" Po. # ta PIE 6 MM SIENI I Pa O" ME NAST VANI SPAS O KOI u I . $s a * . i + + U DUBROVNIKU 28. Aprila 1906. Godina Il "PN CRVENA NAVISA Cijena je listu sa donašanjem u kuća ili s pošto četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo polugodište. ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto m na godinu K 5; na po i godišnje K 8 — Ko .. . Utješljiva pojava. Već se cijeli niz godina i u bečkom par“ lamentu i u zadarskom saboru i u vasko- likoj našoj štampi povlači jedna te ista tu- galjiva nota: Vlada je svemu kriva, ona je uzrok našemu zastoju na kulturnom i>marođnosnim strankama u istoj Ugar- | gospodarskom polju. I mi smo stiskali pe- sti i škripali zubima na tu maćuhinsku vla- du, koja nas drži potlačene. Molilo se je i prijetilo, ali sve uzalud. odine su prošle, je i u početku bilo. Vladini su ljudi cinič- kim posmijehom gledali na naše izlijeve o- gorčenosti. Mi smo opet misljeli, da sami ne možemo ništa učiniti. To su nam _uvje- renje bili usadili naši prvaci, koji su samo vikali ma vladu, što ništa ne radi, a sami nijesu nigda ništa pokušali, da primjerom poduče narod, kako se i sam može pomo- ći. Taktika je bila komodna, ali je ujedno i porazna, jer ubija u narodu vjeru u sa- mopouzdanje. Ali ipak je emancipacija puka počela i to baš na ekonomskom polju. S ovog će prirodnim procesom proći i na političko. Zadružna misao, koju se je htjelo splesti u birokratske okove, jedva je životarila. Sad IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivolu Dubrovniku. ikad neće smjeti da pisne pa da traži Rijeku i Megjumurje, da traži Istru, i te sa Slovencima, da traži za koga da se izjavi Herceg-Bosna, kad me će smjeti da pruži pomoćnicu ruku \skoj, koje su muževno _ustale da u domovini ne bude ni jedan član, ni ijedan narod zapostavljen i ne- \radi o saniranju nagodbe, o novom ključu, po kojem će se porazdijeliti \prihodi i rashodi, a da se o samo- stalnim financijama i ne govori! Kakva \sloboda, kad glavno težište ostaje u \Pešti, kad prestavnici Hrvatske ostaju \golema manjina, kad glavni upravitelji \me izuzamši ni bana budu nam odre- \gjeni po milosti magjarskog ministar- \stva! Uz takovu slobodu više znamo \i sami što znači poštovanje zakona iz \nametničke ruke. Sad barem svakom \pravom rodoljubu treba da pukne iz- se ona nezavisna bujnije razvija. Po selima megju očiju, da se ništa promijeniti je već lijep broj Raiffeisenovih blagajna i ne će, a ako perjanice rezolucijonaša nove se osnivaju. Po gradovima se i varo- zamijene neke zastupnike narodne ma- šima otvaraju pučke štedionice. Prvi je dao primjer Dubrovnik, za njim je došao Ko- tor, pa Imotski, pa Drniš, a do koji dan €e- to Stona i Metkovića. To je utješljiva pojava, koja će unijeti u naš javni život novi zdravi duh. Za štedio- nicama će se i blagajnama početi razvijati i ostale zadružne ustanove. Nego što se god više razvija zadružni pokret, sve aktu- elnijim i važnijim postaje pitanje novčane centrale zadruga. Kušalo se je, da tu za- daću preuzme na sebe pokrajinski zemljišno- vjeresijski zavod. To će teško da se ikad ispuni, a sve jedno i kad bi se ispunilo, ne bi zadrugama bilo korisno, jer bi izgu- bile mnogo od svoje