanje kilometričnim člankom pod pom-

poznim naslovom » , prigo-
dom _ odlaska  Kozulićevog robroda iz
Gruža. Op. Ur. »P. C. H.«). | kad bi pro-

slijedili nebi nikada svršili, pa bi došli i
na druga polja javnoga rada, Gdje je »Lo-
vor«? Gdje su književnici? Što bi od kijj.
umjetničkih klubova, što je od »Matice Dal-
matinske?..... I onda kako stojimo u zemlji
izmegju nas poslije fuzije?

»Kako stojimo? Poslije Riječke neizvijes-
nost ubija. Javnost muči, ali mrmlja, a u
toliko u$Šibeniku je bez ikakva razloga po-
sijan crni razdor izmegju braće Hrvata (a
Bog dao pa ga tamo sami zajazili). Razdo-
ru je mnogo kriv takt mjekih naše stranke:
tako je i u Dubrovniku. (Naš kursiv) jer
je i odviše žalosno što se i tamo radi, a
nikoga da posreduje i da miri dok i »Cr-
vena Hrvatska« što može strastvenije sa-
mo izazivlje i piri!

»Ali dok je ovako tamo-amo, sve razro-
vano, zavagjeno, nehajmo, bez oduševljenja
u ikakav se pravcem svetih narodnih
načela, i u Dubrovniku i u Omišu i u Imot-
skoj i u Skradinu, i na Muču i na Lećevi-
ci, i drugdje nije siguran teren.

»U ovakom stanju smije li se i dana pro-
puštiti, a da se ne prenemo i ne uredimo?

»Jer ovako dalje ne valja da ide, ne mo-
že ići. Ako se htjelo samih devet mjeseca,

 

nici glasovali proti sistemu. Što se tiče tre-
ćeg izborništva, tu nije moglo bit kompro-
misa, jer se ovaj mahodio već u narodnom |
posjedu. Ali baš u ovom izborništvu sve'
oži to nez. gragjanstvo, koali-

nsko nanred
ul

I

t
SIpSKO

njačkih« elemenata, ali uzalud, jer, dobiše
samo 293 glasa, a Pravaši 732, dakle 439
glasova večine. Prema zadnjim izborima g.

140 glasova. Oni su bili na muci i za sa-
staviti listinu, tako su stavljali u svoju li-
stinu uz ostale poštene Samohrvate i iste
Pravaše bez njih išta o tome i obavjestiti,
te su dotičnici odlučno izjavljivali, da ne
primaju srpsko-hrvatsko-mladomagjaronskog
odlikovanja. No to njih nije ništa smetalo,
nego su uzprkos toga zadržali na listini gg.
A. Broza i F. Hercigoju, koji ogorčeni zbog
te »napredne« švindlarije, glasovaše otvore-
no za Pravašku listinu. Dočim gg. Budicki
i Mosković izjaviše, da ne kandidiraju kao
naprednjaci, a gosp. V. Raić na dan izbo-
ra javlja gragjanstvu, da odklanja kandida-
turu. Tako je ostala maprednjačka listina
bez naprednjačkih kandidata. — Pravaš.

Trulež.

»N. Jedinstvo« donosi odulji članak pod
naslovom »U zraku muha breculja«, iz kog

da se dogje do ovoga stanja, gdje ćemo

doći do drugih devet?

»Ovo je, što pitamo vodstvo naše stranke.

»Jer je ona najviše odgovorna, ona je
većina«

Suvišna bi bila svaka, da ovome nado-
damo, jer to piše »N. Jedinstvo«, list »Hr-
vatske stranke«. Ovo je »dobra« svjedočba
advokatsko-gospodskoj politici !

