Br. 62

 

e bori sa my qee ib pa
pa takogjer strep entarnim ne-
pogodama, a što je najveće pak zlo, ee
da.se je obrazovao frust trgovaca v
i to in capite od naših patris patriae. Pita-
mo, tu gospodu, gdje im je savjest? Ako
se na drugo ne obziru i hoće li naš težak
i dalje u znoju svoga lica sticati crnu koru
kruha, da mu i od toga, oni, e vedre i
oblače, samo mrvu i dke njihove do-
bace, i hoće li se i dal ON ovaka sra-
mota. Za danas dosta, a drugi ćemo put
do potrebe štogod konkretnijega iznijeti u
stvari. Najposlije molimo naše pokrajinske
novine, da se maknu i da se većma bave
ovim pitanjem, jer svijet iz nevolje, ne iz
obijesti, seli listom u Ameriku trbuhom za
kruhom. kad nam nestane radnih sila,
ako i dalje ovako ostane, hoće li tada ti
gospari prebaciti motiku i mašklin preko
ramena i obragjivati zemlju, te zamijeniti
sadašnje raskošno življenje i lagodno plan-
dovanje nevoljnim i mukotrpnim življenjem
našega težaka ? Mislimo i uvjereni smo zai-
sto, da toga oni ne žele. Cekamo dakle od
njih da nam dokažu, da su »crni glasovi«
još »crnijeg trusta« neistiniti. Idemo da
vidimo. Bogdan Žiganov.
P. S. Pošto je ovo u savezu sa pisanjem
»Tršć. Lloyda« i »N. Lista«, molimo cije-
njene čitatelje, da izvole iste dopise pročitati.

Ako se obistini trust trgovaca, vinogra-
dari mogu tomu lako doskočiti. Neka se
naši prijatelji zauzmu, da se po vinorodnim
krajevima osnuju zadružne konobe. Proti
udruženju kupaca neka se suprostavi udru-
ženje proizvoditelja, težaka i malih posjed-
nika. Njihov je uspijeh obezbijegjen. Op. Ur.

SuOIRT
Zagrebačko pismo.

16/V.

U ponedjelnik na 14 o. mj. konstituovao
se sabor pod predsjedanjem starca Barčića,
te u saborski bureau biše izabrani za pred-
sjednika dr. Medaković, za I. potpredsjed-
nika dr. M. Starčević, a za ll. dr. Graho-
vac. Bilježnicima biše odabrani Peršić Mo-
drušan, Banjanin dr. VI. Frank i dr. Tropš,
koji se zahvalio, te je na njegovo mjesto
izabran dr. Brlić. Iza nastupnoga predsjed-
nikova govora, koji se kretao u običnim
granicama nepartaičnosti i zaštite slobode
govora, prešlo se na hitni predlog dr. Fran-
ka i družine o uspostavi porote u tiskanim
parnicama, U obrazloženju svog predloga
istakao je, na kakav je nasilni protuzako-
niti mačin saborska većina godine 1903. u-
kinula tu posljednju ustavnu instituciju ; tra-
ži, da vlada ishodi pomilovanje kod vlada-
ra za osugjene novinare, čije su osude po-
stale pravomoćne. je preporučio
Bude Budisavljević iznašajuć neke konkret-
ne slučajeve. Ne treba ni spominjati, da su
oba govornika bila burno pozdravljena od
galerija zA sabora, jer madžaroni i
vlada umakoše, da ne sa svoju sramotu.
Smiješno je bilo gledaš, kako bi koji ma-
meluk_provirio u sabornicu k29 miš, da vidi,
je li svršena osuda, na što bi Se odmah
povukao uz smijeh galerija, dosjetke i do-
bacivanja opozicije: »peče ih savjest« i t. d.

