DRUGO IZDANJE. Br. 67 PRAVA CRVENA HRVATSKA sad postao najžešći pristaša. To je dobra|nije Bugarskoj predložila njegovo imenova- Bosna i sinn metoda; tako valja uzgajat narod. Puk 3e|nje na potvrdu. u elegacijama. ne smije vodit za nos od nekoliko mjesnih 4 Framcutkoj provodi se revizija Dreyfu- Čitali smo interpelaćiju D-ra Šušteršića, 18e ui akiom $č praksom služe i slu“ |sova procesa. Ovo je po treći put. za vrijeme proračuna, o Bosni i Hercego- dj ov; va M U Koreji je narod uznemiren, pali kuće I p t £9-| Dalmaciji »hrvatska stranka«, nego treba da vini, vidjeli smo i onu Biankinijevu o ne- a tu vođi narodna vlastita svijest Japanaca. mirima u Bosni. 8 0s U Venezueli Castro se misli proglasiti I jedna i druga grozne su optužbe za ENA A > e bosansku vladu. Pa i ako su one optužba za vladu u Bosni i Hercegovini, ipak se je digao zajednički ministar Burian, da odgo- vori i na jednu i na drugu. Ali njegov go- vor, možemo već sada ustvrditi, nije nego jedna krupna, ogromna laž. Ostavit ćemo rojke na stranu, pak ćemo se osvrnuti samo na one slatke i medene riječi Buriana, kojima je htio da pokaže ove zemlje ze- maljskim Eldoradom, novim Edenom u ko- jemu on, duševno goli Adam upravlja i 2ko je počinio istočni grijeh a ne bio istjeran od malih bogova, koji su u Beču. rem. U Hrvatskoj su na 28 ov. mj naknadni izbori. Štarčevićanci kandidiraju u tri kota- ra, gdje im je i pobjeda rek bi sigurna. Kršnjavi je poslao »Agr. Tagblattu« pismo a na primjedbe raznih novina opet odgo- vorio u »Hrv. Pravu«. Puno nam smrdi po austrijanštini. :U Valpovu se je razvila že- stoka borba. Dr. Ritig, kandidat pe Dr. Lorkoviću zapitao je ovoga je li Isus Bog, on mu je uskratio odgovor, govoreći da će učiniti to u privatnoj disputi. Do čega su došli naprednjaci, U saboru rek bi, da se neće pretresati pitanje o štampi. i Dubrovnik, 22./VI. Magjarska i hrvatska zastava. Na zgradi delegacija izvješena je velika magjarska za- stava, a kraj nje mala hrvatska, i to sve u ime pariteta i potpune uloge. Naša se ni ne vije, te se može reći, ni ne vidi. A rezo- |lucijonaši hoće, da iz ovoga naprave veliku | dobit njihove politike. Omladina u Beču. U Beču su naši aka- demičari držali sastanak. na kojem se je ma prednjači »Sloboda«, mi ne možemo raspravljalo o držanju naših parlamentaraca ovako ostati. I kad se promisli nema krivo. | i putovanju namjesnikovu. Pričeke, koje su U delegacijama inače teče sve mirno. Cudim | bili upriličili namjesniku, osudili su, kao 1se samo, što se nijedan od hrvatskih za- nedostojne jednoga naroda, a oborili su se jstupnika ne javlja, ne govori. Pogovara se, ii na parlamentarce. Mi omladinu ne osu- \da će »Die Grosse Osterreich« prestati i-| gjujemo, ona treba da se bavi svakidanjim |zlaziti, jer da već nema svrhe, da izlazi | pitanjima, jer je ona on4, koja je zvana, da idalje. O austrijskoj stranci tamo kod nas, naslijedi stare na političkom polju, dapače |poslat ću Vam lijepih stvari, samo se ustr- joj odobravamo. Mi je ne držimo preuzet- pite. Ovdje se nalazi knjaz Nikola, izgleda nom, kao neki naši listovi, samo ćemo joj | nekako turoban i smućen, je li uzrok zdrav- reći, neka svojim izjavama ne prekorači lja ili što drugo? | granice, neka prvo