Br. 57. PAM C U DUBROVNIKU 14. Aprila 1906. surazmjerno; za inozemstvo polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto RIEN MRTATSKA godišnje K 8 — Ko Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Uskrsnuo je! Uskrsnuo je! Ovaj glas žamorio je po ulicama Jeruzalema otrag dvije hi- ljade godina i bio preludij uskrsnuća moralnog intelektualnog, materijalnog naroda i one moralne reforme, koja se je imala proizvesti i koja se je zbilja proizvela. Preludij onoga morala, koji se je i- mao pripovijedati, te stvarati jake ka- raktere, koji bi podizali narode, njih sokolili na putu mukobornoga života njihova. Preludij onoga morala, koji zabacu- je egoistični utilitarizam, osugjuje kon- vencionalizam i automiju uma; jer o- vakov moral može samo da stvori u- tvare karaktera, izobličene ljude, koji, dok se drže samo vanjskih konveni- jencija, njihova nutrnjost valja da bu- de gnjila. Preludij onoga morala, koji ne stva- ra ljude, koji su nezadovoljni sa svim i svakim, a ističu se samo svojim vi- sokim Ja, što je najsigurniji simptom slabosti, obnemoći i smrti naroda. Preludij onoga morala, koji, dok o- stavlja netaknutu razliku klasa, oštro im označuje granice aktivnosti njihove : višim da pruže ruku nižim, da ih pri- dižu, nižim da vlast pripoznaju i po- ; > reludij one reforme, koja je imala poravnati razmirice i neslogu, ugušiti egoistične težnje, temperirati netrijeznu težnju za užitkom, iz koje protiču luk- sus i pauperizam, poganski kult Vene- re i prostitucija žene, riješenje braka i preljuba, telesne i intelektualne boli. Uskrsnuo je! U ovako uskrsnuće i mi vjerujemo, ovakovo uskrsnuće mi želimo hrvatskomu narodu i mi mu se nadamo. U koje drugo uskrsnuće mi ne vje- rujemo. Uskrsnuće, što nam ružičastim bojama riše i pozitivizam i materijali- zam i anarhistični-socijalizam može sa- IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. retku a koji se više puta Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 ipara po petit retku. Za oglase 20 para po pogodbi. — Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivou Dubrovniku. tiskaju po Rukopisi se ne vraćaju. 'Potežu za jezik. nas na to razlozi opreza i nepovjerenja pra- ma kamarilama i peštanskim i bečkim zbog Naš je rad — nek nam 'se oprosti uobi- izigranja, koje su nam više nego jedan put čajeno poregjenje — otvorena knjiga. Nju opravile. A principa, da se bez čvrstih ga- može svak listat i pregledat. Uvijek smo se rancija mora bit s nekim proti nekomu, mo- \u svakoj prilici/prikazali pravašima iskrenim, gy se držat samo oni, koji su tomu vikli samostalnim i slobodnim. za cijelog svog javnog rada. Za to smo, kad se je ta blažena rezolu-/ Na ciničko citovanje našeg hrvatskog po- \cija uglavila, zabavili Franku, što kao rea- nosa i samopouzdanja, odvraćamo da su to lan političar (jer je on zbilja takav) nije po-|prvi uvjeti pobjedi, a riječi mogu to bit za \šao na Rijeku, da tamo iznese svoje misli one, koji takvih atributa ne poznadu. i predloge, što bi svakako ako i nešto dje- O radu pak molimo neka ne govore, kad lovalo, da drukčije izgledaju ti zaključci. sy se svojim radom, ako će to bit i neho- \Čim je stvar bila