e », e s < u" < S oi
y v : 4

Q

U DUBROVNIKU 21. Aprila 1906.

Godina ll.

PRAMA CRVENA MRMATSMA

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom ma godinu K 5; na po i

četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo

me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište.

Oran: st

Naše općine.

Rijetki su, koji nijesu ubijegjeni, da
u velikom dijelu dalmatinskih općina
ne ide sve onako, kako bi trebalo, da
ide. Mi ćemo poći još dalje, pa tvr-

godišnje K 8 — Ko ve

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 Ipara po petit retku. Za oglase 20 para po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.
Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivoku Dubrovniku.

 

 

 

 

Istina je, tomu nije kriva autonomi- Košutov telegram. |
pt e 00 kr a. ljudi, koji upravljaju | Kolikogod se na nas ne odnosilaje, r na-
[SDRENE: Ovih je dana »Pu čki List« mi ne upravljena Košutova izjava u tele-
iturio u svijet misao, da bi općinske i ija
| ; : \gramu na D-ra Pera Čingriju, mi je ipak
načelnike trebalo plaćati, ako hoćemo, S inazamo, da budu li djela odgovarala
ida nam općine budu bolje. U ila , : i
| \riječima i mi pohvalimo djelo; ako li ne,

|šem Jedinstvu« je Dr. Mangjer ustao 4, još jednom zabilježimo gorko razočara-

dimo, da u cijeloj zemlji uzduž i po- proti tomu prijedlogu. Valja priznati, | u narodnoj stvari. Prinašamo je i mi

prijeko ne ćemo naći ni jedne općine, da su njegovi razlozi proti plaćanju
u kojoj bi njezini upravljači, shvativši dovoljno jaki, i ako misao, da se na-
vrijednost općinske scmouprave po na- čelnici plaćaju ne smije se opet
rodni život, radili prama tom načelu. laku ruku zabaciti. Nu to je opet sve
Jedno uporegjenje sa općinskim radom sporedne vrijednosti za uregjenje  op-
drugovdje u prosvijetljenom svijetu za ćina. Bili plaćeni ili ne bili plaćeni na-
nas je uprav porazno. Da se izjasni- čelnici, naše općine ne će nikad biti
mo, odmah kažemo, da mi ne misli- bolje, dok se ne promijeni: dojakošnji
mo, da su naše općine poput negdaš- pogriješeni pravac, dok u općinama
nje vrgoračke, kninske i gdjekoje još|ne bude zavladati novi duh, koji će
druge, u kojim se je naprosto krao stranačku politiku istisnuti iz njih, a
narodni novac. To ne i ne dao Bog. | zamijeniti je ekonomskim i upravnim
Lično poštenje općinskih u pravljača, radom. Tad će zbilja vrijediti općinska

na) olitičkih izjava, i da papir je strpljiv. G.

I
\reservom, jer ju tako i ista »C. H.« prinaša,

\kad veli da nijesu optimisti u prosugjivauju

 

\Košut veli: »Sloboda i štovanje zakona u
\Ugarskoj imat će za posljedicu i štovanje
slobode i zakona u Hrvatskoj.« Prekrasne

. riječi; slobodu zahtijeva distributivna pravica, |

koja veli: svakomu svoje. U načelu dakle
ii mi bi smo imali biti posve saglasni i |
\ jesmo; ali u praksi idemo da vidimo kako |
\će se to načelo provesti. |
| Bacimo najprije oko na Ugarsku. Tamo |
\su rasijani Nijemci, Srbi, Slovaci, Bijeli

 

 

 