dobro razvidi, nek se | Primite iskreni pozdrav! ine da zavesti od čustva. Ovdi mislimo na | | bi. a Iz Beča. 19, Juna. Evo me, prema obećanju. Hoću najprije da Vas izvijestim o mome govoru, kojeg sam ovih dana slučajno imac.s jednim na- šiin zastupnikom. On mi se je u velike tužio i pokazivao mi njihov položaj i opet one nepravedne napadaje. Na svršetku mi je pravom rekao, da ovakova politika, ka- kova se vodi u Dalmaciji, da je sama na štetu stvari. Ljudi, reče on, koji sjede u Zadru, Spljetu ili gdje mu drago, oni shvaćaju sve to prema onome uskom ambijentu u kojem se kreću, željni možda i mandata saspu vreću pogrđa i misle, da su učinili patriot- sko djelo. Gledajte, reče mi mađalje, kako Magijari, koji su toliko vikali proti Golu- chowskome, na svršetku opet odobravaju njegovu vanjsku politiku. A je li koja ma- gijarska novina na to viknula? Ni jedna! Vi ste mladi, budite uviereni, mi ćemo na ovaj način doživiti razočaranja, a Vi će te to sami iskusiti. Nami je dodijalo, ne mo- žemo da trpimo već onakove gnusobe, koji- Zaplijenjeno. Vaš M. S. | zastupnike u Beču. Dosta je surove sile i terora, kaže g. |A. K. u »Našem Jedinstvu«, i mi to ope- tujemo. Dosta je već jednom politike neko- licine, dosta je dinastičke sile, ruženja i psovanja. Dosta je umišljenosti i preuzet- nosti. Takova politika ne vodi k cilju, ona vodi k propasti. Iz ovakova rada ragja se | denuncijanstvo, spijonaža i sve moguće, €e »Hrvatska Kruna“ u članku »Politički da se samo ispliva na površje. Dosta je, \još jednom kažemo, toga! | po | Glas novinstva. »Naše Jedinstvo“ donaša u predzadnjem svom broju niz lijepih članak u kojim na-, stoji, da razbistri ovi kaos, a osobito nas. se je dojmio članak »Dosta je surove sile ... e__e_ i terora« u kojem napada zakup politike. U Rusiji se ne razgaljuje. | metež« osvrće se na stanje u domovini i Naoblačeno nebo ruskoga naroda ne po-|., .. : i kazuje sunca, nema vedrine nego kao da | Pjesme i grooacjnje. Bi A se sve to gušći oblaci po njemu gonjaju.| ,Narodna Obrana“ slijedi donašati o Ruske a i vanjske novine javljaju sve to raznim povredama, koje se dogagjaju na 2... ZV novije strahote. Zaludu je bila sazvana duma, | hrvatskom teritoriju, osobito se obara na Vijesti Iz naroda. kad joj ne podađe rad slobodnih ruku. Ve- povrede hrvatskog naroda u vojničkome po- lika i prijeporna pitanja, koja je duma mo- | gledu. Iz Trebinja. —aIIMAio | rala riješiti i kojom bi se bila posvjedočila| Hrvatska“ Citali smo lijepi članak bi , U kratkom razmaku vremena preseliše svrhe šarenjaka, pa se u rodoljubima pobu- dila s prva njeka apatija, a e e očiti rat protiva tomu društvu; a ono u društvo utopljenih rodoljuba smelo se i ne znalo se otresti obzira i trgnuti iz bruke, u kojoj se društvo dušilo. Malo bilo tomu »Tripalovu Sokolu« ispo- vijedati se u više prigoda, e protunarodnim duhom diše; malo mu bilo priregjivati kon- certe i na njima talijanske pjesme deklami- rati; malo mu bilo širom otvoriti društvena vrata svim rodnim renegatima; malo mu bilo u društvenim prostorijama trovati mla- denačka srca sa nemoralnim i nehrvatskim aspiracijama: nego ovih zadnjih dana, po naredbi svojih gospodara, otišao u Vrliku, uznio Kulišićeve i Tripalovo ime do