samostalnosti. Baš je radi toga nesretna misao, da novčanom centralom postane kakva druga pokrajinska banka. One su sve kapitalistička poduzeća, koja bi samo smetala razvoju zadruga, kad ne bi još i proti njima radila, kako se j to do sad nekoliko puta dogodilo, o če- mu bi: najbolje mogle pripovijedati neke naše zadruge. Jedan jedini put ostaje našim zadrugama, a taj je, da se one udruže u samostalan. savez i obrazuju svoju novčanu centralu. Ovo ljednje za sad je radi pomanjkanja raspoloživa kapitala teško, ali zato nam 1208 pomoć slovenačka zadružna sveza. jezinu ponudu o ustanovljenju nezavisne podružnice za Dalmaciju imali bi prihvatiti, dok ne budemo u stanju, da sami zadruž- nim glavnicama osnujemo svoju centralu. Iznosimo na razmišljanje. av. Vrstajmo se. Dok se je magjarska koalicija borila da brani ustav od pritiska kamarile bečke, dotle smo svi simpatično pratili tu borbu, i željeli da se nagje izlazak iz vrzina kola, koje je prijetilo da is- komeša sve u našoj monarhiji, te da osvane apsolutizam; ali smo bili ta- kogjer i uvjereni da za nas nije dobro netom su se rezolucijonaši obvezali sa pismenom pretstavkom prama magjar- skoj koaliciji, a ova ostala slobodnijeh nagju na ruka. Da je vladalo načelo: do ut des, kolikogod je oportunizam u politici i ako |se a i gdjekad koristan mnogo ipak puta ško- an, još su se mogla lakoumnim za- \gjaronske stranke, tim se ništa ne će \poboljšati naše stanje, jer će na pro- sto jednog crnca drugi zamijenuti. Mi ostasmo vijerni nauci velikog našeg Starčevića, bili smo da se ne damo ni Beču ni Pešti, tražili smo pravu slobodu, da se u našoj kući namjesti- mo kako bolje znamo, a da se dogo- vorimo kako nebi s te naše akcije dru- gomu štete bilo, stali smo kako vijerni sabornici uz druge neodvisne novine, vojevasmo i bilo je obilatog uspjeha. Nu đa pravo rečemo, taj je uspjeh bio negativan u toliko da i ako je mnoge rodoljube osvijestio, ako je mnoge u- vjerio da mi ne stojimo na raspolo- iženje nikakvoj kamarili političkoj, ni- službeni glas ne smije izostat, a da ne pa- kakvoj klerikalnoj izmišljenoj uroti, ne- dne u izbornu džaru za vladina kandidata, \go da nas vodi čisto domoljublje, ipak (tim još pozitivno ništa nije učinjeno, \a treba učiniti. nosti kud da okrenemo, a sad znamo, gdje ćemo i zašto idemo, treba da usredotočimo narodnu snagu, da Khuen, oslanja se danas Pejačević, \se vrstamo, jer danas kako u brutal- — Imenovanje saborske većine. Zagreb, 23 aprila. | Uz »Gott erhalte«, komu se pridružio | gdjekoji uzdah za izmaklim mandatom, sa- I \bor je ma 21 o. mj. raspušten, a kroz krat- \ko vrijeme bit će novi izbori gotovi. ekoji zakoni ekonomno-administrativne a ostalo je na čemu zadovoljan! Kakova sloboda, kad se | prirode, napomenimo onaj interkonfesioni, \a dodajmo, da je najvažniji o nutarnjoj ko- lonizaciji prekinut te tako ne riješen — to je vas rad ove zadnje saborske perijode. O kakvom proširenju ustavnih prava ne može se govorit, nego samo o njihovom tlačenju, porota je ukinuta tiskovnim stvarima. Novi sabor čeka puno posla. Riješiti mu. je mnoga aktuelna pitanja, a od kojih je \opet najaktuelnija izborna reforma. Bano- vina ne može i ne smije ostat jedina u