Br. 70

bro neobavješten, ukinuo odluku vijeća i
bez razloga, što je žaliti, ne finom formom
pokudio odluku vijeća skrstiv je po prilici
nesavjesnom i natražnjačkom. Vijeće nije
bilo PORE antimalaričnoj or" nego ni-
je bilo zadovoljno, da općinski liječn -
duzme tu akciju jer preo svojim
službenim poslovima (još nijesu navrnute
boginje !) te : tu bilo rečeno, da se zamoli
vlada da pošlje zato pose liječnika, u
slučaju pak kad to vladi nebi bilo moguće
tad mek općinski liječnik pita u vijeća do-
zvolu. Neka Zem. Odbor dobije PRVOJ
zaključak i neka pita opć. upraviteljstvo jeli
se obratilo na vladu !?! Svakako se je ču-
diti da je opć. liječnik poduzeo liječenje
malarije dne 2. lipnja, unatoč visećeg uto-
ka, a utok je bio riješen tek dne 12. lipnja.
Ovo bi pitanje trebalo malo boljeg razja-
šnjenja. Utok g. Šarića riješen u prilog li-
ječnika u sjednici Zem. Odbora dne 12 lip-
nja a liječnik preduzeo liječenje, proti od-
luci vijeća, dne 2. lipnja | Kad e vrh. zdrav.
savjetnik bio dne 13. Svibnja u Neretvi ra-
di disinterije u Kominu što je i kako go-
vorio, ovdje nećemo spominjati, samo je
začudno da poslije mjesečne akcije nije bilo
pregledbe sa ma koje strane, unatoč tomu
što je zdravstveni nadzornik nazad malo
dana bio u Opuzenu. Čemu se tada ne za-
letiti u Desne i pregled da vidi obilate plo-
dove jednosatnog boravka po dva puta na
sedmicu. Začudno je da je g. zdrav. nad-
zornik bio prestrašen umišljenim vjetrom na
jezeru, a ni daška ga nije bilo, dok se bez
pogibelji po najvećem sjevernjaku u sred
zime su šest vesala, može uvesti u Desne.
Ko mu je taj strah sugerirao ?!! Megjutim
mjesečna antim. akcija još nije aplicirana
za Komin, do danas 5. srpnja još ništa.
Valjda će početi dne 15. tek. pak tad slo-
bodno može prigledati mačke, jer od toga
dana osim njih skoro nikoga u selu neima.
Neka g. vrh. zdrav. savjetnik izvoli doći i
neka se uvjeri na svoje oči, i onako bi tre-
balo da još prigleda staru zarazu: Ext. bella-
donna fol. o, i Butyr, cacao 2. 0. M. i. |.
a snppos. D. t. d. No X. — S. 3 na dan
(ciena Kr. 2. 38 filira).
alit je da se ovako sveta inicijativa kao

što je antimalarična akcija, radi osobnih i
koristoljubnih svrha bagateliše i vuče u kal,
te zauzetnost vlade i hiljadične troškove iz-
laže ismjehavanju vanjskih promatrača.

Uhvamo se da će zanimani faktori otvo-
riti oči te uzraditi samo za onim što je
svrha ove akcije: uništenje malarije !

Prijatelj antim. akcije.

Iz Spljeta.

Dvoje djece izgorjelo. Neki dan zbog
nepomlje roditelja, troje djece ostadoše u
štali zatvorena. Počeli užižati žigice a sje-
no se upali, jedan dječak od 4 godine, spa-
si se preko prozora, dočim ostala dva osta-
doše od dima i vatre izgorena. Dogjoše va-
trogasci, brzo ugasiše vatru, ali ne prispje-
še da jadnu djecu spase.

