Stu Čak O i E _PRAVA CRVENA HRVATSKA da nije tumačio, drsko lanuti pred cijelim |dugi članak o nekakvim S-(tona-) durima | posve istisnuti svojom vrsnoćom proizvoda 3 : A Na znanj razredom : »Muči, bezobrazniče; lažeš«. Ta-\i donio u štampariju kala Karmena, da mu njemačke proizvode, hrvatskim trgovcima q, i s kovom drzovitosti cijeli se razred uznemiri, |se štampa. Štampatur A ..... digne klobuk od glavni zastupnik koji prima naručbe jest naš zi se i cedulja za sv. Krizmu, »Matica Kriz- na što on pozove na dvor nekog D., odlič- \šalje hrvatske račune i hrvatski dopisuje, nog učenika, tvrdeći lažno, da je tumačio, karte i zapita ga s njegovijem bašom: »Pro- domaći trgovac. Dajmo dakle prednost uz manijeh« kao i »Patrimonijalno stanje«. dočim je to učenik istinito nijekao. Svojim \stite gosparu, nešto ću vas pitat, jeste li vi istu vrsnoću onomu, koji je s nama, sa na-. obijesnim ponašanjem malo po malo učini pili gdjegod meštar od mužike ?« »Nijesam, šim narodom iskreno osjeća i uz to podupire | da učenik izgubi svijest te u bijesnilu lu- a što?« »A koji tad strumenat udarate?« Svojim radom i proizvodom našu dičnu paše tamo i ovamo. Ali kao svaki kuka- Ma zašto me to pitate?« »Da kako vi mo- istarsku družbu ! vica, viče i on u pomoć gosp. upravitelja, žete znat, da je »jedna arija bila ispjevana odredivši unaprijed da će D-eu dati šest y drugom intonacijoni ?« »Kako, valja imat Ante Barać udijelio je prof. Kosto Kulišić (posve nedostatno) pred njim (bez njega uho, kako i ja, za čut, što mi ko deta!«» se dakle ne usugjivaše). G. Posedel opet dogje, te svojom blagošću i prijaznošću umiri učenike, te oba profesora istrgne iz žvala, zaslužene kandidature. Eto, do šta dovode te prazne i nadrte glavice, našu ne- voljnu mladost! S toga punim pravom di- koje dovode i učenike i profesore do teških | posljedica. | | Zakladi ,Gundulić«. O smrti M. P. Dn. zakladi »Gundulić« za siromašne učenike Vidiš li dakle sad, ko je od nas dvojice mjesnog vel. Gimnazija K 5. bio pečen: ja ili Ti!? Mani se dakle kritike, osobito one o ope- rama, a piši radije »Uzgoj«, u čemu se naj bolje i razumiješ ! G F 4 = Ne nadostavljam Ti ništa više, jer se na- žemo svoj glas i dovikujemo nadležnoj dam, da ćeš batalit daljnju prepirku! Da vlasti, neka stane na put tim neurednostima, | si mi zdravo! — Za sakupljanje hrvatskih narodnih pje- sama po Istri i Dalmaciji ministarstvo bo- | Pogibelj. U četvrtak oko 8 sati u večer Ihodeći omnibus putem od Pila, ispane mu \zadnje kolo, pri čem se tako nagne. da putnici stadoše skakati i zapomagati. Za- hvaliti je velikoj sreći, da se nije štogod nemila dogodilo. Morali bi nadležni češće ječ, »svako sveto godište«! Ali u nas je I |pregledati omnibuse i kočije, a ne, što ri-| Ivo : Nijesam ogluho, nego mi se nije ni snijelo, da , ću te na ovu uru vigjet na Poljani, pa još s o-/ vakom zimom ; para li ti bit o Božiću; da što. je nova kad si ti tako uranio ? Vlaho : Da si, ne bi pogodio ? |fvo: Bićeš gdjegod od partence, je