nebe- sa, proslavio Bruderschaft svih naprednih duhova ; a svom se silom oborio na rodo- ljubno svećenstvo, jer da ono pridržaje u glupilu narod, pače da ga je ono poživinčilo. to za taj epohalni čin htjelo se, da se društvo u što ogromnijem broju pokaže, pa društveni starosta, načelnik Sinja, odbor- nik »Hrv. Stranke« g. K. Tripalo, nije žalio truda, nego je u oči izleta, ko kakov vitez |POd iz srednjega vijeka, zajašio osedlana ma- garca, na njemu sav u zanosu obigravao gradske ulice i braću na put pozivao. Ali ono vrličko srpsko nebo čudnu me- tamorfozu proizvelo na društvu, tako te se autonomaši zaboraviše autonomaštva, austri- janci austrijanštine, hrvati hrvatstva i pro- metnuše se u oduševljene Srbe. Magična moć Kulišićevih riječi tako ih omamila, da su čitav dan pjevali srpske davorije. Sve neka se megju njima našlo dosta diside- nata; sve neka narod uzbijesnio rodoljub- nim gnjevom: oni su pod mogućim okri- ljem austrijskih bajuneta tonuli u zanosu srpskoga oduševljenja. Da je samo malo više vremena bilo, kažu, da bi ih bio kalu- gjer Buhorović priveo na pravoslavlje. To je sve bio preludij, u osvetu na ka- toličko svećenstvo, koje ne puše u isti rog sa njihovim gospodarima. Naša sokolska društva, koja širom hrvat- ske domovine visoko dižu neokaljani narod- ni stijeg, imali bi živo pregnuti oko toga, kako bi taj nametnički krpeij zbacili sa svo- ga rodoljttiah tijela. Ne valja puštati narodne pijavice, razno- bojne kameleonte, da svoju duševnu golo- tinju prikriju narodnim obilježjem, samo da se dovinu svojih sramotnih svrha. Iz Neretve. Obične zadjevice na dnevnom redu, kojih je moralni auktor dobro čuvan uza sva nje- gova bezakonja. Očinska se je vlada pobri- nula, da u ovoj sezoni liječi malarične bo-|k lesnike u Neretvi, ali bi joj zahvalniji bili, kada bi kronično bolesnoga svoga prestav- nika poslala gdjegod na liječilište. Svak napeto očekuje ispadak rasprave megju talijanskim pravednim kapetanom i baiji, zračna i iz odienjja? gosparim Grihoni-Alesen), S4d4 išić ši iskrena namjera vlade, da se dogje do Spo- »denuncijanstvu« i čitajući ga promislili smo, se u vječnost dva uzor-muža: Naglić i Gleti na diebe-n:; razuma, do sloboština biše se 0 samo- | kAl; i ; žia. | A. ić. Prvi ie bi ijek vatreni Hr-| x I "u nasu Vladu, kako će korake imnkretioma do robama e. Di, e, OBA i kod nas moglo donije |A drvima A og Mo |k&promitirajuće državu svoga punomoćni- unmlin naeretnaa“ hirnb-atizma .viju +254. Pa M sao i R6 ea Žana ; il- i i ip očetil; niegovim eubikom veli- tei JA +t- ralesrana | = Z-ome : Mil, GE ila čio O Veit na ruskom tijelu. Dvor, mjesto da istupi energično skriva se u »Zimskoj palači« i \vat, otac sirotinje, prijatelj naroda. Zi 3 Koja še Čč uGross Oesterrelch“ javlja, da je Pel-| 13". Drugi je bio takogjer od onih Hrva- kuje planove diktatorstva. Izgleđa kao da egrini, generalni: sekretar u kolonijalnom | 4, kakovih rijetko vidimo. Bio je megju o-| ćemo se povratiti k starim vremenima pro. | uredu u Rimu izdao knjigu »ltalienische | vačima društva »Slavulj« u odboru za! skripcija, gragjanskih ratova. Bune proti | Kriegsbuch« iz koje donaša zanimljivih stva- gradnju katoličke crkve svugdje prvi me- Židovima preoteše veliki mah, osobito