Mi jedino gledamo, što se oko nas zbi-|u Hercegovinu dvije lijepe mlade djevojke,
va, i uvijek nam jedna pred očima lebdi; Ružu Mric i Jelisavu Andraši. Ovim je po-
a ta je. da se nemože dovesti nikako ušlo za rukom da mu u Segedinu umaknu
sklad imperijalizam magjarski i naši prave-|i da ga tuže. Za rasprave izjave djevojke
dni zahtjevi. Trebalo bi da prvi g. ministar |da je taj trgovac ljudskog mesa već 30 dje-
Košut, pak svi njegovi sudrugovi mnogo|vojaka iz Temišvara prodao u Mostar, ta-
toga dopušte, što oni neće, jer i kad bi mošnjem trgovcu djevojaka Davidu Steinu.
htjeli, magjarski bi ih šovinizam maknuo  Zaisto prava sramota, da se u današnjem
s puta, te bi druge ljude uzvisio. Nijesu |vijeku u izobraženoj Europi vodi tako sra-
kruni popustili, toli će manje popustiti ša- | motna trgovina ljudskog mesa.
čici ljudi. koji nijesu dogovotni ni u ono-
mu što od njih ištu. Nadajmo se dakle no-
vijem kušnjama, koje ako ništa drugo još
će jednom dokazati: teško uvijek onijem,|je lakše postat novinarom, nego li u nas.
koji moljakaju, Kad bi imali muževno usta- | Svestrano znanje, oštre poglede u život, du-
ti i svoje pravice zagovarati. ke shvaćanje savremene politike zamije-

njeno je nepojmljivom  površnosti, tvrdo-

OMO | glavom jednostranosti, posvemašnjim nepo-

s. znavanjem vremena i njegovih potreba. Bit

Domaći pregled. bezočan i znat u svaki OŠ kar po ko-

Što hoće talijanaška stranka? \ju od ustaljenog broja fraza ili kakvu rje-
Nigdje se po kultumom svijetu javnost Četinu bitni su mvjeti, da postaneš gotov

Hrvatsko novinstvo.
Neka nam se pokaže jedna zdmlja, gdje

 

koliko ih mi poznamo, izvan je svake autonomijai svak će razumjeti zauzima- Hrvati, Rumunji. Nami su najbliži po go-|

novinar — ali dakako hrvatski!

sumnje, a zlodjela, što su se prije do- nje, da se u nju ne dira. = Ivoru i po čuvstvu Srbi i Bijeli Hrvati. Dane drži u manjoj cijeni, kako kod nas u!
gagjala, sad su u više slučajeva nemo- Da se to postigne od potrebe je u vidimo, kako će im gospoda koalicije kro-| Dalmaciji. Drugovdje je politika javna stvar,“ “ : i
guća, jer je naša javnost probugjenija glavnom dvoje. Ljudi, koje biramo u'iiti zakon i koliko će im slobode dati da|pa se čak ni u diplomatskim pitanjima ne &a imaju samo Hrvati; ta to je naš origi-

Pa taj naš novinarski riječnik! Sigurno

i pazljivija.

Nego sa svim tim iz autonomije na-
ših općina nijesmo do sad znali izvu-
ći nikakve realne koristi za narod. Cio
rad, ako to nije puko proganjanje po-
litičkih i ličnih protivnika ljudima na
upravi, sastoji se u burokratskom for-
malizmu. Općine su postale nekakve
filijalke državnih vlasti, za koje vrše
mnoge poslove. Samoupravni i gospo-
darski momenat iščezava pred  politič-
kim, bolje strančarskim interesima. To
je veliko zlo, koje, priječi, da općine
razvijaju pravu svoju djelatnost. Na
žalost još u tom pogledu nema izgle-
da, da će krenuti na bolje. Eto radi
primjera »hrvatska stranka« dojdućeg
mjeseca sazivlje općinske načelnike, da
udari temelje političkoj organizaciji. To
je stara praksa narodnjačke stranke,
koja nije imala zadnjih godina nika-
kva oslona u narodu, ali se je održa-

općinska vijeća, treba da budu na SvO- | sačuvaju svoje narodno obilježje, da stupe
mu _ mjestu, posmoje zadaću općina 1 uy sabor gdje će zagovarati svoje dobrosta- |
imaju volje i sposobnosti, da rade u nje i probitke. Bijelijeh Hrvata, kako smo |
tom OT Za tim trebalo bi, da J€ | napućeni iz najvjerodostojnijeg izvora, ima |
kontrola javnosti što veća. Kakovo Je. preko 60.000 duša, nu narodna se - svijest