li ? | Vlaho : Pogodio si kako slijepa kokoš na zrno \fvo: A što ti ja znam što je! Manjka što može tit tisuću stvari | Vlaho : (posmjehiva se). Znaš da sam ti divenid kon- suo, počd sam ti primat inkarike i za Beč | foo : Kakve inkarike | Vlaho : Eto ti pa legaj, ma acqua in bocca, znaš. | (Dava mu jednu knjigu, a Ivo otvara i lega) | Dragi Miho! Kad smo čuli za tvoj telegraf, kojega su ultimi \tako: kad se dogodi nesreća, i ako nastra-folji donijeli, imo nam je doć kolap, gdje nas.aver-!i izras najđubljeg štovanja. Jesam V. Iz postupanja gosp. Posedela vidi se- jasno, goštovja i nastave imenovalo je povjerenstvo, da kakav gospar, stoprva se tada pozvan |tiškavaš da te zaboravimo del tutto, da ti više ne kako grdno laže »Dubrovnik«, koji ga oba- siplje svom silom epiteta, koji dolikuju je- dino družini oko papirnatog »Dubrovnika«. To je samo puki politički fanatizam, koji | ne bira sredstva, već se laća i fraza, na temelju kojih nastoji ocrniti poštene | i pravične ljude. Da n. pr. koji profesor | Hrvat čini što Srbin Kulišić, to bi »Dubr.« o veliko zvono objesio i sve u šesnaest udarao, ali pošto je prof. Kulišić Srbin, / »Dubr.« okamenjeno mdči. Opet dokaz više | o razvikanoj »Dubrovnikovoj« — »nepristra- | nosti«! (Op. Ur.). | sastavljeno od šestorice članova, fesora na bečkom sveučilištu ; M. pl. Bersu, izmišljenih € k. nadpovjerenika u Sinju; Don F. lva-| niševića, župnika u Jasenicama; L. Kubu, akademskog slikara u Beču; M. Zgrablića, profesora na hrv. gimnaziji u Pazinu i M. Brajšu, privatnog činovnika. Presjednikom je odbora g. Rešetar. Velika Sedmica u Stonoj Crkvi. Nedje- lja na 10 sati blagoslov poma — »Gloria Dubrovački parobrodi, \ma putu za Marianopoli. »Bosanka« na pu- \tu iz Marsilie za Kardiff. »Dubac« krca u Taganrogu za Hamburg. »Građac« na putu iz Skyras krcat rude za Rotterdam. »Na- pried« krca u Šibeniku za Valenciju i Las Palmas. »Prazattus« na 4 t. mj. otputovao liz Gruža za Bonu. »Gundulić« krca u Azol- Vojničkoj vlasti na znanje. Primamo iz Laus...« (P. Matijević), Misa (koralna), fu za Livorno. »Balkan« na popravku u Tr- grada : Prošle sedmice gefreiter Mršulja vjež- | Passio (Enmcrois). Iza Mise procesija za po- stu. »Epidauro« iskrcava rudu u Trstu. »l- bao je nekoliko naknadnih pričuvnika ispred | četak klanjanja 40 ur&. — 6 s. po podne |stok« iskrcava ugljen u Trstu. »Leopoldi- domobranske kasarne u Gružu, izmegju ko- | govor na hrvatskom jeziku (Velč. O. U. na« krca u Poti rudu. +Maria Immaculata« jih je kao novak Antun Pešelj pogriješio, možda ne razumio Mršuljinu zapovijed. Re- Talija). »Miserere . . .« (Mayer). — djeljak i utorak na 10 s. sv. Misa. Pone- 6 s. \na putu za Alesandriju. »Orjen« krca u Ro- sario di St. F&. »Srgj« krca rižu u Mul- čeni Mršulja koji se je nahodio od Pešelja po pod. govor i t. d. kao gore. — Srijeda mein. »Zora« na putu za Trst krcat uglja. 