se| ti koje mi nesmijemo tiskati. gju prvim. Slava im! | istakoše one u Bjelostoku, gdje se je po/ ,,Hrvatstvo“ u članku »Paritet« pobija ulicama prolijevala krv, a žrtvom nemira |navode rezolucijooaša u pitanju nagodbe. . padoše pa be. P! lii dijel poč Sjednica općinskog vijeća. Naše općin-' mnoge osobe. Po zemlji se dijele “i : dnica skog . Naše općin- revolucijonarni proglasi, narod se i radništvo | »Obzor“ ima članak o radu budućeg sa sko vijeće imalo je dne 9 i. mj. svoju sjed- | i ti (nicu, izmegju ostalih predmeta bio je na! buni. Moskva i Odesa kao da vriju i čekaju ! p : / zgodan čas. U Kronstadtu matrosi drže na! »,Novi Srbobran“ slavi u velike uspjehe žalost jedan, Ovo je jedan predmet, koji je od velike va- | brodovima skupštine, te su duhovi u velike (koalicije, koja predstavlja u dosadašnjem | dme G uznemireni. U Odesi ima već njekoliko vre- radu. Lijepo kad bi bilo istinito. | žnosti za naš seljački siromašni. narod. Naš mena, da traje štrajk parobrodarskih radnika.| Hrvatsko Pravo“. »Dvije ili tri stran. Seljak goji svinju kao domaću životinju, jer Iz poltavske gubernije stižu svakim danom |ke? pobija navode »Hrvatske«, koja se je |mu je neophodno potrebita, a veći dio se- sve to užasnije vijesti. U Šumskom savezu |prva ovim pitanjem počela baviti. Ima ta.|liaka, ne bi znao preko godine kada se o- decembra do danas uapšeno je preko |kogjer krasnih dopisa o dočeku starčevićan. Mr$i mesa, da nije imao svinje, a navlasti- 1100 seljaka. [sk zastupnika u njihovim kotarima. (to dan danas pri ovoj skupoći mesa? Op- Kazavska i Saratovska gubernija popri- | \|ćinsko vijeće kojemu je tog dana pristupi- štem su svakidanjih iskaza i izgreda. U, o ilo veći dio viših poreznika, jer su nekoji ni- dumi se oštro kritizira vojna uprava a ne| iš ži poreznici odsutni a neki bijahu zaprije- Bonn u noc aeani ku) OS P0 SVIJETU. [e ira na or ra s aje imenovanje Ignja-' | đ t sova. Oval tijeva za diktatora. Seljaci pale spahijske| Ugarske su delegacije svršile raspravu o $u Vam neki amošnji gospari, koji ne ima- kuće i stanove blaga. Jednom riječju stanje armadnom pitanju. Iza toga su nastavile ras- | du. ni PO PENN ZI bi- ravu o ekspoze-u ministra vanjskih posala Jednom siromalu, već bi oni rado da nji- | proračunu vanjskoga ureda. Izvjestitelj gro! |hove općinske prireze plaća bijedni narod, je takovo, da možemo stalno ustvrditi, a| od revolucije nijesmo daleko. Čim se od ve P Thoroczkay izriče zadovoljstvo nad trojnim | koji jedva može da živi, savezom i o balkanskoj politici, kao i o, prijestolja odbije narod, seljaštvo, radna snaga, onoga momenta prijestolje se uzljulja. zbliženju s Rusijom. Del. grof Zichy kon- statira činjenicu, da je Austrija jedina bila Radna je sila stup vlade, skrši li se ona ropada i ona. o je povjesni aksiom, skutonoša Njemačke u doba kad se je gleda a : O 2 izolirati. Držanje Italije, kaže, da je sumnji- | oblačio. jeca stali čitav dan u bjelini. Naj- oji se pobiti ne da. U Francuskoj je bilo isto, u Rusiji kao da će biti. | : retke a PARAN \vo, Govori proti Goluchowskom i pozivlje &ore€ je pak prošao onaj bijednik, koji je \delegate, da mu votiraju nepovjerenje. We- |0d 5 u jutro do 7 u večer čekao parob \kerle ga