S Mljeta.
Grdna nepravda. Učinio sam nagodbu
sa Sršen Bošković, da me do smrti pristoj-
no uzdrži, i susljedno tome predao nam
čitavo moje imanje. Ali. g. Bošković zato
i nemari. Mjesto da kao pošten čovjek vrši
svoju dužnost on me pušta u bijedi i nevolji.
Pravdat se ne mogu, jer sam siromah; a
imanje mi u njegovim rukama. Nek ima
baren toliko stida pa nek mi povrati moje
imanje, kad me uzdržavati neće. Gdje je
duševnost, gdje čovjekoljublje?
Iz Trebinja.
Potres, Jutros u 3% sata oćutili smo
ovdi dosta jaki potres, koji se je kašnje o-
petovao nekoliko puta. Gragjanstvo je bilo
u velikom strahu.
Drskost činovnika. U našem mjestu na-
pa je kod firme B. Banza nekakov
Lujo Šoletić činovnički laskavac, bez zna-
nja. U početku se je, po uzoru svoga gos-
poi namećao Srbima, a kad ga ovi od-
jegoše, dovuče se on megju Hrvate i sta-
de proročkim duhom, da nam pripovjeda
o slozi, o silnom Dušanovu carstvu, i sli-
čna upaljenja njegovih moždana. Sve lije-
po, da ga ima ko slušati. Tu neki dan iz-
razio še di o »Hrv. Dnevniku« i presvijet-
lom Štadleru riječju, koju ne donašamo,
te pristoji samo onako gnusnim ustima.
i čestitamo g. Banzu na ovakovu činov-
niku. — Prijatelj istine.
Iz Stankovaca.
Posveta župske crkve. Na 4 o. m. došao
je u ovu župu u pastirske presvjet-
li šibenski biskup Dr. V. Pulišić, koji je u
isto doba i posvetio našu krasnu župsku
crkvu.
Presvjetli je biskup bio dočekan uz slav-
ljenje zvonova i pucanje iz pušaka od žup
nika, mjesnih vlasti i mnogobrojnih župlja-
na. Pri ulazu u crkvu biskup je bio poz-
dravljen sa trokratnim »Živio«. Crkva i u-
laz bilo je sjajno nakićeno sa zelenilom,
slavolucima, hrvatskim zastavama i prozrać-
nicama.
Za obavljene svetog čina sakupila se je
lijepa kita svećenstva.
a 7 sati u večer počela je sveta služba
u kapelici koja je trajala sve do 11'a sati
u noći, koja ila posjećena od mnogih
bogoljubnih župljana i stranaca, koji su hr-
lili amo da vide rijetku svečanost.
Slavljenje zvonova i pucajija mužara zvo-
no bogoljubne mise, kojesu trajale od 1'/e-
7 sati u jutro. >
Na 7 sati u jutro 5, o. m. slijedio je
sveti čin posvete crkve koji je obavljao pre-
svjetli Dr. Pulišić koji je trajao do 11%

sati,

Iza dovršene služe u. u crkvi, igralo
se je hrvatsko narodno kolo uz pjevanje
narodnih pjesama.

Na 1 sat p. p. bio je svečani banket uz
mnogo uzvanika, preko kojega ja palo ne-
koliko nazdravica. Prvi je nazdravio a
svjetli biskup sv Ocu pobi i hrvatskom kra-
lju, kotarski poglavar upu, g. načelnik
Novaković Hrvatstvu.

.| živjela sloga srpsko-hrvatska u

 

 

 

Po podne igralo se hrvatsko na-
rodno kolo, a u večer lih se vatromelti.

Zaboravih, da su svetom činu prisustvo-
vali. gg. načelnik M. Novaković sa presjed-
nicima. Ivankovićem i Maleševićem za op-
ćinu, a g. A. Roceo za Benk. poglavstvo.

Krasno je p no slovo držao prepožit
preč. Martinović.

I tako ova rijetka i lijepa sve-
čanost u najl miru i ređu ostavlja-

juć najljepše uspomene.
Iz Benkovačke okolice.

Presvjetli biskup Dr. Pulišić. Na 2 o.
m. bio je u pastirske pohode presvjetli bi-
skup šibenski Dr. V. Pulišić u Lišanima,
gdje se zadržao 2 dama. Na 4. prispio u
Stankovce, gdje je obavio posvetu crkve.
Na 8 otišao u Banjevce, a na 10 vratio se
je u Šibenik. U svim je mjestima podijelio
sv. krizmu. Presvjetlog biskupa prate pre-
časni prepožit Martinović i tajnik veleč. Don
Ivo Bjažić. Presvijetli Pastir ostavio je naj-
ljepši utisak radi Njegove dobrote i ljubaz-
n

Proslava sv. Cirila i Metoda. Blagdan
naših svetih Apostola Cirila i Metoda bio
je i ove godine svečano proslavljen u Pri-
stegu. Trodnevno slavljenje zvonova na-
vještalo je puku radosni narodni blagdan,
a puk se je radosna srca odazvao, te na
dan na veliku misu hrlilo je i malo i ve-
liko, da se moli Bogu i Svetim Apostolima.
Narod ove župe odabrao je ovaj dan blag-
danom, i ne bi ti uzeo motiku za skupe
novce. Treća mu je zapovijed tvrdo usa-
gjena u srce.