8-10 koraka daleko, zatrči se k istomu i u- 10 s. pr. p. sv. Misa iza koje čini se ophod | dari ga šakom prama lijevoj sisi, tako ne-, milo da ga ozledi te za nekoliko časaka nije niti za sebe znao. Pomenuti Pešelj, drugi dan iza kako je bio ozlegjen, krv je na usta bacio, a na ozlegjenome mjestu od nemila udarca ispelo se kao kvas. Antun Pešelj još se nalazi u domobranskoj kasar- ni u sobi za bolesnike. Čujemo da ovaj Pešelj imade kod kuće oca, mater, ženu i djece, a ne zna se hoće li ikada ozdraviti. Pomenuti Mršulja od prije je Pešelju prije- tio, kao istoga dana u jutro, da bi ga vo- sio..« (Encrois) Improperia (Alesani). 5'> lio udariti sa pesti, nego da mu ko u kan- tini večeru plati«. Poručnik Rasper, zapo- vjednik naknadne pričuve. bio se je zauzeo da pokrije opisani zločin, jer može ko mi- sliti da je on Mršulji dao slobodu da po- čini onako užasan čin, jer isti poručnik svo- je podregjenike više puta drpi, rinjiva i sva- kojakim ih gnusnim i prostačkim rječetinarna nazivlje. Zahtjevamo od vojničkih starješina da po- veđu istragu te najstrože kazne, a rečenoga poručnika strogo opomenu, da se ne usu- di više pokušavati pokrivati onakove čine, | i da ga pouče da on ne smije naše sinove drpiti i tiskati rukama a niti svakakovih im riječetina na javnosti izgovarati. Mi nijesmo dali naše sinove da se s njima kao robovi- ma postupa, nego smo ih dali da se lak zakona izobraze u vojničkim dužnostima. Za sada ovoliko a do potrebe iznijet će- mo opširnije. — Očevidac Iz Suda. Dne 28. pr. mj. držala se je, rasprava protiv Grga Lukenda Barišina i Jure Milasa Barišina, radi zločina kragje. Bijahu riješeni. — Dne 3. ov. mj. bio je: osugjen Barkigjija Niko Tomov na 3 mje-' seca tamnice, radi zločina teške tjelesne ozlede. — Istog dana bijahu osugjeni radi prekršaja po $. 411 k. z.: Barkigjija Jozo Tomov na 10 dana, Korač Ivo Nikov 10! dana, Korač Pero Nikov 10 dana, Bandur Niko Matov 5 dana a Mekišić Pavao pok. | Mate na 15 Kr. globe ili 3 dana zatvora. — Radi prekršaja po $. 411 k. z. bija. hu osugjeni? dne 3. ov. mj.: Ivo Dužđe.. vić Matov na 3 sedmice, Ivo Vukas pok. Iva na 5 dana, Frano Miloš Franov 5 dana, Kristo Vukas pok. Iva 5 dana i Mato Duž- dević Matov na 3 dana. Gosp. Henry-u na odgovor. Kritičar »Cr- vene«, Englez iz Omiša (?), g. Henry, po- kazao se zadnji put vrlo učenijem i ozbilj- nijem i to me je obradovalo. Mislio sam, da imam posla s »običnijem čovjekom«, a kad tamo imao sam s ne-»Običnijem«, ko- ji je u nekoliko ura vidio sva svjetska ka- i sve svjetske umjetnike, čuo je sve, operet&, drama, dramoleta i za svršetak klanjanja 40 ur4. 52 s. po pod. »Oificium tenebrarum«. Lamentacije. Respensoria ll. i Ili. Norturni (Perosi, /n- gegneri). Miserere (Fontemagi). — Četvrtak 10 s. pr. pod. Pontifikalna sv. misa. (Gou- nod). Posveta ulja. Prenos Svetotajstva. Pranje noga siromasima. 5*2 s. po podne »Oificium tenebrarum«. Responsoria II. i Ill. Nocturni (Perosi, Haydn, Ingegneri). »Mi- serere ...« (Fontemagi). 8 s. govor o Muci Gospodinovoj. — Petak 10 s. pr. p. »Pas- s. »Oific. tenebrarum«, Responsoria (Perosi, Ingegneri). »Miserere . .