brani. Na svršetku Goluchowski&ladan kao vuk. Kad ugledaše parobrod | reflektira na pojedine izvode govornika. Kod | Poleti on i javi. Mužari_pucaja i zastave se (VI. | glasovanja predlog grofa Zychia pada, pro- | viju. Kad u luku ko je ? Račićeva plovidba. Da se je kojom srećom dr. Iso Kršnjavi račun je prihvaćen sasvim proti pet glaso- Tableaux. izjavio za koaliciju, uvjereni smo, da bi on va. Magjarske novine žučljivo pišu o Lue-' danas zapremao kakvo predstojničko mje- | gerovom boravku u Bukareštu; nazivlju ga sto kao što je to uspjelo dr. Vladimiru Ni- orugjem Goluchowskoga. Košut neće u Bu- | koliću, svakako negda većem Khuenovcu od | kar 1, kvotna deputacija dolazi na red. prvoga. Ali Kršnjavi, komu treba zahvalit, | Ministar rata izdao je naredbu za Ugarsku, a se od njegova predstojnikovanja naša|da se uz njemački upotrebljava i magjarski umjetnost i školstvo danas nahode na ča-|po zgradama vojnog zapovjedništvo. A hr- snom stepenu, komu je Khuen i dosta kri-| vatski ? (op. Ur.) U ugarskim delegacijama vice s o, koji je bio bataljen od stranke, gooaio je Dr. V. Nikolić i to njemački (bu- + e i pokušati! I \ | Iz Kune. . iz Stona. * Naši oci čekali namjesnika, a on ne do- šao. Gospar se je Perić tri puta svlačio i ma JD Zagrebačko pismo. Iz Metkovića. Ispravak. Općina metkovska šalje nam ina temelju &4 19 ispravak, na našu vijest ti- skanu u 65. br. u dopisu iz Neretve da ni- je istina, da je jedan laitnant c. i k. Yach- ta »Dalmat« u noći od subote kad se je ovdje nalazio g. namjesnik Nardelli uzeo pi hrvatsku trobojnicu, te ju izrugavao, o šte je i neistinito, da su mu je neki o jer io opet bolji od ostalih, sad se sim- | duć mu jedva dozvolili). rodoljubi oteli i sa sabljom predali policiji patično izjavljuje o stavčevićancima i njima | U Austriji delegacije rade marljivo. We- da la jo očito ča U i se nudi! tree to je dovoljno bilo, da rezo- | kerle i sporazumjeli su se : reviziju sai taje Maate zapoviRIe IONA lucijonaši nu viku na nagodbe. Što se tiče bankovvih posala o- Doea kosi Zjediaje jače Hir Iz Zagorske D na 1 zjavljuju jučer u »Hrv. al 4 on radi i Cijenjenim čliačjime i. m ovi i : : i : do tuba. .& stali su pri tome, da se privilegiji produlit sustvovahu zastupnici Biankini, Perić, Osobito žestoko godile Silne poplave. poplavama, koje se svaki rad kaže svo- od g. 1917. Rasprava o izbornoj m ZA Core Moe o Zal : a gt ovih dara. i e poznato iz I nelsbijudljenije voje. . i osnov, ta_kod rezolucijonaša bio Di on objeručke NKA geronja ooo instituciju sry. Sokol, kao ko primljen, niti bi tu trebalo i malo vremena misli oniti neke zastupnike. Predstoji kovu egidu duševne golotinje šarenih GOES ka i SAO S A kazuje,, se s ovim njegovim m a LEN NE Ipomoću po-| nametnikom na zdravom sokolskom tijelu. bavi ne samo naša javnost, nego dapače i ipak sklopiti trg o je o Valja priznati, da u toj šarenjačkoj četi RAJ Dont. onli Fani y sqžeceš ona yi bio li toej tošitijetnih_clamanste, tvoj Pravaki u toliko utvrgjuju svoje izvojšte- plevaju im himne, Predstoji razlaz Grčke i ozbiljna razm u nju "Znali bo om "njih E ki U Vami, nijesu dali pri-| djeluju više no K pomibo, - ki a na , nogo na jedaju anivićenska Dee Gdje su i- (stupiti k obali parobrodu, ol