gotova, mi smo prama tice, češće ogriješili o narod, što se prava- \njoj bili vrlo blagi. Kad se »Hrv. Pravo« šima ozbiljno predbaciti ne može. zanijelo u vrlo shvatljivom gnjevu, te okrs-/ Čudno nam je ipak, kako se mogu na- tilo riječke skupštinare izdajicam i na Dal- zvati denuncijama neki istiniti fakti. U mjes- maciju onako žestoko napalo, zabolio nas tg jednoga po jednoga pobiti, o jednomu takav ton. Mi odgovorismo s člankom »Tru- kažu, da im se predbacuje smiješnom na- li dom«, koji nam je donio samo neugod- ;vumosti a drugoga naprosto prenose iz na- nosti i štete. I danas za nj žalimo, ne radi geg lista pitajuć nas, jeli ovo dostojno oz- pomenutih posljedica, nego zato, jer uvri- piljnosti. I ovako je stvar svršena! »C. H.« jedismo osjetljivo naše banovinske sumiš- misli, da nam je odgovorila, ali se ovako ljenike i njihove prvake. ne polemizuje, gospodo moja. Ako nemaš Pa kad je »Crvena Hrvatska« toliko ra- razloga ili ne znaš polemizovat, bolje je \ doznala, da pogagja koji su to »oni brojni šućet, jer se inače čeljade može lako ugristi čestiti Hrvati po cijeloj mam otačbini«, mi za jezik. Pa da su barem pametni, to bi joj velimo, što i ona dobro zna, da su to ; radili. oni, kojim nije potreba Supilove svjedočbe nosili meki slavofobski listovi o sadanjem papi i njegovoj protivštini prama glagoljici. Zagrebački načelnik. Konstitutivna je skupština zagrepskog gradskog zastupstva bila na 5 aprila. Pod predsjedanjem banskog savjetnika Štrbca, kao vladina povjerenika, najprije su se za- prisegli zastupnici, glasovana je zatim na- čelniku plata godišnja od 12800 kruna, pa se prešlo na izbor načelnika. Amruš je do- bio sve madžaronske glasove (35), a pravaš Gašparović one svojih sumisleničkih drugo- va (14). Po izboru Amruš iznio je svoj ko- munalni program, obećanjem da će uz vla- dinu potporu zauzet se za procvat grada, izgradnjom nove bolnice, podignućem me- dicinskog fakulteta, ustrojenjem električne centrale, kanalizacijom i t. d.; nadalje obre- če, da će držat na pameti i gradnje radni- čkih stanova, a svakomu gragjanu da je u- vijek slobodan pristup k njemu, te da će se rado prama mogućnosti udovoljiti svači- joj pravednoj želji. Lijepe riječi, a Bože daj, \da ih madžaroni provedu u djela, ali se bojimo, hoće li to oni uraditi. Naši preparandiji. Vrijedni i sposobni učitelji i učiteljice Doduše u splitskom listu rečeno je to sa- mo pri potrebi; ali mi uc vjerujemo, 2 bi se izmegju našeg brojnog učiteljstva mogao dogodit slučaj, da nema za to sposobnih ljudi, a drugo, što bi i sama vlada mogla s lakim izgovorom pomanjkanja uvest u praksu postavljanje srednjoškolskih profe- sora, a tako zapostavit mnoge vrijedne uči- telje, izmegju kojih ne znamo zašto se ne bi mogio "naći sposobnijih i od svojih ko- lega s apsoivanim akademskim studijem. Takvijeh je bar slučajeva bilo i ima. Mi smo mišljenja, da se učiteljska stolica preparandija mora smatrat nagradom i pri- znanjem trudu, spremi i talentu. Nada, da mukotrpni rad pedagoga može donijet lije- pa ploda, bit će poticalom, da učitelj u ra- du ne sustane, da se usavršuje u znanju i zvanju. Pravičnost, a ne kakva protekcija, mora učitelje promicat. Ona traži dakle, da tu zasjednu katedre samo oni, koji su i sa- mi bili pučki učitelji. Sasvim potpisujemo onu, da se zaslušnim učiteljima sa izvrsnim \ispitom za gragjanske škole udijeli pripo- moć, eda usavrše svoje zvanje na kojoj u- niversitati kao izvanredni slušatelji, kako to rade i druge pokrajine. Tako bi smo imali dobrih preparandijskih profesora, a istodo- Jedno je što »C. H.