« (Fontemagi). 8% s. procesija oko grada. »Popule meus..« (P. Matijević). Subota 9'2 s: Započimlju sv. Obredi sa blagosovom ognja i vode. Nesreća na moru. Dobro poznati »Ni- Prosvjetni glasnik. Fontes historici liturgiae glagolito-ro- manae a XIll ad XIX. saeculum. Collegit, digessit, indice analitico instruxit dr.'Lu- \ cas Jelić. Vegliae 1906. sumptibus glagolita- rum in Dalmatia. — Počinjući od Ginzela opstojale su neke kolekcije historičkih do- kumenata, što se odnose na glagolicu; ali . su te kolekcije zahvatale glavno stare do- kumente do 13. vijeka, nuzgredno samo ne- ke iz modernih vremena. Osjećala se je po- treba jedne zbirke koliko je moguće bilo potpunije od 13. vijeka pa dalje. Tu praz- ninu htio je popuniti Jelić služeći se vrsnim muževima. koji šu mu u tomu poslu bili na ruku i pomagali mu savjetom i tvorom. Dokumenti više važnosti navedeni su ov- \dje u cjelosti, drugi pak, koji ne imaju ne- kolica«, iz sela Broce kod Stona, prekjučer ke važnosti, u regestima, da zbirka preveć se uputio s »gajetom« put Dubrovnika, pu- nom ulja i drva. Na putu ispod Majkova uhvati ih silna bura, koja izvrne lagju. »Ga- jeta« je odma potonula, tako da joj nema traga, a nevoljni se mornari jedva pliva- njem spasiše. Bratovština ,Sv. Gjurgja“ u Gružu. Primamo: Dneva 22. pr. mj. preminuo je niže potpisanim jedan od bližnje svojte. a član bratovštine Sv. Gjurgja« u Gružu, ko- ji je imao pravo biti ukopan u bratski grob. toga mi zainolismo bratstvo, da nam do- ne naraste. Na koncu knjige nadodat je ana- litični indeks, koji nas upućuje na Pape, na države slavenske i ne slavenske, na bisku-' pije, na redove u pogledu glagolice, na ti- skane knjige, na pisce, koji su pisali o gla- golici. Ovakav materijal — lako se shvaća — potražiti, sabrati, iznijeti na svjetlo ta- ko, da ne bude nigdje kakove netačnosti, posao je vrlo težak; ipak — koliko nam se dade suditi o Dubrovniku i dubrovačkoj okolici — dokumenti u suštini odgovaraju istini, i ako tamo aino opažaju se neke ne- i to gg. i dadu na svoju dužnost, a za siromaha de- | misliš na ove bande. Sto ću ti govorit kako nas je ID-ra M. Rešetara, našeg sugragjanina, pro- veta im! |to aveliškalo. Subito smo se pobje skupili u tvoje | stare dvore, da nešto vrhu tega dećiđamo. izmegju »Beatrice« na | riječi bilo je vjeruj Miho toliko suz4, da nam je va-| putu iz Bordeaux za Kardifi. »Presj. Becher« | ljalo iznijet i oni glasoviti ubručić," što si nam ga ti | negda donio | Mi svi, koliko nas je, žalimo oni tvoj telegraf, i | molimo te s golijem. koljenima da se doma vratiš Sve su nam tvoje odnijeli, pa bi ćeli i tebe. Mi te |do Skrsenja čekamo, a me dogješ li Miho, vjeruj de- | ćidali smo svi poć in corpore u Dum Amtuna da te | skasa iz našega libra Tvoji nezaboravni | Lopugjani 1 fvo: Manjifika je, ma što ga ti odi ulaziš? (Vlaho mu opet dava iz špaga drugu knjigu; Ivo lega): | Dragi Vlaho ! Bićeš ćuo za nesreću o našemu dragomu Mihu, | da je dečido ne vratit se više doma, Mi smo