Kad bi i ostala sela učinila isto, ne bi
trebalo moliti vlasti dan nam potvrde ovaj
narodni blagdan.

Župnicima na razmišljanje.

Glagolica u Benkovcu. | u Benkovcu žar-
ki rodoljub veleč. Don Božo Čaolov uveo
u svoju župu glagoljsku misu. Evala mu,
nek mu je na čast. Govorka se da se sa-
čica taljanaša u Benkovcu (valjda c. k. Či-
novnici) kane obratiti nadbiskupu Dvorniku,
da im dade tihu latinsku misu. MNeznamo
hoće li im uspjeti, ali se bojimo da neće.

Brojačina duhana. Ovih dana počela je
brojačina Duhana u ovoj općini. Duhan je
u opće ove godine lijepo uspjeo, samo u
nekojim mjestima gdje nije bilo kiše zao-
staoje. Ne bude li kiše slabo i za kukuruz
i ostalo povrće.

Iz Konavala.

Zaruke. Naš mladi prijatelj kremen pra-
vaš g. Jako Diklić iz Konavala, zaručio se
je sa vrijednom djevojčicom Katicom Klaić
iz Popovića. Srdačno čestitamo!

Iz Metkovića.

Ovih dana djelio se iz ovoga varoša kome-

sar kod našega poglavarstva g. Savo Bo-
šković. Čovjek od glave do pete, činovnik
pravedni i skladni bio je osvojio svačije
simpatije. Njegov odlazak svak žali, jer
Neretva nije nikada bila sretna, da onakove
poštene predstavnike uživa. Siučaj je htio,
da je morao služiti u eri Grionizma, pa
mrak nemože se sa svietlošća da složi -
i bio je premješćen. Jednako i njegov pred-
šastnik g. Baltassar, poštena duša, radi
Griona morao seliti, jer nije trpio tirjanstva
i bezakonje. — Drago nam je, da je Imot-
ski puno dobio sa g. Boškovićem, ali ža-
limo, da su tamo u Zadru još puno sliepi
— sliepi.

Medjutim gospou Grioni vodi nekakove
istrage proti nekojim ovdješnjim rodoljubim,
kano da se hoće da pokrije. Biedan, šta je
zaprešio ?! Neka počeka — bit služen
na svoje vrieme, i ako znamo, da crnca
sapun ne pomaže.

Ili zar misle gospoda na Namjestništvu,
da ćemo ih više štediti ?

Iz Kotora.

U Negjelju 8. Srpnja o. g. Hrvatsko rad-
ničko društvo «Napredak» proslavilo je ve-
liku svečanost Sv. Ćirila i Metoda, svojih
pokrovitelja. U jutro u 10. sati pošlo je
društvo korporativno sa Zastavom u crkvu
Sv. Klare na tihu Glagoljačku misu; uzalud
je bio naš trud da imamo pjevanu misu,
jer, po nalogu svete stolice, presvjetli bi-
skup nije nam mogao dopustiti.

a večer u Općinskoj bašći bila je veli-
čanstvena rasvjeta, te je naša vrijedna Glazba
odsvirala izabrani program a svak je bio
zadovoljan na preciznim sviranjem.

Fala našim radnicima, koji su znali pri-
rediti takovu svečanost i onakvu sjajnu ras:
vjetu, puno hvala našim Glazbarima i našem
vrijednom učitelju A, Bagatelli kojim se
možemo dičiti.

U eri sloge imamo nešto zabilježiti, naime,
da je svak u građu dobro znao da se slavi
ova svečanost, samo naša Općina nije znala,
pak nije ni izvjesila zastave. Mi joj kličemo
otoru.
Gragjanin.

Zagrebačko pismo
u. VII.
Imenovat će se danas-sutra, — tako su
glasile vijesti novih službenih organa —

ali u toliko io im nije imenovana ta nji-
hova vlada. Kako da se to protumači ? Naj-

lakše je reći, kako omi: madžaronske su
spletke krive ! Bit će što i to, ali mislimo,
da je tomu na kriva sama koalicija,

=

ae ozbiljno kompetetni faktori ne uzimlju
niti m uzeti, jer sama nejedinstvena,
puna pritajene zlobe i zavisti, a prama vani
puna gadne puzavosti, ne imponjuje nikomu
ni senata Svakako je loša svjedodžba za
nju, da od predloženja te nove vlade i njena
rihvata treba čekat toliko do imenovanja.
aljda će ono ipak uzslijedit ovih dana,
jer bi se sad imao *sabor prqretj Učenetnj
«Agramer Tagblatt» javlja, da je čuo,
bit a subotu.
Klevetan