« boli, što nijesmo mogu narodu pribavit krasnih uspjeha uli- bno savjest ne-bi nikoga morila zbog ja- patrijotizma ni onih kretinoida, koji ponav- nespretni, da gdje što izlanemo, čim bi se jevajuć u mlada srca s prosvjetom zanos dnog grijeha, da da je spriječio voljna, željna ljaju glupo njegove riječi. Spomenusmo baš ona mogla proti nama poslužit. Dobro ona za sve ono, što je dobro, lijepo i istinito; i sposobna u napretku. zato one Hrvate, jer smo znali, da to može zna, kako mi mislimo i osjećamo i koja komu smetati. Kao što je bio s jedne stra- nam je svrha, a odatle naš oprez. Razumije ne prešao način pisanja prirodne granice ji nas? kritike i polemike, te osujećenje štetnih za- Ako smo o ovomu napisali posebni čla- \ključaka, ni s druge strane nije se htjelo nak, nijesmo to uradili-radi mjesnog kliki- ostat dužnim, dapače znala su se i povri- nog lista, jer bismo ga mi bili i kratkim \jedit sveta gragjauska prava. U Zagrebu se odgovorom izmegi“ gradske kronike mogli galamom ne da pučkoj skupštini zaključit zadovoljit i umirit. Što to ne urađismo uz- svoj sud o rezoluciji; isto se pokušalo i u rok je, što smo htjeli pred čitatelje iznijet, Varaždinu pa u Brodu na Savi. Svud zovu kako se s jedne strane polemizuje. Bili bi u pomoć ti patentovani Hrvati one, koji se oni i još više zanijeli i bili bi i oštriji smatraju Hrvatsku i njenu slobodu fanto- prama svom običaju, da ne uvigjaju da i- |mom obijesnika. Zastupniku se Prodanu i, maju krivo. [Periću ne prepušta slobodna riječ, a sve = Ne vjerujemo pak, da neće i najbedastiji antirezolucijonaše bijede bečkom kamarilom. čitatelj »Crvene« pitat : Kako to, da ste do Predzadnja »CG. H.« doduše odbija, — a jučer hvalili Radića a o Franku govorili da \razumijemo i zašto — da su nas bijedili je u službi Peštinoj, a danas ga vidite u oni mogu iza materina krila najbolje stva- rat otadžbenike i ljude. Ali da se uzima o- vakovih učitelja, potreba je, da budu i oni, te uzgajaju učiteljski stalež, na svom mje- stu. Ne upuštamo se njih kritikovat, niti ih onako dosta oštro sudit, kako je to uradio pisac članka splitske »Slobode« od 4 aprila, jer koliko znamo, nijesu većinom ni ovi naši učitelji ženskog preparandija u Dubrov- niku ni oni muškog preparandija u Arba- nasima ljudi, da ih možemo slobodno za- bacit, prem su i tu nerijetki slučaji pro- itekcijonizma. (I mi bismo rekli, da su ovi ljudi dobrim dijelom zgodni, kad uzgajaju ovolik broj vrsnih patrijotskih učiteljskih si- la. Op. slagara). Kad smo pri ovom, želimo i mi i stav- 'Nešto o ,,Matici Hrvatskoj“. Na 3 aprila umro je u Zagrebu umiro- vljeni veliki župan Julijo Bubanović, čije (će se ime u narodu vazda osobitim piete- (tom spominjati kao narodnog dobrotvora. Svoj imetak od kakvih 50,000 kruna..osta- vio