je vade osnovaše »Sokol« na opće odobrenje. kojeg protivnika u kotaru, taj im je|voga metropolita Nephylosa, jer grčka vlada | Nego vrijeme iznijelo na vidjelo sramotne | »|ka opravdati. Tješi nas pak s druge strane |nada i uvjerenje o nepristranosti naših su- daca, koji visoko drže do svoga ponosa sudačkoga! Toliko za danas iz krajine bezglavlja i bezpravlja. CET Domaći pregled. a to »o nametu ma svinje«. Sastanak hrvatskih djaka. U Beču se je obdržavala skupština kojoj \je prisustvovalo oko 300 djaka. Skupština je bila burna a naperena proti e. Pri- ić, Zaffrom, Fressl, Suška, Sobotka i Kramaž. ovorio je g. mo urednik »Osvita«, Sobotka i Kramaž. Došlo je do rezolucije, kojom se zahtjeva revizija rlinskog ugovora. Iznešene su strašne pr- Hock, ljavštine austrijske vlade u Bosni-Hercego- vini. Biankini i drugi naši otišli su bez re- ći rijeći. Ovo je onaj znak u kojem vojuje hrvatska stranka sa riječkom rezolucijom. Demonstracije Talijana. U Zadru su, poslije nego je glazba svi- rala pred stanom načelnika, nastale demos- traci je Talijanska fukara uz odobravanje rvaka derala se je »fuora le cavre«, »do- e Iučević«. I ovo nek služi na adresu ras- trubljene hrvatske stranke. Dr. V. Nikolić. Kako smo već javili ponizno je molio, da li smije mjemački govoriti u delegacija- ma, Oko tog i i jedva mu dozvoliše. A zašto nije govorio hrvatski, u eri sloge. Riječ imaju rezolu- cijonaši. Zemunski izbor. a se je razvila žestoka debata Srbi n Zemunu izjaviše, da s iv s aj Spletke o kojima je javljao »Pokret« a na račun starč, stranke prava nijesu istinite. Khuen je izjavio, da s Tomašićem nije go- . ima već godina dana, a s Kršnjaviu su se na Universi do- on , racije radi magjarske zastave. Iz Zenice i iz Gradačca javljaju o silnim n agjaju. God. Il. Reorgamtzacija dalmatinske plovidbe, U zastu kući obdržavala :se je ne- ki dan' konf jja dalmatinskih zastupnika Biankinija, viteza Vukovića, dra. Zaffrona, dra. Klaića i dra. Ferrija sa zastupnicima | dalmatinskih ZereiiiA društava drom. jom i dr. DeGiuliem i sa ravnateljem »Jadranske Banke« , u kojoj se je radilo o osnutku velikog parobrodarskog društva za Dalmaciju. Novo društvo bi i- malo reorganizirati dalmatinsku plovidbu, dok bi austrijski Lloyd pridržao samo svo- ja dva brza pa a za prugu Trst-Kotor u pe. almatinski zastifpnici poduprli su ovu osnovu najs romolj ali su tražili, da druš- tvo imade sijelo u MC i da mu bude hrvatski jezik uredovnim. Glede financiranja poduzeća, u koje će trebati investirati naj- manje 6 do 7 milijuna kruna tražili su za- stupnici, da to financiranje provedu slaven- ske banke. Subveucija vladina iznašat će | i po milijuna Kruna. Stanje čitave akcije može se označiti vrlo povoljnim. Poslije ne obdržavala se je konferencija spome- nutih zastupnika sa zastupnicima austrijskog Lloyda. Drži se, da će pregovori već za koji dan uroditi pozitivnim rezultatom. Njemština pod »domaćim sinom«. Od kako je Handel otišao iz Dalmacije u našim uredima uregjuje se više njemački nego prvo. Ovo nije nabačeno nego fakat o kojemu smo se osvjedočili iz pouzdana izvora i na temelju spisa. Promislite samo, da se i poljodjelskim učiteljima šalju nje- mački spisi o gusjenicama. A ovo je sve pod »domaćim