 

M ea: se
Na a a a page ed tebe. Boj

PRAVA CRVENA HRVATSKA

da im se uklone ni im

| starčevićanci ogorčit anje. S dana na
Pravo» se štampava sada u 4000 istisaka.
Dok n. pr. «Pokret» glagolja o nekakvim
mjesnim organizacijama sa desetak članova,
ate mi bez vike i buke, bez vješanja na
veliko zvono organizujemo se u njihovim
kulama ! ;

Još jednu tužnu, ali istinitu. Tužna, jer
boli ih. na što spadoše ljudi, koji i da-
nas hoće, da su pravaši. Organ njihov «Hr-
vatska» dobila je sva obilježja khuenovske.
Samo, kako se sofistički izjavja o ustavnim
sloboštinama ! A jadni socijalisti vjerovaše
neiskrenoj koaliciji, pomagahu je u borbi
i proti nama, Štarčevićancima, a sada no-
sjedoše. Što se ovi zato ljute, rezolucijona-
šima nije briga; oni imaju svoje stipendije.

Cc

Glas novinstva.

»Hrvatsko Pravo“ u svome članku »U-
tvare« raskrinkava stranku prava oko »Hr-
vatske« koja boluje na halucinacijama. Tvr-
di im kako su neiskreni i kako se čas u-
tiču Beču, čas Pešti.

PHrvatski Branik“ u članku »Zar ima i
takovih« navaljuje na »Hrvatsku«, te kaže,
da sve spletke radi imenovanja novih odjel-
nih prestojnika potječu većinom iz koalicije
i da Zagorac ili koji drugi koalicioni za-
stupnik piše one članke iz Beča. Sic!

PHrvatstvo“ nije zadovoljno sa Nakovom
izjavom, napada na oberbana Supila, koje-
ga nazivlje »domišljati Anatol« i kojemu
prišiva sva ona cincarska izmotavanja Co-
paicha i Naka.

Narodna Obrana“ u članku »Jednostra-
nost« pravom se tuži na naše podmlace i
inteligenciju, koja svoju djecu šalje samo
na visoke škole, da tobože steku akađem-
sku naobrazbu, a zaboravlja vojničke zavo-
de, trgovačke i industrijalne škole od kojih
bi nam bila veća potreba.

PHrvatska Kruna“ počimlje, da otkriva
oltare naše srednioškolske obuke i g. nad-
zornika Zavadlala. Preštampava pisanje »Ob-
zora« u affairi Jelić. Tu ne možemo pro-
pustiti, a da ne rečemo, kako se još lažne
činjenice o onoj affairi povlače po našim
novinama. Inače, ako je istina ono što »Kru-
na« piše, onda je žalosno.

Budapesti Hirlap“. U jednom od zad-
njih svojih brojeva piše ovaj magjarski list
o stranci prava. Prispodablja je sa gostom,
koji ulazi u gostionu pije vina, naručuje
šampanjac i onda tokajer. Ona bi morala
jedino gledati na Magjare, oni će je pomo-
ći, a ne gojiti kojekakove ideje bombastič-
ne(?!) Takov je, kaže rečeni list, bio i
Zrinski, i on je radio za Magjarsku a ipak
je bio dobar Hrvat. (Samo što je do jučer
bio Magjar op. sl.) Na svrhu pozivlje stran-
ku prava da slijedi stope Zrinskoga.

pHrv. Dnevnik“, U jednom od zadnjih
uvodnika pokazuje svu golotinju propagan-
dinih služnika. Iznaša podatke kako velikim
svotama i čijem se vodi srpska propaganda
u Bosni. U ostalom sve naše novine više
manje bave se »riječkom affairom« i »otvo-
rom sabora«. Osobito je zanimnjivo »N.
Jedinstvo« sa vijestima iz Kod »Hrv.
Krune« opaža se napredak te mi ovaj list
preporučamo prijateljima.

Pogled po svijetu.