mo- \marhiji bez općeg izbornog prava. Sredo- vječni izborni red, gdje glasuje samo 29%. a od kojih je polovina činovnička, ne mo- že se uza sve vladine doskočice nikako o- držat. Lako da se dogodi, da se glasuje napredni izborni red, čim se sabor novi sastane, pa da se tad raspusti te na teme- iju općeg prava glasa provedu drugi izbo- ri: prama tomu — kako mnogi misle — ova bi saborska perioda bila kratka. Ali nekako je teško vjerovat, da vladina stran- ka ne će sve pokušati, e da uzdrži sadanje stanje i š njim sebe. Izbori su urečeni na 3. 4. iS. maja. Kan- didata ne fali; borba će se vodit više sa \stranačkog, nego li narodnog stajališta; zato se baš smatraju najuspješnijim sred- stvima sumnjičenja i klevete. Vladinoj stranci je osigursna »zakonita« većina. Njeni se kandidati naprosto imenu- lju, a ne biraju — bar to pravilo vrijedi za većinu kotara. Nijedan službeni ili polu- \a ovi pak — kako je opće poznato i spo- | menuto — sačinjavaju sami po mnogim sre- |zovima većinu. Ni prama Srbima, kojih se |. Požrtvovno i mukotrpno mi smo | jedan dio opozicije dosta nada, ne može se inastojali odalečiti korovlje i draču o-| čovjek ni malo pouzdat. Ragje moramo bit braslu radi pomutnje ideja i neizvjes- skeptični te se nipošto ne začudit, glasuju |, kad li — kao što su to do sad vazda radili — Iza vladine kandidate. Na njih se oslanjao a oni \se sigurno ne će zato iznevjerit svojim do- noj borbi ne vrijedi osobno junaštvo bročincima. A da se madžaroni mogu po- prama množini neprijatelja, tako ni u (političkoj borbi osamljeni, raspršani, \malobrojni pritisnuti su o zid od mno- \gobrojnih, njihova se ne čuje, a i ako \se čuje ne dostiže na što junački teži, nego gine dok posve ne izgine. reba nam dakle organizacija, a eto \vrijedni rodoljubi i na to su pregli, i \u Dubrovniku, gradu slobode, napret- | š ka, ponositosti, skupit će se što prije \nekolicina rodoljuba, da se dogovara- \ju, kako bi sumišljenjake sakupili, ure- (dili, uputili, tako da nas skore borbe okupu, kako srčanu falangu, koja ili jno je vrijeme, da zapogje- nu borbu za slobodnu, jedinstvenu, sret- nu Hrvatsku, koja neće da ima štitni- čepiti usta, .no danas smo na čistu da ka ni tutora, ni baba ni babica, nego ostajemo pri staroj, ako nas i gore u. krali da bude svoja u kući svojoj, uz ne zateče, Na našu ogorčenost rezolu- cijonaši su odgovarali: koalicija nema v i ona trguje, jer joj Damokle- kav sov mač visi povrh glave; neka ona zasjede na svoje mjesto 'na ministar- ske stolice, pak. ćete vidjeti, koliko. smo svijesno učinili, što smo se njoj poe Eto je koalicija zasjela, N. P. ošut et comp. mekušaju se na bar- stolicam, pak što ?— Tomašiću, tomu crnomu moli za ljubeznu potporu. omora Hrvat- ske i Košut svečano izjavlja, da on smatra dragocje- nim biserom ugarske krune, da- kle smatra , ato onaj isti K; koji , Peru brzo- da je za slobodu i štovanje uje aa. ue ik. > Ma kralja svoga. Moguće, da će nas malo biti, a ta- u početku svaki pothvat, tako je bilo onoj šačici Hrvata koji su u saboru mašli goropadne autonomaše ; rekao bi što luduju ti ljudi, što će oni pri tolikoj sili? a ipak su neki od tih očekali da je u saboru toliko Talija- naša koliko je njih