je za narodne svrhe kao što je Matica, učenje ruskog jezika, akademija, Družba istarska i t. d. Utješljiva je činjenica, — i »Hrvatski Dnevnik« opaža — da se sjetio društva, koga se sad silno napada i proti \ komu se najviše radi, t. j. »Matice Hrvatske« s lijepim zapisom od 18000 K i s preostat- kom nakon namirenja ostalih zapisa, što će opet iznašat ne neznatnu svotu. Ko naime išta prati naše književne prili- mo da podgrize vitalne snage naroda austrijštinom, nego da su ustali samo pro- onoj bečkoj? hrvatskoga, te bio on najkrepčiji i ma- terijalno i moralno nužda bi bila da omlitavi, oslabi, predade se tugjoj mi- losti i nemilosti. Mi vjerujemo u uskrsnuće, koje mo- že da osvježi narode, da ih potisne čistu napretku, iz kojega bi kao iz de- bela hreka udarile mladike neodvisnosti, slobode, ugleda, materijalnog dobros- tanja, moralne krepčine, pred kojom i veći i manji narodi morali bi, htjeli ne htjeli, strahopočitanjem pokloniti se. U to ime čestitamo svim našimč itate- ljima: Sretan Uskrs! PODLISTAK. . Flečerizam. Opet jedna tugja riječ ! Molim puriste, da mi oproste, pa ako im se svidi, proslijede čitanjem. Dobro je ipak sve znati, kaže na- ša poslovica. Danas i siromah se i bogat tuži na sku . Poskupljela je hrana, pa siromah treba uprav da podao. Američanin Horac Flečer našao je, kažu i tomu lijeka. On nauča »jedi malo a žvači mnogo«. Nje- gova se je nauka u brzo proširila i sad ima a g pristalica, a čak mnogi američki i strani liječnici njezini su apostoli. Po raz- nim američkim univerzitatima, ludnicama i uzgojnim zavodima učinili su se najboljim uspjehom pokusi dnevne dijete dvije trećine ili polovicu manje od obične. Ti su pokusi dokazali, da je tek. pravi pokazivač potreba ao iz ego 20, da kad čo- nema teka, je da pusti na miru probavne organe. vorio Flečer u svom djelu : » ni filtar ida bez a propušta samo hranive RENEE rai To je "godine dokazao dr. anatomije no u \ti tomu, što se nije zmalo sačuvat dosto- \janstvo naroda, jer se je proti jednoj akci- \ji stavila druga, a u ovom slučaju bilo je \dopušteno po riječkom receptu samo »biti« proti nečemu, ali raditi nipošto, jer tad pre- uzimlješ »sramotnu ulogu kojekakovih Ar- Završili smo. Rad Domaći pregled. Što će bit s glagolicom? vljamo na srce, da se ova naša dva zavoda ke ili bolje neprilike, a hoće, da bude ne- urede i reformuju, tako da budu mogli pot- pristran, morat će se zgadit i rastužit, na puno odgovarat svojim drugovima u dru- što smo spali. Povela se sa strane »mladih« gim zemljama, a da se učiteljima još povi- ubitačna borba, proti ovoj našoj velikoj kul- se beriva. Na pamet nam je naime ona, turnoj instituciji. A zašto? Radi mjesta od- kad su nekoga nadničara pitali, zašto gradi borničkih! Htjeli bi od nje učinit nekoji lošu megju, kako je odgovio: »Kakva jegja, sinekuru i tiskat produkte, koji nipošto ne \gusa i Istinovića«. Ovijeh svetaca biva o Uskrsu — kako takva megja«, jer je bio slabo plaćen i hra- odgovaraju Matičinu zadatku. Ne velimo ni Ni drugo ne stoji, da mi kažemo: ne bu-|doniješe neke novine — kongregacija će, njen. Samo po razvitoj patrijotskoj svijesti mi, da je sve staro najbolie, a sve novo zlo, dimo ni s Bečom ni s Peštom, što oni ho- pred koju to spada, riješit glagoljsko pita- da se protumačit, da su pučki učitelji uz ali pitamo, je li ovo način, di »mladi« po- će da navedu u smislu protivnosti. Evo nas nje. Ne znamo, kako je rimska kurija sklo- onakvu plaću vršili zdušno svoju svetu stignu svoju svrhu. Samoga Zolu nijčć i s Bečom i s Peštom samo, ako nam oni na ovoj našoj svetinji. ali je fakat, da su dužnost, jer bi zaista materijalistički ljudi htjeli u akademiju megju besmrtnike, pa osiguraju ono, na što težimo. Da pak re- svi naši biskupi tu složni, pa su to i po- radili drukčije, biva po onoj nadničarevoj. se zato ipak nije podigao tako proti njoj. zolucija nije istinsko ogledalo naših težnja, kazali na zadnjoj pokrajinskoj sinodi. Ne Ni to, nekako ne možemo razumjet, da Sretni bismo bili, kad bi ovaj spor pre- o tomu ni njeni pristaše ne dvoume. Što se upuštamo se u nagagjanja, nego čekamo, učitelj može preporučivat, da se na prepa- stao, kad bi se udovoljilo svačijim oprav- pak ne istrčavamo prama nikomu, nukaju da vidimo, je li sve ovo istina, što su do- | randiju primaju srednjoškolski profesori. danim željama, kad bi »Matica Hrvatska« bro, ali ovo nije naravni proces, koji se sli- žvačite« ; jedi, kad se jede. zaokupljeni ili nemirni« ; Pažljivom upotrebom ove sprave, koju svi koja ne prijaju vašem organizmu« i t. d. imamo, tek nam može pokazati koliko i ko- ju hranu treba naše tijelo u svakom času. manje jeđe nego li prije jest običaj, koji je ako ćemo postignuti savršen ekvilibrij na- u Engleskoj raširen, i pri objedima od mo- šeg hranjenja prištedivši i energije i novaca. de, da se pri stolu služi tanjur oraha, vru- U isto doba upravo hranjenje ima i moral. ćih ili studenih, po volji, mjesto mesa. Hra- mu korist, jer čovjek, koji se hrani više ili nivost je oraha, osobito onih iz Brazila, vi- manje nego mu je potrebno, naginje na si- ša nego li govedine. lovite strasti i na pokvarenje. U jednoj ka. U Americi jedna škola i jedan obrtnik, znioni u Belgiji smanjiše utamnjičenim dnev- koji u svojim radionicama daje posla 50, ni obrok hrane i narediše im da žvaču mno- radnika obih spolova, pozvaše Flečera, da i ii u njih, počeše im drži konierence, da pouči djake i radni- ike o sipe dietetičkom sistemu. Mnogo žvakati, da se bolje probavi, osim Isak F. što u opće koristi organizmu, pomaže da njem svesku 7he World's Work razgovor sa se sačuvaju zubi. Bolesnicima, koji se lije- | Flečerom. Njemu je 56 godina, zdrava iz- na univerzitati gleda. Neumoran je radenik; ustaje u 5 sati Harward Cambridge u Massachusetts dijele iz jutra i radi na svom pisaćem stolu naj: ove štampane naputke Horaca Flečera. \veći dio dana. Pored ostalog Fleče r mu je Jedite samo, kad vam to uprav traži vaš tek, koji rekao : »Svaki je sve chauffeur svog ti- se zadovoljiti i samim kruhom i maslom. jela; prva je stvar, da uredi hranjenje, ili vačite tvrdu hranu, dok je rastopite i na način, sadržine, koje daju siroj j i 1 retanja. ta lice i kušajte sva pića; samo vodu | Odviše je štetnije nego snagu i i i i M li \mena gospogja mnogo predrasuda, te se \prohtjede, da navjesti što nevjerojatno kao zakon, e da kuša, koliko se može usmjeli- ti, a da joi se podanici ne opru. Uvijek bi joj uspjelo, da ondje, gdje je njezinom ha- \rakteru škodno, dade maha podloj zlobnosti. Mišljaše jednom, da li ima baš*nešto ta- ko nevjerojatno, što ne bi mogla da izvede \u svome carstvu. Takovu je već hudu mi- \sao mislila, kako bi se u pokladno vrijeme \moglo iznaći moždani iz srdaca mladih lju-| (di. Ali je sve to ne zadovolji. Tada d brže k carici puste, — »Ja poznam vaše najskrovitije vladarske želje, o milostiva kra- (eee — tako poče. »Došao sam, da Vam Idadem neki savjet. Razglasite po Vašem \carstvu ovaj zakon; »U mojoj sam mate- \rinskoj brizi neprestano na to mislila, kako ću ignuti u kulturi moje ljubljene po- anka Te hoću i naregju e a go li malo, jer se 0- ki promisli o svom plemenu i izjavu done- __ Mjesto, vomu | doskoči i jer tijelo ima u sebi se. Budući da ja ljubim se očnu | zovani svijet; vri »Ne jegjite ništa, kad ste ozbiljno [ra oko prosvjete, koja pospješuje blagosta- nim pečatom; 2.) Tko ustvrdi, da od ljud- »Ne jegjite jela, nje njenih podanika. Ali na žalost gaji ot- skih roditelja potiče, taj će biti smješten u m u« g razred nenaobraženih; 3.) A tko prizna da , Jedna druga posljedica nastojanja da se katkad dade u rijetke hire. Gdjegod joj se svoj opstanak ima zahvaliti razvoju, taj će biti podignut na kulturu plemića«. Dok vračar govoraše, carica prevrćaše o- čima tamo i amo. Ali se najednom razve- seli njezino Veličanstvo. Napokon reče oso- bitim ponosom: »Gosp. vračaru, Vi ste ne- procjenivi! Vaša je koljevka u Ulkaliji, o- toku u velikom besmislenom oceanu, koji leži na 333 meridijanu zapadne dužine od naše državne luđe kuće«, Zakon se razglasi; izborne reforme bija- hu nmajstrožije izvedene. Malo ih je, koje Marcosson objelođanio je u zad- neki glasoviti vračar, koji zamoli, da ga to stiže prva kazna. Dosta je onih, koje uvr- \stiše u red nenaobraženih. Onima, koji od- ovoriše tako, da ih se moglo krivo razum- ' ljeti, se se kaznom pa Koliko je nebeskih zvijezda i morskih valova, toliko je onih, koji u oduševljenom uvjerenju po- Itvrdiše, da samo razvoju imaju da zahvale \svoj opstanak, te ih uzdigoše na naobra- žene plemiće. je se ovo dogagja, jest obra- i M jeme zadnje - Ne uzimljite fo: kad ste jeni; | spremljeno, na što može računati čekajući zjenicu, to nek je svakomu slobodan i na. Kraljica se zove javno mn ; vračar žetejei 2 dok vam dogje tek, prije će vam iš- dok s potrebno opskrbljenje. Ipak, svak Ali nek se sA odluči i gra ma \ duh o oč Čir ii ia al- Slijedite ova četiri pravila, pa ćete imati dobro bi imao da sebi potraži, koja hrana bolje je: Ili nek kaže, da potiče od ljudskih ro- ternativa : Stvorenje ili razvijanje. zdravlje u opće i zdrave zube. prija n m organizmu. ti se jedna ditelja; no tada mora prešutjeti, da se je e ES I 0: Čudna je činjenica, ali sasvim značajna pepe. oo ji je ali umjereno. razvijao, ili nek kaže, da je nastao uslijed Po propisu. i koja je, kako veliko pov na- šovjek ne će izmisliti ? svoja; no mora, predjel, da od išta oi rt tegt uje Flečer u Americi, . vaki svoje mišljenje nek g STVORENJE ill RAZVIJANJE. Mi registar. sboone sa odred: (le lan Kar)