U najnovijim vijestima sabor u Hrvatsko,
imao bi se sastat na 14. a dotle bi bili
menovni i odjelni prestojnici ; ban bi u sa-
boru dao nekakovu izjavu i onda pošao u
kupke a vladu prepuštao saboru. Adresna
debata u Ugarskoj povlači se monotono
bez icidenata. Jedino pri govoru rumunj-
skih zastupnika čulo se je svakojakih a
vika, koji ne služe na diku magjarskoj
liberalnosti. Zastupnička je kuća u triji
priznala prešni predlog o uvozu ječima, Mi-
nistar presjednik Beck podnio je dopis o
povlačenju nagodbe s Ugarskom. U prora-
čunskom odboru još se vodi rasprava o trš-
ćanskoj affairi. U Rusiji neprestani nemiri.
U samom Petrogradu došlo je više puta do
sukoba megju vojskom i revolucionarcima,
koji obilaze gradom / noseći crvene zastave.
Vojska svakim danom odkažuje posluh. U
dumi vd zaključilo razdijeliti krunska i
crkovna dobra megju seljake. Ponovno je
bio a atentat na T' a ali bez u-
činka. U Španjolskoj rekbi, da prestaj ras-
pust kabineta. U Srbiji sve novine osobito

ak one liberalaca napadaju najgorim rije-
ma na Košuta gjare, kojima daju sva-
kakovih epitete, radi carinsk rata. Te iz-
javljuju da u prijateljstvo
ruju. U Moravskoj i ti
like demostracije. £
sa Srbijom, te je
poslanika.

riješila spor
uard primio eg
Primamo iz Beča:
Uslijed sistematskoga izrabljivanja osje-
i rumunjske sjed 3 državnim : ou
magjarskim i u a, što sak na
domovinska čustva prekoraču tim gra-
nicu odlučili su Rumnni ati deputaci
ministru vjete u Peštu, da pitaju k
Na srednjim zavodima sva rumunjska dje-
ca, i ako su najbolja, dobivaju na

=
=

 

jed
menima. Ako ministar ovome stanju, ne u-
čini kraj, tada
dia učenički štrajki i roditelji će svu djecu
uti iz magjarskih državnih škola.

 

 

se oni tih vražjih «frankovaca». Neće ovi,
: poklone, im | je
neki znaci kazuju, da bi im lako mogli
pašov.
dan dohode nam novi vojnici, a «Hrvatsko |d

. nudili novaca,

gore note |U
maju Ru-!|n
nadmaši

dorfa, koji je š
dri su bili za po slabiji. Na jednom je
stalo modrih. Crveni u to bijahu obavješ
ćeni, da su modri otplovili prema
kim vodama, da su se razdijelili u
la. O ovome donašahu glasove razni k
ri, koji su u okolo pljenili. Zadnji četvrtak
vigjeli su modri crvene na debelom moru ali
Maya ne htjede se s pretežnijim meprijate-
ljem potući nego otplovi dalje. Naganjanje
je trajalo do subote, crveni su se držali nu-
tarnje crte prema sjeveru u nadi, da će nad-
ploviti modre. Ali ipak u zadnji čas modri
prevariše crvene. U nedjelju u jutro modri
su bili u Caelovom tjesnacu, gdje nije bilo
ni jedne lagje crvenih, te mogahu raditi što
htješe, što su takogjer dobro i izrabili. Ad-
miral May dao je zapovjed signalima, da
ako se približi kakva torpedača crvenih, da
s kopna je bombardiraju. Crveni su morali
izvjesiti zastavu za primirje. Ovakove po-
morske vježbe Englezi se ne sjećaju odavna.

Hrvatska u magjarskoj štampi. Kako
doznajemo, naumila je otmena magjarska
smotra «Szabom ujsag», da priredi jedan
poseban broj, koji bi u cijelosti bio posve-
ćen hrvatskim prilikama. Prekjučer su stigli
urednici ovog lista, gg. Fekete i Ordođdy u
Zagreb, da sakupljaju materijal za ovaj broj.

ni će se obratiti na naše novinare, knji-
ževnike i političare sa molbom, da podupru
njihov podhvat suradjivanjem. Njihovoj molbi
već su se odazvala neka gospoda, tako da
će po svoj prilici magjarskoj javnosti biti
pružena prilika, da upoznade hrvatske pri-
like i naše kulturne težnje po prikazivanju
hrvatskih autora. Ovaj posebni Hrvatskoj
posvećeni broj magjarske smotre izaći će

mnogim ilustracijama.

Osmi kongres slavenskih novinara ob-
državat će se ove godine 8. i 9. rujna u
Moravskoj, i to kraj historičkoga starosla-
venskoga Velehrada, u gradu Ug, Hradište.