isprva bilo. | na- rodnjaci su bili zaokupili cijeli narod, pi u malo da ih pravaši nijesu zatu- li; i tako bi se bilo dogodilo da se nijesu stopili. Riječka će rezolucija bi- ti onaj kamen, koji će Sl pod ono; o su nami ignu zijonaši. Dakle veselo, radosno, hra- = dnu Hrvatsku, ali ne Košutovom ne- \go svojom slobodom. (dičiti uspjehom na svim linijama, ne stide \se počinjat razna bezakonja iskrivljujuć iz- |borne listine, raspuštajuć izborne sastanke, | prijeteć pogibnim im protivnicima itd. | Potpisači su manifesta na bezimeni na- \rod od 13 dećembra pr. g, druga grupa, | koja složno stupa na izbore. Koalicija je to | jednog dijela Srba, obzoraške, hrvatske stran- \ke prava, socijalističke i divljaka. Rađi svog \političkog pravca iznesena u riječkoj rezo- luciji nijesu baš u narođu najobljubljeniji. Regbi, da se ni oni sami ozbiljno ne na- daju osobitu uspjehu. | Mlada seljačka stranka imat će sad pri- me ili predobiva. Sakupit će like, da pokaže javno svoju snagu. O to-' |mu sumnje nema, da je ona prilično "oj Imizovana i da je i ona jedan faktor, koji se u računanju ne smije ispustit. Njen vo- gja ima dosta agitatorskog dara, kojemu. treba da zahvali svoj uspjeh. Proti obim grupama odlučno će se boriti, jer je njihova | nepomirljiva protivnica zbog njihova mad- žarofilstva. Znatno je jaka i brojna Starčevićeva stran- ka prava. Neprijateljica kompromisa i pa-, sivnosti postavit će velik broj kandidata, da. uredi i prebroji vojsku te je uvježba stezi. Svakako će u saboru biti bolje zastupana, nego li je to do sad bila. Čini se, da će njeni pristaše biti mnogo ratoborniji proti t, zv. starim i mladim madžaronima, nego što će bit prama Radićevcima. Valja pak i to spomenuti da bi rezolucijonašima bio slagji oteti mandat starčevićanski od vladi- nog; — dokle smo doprli! Ovako stoje stvari u oči izbora. Slobod- ni izbornici, na koje se upiru naše opozi- cione stranke, mogli bi — prem ih je ma- lo — opoziciji pribavit ipak kakvih uspje- ha i zadovoljstva, a vladi neprilika. Samo |treba svijesti. a J€ niti u snu snjelo, isporedit ću glavne U drugu upropastiti, ne znači društvo refor- | .. e Talija contra Kristan. | Našim je čitaocima poznato, da je pred \državaju samo kapitalizam, da gnječe rad- \tri sedmice držao u Bondinu Kazalištu s0-|nika, dosljedno mora im se raditi o glavi. cijalistički agitator g. Etbin Kristan dvije, Anarhija, g. K., u širem smislu riječi zna- | konference. Poznato im je, kako se prvu ve- či porušiti što postoji, pa ničim to ne na- \čer nije dozvolilo O. Urbanu Taliji, da od- domjestiti. A taj je bio smjer vašega govora. \govori g. Kristanu, a drugu je večer skupšti- Govorili ste da radniku ne može pomoći \na bila raspuštena. prije nego je O. Talija ni sloga ni ljubav ni povećanje plate ni u- \mogao doći do riječi. Donosimo ovaj g0- manjenje rada, nego da valja maknuti glav- \wor, onako kako ga je O. Talija imao iz- ni uzrok kukavnomu stanju radničkomu, a \reći drugu večer, kad je konferenci g. E. to je moderna država, koja hoće da se u- \Kristana prisustvovalo mnogo gospođe i tvrdi i ojača mad proletarijatom. A to ona radnika. \čini proglašujući najprvo da je vlast od | |\Boga, a kada to ne