sinom«! I opet jedna rezolucionaška općina. Kotorska općina u jednom svome oglasu za nekakovu radnju doslovce govori: »lma- ju se pravo natjecali austrijski ili ugarski državljani«, oni, prema tome, drugih ne poznaju. Ali što će te, tamo je vijetnik Velj- ko Ramadanović, crnogorski konsul. MO QED Gradska kronika. Ispiti. U Gracu položiše dobrim uspje- hom treći državni ispit naši sugragjani g Ernest Katić i g. Vicko Svilokos. Svakom srećom! Nečuvena drskost. Nemožemo drukčije okrstiti pačanje gospara Boža Mičića i Ma- ta Katičića u poslove Trgovačke-Obrtničke omore. B. Mičić, koji u tome nema a ma nikakova posla, nameće se i muti. Ta ko je on i što je on? Zar misli, da mu je ovo Opera Pia? A na isti način i M. Katičić. Ovaj sjegurno misli, jer je po milosti božijoi a- sesur, 42 una jiravo mutiti i zavaravati. Da- lje s prstima, prije nego Vas oparimo. Bi- irači ne dajte se zavesti od ovakovih muti- kaša. U svoje vrijeme bit ćete pozvani, da | birate ljude, s- Vi hoćete, a ne one koje Vam nametne divna pamet malog Iva _i com- |panije Mičića, mumljavoga profesora i dru- gih. Kad Vam Božo dogje, pokažite mu vrata. »Slobodnoj Riječi“. Ona u svomu br. 7 postaje zbilja smiješnom. Predbaca nam, da smo mi krivo citirali njezine riječi u br. 62. pa je hoćemo prikazati smiješnim ljudi- ma (hoće reći smiješne ljudi okolo »S. R.«) koji iz zraka tvrđe, o čemu nijesu uvje- reni. Ne treba, da mi prikazujemo »S. R.« smiješnom, ona se već sama svojim pisa- njem kaže dosta i preveć smiješnom. Evo ćemo navesti u cjelini riječi »S. R.«, koje smo mi bili pokratili a ne krivo — kako to kaže »S. R.« — u našemu broju naveli. »Mi doduše — ovako je pisala »S. R.« — nijesmo bili kod one konferencije, ali po- znajući druga Kristana možemo smijelo us- tvrditi, da se je onaj sluga Kristov poput ostale svoje braće u Kristu poslužio najor- dinarijim načinom polemike: izvrtanjem i metanjem u usta protivnika ono, što doista nije rekao«. Ovdje na mjesto dokaza za svoju tvrdnju navodi »S. R.« svoj auktoritet i auktoritet Kristanov. Govori bo: »Mi znajući druga Kristana možemo smijelo tvrditi itd. . . . Smiješno je dakako nešto iz zraka tvrdi- ti; ali je čak smiješnije dapače je bahato, kada se hoće da se sebe obrani na mjesto dokaza zvati se na svoju auktoritet, na svoje ožeika. na svoje »Mi poznajući. .. . A tako čini »S. R«, jer se opozivlje da Kri- stana i sebe obrani na svoju i na Krista- novu auktoritet. Pa ako ovo nije smiješno, ne vidimo, što bi drugo moglo biti smiješao ! I mi smo mogli argumentirati protiv »S. R.« i višim pravom ovako: »Mi, koji po- znamo Taliju i koji smo bili na Kristanovoj konferenciji možemo smijelo tvrditi, da Ta- lija nije izvrtao riječi Kristanove«. Pa što bi na ovo »S. R.«? Ali tako nijesmo pisali, jedino dozvoljavaju kandidaturu Dr slnego smo se opozvali na sud nepristrane kao Frvatu. pu ike, koja je o tomu svoj sud izrekla. e. sada ne ostaje drugo »S. R.« nego da posluži sa svojom običajnom riječi »laž«, da mi naime lažemo i svak drugi, koji inače misli, raje o R.«, koja je do- E S auktoritetom od o, Talije s popa. Sada ki u rek naveli ri »S. odsk « i očil E , ve “njezinih. dokazivanje | po- $. R.« informira a ne j prone- oo smi eo PREELI sam: