Zagrebačko pismo.

6/VI.
O krizi. Što do sad rađe rezolucijonaši,
ne možemo označit, nego popuštanjem. Pri-

držanje banovo i deklaracija pročitana u za-
jedničkom saboru u svečanom momentu,
kao što je otvor sabora, ma madžarskom
mješte na hrvatskom jčziku — na što ima-
mo pravo po samoj nagodbi — da se po-
kaže ravnopravnost narodna, neka to svje-
doče. Ta sami oni priznaju, da su to ura-
dili na molbu madžarskih prijatelja. Boja-
zni, što smo ih imali, kad su naši delegati
put Pešte pošli, ispunjaju se. Međene rije-
či ministarske i raznih grofova njih zatrav-
ljuju; jezik im se zaveže, kad bi imali isti-
nu iznijeti, a mješte zahtjeva osnovanih na
pravu iznose se čudne molbe; ljudi preveć
galantni | Dokle će se ovako hodit? Istina,
ne može se sve na jednom, pa to niko pa-
metan ne traži. Ali se mora tražit, da se
izvrši ono, što se obećalo a kad tamo, čim
se počelo radit, radi se proti obećanjima,
da će se oboriti cijela vlada i da će se dr-
žat nagodbe. Počelo se dakle naopako, a
ne bi bilo dobro po zemlju i narod, da se
tako nastavi. Ne sumnjičimo nikoga, ali tvr-
dimo, da fali udruženoj opoziciji energije,
i to dosta, dok joj ne poričemo đobre vo-
lje, ali od koje nam nema koristi.

Vidjet ćemo ih najbolje sad pri sastavi
nove vlade, koja bi se imala prama ugo-
voru koalicije s banom sastavit sporazum-
no. U toliko je jučer konferisao Pejačević
sa Šumanovićem, što se tumači, da mu je
nudio predstojništvo nutarnjih posala. To-
mu s pravom rezolucijonaši zamjeraju —
ako je to tako — jer ban krši ugovor, a
Sumanović je ostao sve do zadnjeg dana
članom s»narodne stranke«. Ali s kim će
vladu popunit? Ljudi sposobnih i spremnih
za to imaju malo. Stari obzoraši Arnold,
Marković, Smičiklas nepouzdani su im, jer
ne će, da se zaklinju na riječku rezoluciju,
pa u ostalom to nijesu pravnici, nego bi
bili, navlastito Arnold zgodni za predstoj-
ništvo bogoštovlja i nastave. Ali čim se pro-
čulo, da je neko promislio na nj, odmah
se upozorilo na njegovu zadnju pjesmu u
»Prosvjeti« »Hrvatskoj«, u kojoj očito 'šiba
rezolucijonaše. Sve su ovo ljudi i na dalje
poznati, a koiim patrijotizma niko ne mo-
že poreći. Mazzura 'i lisac Vrbanić jedini
su ljudi u udruženoj oporbi sposobniji. Sto
se pak tiče mjesta velikih župana, bit će ta
popunjena sa još manje spremnim silama.
(Evo n. pr. čitamo, da će Potočnjak postat
veliki župan srijemski).

.

* *

Naprednjačka skupština. Bila je to obi-
čna djačka skupština uz blagohotno sudje-
lovanje nekoliko doktorića. U Zagrebu se
obdržavala, a Zagreb za to nije znao. Tra-
jala je dva dana: nedjelju i ponedjelnik a
predsjedao jolie prvi hrvatski spiritista, dr.
Gustav Gaj. Kad sam »Obzor« kaže, da ih
je bilo do 300, mi ćemo lako pogodit broj
ako ga bar za 100 umanjimo, a kad se sam
izdava, da je Zagreb dao najveći kontige-
nat, razumije se samo po sebi, da su to
naprednjački djaci (150). Obdržavala se u
maloj dvorani »Kola«. (Ovo je slučaj, kad
te je strah pisat istinu, jer se 'bojiš, da ti
ne reku, koji nijesu amo, da pregoniš, da
te strančarstvo zavodi na pristranost).