sibu oreitelie Saren MOR SE Iš šovinističkom terorizmu nije mogla raz-
| O pćinama upravlja a najviše slučajeva | i ne samo da ih gragjanska vlast smr-
AA : a Itimice guši, nego što je žalosnije biskupski
SN načelnik. On je sve, diktator sa im je zbor posve protivan. Oni su lani iz-
SIND vlasti, a općinska su VI“ dali školski naputak, a u tomu nema ni ri-
jeća 159 kors | vse To e PO- | ječi o materinskom jeziku tijeh bijednijeh
| Meta opća. ME ve rije. Ro. Oni su nastojali iznijeti svoje ne-
(dica imi Bi BI smo egzekutvni sa da se zagovan njitovo pravo, koj
ove povisio a 6 uža e ona na sko, srodno potr
\se ono malo zaključaka, što ih dva i bona prarnje kansa state Š sra.
| puta preko godine prihvati općinsko | 70 bai Štarpoštor; 1
a ; : i | ma osvanuti i dan po r' . Ko-
vijeće, proglasuju u javnosti, naprotiv|zuqa, koji priča -& “će zavladati sloboda i
\svi zakljušci općinskih uprava nepri- štovanje zakona.

 

\stupni su javnosti. To je više puta i
izvor mnogih neurednosti. Drugovdje

Kako je isti g. ministar naglasio, to bi
se nadasve imalo slučiti u Hrvatskoj, gdje

trpi tajni. Kod nas je naprotiv sva politika
zastrta velom tajinstvenosti, kroz koji nije

daju. Nekoliko prvaka vode nekakvu svoju
politiku tobože u ime naroda, kojeg oni za-
stupaju, ali mu samo kažu ono, što im se
svidi i kad im se svidi.

U Zadru su se za zadnjeg sabora vodili
pregovori sa talijanaškim zastupnicima. Ovi
su i prikazali nedavno svoje zahtijeve, ali
se sve to drži zapečaćeno pod sedam pe-
čata. Samo indiskrecijom jednog prvaka, do-
znali smo za neke od tih zahtijeva.

Talijanaški zastupnici traže, da se prizna
talijanska narodnost u pokrajini i dvojezič-
nost u uredima. U carevinsko vijeće traže
jedan mandat. U slučaju, ako se uvede opće
pravo glasovanja za pokrajinski sabor, tra-
že očuvanje dosadašnjeg broja zastuprika,
naime šest.

U školskim stvarima traže, da se na tro-
šak zemlje otvore u svim gradovima i ve-

nal! Ko pozna tako lijepo niz sinonima kao
in, pr.: tugjinski plaćenici, izmećari, doušni-

smo dopušteno običnim smrtnicima, da progle- \ci, izdajice, telići itd., ako ne hrvatska pu-

blika? To joj je svagdanja hrana; to su naj
običniji — jer prostijih nema — epiteti, ko-
jim se počašćuju politički protivnici. Zaista
mi ne znamo u nas čovjeka, koji se išta
ističe u javnom životu, a da nije okršten
tim lijepim imenima.

Ovako vrše prama narodu svoju veliku
dužnost oni, koji su prvi zvani. da ga vo-
de, osviješćuju i prosvijetljuju. Promišljaju
li oni, kakvi su zločinci, makar i nesvjesni,
svojoj otadžbini? Ne ubijaju li oni tim u
narodu samopouzdanje, svako povjerenje i
nadu u bolju budućnost ?