Jučer, (utorak), bila je sjednica dosta bur-
na. Na dnevnom je redu bio hitni predlog
dr. Dušana Popovića o zaštiti saborskog

imuniteta. Oštro je žigosao u svom govo- R

ru prošlog predsjednika, što nije dostojno
štitio slobodu zastupničku proti ME
sa strane suda, te što je iznio sudbeni zah-
tjev pred sabor o izručenju zastupnika Tu-
škana, Harambašića i Vinkovića. Sa starče-
vićanske strane podupro je stvar dr. Elego-
vić, Na obranu bivšeg predsjednika Vasa
Gjurgjevića ustade Avakumović, ali je bio
slabe sreće, jer mu odmah začepiše usta s
razlozima Potočnjak, Pribičević te konačno
redlagač, Iza toga budu izabrani razni sa-
Gorski odbori. Danas je sabor zatvoren, a
sutra na 10 sati nasiavlja se zasjedanje. U
svakoj će gotovo sjednici biti koji hitni pred-
log za zaštitu povrijegjenih i uspostavu u-
kinutih ustavnih sloboština, e da se tako
popravi, što madžaroni povrijediše ili uni-
štiše.

U malo da ne zaboravih, da se jučer izja-
više zastupnici izabrani u više kotara na

ziv prodsjednikov, koji kotar pridržavaju.
omec zadrža Biškupec, a prepusti Novi
Marof (kandiduje dr. Horvat) i sv. Ivan Ža-
bno (kandiduje Fućek), Pribičević Korenicu,
a prepusti Glinu; Zagorac Veliku Goricu,
a prepusti Koprivnicu.

da ti je grlo izmuklo, ko da ćutiš i osjećaš,
da si i ti oslabilo, kad je propao tvoj lju-
bimac, tvoj kroz vijekove i vijekove drug i
vijerni saveznik, slavni stijeg sv. Vlaha!
Plačeš, plačeš i naričeš ga, je li? Naričeš
i pjevaš li mu zar opijelo, je li? Nema ga
više! Zamotan negdje gnjije, a probudit se
zar ne će? O more, more, bistro more! Iz-
vore dubrovačkog blagostanja, plači i nariči,
i ja ću zajedno s tobom, bit ću ti pla-
čidrug ...... !

Ovdje prestane, te stajaše jedno vrijeme
nepomičan kao kameni kip. Najedanput ot-
skoči s prozora te stane na sred sobe, pak
se razviče:

— Minel.... Stani!.... Dosta je plača,
zapjevaj divlji bojni krik, zapjevaj pjesmu
ustanka, pjesmu preporogjenja! Zapjevaj
pjesmu slobode, pjesmu uzdignuća! Zapje-
vaj, i ja ću ti pomoć! A stijeg će svetoga
Vlaha po tebi ponosan plovit, ko i do na-
zad malo vremena, i ti ćeš mu bit opet
vijeran pobratim ! Pjevaj, more, pjevaj, ba-
tali jauk i naricanje! Suze su ženske, djela
su muška!

Nakon ovoga klone izmoren i oslabljen
na postelju, te ga brzo osvoji tvrdi san.

(Slijedi).

 

Ne da im se mrijeti. Glasovi, da će se
razići narodna stranka, ne juju se.
Oni se u nešto nadaju. ju pomoći
od h kumova iz , ai iz Pešte.
Marno turaju u budimpeštanske novine i
revno prenose u ine proti koali-
cijonoj opoziciji, ko vlja u pogibao je-

dinstvo anove krune radi svog »grješ-
nog ED sa »starčević: k, vuko-
gima«, ne bi li oni tako stekli Košutovu
naklonost, kako što su imali Tiszinu. Iz
suradnje obih icija od časa do časa
hoće da izvuku kapitala proti tezolucijona-
šima. Ali regbi, da im e trud uzaludan.
Ne stoje ni ovi skrštenih ruka. Hitronogi

 

Baći, nazvanom Bori, koji je u nas A sd
slovio kao najžešći pravaš, a okrenuo kaba-
nicom valjda od časa Jovina kumovstva.
U prvi mah mislio načelnik sam glavom u
Spljet, ali se u zadnji čas razbolio, pa mje-
šte sebe spremio Boru. A sada pitamo mi:
Ko je uoblastio načelnika Pehovca, da Bo-
ru šalje u ime naše općine? A gosp. ćemo
Boru zapitati: K ste Vi zastupali na
sastanku u Spljetu ? Općinu nijeste mogli,