Govorili su o pojedinim tačkama dnev-
nog reda Lorković, Heimrl, Šurmin itd. Iz
Dalmacije je bio dr. Ivo Tartaglia, te go-
vorio dosta oštro i proti »hrvatskoj stranci«
tvrđeći, da bi se lako moglo dogodit, da u
odlučnom času se stvori većina proti sje-
dinjenju; tako mi se pričalo od jednog na-
zočnika. Provedeno je jedinstvo izmegju na-

redne i demokratske stranke u Dalmaciji.

smijemo ispustit još to, da je dr. Kor-
porić, vogja jedne frakcije seljačke stranke,
sa glasilom »Hrvatski Narod« pristupio na-
prednjacima. Pripovijeda se, da im se i Sti-
a Radić nudio. Imao je doć iz Dalmacije
modlaka, ali buduć je on već kod izbora
prosnijevao u Hrvatskoj tri dana, poslao je
svog zamjenika. Da često dohodi amo, bo-
jim se, da ne bi postao još neozbiljniji,
smiješniji; zaista u izmišljanju proti ,fran-

ima« bio je već ona tri dana virtuoz.
Ko se može smijat, ne fali mu nigda, če-
mu će se smijat.

AWA
Pogled po svijetu.

Hrvatska.

Stvari se u Hrvatskoj još nijesu razbistri-
ie uza sve punktacije, što ih je koalicija po-
stavila banu, jer »Hrvatska« donosi u pr-
vom svom broju, da su sve kombinacije,
što se gr o promjeni na vladi. Zastup-
nik grof Norman položio je mandat. U is-
poda kotarima Starčevićanska stranka

didirat će na tri mjesta.

rska.

Iza konstalacije sabora počela je raspra-
va o indemnitetu u kojoj su učestvovali i
narodonosni zastupnici, glasujući m 4
renje novoj vladi. Culo se je i takovih po-
vika, koji ne služe na na čast tobože libe-
ralnoj ugarskoj vladi.

Austrija.
Na vladu je stupio već novi kabinet sa
ministrom jednikom om. Ova nova
bi biti parlamentarna, i ako
to nije, jer u njoj ima više činovnika.
Rusija.
U krugovima, koji su blizu dvora, pogo-

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

svom govoru pobjedu republikanaca pri načelnik šalje redara ospara Boža, jer|žit ćemo i mi za ostale naše sveča .|
zadnjim izborima. Komora misli glasovati on se E u ron Ši ovaj ne te| ćinsku peigolteć. ENIO

amnestiju svim onim, koji su bili zatvore- da glasuje, jer nema tu Vuka Krtice koji
ni prigodom nemira pri popisu crkovnih se pošo svjetovat sa mađamom, u jednu Troičin dana trg sv. Luke bi okićen sa sa-

dobara. Francuski biskupi odlučili su po-
koravati se papi.

Španjolska.

Kralj je primio sa svih strana bezbroj
čestitaka. Socijalisti u Madridskom vijeću,
požališe što atentat nije uspio. Sramota!

Italija.

Brzojavna agencija »Stefani« javlja, da
se je u Ankoni otkrio atentat na kralja. So-
cijalisti izgubiše pri naknadnim izborima
tri kotara. Talijanske novine ne mogu, da
shvate zašto je u novo ministarstvo ušao
Titoni.

Amerika.

Amerika je izrazila želju, koja će biti iz-
ražena u konferenciji u Haagu, da se odu-
stane od naoružavanja. Rek bi da će se
usprotivit Rusija i Njemačka. Posljedice ne-
sreće u San Francisku još nijesu uništene.

Njemačka.
Parlamenat je zabacio osnovu o konfe-
sionalnim školam. Berlinske novine u ve-

like dovažaju u savez Beckovo imenovanje

sa posjetom njemačkog poklisara u Beču.