pomaže gleda da se utvrdi topovima, bajonetama, vojskom, re- Gospodo ! Ja dugujem g. Kristanu odgo- | dove koje sačinjaju sinovi radnika, koji će vor od prekosinoć. Htio sam muse odmah biti nagnati da pucaju na svoju braću, svo- \odužiti, ali bivši prekinuta skupština, nije je očeve i t. d. mi bila dozvoljena riječ. \ Pa pošto ste ovako gledali da oborite i Iznenadilo me je, što ja večeras slušam |vlast i mođernu državu, što ste kazali, čim g. Kristana, koji, ako mu se smije vjerovati bi se mogla i imala ta moderna država za- riječima, sve drukčije, dapače protivno mi- mijeniti ? \sli i govori nego je nazad četresti i osam Vi 0 tomu nijeste znali ništa kazati, osim ura govorio u ovomu istomu mjestu, ako i|Obične vaše fraze, »socijalne demokracije« ne pred istom puplikom. \koja što hoće, što želi, kamo smjera, kojim Meni se nije bilo osvrtati na njegov ve- se sredstvima hoće da služi, kako bi ona \čerašnji govor, jer sam morao biti na čistu | modernu državu zamijenila, nijeste niti ri- sa njegovim prošlim govorom. Ali da ne | ječi rekli, ili možda nijeste se usudili ka- iznenadim gospodu, koja preko sinoć ovdje ' ati, da se odveć ne otkrijete. \nije bila niti je saslušala govor g.K., te da Ali sve dok se vi budete umotavali u \ne bi ta ista gospoda pomislila, da ja nešto|maglovito i jako elastično ime »socijalne |\prigovaram g. K. ili pobijam, što mu se ni- demokracije« i budete izbjegavali čisto reći | i svrhu i sredstva socijalne demokracije, vi se tim kažete sumnjivim i posve sumnjivim demagogom, koji hoće da opsjeni, zavede kukavnu masu, kojai tako zabrinuta za op- stanak svoga mukobomoga života, nema vremena da ispita i vidi zadnje posljedice, kamo socijalna demokracija vodi. | ja pripoznajem da se hoće reforme; ali htjeti samo rušiti, pa ničim porušeno ne nadomjestiti, ne znači li to g. K. drugim riječima kazati, što je Bebel, na čigovu ste se vi djelu »Die Frau« inspirirali, kazao či- sto bistro : »Mi smo protiv svake vlasti, pro- tiv nebeskim i zemaljskim ... samo jednu vlast pripoznajemo, a to je, što svak steže za sebe« (govor u Reichstag-u, 3. feb. 1893.) Kako se dakle vaš večerašnji govor gdje osugjujete anarhiju, sa govorom, što ste ga \u srijedu ovdje izrekli, dovodi u sklad? Zašto mijenjate svoje mnijenje kroz če- trdeset i osam sati, ili ako ga ne mijenjate, zašto, drukčije pred radnicima a drukčije pred ovom puplikom govorite ? Zar za to, što je jedno istina za radnika a drugo za učenjaka; ili zato, što se lakše zavesti može neuk nego li naučen ? Ja na ovo ne odgovaram, pripuštajem da puplika sudi. Protivuriječje Kristanovo. \ tačke njegovoga večerašnjega govora, sa go- \vorom od prekosinoć, postavit ću mu neke \upite, pustit ću da puplika sudi, pa ću se osvrnuti na prošli govor. \ Vi, g. Kristane, u večerašnjem govoru na- \lazite uzrok nepovoljnom stanju radničko- mu u modernoj industrijalnoj tehnici, koja je bez ičigove krivnje ono stanje stvorila. ako se ovo u sklad svesti dade sa o- nim, što ste u srijedu ovdje govorili te svu Ikrivnju htjeli svaliti na modernu državu? \Jerbo ste Vi naglašivali, da moderna drža- \va samo je organizovana, da može gospo- dovati nad proletarijatom; da zastupstvo ne e