nogi|jer vas ni vijeće ni narod nijesu za to uo-

rezolucijonaši znadu u čas skočiti do Pešte
i tamo svaku sumnju od sebe otklonit. Ka-
ko bilo, da bilo, bit će uvijek bolje nego
pod madžaronima. Ovi su više pokonji. U
narodu nijesu nigda imali korijena, nego
im je sva snaga bila u službenom aparatu
i nasilju. Zadnji su put udrili na čudo s
kandidatima, a i ovi, što su odabrani, ostav-
ljaju stranku; tako je ovih dana istupio
iz stranke im dr. Dušan Peleš. sad im
je odbijena indirektna ponuda preko mad-
žarskih listova sa strane udružene oporbe.
Wekerlu su nekako oni srcu prirasli; želio
bi on, da i oni ostanu u životu, a u isto
doba ne bi se htio zamjerit Košutovim pri-
jateljima. Ostavka Čavrakova još nije prim-
ljena a ban izazovno u »Narodnim Novi-
nama« izjavlja, »da jest i ostaje članom na-
rodne stranke«. Zalud se prpoše.

Qiši
Pogled po svijetu.

Austrija.

Parlamenat je otvoren na 15. o. m. Na
11% unišao je u sabornicu novi _ ministar-
presjednik Hohenlohe. U govoru su bile u
glavnom istaknute tri stvari: želja za spro-
vetbom izborne reforme, nastojanje oko po-
štivanja narodnosti i veselje nad  uspjelim
riješenjem krize u Ugarskoj. Premda Ho-

henlohe nije u svom programu ništa nova

iznio, ipak njegov govor nije naišao na ne-
godovanje. Ima ih dapače, kojima se dosta
dobro svidio; nu ima opet i onijeh, koji
tvrde, da je u koječem manjkao, jer se tu
nije ništa izrazilo o sporu Čeha i Nijemaca
kao ni o pitanju Poljaka. Nijesu baš rijetki
ni glasovi, koji uvjeravaju, da je četrdeset
godišnji, mladi ministac presjednik preveć
optimističan a da bi se mogao nešto dulje
održati na vladi.

Nakon toga raspravljalo se o prešnosti
njemačkog predloga u pogledu odnošaja
s Ugarskom. Prešnost je bila većinom gla-
sova odbijena. Zatim se je odlučilo, da se
u petak ima povesti debata vrhu izjava Ho-
henlohea i sjednica je onda bila zatvorena.
Ugarska.

Bečka »Zeit« donaša brzojav iz Budim-
pešte, da je tamo u utorak stigao hrvatski
političar Frano Supilo i posjetio ministra-
ia Wekerle-a, kojemu je u ime

rvatske koalicije imao postaviti važnih
predloga.

Isti dan držalo se u stanu Košuta mini-
starsko vijeće, u kojem je Wekerle izvijes-
tio o svojim konferencijama u u. Osim
toga govorilo se je tu i o svečanostima pri
otvoru sabora i o prijestolnoj besjede. We-
kerle će opet do brzo ui Beč.

uska.

Kako smo već javili, duma se je sveča-
no otvorila u prošli četvrtak. Car je glavom
prisustvovao otvoru i izrekao svoj govor
a se na to udaljio. Presjednikom dume
io je izabran profesor Muromzev, na gla-
su kao pravnik i pristaša konstitucijonalno-
demokratske stranke. Prvi je govor izrekao
zastupnik Petrunkević o amnestiji za ze
tičke zločine. Nakon toga došlo je na dnev-
ni red pitanje o adresi na cara u odgovor
na njegovu prijestolnu besjedu, koje je ri-
ješeno po želji »Kadeta« (konst.-demokrata).

Pri otvoru dume stiglo je mnoštvo brzo-
javnih pozdrava iz nutra i iz vana, koji svi
radosno uzveličuju početak političke eman-
cipacije u dosad potlačenoj Rusiji. Dao Bog
da duma bude prestavljati pravu misao slo-
bodnog i a. ruskog naroda !

U jednoj kući sela Ozerki, blizu Petro-
grada, bila je konačno nagjena lješina po-
pa Gapona, kojega su zadavili nekoji rad-
nici još okolo 11 aprila.

Vijest o umostvu grofa Ignatijeva bila je
službeno oprovrgnuta.

RAID
Vijesti iz naroda.

Iz Senjske Rijeke.
Bezbožna struja na Rijeci pokušala je o-
vih dana, ne bi li kakogod uspjela groz-
nom klevetom na radišne i u svakom po-
e zaslužne oce kapucine. Mladić Grgur
rajačić iz Delnica, došao je u pratnji ne-
kih g socijalista u redarstvo i prija-
vio, da su ga kapucini, gdje je on tobože
na hrani, zlorabili u nečiste svrhe. Predstoj-
nik redarstva g. Vidmar opazi u mladiću
mnogo protuslovlja, dozove liječnika bolni-
če Dr. Jelušega i učini p ati mladića.
Bi dokazano po pregledu, da je stvar ko
zna u koje svrhe izmišljena.
Socijaliste u zabuni zatraže ponovni pre-
gled, po kojem se ustanovi, da je optužba
posve lažna i izmišljena.
Nesretan mladić ne znajuć kako da sad
gt prizna, w ga na e
gospoda, su ga najela,
Rarod koji dobri okom gleda kapuci
, ko; rim okom .
ne, koji su već od preko e u kijec
AE za odurnu klevetu, priredi im bur-
ne Za svibanjske nava-
li narod u crkvu i tu im poda zadovol
E im a“ manifestacije. Jav-
su početni
dozi sudu tako

a isto da je tužen i
»Piccolo«

Neka reče g. Supilo, da nije ni ovo na- slavenskih
živahnoj

padaj na vjeru.

zave- | venskome

BETESES

 

lastili; ne ostaje dakle drugo nego da ste

zastupali ili sebe ili Pehovca. — | sada će
se pisati, da je i riječka općina na sastan-
ku bila zastupana! Ovako se u nas zava-
rava javno mnijenje! A mi megjutim kliče-
mo: Živila stranka prava!

Iz Kotora.

Gosp. Frano Taljančić iz Škaljara šalje
nam izjavu, da je sve ono istina, što je u
pretprošlom broju našeg lista bilo io
o uapšenju i zlostavljanju njegove supruge.
Gosp. Taljančić nam piše, da je suprugu
mu uapsio i zlostavljao redar Krsto Josipov
Petrović, da je tomu svjedok cijelo gra-
gjanstvo, koje se je desilo i koje je saža-
ljavalo jadnicu. Prizor se je dogodio na
obali kotorskoj dne 23 aprila u 8 sati iz
jutra. Njegova je žena bila kupila malo bli-
tve za kućnu potrebu. Da mu je žena u-
mobolna, posvjedočila je i prijašnja općin-
ska uprava, na zahtjev kotarskog Suda. Re-
dar je zlostavljao, tako da i danas od boli
jauče. Bilo bi dobro, po našem mišljenju,
da se ova stvar raščisti, jer znamo, da mno-
go puta redari iz neukosti ili čega drugog
ne ponašaju se, kako bi trebalo. — S dru-
ge strane opet ponovno nam se tuže nag.

nkića. Najbolje je, da se takve stvari ne
raspravljaju kroz novine, već neka se pri-
jave nadležnim.

Iz Konavala.

+ Niko Bećir. Dne 10. mj. nakon kratke
bolesti u najljepšoj muževnoj dobi premi-
nuo je u Cavtatu Niko Bećir. Pokojnik je
bio rodom s Pločica, od ugledne konavoske
po a od rane mladosti nastanjen u

oluntu. Njegova smrt u velike je ražalo-
stila sve njegove prijatelje i znance. Bio je
čovjek blage ćudi, plemenitih osjećaja i is-
kren rodoljub. Živo je nastojao oko napret-
ka Molunta, te njegovim nastojanjem i ne-
prestanim moljakanjem ima bit brzo dovr-
šen kolni put od Gjurinića do Molunta, če-
mu se pokojnik u velike veselio, ali neu-
moljiva smrt ne dade mu vidit konac svoga
djelovanja. Ostavlja za sobom ucviljenu u-
dovicu sa petero djece. Pokoj vječni s.
govoj plemenitoj duši, vape mu — Prijatelji.

Iz Zadra.

Regjenje svećeničkih kandidata. Na 13
o. mj. podijelio je naš Nadbiskup preko
pontifikalne mise u bazilici sv. Stošije sv.
red prezbiterata 11storici mladih bogoslova.
Ordinandi zastupaju šest dalmatinskih, trš-
ćansku i krčku biskupiju. Radosti njihovoj,
roditelja, znanaca, prijatelja i mi se pridru-
žujemo, želeći im što dulji vijek na korist
vjere i mile nam Hrvatske. Živili borioci
hrvatske slobode !

Večernja zabava. Prigodom velikog dana,
koji će ostati u vječnoj uspomeni svim nji-
hovim drugovima, jer za prvi put primiše
sv. redove, prirediše svečarima drugovi-bo-
goslovi zabavno veče pjevanjem i tambu-
ranjem.
lada misa Don J. Paruč-a. Jutros je
otpjevao prvu sv. Misu naš vrijedni i če-
titi Hrvat vič. g. Dn. J, Parač u crkvi sv.

imuna, čigova je raka bila otvorena pre-
ko sv. čina. Kapela bogosi. sjemeništa lije-
po je pjevala misu na tri glasa od francu-
skih kompozitera D' Archambeau i Lami-
me-a. Nakon »Credo« precizno su izveli
»Juravit .. .“ sa bariton »solo«. Poslije sv.
mise svi prisutni poljubiše mu posvećene
ruke, Živio nam mlađi Levita! Prisutnik.

Iz San Francisca.

G. Antun Pilković šalje nam:

S. F., na, 19 Aprila 19086.

Vas grad od S. F. jest propao, prvo zem-
io e se kasnije užegao oganj a nije
bilo vode i vas grad je izgorio.

Naš narod mogu rit, svi su sve izgubili,
ma nije niko što znadem izgubio život —
u zdravlju Bogu hvala svi smo dobro, ma
sve ostalo je propalo — ako su imali no-
vaca na banci, ja mislim sve će biti pla-

no

Kumpanije od sigurtadi ge da će sve
atit, ufamo se da hoće. Crkva naša izgu-
ila_je najbolje crkve i škole — Isusovci

— Dominikanci i Franjevci — sve su iz-

gubili u S. F, Naša crkva u S. F. nema je

više. Velike katoličke škole sve su izgore-
ne; 300.000 puka bez kuće i radnje. Hrane
ima — ja mislim ne ćemo poginut od gla-

da — Vlada od Amerike šalje milijune i

+ je u vojničkim rukama — sve što
o

u gradu sve je dato u ruke puka, vla-
da šalje sve ite stvari, ima i imaće.
mo dosta

Obavijesie "narod, da su svi naši u S. F,
živi, više sam nego stavan od ovega, izgu-
bilo se sve, ma smo živi.

Ruski državni zajam.
U e se je mjeri naš narod na sla.
ugu za taj novi ruski državni

ine zanimao, svje.
vnostenskć banke, kod

koje se je za 22. 000,000. — kruna,
a bi tih same joj Bečke ruž-
nice za 16.

5 % zajam od ove
doči najbolje izkaz

nih
000.000. — kruna u
NOE se 34 %
preprodavati, takozvani »Sperr-
se u obzir, da je išto_ soda
novčanih za
svezi sa cijelim slavenskim

nesmiju dalje

ovog zlodjela već pre- | stiicke«.

U
nica

sel
| Svezi

na
jam sudjelovao.

Domaći liječnik u Karlsbadu.

Ovih dana nastanit će se u Karlsbadu,
tom svjetskom lječilištu, i naš domaći li-
ječnik Dr. Ante Brkanović iz Omiša, koji

za više godina obavljao u svom rodnom
mjestu službu općinskog liječnika, kašnje
usavršio se u Beču u liječenju a i
živčanih bolesti. Sada je nastanjen u Trstu
odakle će u Karlsbad i nastanit se u pola-
či Radetzky I. kat (Alte Wiese). Ugodno
nam je to javiti našim ljudima, koji polaze
tamo na liječenje. Dr. Brkanović osim ma-
terinskoga hrvatskoga, govori talijanski, nje-
mački i francuski jezik. Milo nam je da iz-
megju stotine liječnika tamo nastanjenih u
ljetnoj sezoni od svih naroda i jezika, bu-

e i naš jezik zastupan, a ko pogje tamo,
neka mu je na umu ono geslo: Svoj k svo-
jemu !

Dr. Eugen Barac.

započeo je svoju liječničku praksu u Glei-
chenbergu u Štajerskoj, liječilištu za bolesti

 

disala i srca.
RACIJED

Domaći pregled.
Blok i Madžari.

Udružena koalicija i Starčevićanci dogo-
vorili su se, da u pitanjima ustavnih slo-

da i svemu onomu, u čemu se načelno
ne dijele, sporazumno rade. To je blok.
Svaka stranka pridržaje svoje državo-pravno
stajalište, a u ostalom rade dogovorno. Ta- |
kvih blokova ima po raznim parlamentima.
Udružuju se stranke sasma oprečnih cilje-
va da postignu zajedničke, jer nijedna od
njih nema apsolutne većine. U Francuskoj
se je najviše nastojanjem sađanjeg mini-
stra Clemencau učinio blok stranaka na lje-
vici u glavnom radi pitanja rastave crkve
od države. U Hrvatskoj nema nijedna stran-
ka u saboru većine. Obrazovao se je za to
blok izmegju opozicija, da kooperiraju u
svim pitanjima, u kojim se ne dijele, a tih
je mnogo, jer u Hrvatsku treba istom uva-
gjati ustavne slobode, koje drugovdje već
davno i davno narod uživa.

Ali blok udružene koalicije sa Starčevi-
ćevom strankom prava ne svigja se Mad-
žarima. Oni su pomogli koaliciji, da pobi-
jedi madžaronsku stranku, ali ovu ipak po-
državaju na vladi i htjeli bi da s njom ko-
alicija zajednički radi. Starčevićanci su, ka-
žu madžarski listovi, neprijatelji Madžara,
jer hoće nezavisnu Hrvatsku, i rade proti
madžarskoj državnoj zajednici. S njima ko-
alicija ne smije sporazumno raditi. Ovo tre-
ba SRNE, pak će nam biti jasno, za što
su neki od prije strastvenom žestinom na-
valjivali na pravaše i o njima nijesu htjeli,
da u nijednom pitanju zajednički rade, a
razjasnit će nam koješta, što se već sprema.

Vogje su koaliranih hrvatskih i srpskih
stranaka na velikoj muci. Narod i politička
uvigjavnost traži od njih, da zajednički ra-
de sa Starčevićancima. Madžari im opet pri-
jete i pozivlju ih da toga ne čine. Hoće oni,
da imadu u Hrvatskoj vijernu i poslušnu
stranku, koja treba da izbije iz glave sni-
jevanje o nezavisnoj zA. Narod hoće
da se uništi mađžaronska klika, a Madžari
bi je htjeli uzdržati, pa preporučuju da se
bolji elementi njezini pridruže koaliciji, pa
da tad zajednički rade proti ideji nezavisne
Hrvatske a za zajednicu zemalja sv. ugarske
krune. Madžaroni, kojim se još ne da mri-
jeti intrigiraju preko svojih prijatelja u Be-
ču i Budimpesti. U stisci su vogje koalici-
je bili poslali deputaciju ngresk vladi da
razjasni njihovu kooperaciju sa Starčevićan-
cima. Ovo je žalosno i moglo bi dovesti
napokon koaliciju do toga, da će morati i
ona, da i u autonomnim poslovima Hrvat-
ske ne smije ništa uraditi bez privole Madža-
ra. Svakako dobro je, da su Madžari počeli
otvarati karte. Oni ne će nikad, da Hrvat-
ska postane nezavisna, a hoće da u njoj
vlada ona stranka, koja će ih u svemu slu-
šati. Da se ne prevare, jer i ako oni imaju
upliva na izbore u Sea imaju upliva
na izbore u Hrvatskoj preko zajedničkih
činovnika, moglo bi se dogoditi, da ih ni
oni ne poslušaju, pa i preko :njihove volje,
kad ustreba, glasuju za opoziciju i proti
njima.

Hrvatski djaci u Italiji.