K članku ,Vox clamantis in deserto.«.
Primamo za uvrštenje od DIR polci:
Radošću treba zabilježit, što se Vaš cijenje-
ni list živo zauzimlje za narodne potrebe
ne ispuštajuć nijednu s vida. Tako se opet
jedan kolega osvrnuo na reciprocitet hrvat-
skog universiteta. Kad talijanaški djaci u
megjusobnom i prijateljskom razgovoru pred-
bacuju svojim zastupnicima neiskrenost, što
da rečemo mi? Ne kritikujemo ih, jer su
naši poslanici preosjetljivih živaca. Dodat
ću samo, kad bi ka god i uspjeli isposlo-
vat nami priznanje državnih i rigoroznih
ispita u Zagrebu, izvršili bi samo svoju za-
nemarenu dužnost, bila bi im čast, ali za
to ne bi svoje »ime ovjenčali slavom«. Mi
pitamo, zašto su oni postavljeni? Ako ne
će da vrše svoje dužnosti, znak je zla vre-
mena, ako se za to traži uznošenje i hvala,
jer je danas doista ne više običan slučaj
vršenje svojih držanstva.

Izbori u Trstu i ,,ll Piccolo“.

Ovih su se dana obavili izbori u Trstu
za općinske odnosno saborske zastupnike.
Pobijedi je osim u okolici talijan li-
beralna kamora, kojoj je na čelu zl ni
Venezian. U drugom ie tijelu kandidovao

 

vadimo:

»U nas u Dalmaciji takogjer stvari ne.
idu dobro. Kad je proglašena Riječka re
zolucija postavljena je dilema: +ko nije za
nju, taj je telić, ili plaćenik, ili bedak.

»I u toliko i u nas, kad smo mišljeli, da
je vlada osamljena, a protivnici satrveni,
vlada se izbornom reformom osnažuje, a
protivnici se roje. Što mi radimo ? Slušamo
Supila i poštenim dalmatinskim svećenicima |

potpisujemo pasaporte, da odlaze, da ih M

ne trebamo. Šta će nama oni? Nama će
pomoći Supilo s Rijeke, Melko iz Dubrov-
nika i d-r Smodlaka sa sedam umjetnika,

 

 

iccolo«. Na javnom su
zboru neki Talijanci oštro SIN 00 nje-
govoj kandidaturi dokazujući, o taj ži-
ov radi sve iz gšefta, a talijanska mu je
stvar deveta briga. Drugi su ga branili i
obranili dokazavši, kako talijanstvo treba
da najviše zahvali na uspjesima listu »ll
Piccolo«. A naši ljudi neka i dalje ga po-
dupiru !

U Spljetu

neki dan bila sjednica šireg odbora
zi e stranke. D-r je Mihal kako
vljaju, oštro napao na D-ra Trumbića i
riv njega radi neuspjeha riječke rezolu-

samoimenov;
bra

s jednim kovačem i jednim liječnikom i sa sia e u star
dva advokatska koncipijenta u Spljetu. Pače, ješinaivo i D-r Smodlaka, to Trum-
da bude baš sve svršeno: vanka iz stran- mm o nije ni znao e

, jer .r|on ne ne
ekv Seria jer to zapovijeda d-r ačinjo Da Pero Člagnje

»Jer »nijesu« u prva teška vremena, kad |Dr. Gertscher.

s vladom borijasmo na smrt i život i u |  Javili smo, da su-
doba Jovanovića i u doba Handela da premeićn 1 Ti Planje hoće li sa-
i mnogi svećenici i činovnici dokazali, da|da prestati i njegov sistem? To je bio si-
znadu biti patrioti, jer »nijesu« pomagali i| Mem J-a og
kapom i šakom, jer se »nijesu« i omi izla+| kionosti i protekcija.
gali i oni borili, pa i
stavljali na kocku, a mnogi i postrađali ..,.| Organizacija. =.

»Vanka! Vanka svi oni.... a uime Radi se, da se sastanu sve trak-
luket na svaki javni list i muzarijolu na|Cilf u pokrajini i udare oi
svačija usta, i da niko ne smije ni za šlo!dqije ne može. | Dr. i živo želi,
pitati, ništa kritikovati, nikakvih prava u|da se dogje do akcije.
narođu imati, do onoga, da kadi tamjanom,
pokomo sluša i.... gleda kako se u našoj ra "U