Maroko.

U Tangeru bio je ubijen jedan Francez,
radi čega u velike se je pobunila franceska
kolonija.

Engleska.

Bio je primljen zakon o konfesionalnim |

školama, koji je udrio na poteškoće u kući
lorda.

Kina. :
Poslije mnogo očekivanja odgovorila je
Kina na englesku notu.

Japan.

Ne držeći Japan nikada mnogo do mira
u Portsmouthu počeo se je moderno nao-
ružavati.

Koreja. g
U Koreji nijesu zadovoljni zbog korean-
skog spora, koji je nastao izmegju Rusije

i Japana. Qa88
Vijesti iz naroda.

Iz Makarske.

Nadgrobni spomenik Pavlinoviću. Zau-
zimanjem Don Frane Bulića, žarkog pobra-
tima našeg nezaboravnog hrvatskog pobor-
nika i prvaka Don Miha Pavlinovića, do
malo će dana u pitomoj i junačkoj Podgo-
ri, na sumornom grobištu Sv. Tekle, biti
zgotovljen nadgrobni spomenik (mramorno
poprsje) našem slavnom pokojniku — od
našeg poznatog i čuvenog umjetnika Ren-
dića. — Čast i slava našem dn. Frani, da
se. je odvažio za to dično djelo, da se uspo-
meni našeg vrlog zatočnika odužimo vidlji-

vim znakom naše ljubavi i naše harnosti.

Da se naš Dr. Frane nije odvažio, ko zna
koliko bi i koliko godina prošlo, da se ne
bi niko odlučio na to. S toga smo mu vr-
lo harni. Ne dvojimo da će spomenik biti
koliko na čast vrlog pokojnika, toliko na
diku našeg proslavljenog umjetnika Rendi-
ća. | naša općina namjerava da se ovdje u
našoj Makarskoj podigne dostojni spome-
nik. Još nazad nekoliko godina pod upra-
vom načelnika Rismonda, bilo je stavljeno
pitanje o poprsju na pročelju općinskog do-
ma, ali na predlog nekog vijećnika, da isto
nebi uresilo to pročelje, vijeće nije usvoji-
lojpredlog Uprave i bi ostavljeno da se_u zgo-
dnije vrijeme to pitanje pretresa. Na 17
svibnja dojduće godine mavršiti će se 20
godina smrti našeg Mihovila. Vrijeme bi bi-
lo, sad, kad novi i zauzetni načelnik g. M.
Klarić snuje o zajmu i o toliko radnja op-
će koristi, nek potakne u vijeću to pitanje
o spomeniku Pavlinoviću, doisto isto će
odlučiti, kako i na koji način vidljivim zna-
kom da se odužimo uspomeni vrlog otač-
benika. U isto doba, nek se odužimo uspo-
meni naših ostalih zaslužnih muževa: Lju-
bića, Cabarnića itd. Našu bi općinsku dvo-
ranu mogli uresiti njihovim umjetničkim sli-
kama.
Iz Crkvica. (u Krivošijama).

Dne 30. svibnja udario je

rtvih nije bilo, nu zato je bilo ranjenih i
onesviješćenih. Izmegju ovih nalazi se te-
žak Ivan Gržetić i njekoliko vojnika.

Iz Potomlja.

Tužba na čitaonicu. U kakvim odnosima
živi naša hrvatska čitaonica, neka posluži
ovo primjerom. Uprava je čitaonice bila tu-
žila c. k. sudu u Orebić neke osobe, što
su tobože kao nečlanovi dolazili na plesne
zabave. Megju tuženim bio je i g. N. T.,
kojeg je uprava bila pritužila, da je svog
slugu slao u plesnu dvoranu. Sud je rije-
šio g. N. T. jer je bilo dokazano, da tuž
nije istinita. Uprava jednako podijeli posli-
je toga ukor g. N. T. Evo i ovog slučaja:
ggja K. S. poslala svoju kćerku na
pratnji služavke. Uprava na to podijeli ocu
djevojčice ukor. Što je to, kakvo je to druš-
tvo

Iz Cavtata.

\riječ prava Babilonija.

_A što se važno zaključilo? Tajniku Me-
dini daje se poslije 14 godišnje službe mi-
rovina, a to jednoglasno. Dosta im je puta
taj vražji dečko skuhao puru, neka sad ži-
ve u mira i on i oni. Načelnik donio smje-
sta u žepu novoga tajnika Kunčevića. Ima
mu 25 ljeta, a bio pisar Dr. Podića. Od
pisara do tajnika mali skok, ta i tajnik piše,
a glavno je da je tajan. Gospar Mato V.
podsmjehiva se, bilo mu očito milo, da će
bit i on u miru, barem radi dvoboja. Mali
se Tisinović ljuti gdje njega nijesu imeno-
vali za tajnika, a zna pisati. Ali, kocka je
pala za 2 godine. U jednoj je tački i Vra-
golov (nije mu zaludu to ime) slavio slav-
lje. Kupio čovjek komardu, gdje će graditi
kulu. Bože moj, kako se vremena mijenja-
ju. Do sada tu brat mu Niko prolijevao
|pravednu krv brava i volova, a od sada će
se prolijevati krvavi znoj Konavljana. Do
|sada klala se pravedna životinja, od sada
\bez noža i puške bijedna raja. Za opsjenit
\ćuke, mali Krtica bio iznio predlog, da se

 

nja u kafanu.
| 1 predlog gospara Stijepa naišao na po-
\voljno riješenje, jer nije bila kupljena kuća
crkve sv. Nikole, gdje stanuje Pećar i neki
\Arbanas, premda je bilo na skupnom zboru
zaključeno da se kupi i sruši, a zašto ? Jer
se koči tabla na kući: N. Pećar, brijač. Pro-
daja izvrsne domaće lozovače. Nije (gospar
Stijepo lud, kud bi tad Sušilo?
| I tim bi svršili. Ali zaboravio sam još
jednu. Bio je predlog da se dade potpora
| zakladi za ispitivanje dubrovačke prošlosti.
Diže se (to jest sjedi i govori) jedan, dru-
\gi, treći. Sramota je da ovdje iznesem što
se govorilo. Sram je. Na svrsi glasovalo se.
\Svi, osim jednoga glasovahu da se neda
\ništa.

I neću dalje. Pravaš.

Iz Konavala.

| Naša općina. Hoće li ikad naši Konav-
iljani otvoriti oči. Pitajte one ljude, koji su
(bili na sjednici zadnjeg općinskog vijeća,
I\pak pitajte vijećnike vašeg sela dali oni
znaju zašto su glasovali da ode tajnik Me-
dini ? Dali znaju, zašto su glasovali da se
|dade novome tajniku, koji nije bio nego
prosti pisar 1800 K. godišnje plate, kao i
jjednome koji je 14 god
znaju, zašto su glasovali da se.proda klao-
Inica Božu Vragolovu ? Dali znaju, zašto su
\ glasovali, da se neda ništa za ispitivanje du-
brovačke prošlosti? Radi samih 20 jal 50
IK. da se sramoti naša općina pred cijelim
svijetom. Doista, lijepo su započeli naši no-
\vi vijećnici. Tko je gospodar Konavoskih
tobolaca? Božo Vragolov, jer što on pred-
loži, to većina Vijeća prihvati. Pohvalite se
\sada Grugjani da je ipak vaša većina. Ovo
\je tek početak, a što će biti kroz ovo šest
godina?

Seoski zborovi. Još se općina ne miče,
| da odredi držanje seoskih zborova. Sto čeka ?

iz Čilipa.

\  Korosante u Čilipima i posebni vlak. že-
ljeti je da Uprava željeznica dade posebni
vlak na Tjelovo, gdje bude više svijeta ne-
\go na sv. Nedjelju na Grudi.
| Iz Neretve.