glasovati nikada protiv svoga interesa, \naime protiv kapitalizma, a u prilog radni- \ka; da vojska, topovi, bajonete stvorene su |samo da štite i podržavaju kapitalizam. | Vi, g. K., večeras govorite, da razlika \ društvenih klasa valja da bude u državi, \jer je tu razliku narav stvorila. | Što bi značilo, pitam to, da je jedan dio \vašega prošloga govora smjerao na to, \da diskredituje više klase pred nižim, da ih | prikaže suvišnim, štetnim ? Vi ste naglasivali da jedan radnik zna \više nego jedan doktor, što i ako može biti | istina iznimno, načelno kazati — kao što |ste Vi kazali — izraz nije istinit, kao što nije istinito da jedan doktor zna bolje na- praviti koju rukotvorinu nego radnik; a vaš Sada prelazim da odgovorim g. Kristanu, što mu dugujem. izraz izrečen u onomu ambijentu, gdje ste| Ja sam vam, g. K., prvu večer bio opo- ga Vi izrekli, buntovnički je. nirao ovako : »Vi g. tvrdite da će socijalna Podrugljivim tonom Vi ste kazali da je| demokracija pobijediti i cijeli joj se svijet m. p. liječnik neka vrst vrača, koji u više pokloniti, jer je to nužni zakon evolucije, slučajeva liječi vodom, što je kakva Majka koji mora da bude, dosljedno nemože ga Božja blagosovila. niko ni spriječiti ni pospiješiti. Ako zbilja G. K., diskreditovati jednu klasu pred postoji — kazao sam Vam ja — taj nužni drugom, buniti jednu protiv druge, ucijepi-| zakon, koji se ne dađe ni spriječiti ni po- ti im mržnju megjusobnu, ne znači raditi spiješiti, čemu ste vi došli u Dubrovnik, da za dobro ni jedne nmi druge, nego i jednu držite konferencije svoje, koje — ako po- stoji taj nužni zakon evolucije — neće niti mogu što vašoj socijalnoj demokraciji ko- ristiti? čemu činite da kukavni radnik dola- zi ovdje, da potroši dvađesti para ulaznine, mirati, nego ga uništiti. Anarhizam. Vi g. K., lijepo večeras pobijate anarhiju, kažete da ona radniku ne može pomoći, jer čovjek — ako mu je do života — trebuje drugoga čovjeka, jer čovjek, kada bi se u svemu sebi pripustio, poginuo bi. A što bi značilo da je cijeli vaš govor u srijedu bio protkan anarhističnim načeli - ma i anarhističnim duhom nadahnut, i ako ste se donekle ustezali i ponešto oprezno govorili ? Vaš cijeli govor sintetično sabrat ovako bi glasio: mođerna država kriva je kukav- nomu radničkomu stanju, dakle valja je ma- knuti; kler bio katolički bio grčko-istočni bio protestanski, neće se nikada nama gata | pridružit, biti će nam uvijek protivan, zato i valja mu rat voditi; više klase su da po- te sluša vaš govor iz kojega — po vašoj teoriji — ne može on nikakove koristi cr- pati«? Ovo je bio moj prigovor. A vi ste mi \odgovorili: »A zašto vi hoćete da refor- mirate cijeli svijet«. Nijesam vam mogao \onu večer odgovoriti, jer mi nije data bila \riječ. Evo vam sada odgovaram. Taj je vaš \ odgovor djetinjast. Kada se kakvo dijete u- \pita »zašto si ti to učinio« on će ti odgo- \voriti ; »a zašto je on učinio«. Hoće da se- be opravda, jer i drugi tako čini. Ali je vaš \odgovor čak lugji nego djeteta, jer dok se \dijete tako kako opravdava, vi se ne mo- |žete opravdati. Pitate me: zašto ja hoću da \reformiram svijet; odgovaram Vam, jer ne \vjerujem u taj nužni zakon evolucije, jer