Kako će on imat volje, da se za nekoga
oduševi, da radi, kad je u nas sve bolje
prodano i izdajno? Ne propaguje li se o-
vim megju narod, ako i nehotice, neka re-
|signacija i uvjerenje, da nam teški udes ne
\će nigda dopustit da se korak naprijed ma-

 

bi koalicija imala nastojati da se pročiste

 

la na vlasti, jer je znala uzdržavati ti- se po svijetu takovi zakljušci redovi-

jesnije sveze sa općinskim  upravljači-

ma. Ta je praksa mnogo kriva, što su

naše općine ostale onakve, kakve su
danas.

Nekoliko se je puta pokušavalo, da
se kojekako urede općine. Uvijek bi
tad iskrsla pred svako nastojanje fan-
tazma: ne dirajmo u općinsku jautono-
miju. Mi razumijemo vrijednost općin-
ske autonomije, ali šta će ona narodu,
ako samo ima da plaća poreze, a ni-
kakve koristi ne dobija. U dubrovač-
kom kotaru ima jedna poveća općina,
stonjska općina. Tu narod za pravo i
ne zna za što plaća općinske prireze.
Četiri hiljade duša nema nijedne ško-
le, putevi su gori nego u naj goroj
zagorskoj općini, ništa a ma baš ništa
se ne radi, 'a narod «plaća poreze, a
još je sretan, ako oni svake godine i
ne rastu. Šta će, recite nam, tomu ,na-
rodu autonomija općine, koja mu sa-
mo to donosi, da svojim novcem pla-
ća lugara, koji ga za svaku i naj ma-
nju tuži.

PODLISTAK

Štrajkaši gladom.
E. Marion.

Već su tri dana poodmakla od kada svi

politički utamničenici u kaznioni ni koma-
u. Čuvari vuku i nose na

zd s te javljaju stari-

u vijest:

»Sve px evi i

Uvijek ko "2 bi tilo Z

». .
ća p se pustilo Zorjana

Zorjan je išnji sušičavi sred-
njoškolac. Kad ga uhvatiše, kom
do na smrt izlemaše — a E leži q

€

čežnja i od bolesne sli-
ka RO.
kme lej. Mabel. Ca s

* ma slamnice. Od nazad tri dana ne uzeše

ito objavljuju. o < Augjine staje, u kojim se nastanila magja-
Pored sposobnosti upravljača l kon- | ronska skupina, koja je za dugi niz godina
\trole javnosti od potrebe su još dvije | pripomagala, kako bi Hrvatska zapala u
reforme, da općine budu bolje. Općin- | zdvojnost, koja je ravnodušno puštala da
ski bi činovnici imali biti glavni po- se sistematično izvagjaju svakojaki ekspe- |
magači općinskim upravama u eko- rimenti, a da Hrvat postane glupi i strplji- |
nomskom 1 upravnom radu I _socijal- | yi tugji izmećar. Pogovara se po listovima
\noj zm Jni ne smiju biti prosti! da se tamo ozbiljno nastoji, kako bi se ma-
burokrate, kojim je mrtvo slovo zako-| gjaroni i nevišnjaci pridružili, i tako bra-
na sve. Pred očima im ima biti više timski zasjeli na korito, što nebi, kako mi
živi narod. Ali tad treba i urediti po- sudimo, pročistilo kužni vazduh, nego bi
ložaj općinskih činovnika i bolje ih/ga i gore podjarilo. Ipak bolje i tako, jer:
plaćati. Što bi općine na tomu više|bi narod otvorio oči, i vidio bi da sva na-
[200008 i > u M A | tjecanja tih saa ae M e na to
|općinari okoristili. im bi trebalo kako bi svoje probitke obezbjedile, a naro-
\ jednom putem zakona urediti i vječno |du kako bilo. Otvorio bi oči i onda bi se
\pitanje povjerenih poslova. Državne svrnuo na stranku prava, koja neće da ni-
vlasti, shvaćaju to odviše elastično, pa komu služi stafažom, koja neće, kako veli
\se je danas do toga došlo, da veći »C. H.« da se uzdrži status quo ili da se.
dio općina u zemlji i nema nikakvih stvori velika Hrvatska, nego hoće i želi da
(Mrelii pe “ sve + -# ej sjnjome ugovara, kako slobodnom stran-
Ine vlasti. Ka se ovako općine u- kom jednakim pravom ni manje ni više, i
\redile, tad bi njihova autonomija ima- da se domovina sajedini priupitavši narod,
(la mnogo veće vrijednosti i za narod- koji neka se slobodno izjavi hoće li nećeli
\mi boljitak i za narodnu politiku. \se sajediniti sa materom zemljom.

 

ka. Majčica polaže svoje bijele, nježne ru- ni zatvaraju oči i stišću nos, da ne bi uz-
e na njegovo čelo.... On robudi... budili ćutila zabranjenim voćem.
opet je u tamnici, u strašnoj, maloj sobi-  »Ali gospodo moj ,«
ci, | »Otale! le!« urliče bijesno cijela tam-/
Kroz debele zidine čuju drugovi ove nad- nica. Jedan je ošinuo stražara s jakom — |
ljudske čežnje. Od jutra do večera ,u svim drugi je s uzdignutom  pesti prijeteći na-
sobicama odzvanja zdvojni klik : Iskočio na nj .. .
»Pustite Zorjana«. | Mia rk povlače * zu. na-
| \trag. Slijedi rhtavi, uporni, dobropozna-
Progje popodne. Izmorena tjelesa padaju ti poklik; poklik koji je srasao sa e
na svoja usta ni komada hljeba ni kaplje Stijenama tamnice i produljio se do odjeka:
\vode. U očima njihovim žeže taman žar,  *Pustite Zorjana!«
losušena grla, mukom gutaju slinu. Al i|  Noć,.... tiha a strašna noć u tamnici.
\slina će doskora da prestane. Krv skače u Jedni spavaju .... drugi su upali u tešku,
\ glavu bijesnim, neobuzdanim mislima. često isprekidanu polusanicu ...
| Ne ći se uzdržati, jedan se je oslo-
|nio uza zid, dok: je rukama o lice. | ži slobodno po tami
Drugi nemirno šeta tamo amo, a potresa Jutro donaša malo svježine. Svi su se
yn trzavica. Treći zdvojno jeca. | digli, govore, buče, sporazumijevaju se po-
n drugi stanuo do na kraj prozo- moću panja po zidu, poznatog alfavita.
večernjeg povjetarca e bi = m , A o podne, kad vrućina zapre,
padaju oslabljeni na slamnice. Bez ikakve
otvaraju stražari katance i unaša-

snage leže tu uz teško disanje.

Popodne je puno vizija... Noć..., u.
Nosi ka otsle! Nosi olsle! Noeli«. Čuje tila be Ih sablazni podrh-!
a ge Cee| u des trapolsnja tamo sablazni podrh-'

.

\
\

i
I

 

ćim varošima talijanske pučke škole, bez knemo? Ako si pak u narodu uništio vjeru
obzira ima li zakonit broj djece, dužne da u ispunjenje njegovih težnja, uništio si uz
pohagja talijansku školu. U tim bi se puč- nju i samo ispunjenje, osudio si domovinu
kim školama učilo i hrvatski kao obvezan na vječno ropstvo.

predmet, a tako isto i u hrvatskim pučkim Zadaća je novinarstva kud i kamo teža,

i\školama imalo bi se učiti talijanski. U pre- | veća i uzvišenija, nego li se kod nas shva-

parandije u Dubrovniku i Zadru imalo bi ća. Ono će čuvat narodno dostojanstvo, nje-
se uvesti obvezno učenje talijanskog jezika. (tit njegov ponos, vodit ga u borbu za nje-