Grihonove sposobnosti. Prošlog petka bio
\u Meikovićima g. namjestnik Nardelli. Bilo
| metanisanja i previše, ali takov nered u po-
|sjetu, da se to jedino moglo dogoditi u ka-
\pitali Grihonovoj; jer sve bijaše bez reda
\i plana. Dosta & pomisliti, da je g. Nar-
|delli po planu rihonove ugrijane glave pr-
|vo učinio posjet i pregled žandarske posta-
\je, nego li Općine, pa se sve može, shva-
ititi. Eto toliko visoko cijeni naš Poglaviti
| Grihoni predstavništvo naroda! — U noći
\od subote sa parobroda »Dalmat« neki lait-
inant opio se, što li, ie u jednoj gostioni
|uzeo trobojnicu i stao se s njome izrugiva-
\ti. Taj izaziv i tlačenje ugrijalo neke rodo-
iljube, te mu oteli trobojnicu i sablju, a pu-
licija je preda kapetanu »Dalmata«. U jutro
\g. Namjestnik pita Grihonia, što se to ob-
Inoć dogodilo, a Grihona zinuo, čudi se:
|»Mi non so niente« —  prestrašeno odgo-
\vara. —- Ovih dana opet po zapovjedi Gri-
| honovoj aretirali poe kapetana talijanske
iškune ni kriva ni dužna, i to na brodu nje-
\govu. Nije to bilo dosta, nego treći dan,

1 grom u novu kada je kapetan od suda pušten na slobo- |
zgradu, koja se gradi za vojničku oblast. qu, Grihoni naregjuje Sudu, da gh opet/

ud je morao pravedna.
_inom govoru

aretira. Naravno
čovjeka pustiti na slobodu, ali to ugrija
noj glavi Ciao nije dosta, on hoće,
\da i na Sudu zapovjeda! Bijedan još misli,
- su živi preturi i njihova blažena era!
ekamo, šta će se izleći, ali žalimo, da Ne-
retva gubi svoje s. ime u vanjskom svi-
jetu radi nesposobnih činovnika!

Barem kod nas se može svako bezako-
nje za bez odgovornosti i kazne! Vi-
dit o sada, može li za nas vrijediti ona:
»ll y' a des juges a Berlin«.

Iz Kotora.

U Kotoru dne 31. Svibnja ove qe8ne
obdržavala se je sjednica Općinskog e
jednoglasno bi odlučeno da se dade 80 Kru-
na Srbima za pripomoć spoke garde da
mogu proslavit svečanost Troičindana. Mi
bi smo općinari željeli znati za koji uzrok
Općina je dala ovaj novac. Ako na daje
za svečanost svetog Trifuna 100 Kruna, »
tijela Mornarice« od ovih

 

ne proda klaonica, a pošao preko glasova-

*, Dne 3. i 4. lipnja na dan svečanosti.
mim srpskim trobojnicama. Mi pitamo, ka-
ko je to moguće, kako se može u vrijeme
sloge. Ali da, Srbima nije do sloge, nego
do interesa.

Iz pokrajine.

Čitao sam opomenu učinjenu seljacima u
našim domaćim listovima, e nebi oni pro-
davali strnjinu, po kojoj se toliko štete na-
naša našoj trgovini, i cijeni buhača, koji
ipak daje svake godine sublizu obilatu do-
bit od 800,000 Kruna našoj pokrajini; ali
nalazim da ta preporuka koliko je praved-
na, patriotična, korisna i razložita neće ipak
odvratiti seljaka, da je ne prodaje, jer je
tužnom seljaku korica kruha prečija nego
sve moguće buduće dobiti, jer on treba da
žive s dana na danida sabere novčić, pak
otkle i kako bilo. Zato nalazim razložito, da
se ta stvar nadasve stavi na dušu trgovci-
ma, kojim nije prituga da skucaju kako |
bilo novčić, i koji bi vremenom ne kupu- |
jući strnjinu, učinili da znatno poskoče ci- |
jene buhaču, te bi tako u svoje doba imali
mnogo veću i korisniju dobit. | ne samo |
to, nego bi imali osujetiti nastojanje treš- |
\tinskih mešetara, koji i sad prikupljuju str-
\njinu i bili bi spravni plaćat je po 16 Kru-
Ina svako 100 kila, a_da pak učinu narod-
|nu' mješavinu, kako i lani kad su pokupo-
\vali ogromnu množinu od 7000 kvintala
| strnjine, koja će dovestit dotle da se neće
| kupovat ni cvijet strnjina, ili će se kupova-
(ti uz najnižiju cijenu. Neka ih opameti ži-
\va istina, da mnogi trgovci iz Amerike, Fran-!
cuske, Njemačke, koji su se oparili u Trstu,
\jer mješte čistog praha od buhača primali
su nčkakvu smjesu, danas već neće da ku-,
puju u prahu nego ili o sebi samoga cvi-
jeta, ili strnjinu, a da možda i oni provedu
Išto se je u Trstu na dugo dogagjalo, i što |
je prouzrokovalo da su cijene buhača mno- |
go spale. Trgovci, kad bi bili dogovorni |
mogli bi lakše dostignuti da se strnjina ne,
prodaje, a da se cvijetu sačuva prava cije-|
na, te bi bilo dobro, da se u tome smislu |
dogovore u raznim kotariiha. A i ista vla- |
ida, kojoj najviše ima stati na srcu, da se|
\jedan od većih proizvoda iz pokrajine, sa-|
\čuva od patvorina na dobro naroda, te i|
\gospoda zastupnici nadasve oni u Beču, i-
mali bi u tome smislu poraditi, e bi svi|
dogovorno dočekali sretni dan da opet bu-

 

 

 

\ge i mnoge pomogle, a neke i obogatile.
\A jer je stvar u općem interesu, ne treba/
ida duljim dalje dokaživati s jedne strane |
Iškodu, koju nam strnjina nanosi, a s druge |

korist, koja bi nam za stalno bila znatna, |:

kad bi se u trgovini prodavao isključivo
|sami nepatvoreni cvijet od buhača. Molimo
|da se pozvanici u dopisu osvrnu na isti, i
\da gledaju opću narodnu korist. — Prija-\
telj naroda. |

1

Iz Prozora kod Otočca.
| Veliku pučku svečanost u Prozoru (kod
| Otočca) priregjuje »Pučka knjižnica u Pro-
zoru«, dana 17 (u slučaju nepogodna vre-
mena 24) lipnja t. g. na podnožju stare
Frankopanske Prozor gradine, uz sudjelo-
vanje gradske glazbe i pjevačkog obrtnič-
kog-radničkog kluba iz Otočca. Osim toga
pobrinuo se je zabavni odbor, da bude šale
na pretek, tako, da ne bude nikomu žao,
koji počasti ovu svečanost u Prozoru prvu
takove vrsti (utrka, utrka u vrećama, penja-
nje na stup, razbijanje Kaludjerovačkog ion-
ca uz nagrade, bacanje konfeta i t. d.) Izlet
na Frankopansku Prozor-gradinu u večer,
bacati će se rakete na Prozor-gradini. |

Iz Benkovačke okolice.

Posveta crkve. U početku srpnja prigo-
dom pastirskog pohoda presvijetlog šiben-
skog biskupa D.ra Pulišića bit će posveće-
Ima župska crkva u Stankovcima, koja se
\nalazi pod istom biskupijom. O svečanu činu
bit ćete obavješteni.

kolski jesenski praznici. Veliki jesenski
praznici ovom godinom počimlju na 1, ko-
\lovoza, a traju 2 mjeseca mješte prvašnjih
1 mjesec i po, i lo, samo u školama, gdje
nema mješovite vjeroispovjedi.
| Pitanje nadlugara. Novoimenovani opć.
| nadlugar Brzoje otpušten je iz službe prvim
lipnja, iz uzroka, što nije vješt u poslu. Pi-
\tanje je, zašto se prije njegovog imenova-
\nja nije se tražilo potrebite informacije. Ču-
jemo, da će biti imenovan jedan taljanaš,
oji je sada u Obrovcu. Patriotično od op-
ćine pristalice »Hrv. Stranke«.

Pulevi. Gosp. načelnik u svom nastup-
bio je obećao, da će živo na-
Istojati oko popravljenja puteva. Ali obeća-
nje ostalo pusto obećanje, te u tome ni-
kakva napretka.

Mjesni odbor. Svak se je bio obradovao,
\kad je g. načelnik naumio ustanoviti mjes-
ne odbore kako vam je bilo javljeno. Kako
doznajemo takovih odbora neopstoji u ni-
jednom selu. Dobro bi bilo, da se ne su-
stane, već da se živo o tom radi. Župnicim

\

God. Il,

Glas novinstva.

Pravo“ donaša krasni članak o tulipan-
u i preporuča isti takav pokret i za naša
se oslobodila od tugje trgovine.

skom ret
tržišta foka bi

»Narodna Obrana“ ima članak o Juliju Drohobec-
kome o kojemu još uvijek sumnja, da može biti is-
kren prijatelj koaliciji,

»Hrvatske Novine“ pune su sanjarija braće Radića
proti svakome osobito proti Starčevićancima.

Naše Jedinstvo“ nosi članak u kojemu brani ć.
k. namjesnika Nardelli. U zadnjem broju javlja, da
će biti sastanak Starčevićanskih urednika.

prv. Branik“ ustaje proti koaliciji što je Penjića
izabrala u E: nazivlje borbu za Kovačevića
na taj način ništetnom.

Hrvatski Dnevnik“ iza uvodnog članka u oglasi-
ma donosi lijepi članak o organizaciji radništva u

lerceg-Bosni.

Gross-Osterreich* u pismu iz Zagreba kaže, da
Hrvati znadu samo za jednu politiku i to politiku za
»Cara i kralja Franja Josipa l«.

.Slavenski Jug“ ima članak pod naslovom »Jedno
od dvoga«, gdje govori proti njemačkoj najezđi na
Balkanu.

.Crvena Hrvatska“ donosi u svom zadnjem broju
izmegiu ostaloga i podlistak »Janko«. Da imamo pro-
stora, donijeli bi smo ga u cjelini, da naša e. čitaoci vide
tu nabrčkaniju. Nu ipak donijet ćemo prvu rečenicu,
po njoj će svak odmah: poznat i ostali dio te radnje.
koia ovako nočimlje : »I on življaše megju nama, jer
i on bijaše čovjek«. .

Sloboda“, u zadnjem svom broju pita «tko je go-
ri» da li zastupnik Perić, koji čini otvorenu propagan-
du za Veliku Austriju ili oni drugi. koji potpisaše
riječku rezoluciju a glasuju u bečkom parlamentu
proti neodvisnosti Ugarske. Nadalje pita, jesu li gori
Ivčević i Zaffron. koli imagiahu toliko obraza te ne-
htiedoše potpisat riječku rezoluciju ili oni drugi, koji
je potpisaše, a sad joj se u prvom kreševu ovako
kukavički iznevjeriše

are,
Domaći pregled.

Strajk.

U Zadru je preko maturalnih zadaća bu-
knuo štrajk učenika. Megiu štrajkašima bio
je i sin školskog nadzornika Zavladala. La-
tinsku su zadaću činili madoknadno. Bez
komenata.

Lengyejev govor.

Na banketu, kojega su priredili magjar-
skim novinarima i zastupnicima u Beogra-
du, govorio je zastupnik Lengey i prokla-
mirao je Bosnu i Hercegovinu srpskim ze-
mljama.

ina služio? Dali haču ponove se stare cijene, koje su mno- | Fuzija.

_ Hrvatska demokratska stranka u Spljetu
i napredna fuzionirali su se u »hrvatsku na-
prednu pučku stranku«, kojoj će glavno gla-
silo biti »Pokret«, a »Sloboda« će rađeći u
istom pravcu biti nezavisna. Dr. Smodlaka
ne može ni godinu dana biti miran.

Dr. Ivčević kod ministra presjednika.
_ »Narodni List« javlja, da je Dr. Ivčević
imao razgovor sa ministrom presjednikom
Beckom i da je ovaj izrazio svoje simpatije
prema Južnim Slavenima. Sve po staru, sa-
mo simpatije i opet simpatije!

I oni su rezolucionaši.

Općina Metkovića dobavila je u prošli
petak vojničku glazbu iz Mostara, da svira
namjesniku Nardelli; prva koračnica je bi-
la A. Blaton: »Magiarski marš«; i tako su
Metkovćani udovoljili resoluciji i austrijskom
namjesniku.

Položio mandat.

Imbro pl. Josipovich, intimni prijatelj Ko-
šuta položio je mandat. Koalicija mjesto nje-
ga kandidira Dr. Vrbanića.

Nijemština.

U »Razjašnjenju«, koje smo dobili iz Ri-
sna, na našu vijest, o nijemštini za natje-
čaj tajnika, čitamo kako gg. Srbi siluju na-
prosto, da se u svim konfesionalnim ško-
lama uči mjemački. i kako se kod njih ne
uređuje drukčije nego opet talijanski. Ovo
je zaista žalosno i mi ćemo se na ovo po-
vratit.

Zadružni sastanak.

U Beču se je obdržavao »Zadružni sa-
stanak«. Bilo je oko 200 zastupnika iz svih
krajeva. Zborova glavna zadaća bila je re-
formirati narodno gospodarstvo. Odlučilo se
e pozvati i vladu, da pri tome sudjeluje,
jer je to opet njeni glavni posao. Rasprav-
ljalo se je takogjer o državnoj centralnoj
blagajni, koja bi morala doći u pomoć o-
voj ideji.

Kršćanski socijalisti proti Magjarima.

U Beču se je ovih dana obdržavao veli-
ki meeting svih bečkih okruga u kojima i-
ma kršćanskih socijalista. Na zboru se je i-
zrazila hvala Hohenloevu ministarstvu, što
je branilo interese Austrije. Najodlučnije se
je odlučilo postupati do skrajnosti proti sva-
koj vladi, koja bude Nile austrijske
interese ugarskim. se ponovno iza
brda valja.

 

i učiteljima na tE
Vremena. Poslije. svibanjskih kiša lipanj

nam je osvanuo vjetrovit, te je i ohladilo.

Iz Kotora.
Bokeljsko Starinarsko Društvo. sko

rinarsko Društvo, kojemu bi
traživanje i sabiranje izvora domaće pov
sti, a sjelo društvene uprave, kao i spremi-
šte nagjenih i pribavljenih p o bi
u Kotoru. Taj se promicateljni odbor od-
mah prihvatio svog rada, pa sada pozivlje
sve općine, slavna društva i česti-
i na prvu ustavnu sku

š

Naši telegrami.

BEČ, 7. Maja. Jučer je prispio car Vil-
helm. Na stanici ga je dočekao kralj Frano
Josip I.

BEĆ, 8. Maja. Car Vilhelm i Frano Jo-
sip izmjeniše s kraljem Emanuelom brzoja-
ve u znak prijateljstva.

BUDIMPESTA, 8. Maja. Wekerle i Beck
odlikovani od Vilhe!ma velikim križem.

TOKIO, 8. Maja, Japanske čete zauzeše
Koreju, jer je tu buknuo ustanak proti Ja-
pancima.

 

 

 

MJE Burhan sajemtućan"s ulici sv.

 

v