konklu- | dali kako patrioti da mu pišemo ovu knjigu, ali kako mu ne znamo indiric, molimo te, da bi se ti inform |tamo na čirkulu, i da bi mu prosegviško ovu knjigu, | naturalmente rakomandanu Zapovigji i ti*meni. Tvoj Semeš Ivo: A, a sad te razumijem," sad sam na čistu s tvo- jijem konsulatom. A reci mi Vlaho, u koga ćeš uzet informacijon ? Vlaho: Znam ja, ne služi mi hodit in]persona, ja'ću sve to ezegviškat priko drugoga i trećega Ivo : Blago se tebi, kad imaš toliko"prijatelja, prestat ćeš se gdjegod i meni Viaho : Ne do ti Bog potrebu. A jesi li, reci mi, oba- zno za onu treća knjigu? | fvo: Za koju? Vlaho: Za onu što je piso Mali iz Spljeta odi fra Ingjenuju Ivo: Neznam tl ništa. Vlaho : Kako vraže ne znaš! Onomadne je fra In- gjenuo na pravednu Bogu zakinuo Maioga, pa li mu je Mali iz Spljeta zaudaro baš po devet za- kona. Fra le altre piše mu, ako ga ne ostavi u miru, i ako želi spjegacijoni, da će mu štampat jedno pismo, da će se okoč njega“ obrnut triput Minčeta i Lovrijenac. Tu ti mu napominju ne- kakvu rabiju antiku, tradicionalu, pomješanu s per- fidijom i idololatrijom. | Ivo: Pogji griješe i tijeh riječi, nijesam hi nikad \ ni čuo | Vlaho : Čut ćeš ih, ne boj se i boljijeh, samo ako se fra Ingjenuo ne prikrsti od Maloga. Misli fra ! Ingjenuo da mu je svak padre Minkion Ivo: Adio moj Vlaho, a strah me je hoćemo li se na gloriju vigjet, jer će mi valjat slobodno poć za koji dan do Konavala Vlaho : Dobar ti put, do vigjenja ! Ivo: Čuj, čuj Vlaho, reklo mi je jedno čeljade da se 5 God. Ii. . župnicima. U zalihi »Du-|__ Da, da, koga ne će u otići, ovačke Hrvatske Tiskare« osim drugih poglbcljni Ao o Oo u A tiskanica, potrebitih Župnim Uređima, nala- | poslovica ne će se obistiniti, ako se pobrine za sigurne i val U prvom je ređu \o THIERRYJEV BALZAM. Dokazom su mno | gobrojne originalne (ise. stoje >. S u Diskoras na Poljani. kod Rogatca šalje badava i svakomu Vlaho : ko Ivo, Ivo-o-0, što si čovječe božiji jutros $4 Sročiti donalsj Neka niko, koga se tiče, ne s već neka isti balsam iz naše hrvatske zemlje dobiva gosp. Albert Mul- ler u Budimpešti V., Kot. »Vadasz ulica« broj 43/M., izumitelj od dvostruko-elektro-magnetičkih Križeva R. B. broj 86967 zbilja divnih svjedočba i priznanica za svoj nenatkriljivi izum. Stoga mi Milleru čestita- mo tim više, jer je on e Hrvat. Od istih svije- dočaba mi ovim putem nekoliko opetujemo iste glase. IL. Cijenjeni gosp: Mualleru! Budući je od moje živćane bolesti mene Vaš stroj R. B. broj 86967 sasma izlječio, to Vas molim za odpremu još je velikog stroja R. B broj 86967, od Kruna, za moga prij Sa veleštovanjem je- sam Ivan Momčinović. Sarajevo, na 24. Kolovoza 1905. U. list: Blagorodni : Miiller! | Otkada ste poslali etkom ove godine Vaš ču- | dotvoran stroj R. B. broj 869 % |Vojnoviću u Moščenicu, od onog vremena vi pađavice nema. Stroj ga je izliječio sasvim. Stoga primite od njega kao i mene najsrdaćniju hvalu aš Ivan Galović- Perišić u Beršecu. (Istra), dne 1. Kolovoza 1905. | Mi stoga g. Millera svakomu najtoplije preporu- čamo I i Javna zahvala. Gospodinu Gjuru Milošu Zaton Dužnost mi je, da javno zahvalim našem sumješćaninu, g. Gjuru Milošu, koji je ma- stojao da siromašni težak mogao je da pro- da ove godine ulje uz priličnu cijenu, a ne kao dosad uz nikakvu. Ove godine nijesmo bili izvrgnuti milosti i nemilosti javnih za- kupitelja, koji su sisali narod i ne dali mu da ima ako i malu nagradu za svoj krvavi trud a koji sada na sve moguće načine ra- de, kako da se osvete rečenom dobročincu, jer im nije uspjela 100%. dobit kao osta- lih godina. \ Živjeli nam ovakovi pravi prijatelji puka, ja on će u njih imat uvijek pravog povje- | renja. | Zaton, 5. Aprila 1906. | Mješćanin. \Zajam, predujam, vjeresija! | | Veliki i mali iznosi uz najpovoljnije uvjete. Nikakvih | trošaka ! Nikakve predbilježbe! Brzo i tačno riješenje | eventualno odmah predujam a conto! Udobni u dugo | godina povratak. Osobito od koristi za oficire, činov- (mike svake struke, uredovno osoblje, pensionirce i est. \Na nasljedstva, plodouživanje, legate, pologe, najv' iznose bez amortizacije uz 5% kamata. (Biljeg za povratak — njemačka korespondencija). Opširne do- pise slati na ,Sekretir“ na ek anonsa EDUARD BRAUN, BEČ I. se Čuveno ulje za sluh |madliječnika i fizika D-ra G. Schmidt-a odstranjuje |brzo i radikalno privremenu gluhost, cijegjenje i zvonjenje u ušima i 3 nagluhost. Dobija se po K 4 boca sa naputkom kako se upotrebljuje, samo kod ljekarnika C. ZANETTI u TRSTU. mea Veliko i bogato skladište KUĆSTVA & 0 | : (»Rozarije« 812). - DUBROVNIK. | e je fra Ingjenuo jako pripd od Maloga, da se je | Cijene sasma umjerene. gjuro da neće više u nj krenut koliko ni u osi- njak. Adio! pusti pokojnika ukopati sa lijesom, znajući tačnosti, što se sabiraču nema u grijeh u- Vlaho: Arrivederci! da je rečeno bratstvo i do sada drugim do- puštavalo ukop sa lijesom, a da je to isti- na, mogao se je svak osvjedočiti pri otvoru grobnice. Ali pomenuto bratstvo, što je do- juć se, da je grobnica prepuna, da je ukop s lijesom zabranjen, i još koješta slična, dok napokon izjavi da će dopustiti ukop s lijesom, ali da moramo zato jednu posebnu ka nepristrani čitatelji sude o ovakom pri- stranom postupanju pomenute bratovštine, sličnim neredima. Dubrovnik, 2. aprila 1906. _ Dante Ronchi; Miho M. Klaić. Telefonska veza. Lječilište »Thermothe- irapia« u Rijeci dubrovačkoj bit će brzo spo- jeno s telefonskom centralom u Dubrovniku. Družbine olovke. Primamo: Imađe to- mu već godinu dana, što su došle u pro- met ove olovke sa znakom »u korist družbe Sv. Ćirila i Metoda«, a vrsnoćom nipošto me zaostaju iza raznih tugjih, ponajviše nje- mačkih proizvoda. Na žalost opažamo, da me samo naši trgovci nego i učitelji drže se uporno stare tradicije, da je najbolje ono što iz Beča i u opće iz inozemstva 'k na- ma dolazi, te ne će da vide, kako podu- piru našim novcem naše neprijatelje. Na- pose pak naši trgovci trebali bi da budu bar donekle dosljedni kod gesla »Svoj k |svomu!«, da se istoga drže ne samo kad oni žele posao napraviti, nego da budu svijesni toga načela i kad im dogje u du- ćan koji tugjinac — putnik, neznajući ili hotimice ignorirajuć — često i preziru — naš jezik. Družbine olovke proizvagja jed- na česka tvornica, kojoj je uspjelo u Českoj pisati. nego njegovim izvjestiteljima, koji možda ne ispitajući stvar pobliže, krivo su ga izvjestili. Pošto ove netačnosti ne zasjecaju u su-| \puštalo drugim, nama ne htjede, izgovara. Štinu same stvari, mi ih ne bi bili ovdje! niti napominjali, htjeli smo ih ipak napo- \|menuti na vrijeme, da ne bi ko god, komu | \je glagolica tm u oku, upotrijebio ovu zgo- | |du te radi tih malenkosti htio da prejudi- \svotu isplatiti. Ovo iznašamo na javu, ne. čira cijelomu djelu. Imade još koja i praznina — govorimo o Dubrovniku — da se popuni, za koje g.! \pozivljuć one kojih se tiče, da stanu na put Pisac nije saznao, kao n. p. o nekim odred-. bama, što su bile izdane u dijecezanskoj | sinodi u Dubrovniku g. 1763. pod arćibi- skupom Arkangjelom de Lupis. Auteutična , kopija akata sinode čuva se u rukopisu u biblioteci Malebraće u Dubrovniku, Knjiga se u opće sama preporučuje: u njoj se opažaju sve one faze, kroz koje je prolazila glagolica kroz vijekove, njene ve- dre i oblačne dane sve do zadnjih napada- ja, kada su neki kušali da pred sv. Kon- gregacijom orišu glagolicu kao »makinaci- ju sekte masonsko-skizmatične. Preporuču- jemo knjigu naročito svećenstvu, koja se može dobiti uz posve umjerenii cijenu od 4 K. Poziv na pretplatu. Ovih dana osvanu- ti će mojom nakladom komedija Milana Begovića »Venys Victrix«, koja je ubrala lovor priznanja na hrvatskoj, srpskoj*i slo- venačkoj pozornici. Naklada je od samih 500 egzemplara. Cijena je knjizi 1 K (sa poštarinom K 1.20). Pošto je naklada ma- lena, a već se javio i priličan broj pretplat- nika, molim ljubitelje hrvatske knjige, da ne ime potpisanoga. Pošta: Zadar — Bro- darica (Dalmacija). U Zadru, početkom trav- Katalin M. Obradović «x x DUBROVNIK. &* &kladište željeza, - - - = - = + boja, caklarije itd. Prodaja željeznih kovina za drvo- djelske, kovačke i limarske radnje zin- ga i lamarina, obruča za bačve. biljego- vanih vaga i uteza, gvozdenih peći. Brinerovih svijeća. Različitih boja u prahu na ulje i spirit. Jantarova laka (Fussboden za podove. Laka (vernic) u različitim bojama. Penila, svakovrsnog cakla za prozore, vratija i (. d. te tubova za svjetiljke, cementa portland. — CIJENE UMJERENE. — Kupuje staro željezo, zingo, olovo, latun, ram i t. d. — PRODAVA SE NA MJESEČNE OBROKE. pe Piafi-ovi šivaći strojevi. Svjetski glas, što ga uživaju Pfaff-ovi šivaći strojevi, temelji se isključivo na ozbiljnoj i neprekidnoj težnji tvornice da se požure sa. naručbom. -- Novac se šalje s: nja 1906. — Rikard ić Jeretov. U da zahvali ne samo svoju veličinu, nego i i činjenicu, da su Pfaff-ovi šivaći strojevi / na trgu najobjetniji i da se najviše traže. # i šivaći strojevi osobito su