Nema sumje, da bi zahtijevi u pogledu gove idejale. Ali kako će se oni postići, ni-
škola, bili opravdani, kad bi u pokrajini za- jesu u tom svi Hrvati složni; jedni misle
ista bilo talijanske narodnosti. Ali za volju na ovaj, drugi na onaj način. Javna će pak
nekolicine burokrata, da zemlja, koja i ona- | štampa iznašat javnosti na prosugjivanje
ko jedva prolazi sa svojim proračunom, svačiji rad, nastojat će ga objektivno kriti-
stvori još novih troškova, to je odveć smje- kovat, u skladnim polemikama bistrit miš-
lo. Što se tiče političkih zahtijeva sve kad jjenja i osvjedočavat o ispravnosti svoga
bi i bio u zemlji dobar dio onih, koji bi stanovišta. | malo oštrija riječ može gdje
privoljeli talijanskoj narodnosti, ipak se ne bit dopuštena, ako je umjesna i potrebna,

| bi smjeli prihvatiti, jer se protive demokrat- ali nipošto neuljudna. Tako se stvaraju o-

skom načelu o samoodlučivanju naroda. Ko- svjedočeni pristaše, dobri Hrvati, čestiti i

\jekakve kompromise za očuvanje mandata | pristojni ljudi; inače se samo odgajaju sli-

nijedna poštena politika ne smije dozvo-|jepe rulje fanatizovanih strančara, koji baš

\ pirova krila... goruća osušica je

Jedan uzdisa šeni kr |mnoše
M prego si

Ganjenje

ljavati. .

\Trgovina ljudskog mesa.

Onomadne bio je osugjen u Segedinu na
50 Kr. globe i tri dana zatvora Hinko Ber-
ković, koji je silimice vodio u bludnu kuću

Ruke su im hladne i vlažne ko što je do-
ticaj crva .. , Prsti su sama koža kao neto-
u cijelom
organizmu. Glad ih muči pomiješan bije-
som i boli.

Peti dan.

Žuti, isušeni, ljudski kosturi s caklenim
očima. Živci su im zatešnuti ko strune, Ne
mogu podnositi ni najmanji šušur. Brenca-
nje muhe čini utamničenike bijesnim. Bez
misli kruže umaokolo i udaraju glavom o
zid. Neki glasno jecaju.

Unigje Sgt: .. Gospodar - ima
moć nad životom i smrti utamničenika ...

o mo bor... to se ne
bez suda .. *«

Reče, a pozdravi ga iz stotine fr a
duljeni, ne više ljudski, da li živinski poklik:

»Pustite Zorjana«. |

On se prepanu od onih caklenih oči, od
obličja, = su bijes i mržnju odisali, pre-

u se od lju života natjeranih u tra-

prve
Leže ko debla. Nijesu u stanju ni prstom

\radi tih svojstava ne mogu vele koristit svo-
joj domovini.

\ Mi pitajmo se sad, što je dovelo kod nas
,do zlorabljenja štampine moći? Odgovara-
imo za one, što sve čestito blate, a koje ne

ni prama krovu. Neobičan mir tjeskobno
tišti stražare: da li su oni pomrli? Oprez-
no proviruju unutra, te uz to za sigurnost
| čvrsto drže krakune.

»Gospodo moja ...«
\  »Pustite Zorjana ...« odzvanja za odgo-
\vor prigušeni, jecajući poklik, poklik jedno-
| glasni, izmukli.
|  »Gospodin upravitelj dao je poštenu ri-
\ječ, da će pustiti Zorjana na slobodu«.
|_ »Može li nam ga pokazati. .. mi hoće-
imo, da ga vidimo u dvorištu... kako on
pi zi oslobogjen . ..«

uvari se izgubiše.

\ Pri veče se opet
lig izmorenih i paćenih
|caj, zadnja tužba umirućih mučenika.
|  »Zašto nas mučite? Zašto te
|li pasete ? Zbacite zidine, jer smo
\mi. KO kam to tišće naše rsi! Zraka!...
RR) Simo poludjeti! Spasenje !... Gubimo

k " se jedan od stražara nagmu i
| "Za Bogu, moja gospodo. U oni i e
mogu pokazati — jučer je umro ..«

(pe Pogledi su im sami od sebe uprav-
je

še... Tad buknu
i produljeni je-

tajno

adi
ae
ge

te

JA i
u