Ove se godine držao u Milanu megjuna-
rodni djački kongres. Jako nam je drago,
što možemo zabilježit, da smo i mi Hrvati
bili tamo zastupani; da je bila zastupana i
ERE universitat. Neka se i za nas zna!
Kako čitamo po nekim listovima, bili su
naši djaci svud srđačno dočekani. Svud se
čuli poklici: Evviva Croati! Evviva Croazia!
Za |. potpresjednika bio je izabran naš zna-

 

mac i prijatelj Jozo Spasoje Fattori. Ako se
uzme u obzir, da mora bit presjednikom
sin one zemlje, gdje se drži kongres, tad
Hrvata od svih zastupanih naroda zapa-
a najviša čast. Fattori redsjedao dru-
m zasjedanju kongresa. Istakao se više
puta, a navlastito, kad je govorio o

ro-
| gonstvima hrvatskih djaka austri skim
velikim školama i o reci > u om
tetskoj u našoj monarhiji. Vazda je bio po-
zorno slušan, i burno pozdravljen. Veseli
nas, što je našemu djaštvu osvjetlao lice.

Zadružna sveza i Dalmaci

 

 

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA God. II.
Mokošice, |stoji, ne samo novčane zavode nadamo se, da i pucanja prosvan:
Općina Riječka na sastanku » Hrvatske f . italiste za svoje mušterije bro- u [ v ko i nstven =
\Stranke« u Spljetu. Uz druge dalmatinske ji, tada je lako uviditi, da je znatan broj| našeg jedinstva.
općine bila je zastupana i naša, i to roda kod upisivanja na ovaj za-

rila stranka«.

ponedjelnik je bila u u skupštin
»hrvatske i radi rank Ne
zacije. Pristupilo je i izjavilo se 64 načel-
nika. Dr. Trumbić predao je Dr. Peru Čin-
griji kao dar kluba njegovo poprsje, izra-
gjeno od kipara Meštrovića. Izabran je
upravni odbor: 8 zastupnika, 6 načelnika i
1 župnik. Spljetska »Sloboda« piše: »Sve
je pošlo tako glatko, da je slobodno mogao
oći i g. Zaffron, Niko nije bio uvrijegjen
ni ozlovoljen, samo su mnogi s došo
na licu pitali: za što su nas pozvali, sve

su nam ovo mogli pismeno javiti«. — Hr-

vatska se stranka hoće dakle da organizuje
Po VN) načelnika. Mi smo već u-
pozorili, kako je pogibeljno u općine uvla-
čiti strančarstvo, pa ćemo se opeto ovomu
baviti. Proti strančarenju načelnika neka
naša stranka iznese komunalni program rada.

Gradska kronika.

Poslovni Broj Pr.
U Ime Njegova Veličanstva Cara !

C. k. Okružni Sud u Dubrovniku kao nadležni
sud u štamparskim poslima, riješavajući o  predlogu
€. k. državnog odvjetništva u Dubrovniku SS.
sudio je:

I. Sadržaj vijesti štampane u 5.om stupcu druge
strane lista »Prava Crvena Hrvatska« br. 61 izašlog
u Dubrovniku dne 12 maja 1906 pod naslovom »pro-
mjene i odlazak vojništva«, sačinjava prestupak pred-
vigjen od članka IX Z. I7/XIl 1862 D. Z. L. broj 8
od god. 1863.

U. Potvrgjuje se izvršena zapljena ; zabranjuje se
dalje raspačavanje gore naznačenog članka; naregjuje
se uništenje zaplijenjenih istisaka i onih koji se još
budu zaplijenjeli i uništenje dotičnog štamparskog slo-
ga; te priopćenje ove presude.

RAZLOZI.

Vijest o kretanju posada i drugih vojničkih odre-
daba slijedila je na način da je po svojoj naravi la-
ko bilo upoznati da se time izlažu pogibelji državni
interesi, te opstoje sve skrajnosti gore utanačenog
prestupka, pak su zato i opravdane izdane odredbe.

Odio IV. dne 16 maja 1906.
Bojanić.

Proslava 200-godišnjice ,Obrane sv.
Vlaha“. Dne 25. ov. mj. navršuje se 200
godina otkad bijesna vatra uništi stari veli-
čanstveni hram našeg parca sv. Vlaha, u
kojoj prigodi sve uništi, a sam svečev kip
ostane neoštećen, koji se i danas u crkvi
čuva. Dubrovačko vijeće naredi da se una-
prijed svake godine dne 25. maja slavi
»Obrana sv. Vlaha«. 200-godišnjicom tog
znamenitog dogogjaja u povjesnici našega
grada, istodobno spada i spomen 100-godiš-
njice pada repuplike, s toga će se svečanost
ove godine obaviti samo u crkvi s ovim re-
dom : 22. i 23. Maja: Trodnevlje u
Svečevoj crkvi; 5'/2 sati prva sv. misa; 9
sati svečana zavjetna misa sv. Vlaha, koju
će obaviti redom veleč. starješine mjesnih
redova. Za sv. misom oke sv.  Parcu.
Pošto se u više crkava grada vrši pobož-
nost Marijina mjeseca s toga po podne u
ova tri dana neće biti u rečenoj crkvi ni-
jedne božije službe. — Dne 24. Maja (Spa-
sov dan): 5'/a sati prva sv. misa; 82 sati
svečana sv. misa; 5 po podne svečana ve-
černja iza koje započimlje ogrličavanje kako
na dan sv. Vlaha; 7'/2 po ne pjevat će
se svečeva služba. — Dne 25. Maja »Obra-
na sv. Vlaha«: 4/2 s, pjevana sv. misa,
posveta sv. Vlahu, opća pričest s potpunim
oprostom; 10 sati svečana sv. Misa; 11%
sati zadnja sv. misa; 7 sati po podne sve-
čana večernja, prigodni govor, zatim sv.
blagoslov.

Dubrovčani, koji ste na izgled vaših otaca
vjerni štovatelji svog nebeskog Parca, iska-
žile Mu u te dane vašu čast i ljubav. Pri-
stupite na sv. Sakramente osobito u dan
njegove Obrane, te mu taj dan posvetite
vaša srca i skrušeno ga molite, da se udo-
stoji i u naprijeda uzdržati svoju moguću
desnicu vrhu našeg milog grada.

Promocija. Javljaju nam iz Graca, da
će danas biti promoviran na onamošnjem
sveučilištu naš sugragjanin gosp. Nikša pl.
Ghetaldi na čast doktora prava. Iskrena če-
stitanja !

Potres. U utorak na 10% u večer osje-
tio se je E. potres. Učestalo je .
oslobodi nas Bože! Zvonik je pak još na
svom mjestu: čeka demoliranje i — nače-
kat će se!

 

16
2

Imenovanje. Naš sugragjanin: g. Oskar
Pržić, sudbeni pristav u Imotskome, e
novan je kotarskim sucem u Vrgorcu. Če-
stitamo !

Za ,Našu Mužiku“ sakupilo se u kući
odličnog rodoljuba gosp. Iva Millera, pri-
godom njegovog imendana, svota od K 14.
Svečen k Vicko Lisičar darovao je u fond
ste k

Gospodi darovateljima Odbor najsrđačnije
zahvaljuje.

Naprijed rodoljubi za »Našu Mužiku« !

šnjica pada repuplike. U pomen
st išnjice pada repuplike držat "e se
po svoj prilici na 28. ov. mj. svečana sjed-
nica opć. vijeća, na k se odlučiti o
RAJON u zaklade za ispitivanje dubro-
Vi .
Grozna nesreća. Jutros se io
na Pločama ina kukavna

 

Javljaju nam iz Ljubljane: ot imamo

Me-|u našo remake sl hrvatskih
istarskih i dalma

ih zadruga, izmegju|hitro zaokrenuti
a i jadnu puljizicu, tr&val je

ie zajmovne blagajne
Biežimo, s jeu našoj «Začružnoj i pu ad
< jed ma blaga

».
ih su 38 novčane za

Janika. u Dalmaciji Sve

na u
iz

 

Beču,

 

 

kore u»
puljizica, s trbuhom aš išla je putem
d Ploča, kad u to naleti na nju poznati
Levo s kolima punim mesa. vši
bubne s njime
udarcem na tle
preko trbuha. U užasnom vrisku
Ovo je SvE DESIRE. O RNA.
8o jalov node da doge Kako Opena
kola, s prenatrpanim teretom, bez »krika«?