Odbor «Središnjeg saveza slavenskih no-
vinara» na svojoj sjednici, obdržavanoj 3.
lipnja u Prerovu, kojoj su prisustvovali čla-
novi odbora: predsjednik M. Chylinski, G.
Smolski, Dr. Vergun, K. Jonas, F. Miškov-
sky, Dr. K. Baxa, B: Knechtl i Fr. Sokol-
Tuma, ustanovljen je ovaj red:

Članovi kongresa sastat će se 7. rujna u
Brnu a kući Besede i odatle će se 8. rujna
odvesti u Ug. Hrađište. Članovi, koji ne
trebaju ići preko Brna, sastat će se 8. rujna
u jutro u Prerovu, te će onda zajedno doći
u Ug. Hradište, gdje će do podne biti ot-
voren kongres.

Poslije podne posjetit će se znamenitu
NURE uspomenu Velehrad. U rujna na-
stavit će se kongres i obdržavat će se glavna
skupština «Saveza», Poslije podne bit će
izlet u krasne kupelji Luhaćovičke, gdje će
biti kongres zaključen.

Prijave za kongres neka se šalju na pred-
sjednika odbora za priredjenje kongresa g.

. Jonašu, chefredaktoru «Venkova» u Pragu,
Jungmannova ulica.

1.0...
7.
= Domaći pregled.
\Politička rovarenja.

«Hrvatska Riječ» iz jedne naše vijesti,
kako se iz Beča nastoji nutom predobiti
neke listove u Dalmaciji izvodi, da su nama
koje smo po dužnosti odbili.
Ali «H. R.» bi željela, da iznesemo ko i

 

gleda kao njekakvo samohvalisanje. -- Mo-
žemo uvjeriti poštovanu družicu, da je stvar
istinita i da: se nijesmo vični hvalisati. Pred
nekoliko vremena jedan naš prijatelj saop-
ćio nam je, da su mu kazali, da je jedan
Hrvat u Beču spravan, da dade jednu svotu
za fond lista. Vlasnici su dakako bez ikakva
premijerom i ME odbili ponudu.

a to smo bili i zaboravili. Glasovi o na-
stojanja, da se kod naš obrazuje bečka
stranka, dali su nam povoda, da promisli-
mo, kako i taj do sad nepoznati mecena
hrvatske žurnalistike ima bit samo stupica.
S toga smo | napisali onu vijest, da upo-
zorimo našu javnost,

Dalmatinska plovidba.

U četvrtak se pisao ugovor novog
arobrodarsk šou is. koji se
e sklopio na 20. godina. Glavnica društva
znosi 82, mil, kruna. Od toga odpada na
vrijednost brodovlja 6:2, a za nabavu no-
vih lagja, te prometnu glavnicu daljnjih 1,
mil. kruna. Subvencija austrijske vlade u-
stanoviia se je na 25. mil. kruna. Promet
u sedmici opredjelio se ovako: dva brza
prenje na pruzi Trst-Kotor jedno Trst-

o ješno tovanje na
pruzi Trst-Kotor, oče svake io r no
potvotia Trst-Sp it, — Trst-Korčulu-Kotor,

ović Kotor, Trst-Brač - Metković

ović

 

 

i

u hrvatskom i magjarskom jeziku, urešen O

odakle nam je taj novac nugjao, da ne iz-

mnjom lagera naša i d-
roju .. gornjim E izašla
€ drugačija. Mi ovim  ispravlja-
mo i slažemo se s »Hrv. Krunom«.

Veleizdaja.

, Iz Metkovića primili smo dopisnicu sli-
pttie sadržaja: »Primite izraze moje ću-

ne harnosti za inserat u vašem br. 69 7/7
906 Veleizdaja. Do malo će biti dokazano
da vara istini i kakav gnjusni komplot
je htio NR imoju obitelj i mene. O-
dani Miho Marincovich. - | mi smo uvje-
reni, da je ovo samo zakulisna igra i ništa
drugo.

Ze

Priopćena. *)

Svim onim koji se u svojim napadajima
proti meni potpisaše, kao i onome o-
kosome, koji se ne potpisa.

U otvorenom pismu, štampanu kao pri-
log »N. Jedinstva« a upravljenu na g. M.
Perišića načelnika Omiša, izvolila sa gg. Rad-
man, Franceschi P.; F. Škrivanić, dotaknuti
se i moje osobe. Iza njih počeo je bez pot-
pisa, dugokosi svetac, koji i nema driigoga
zanata, da siplje pregršt laži, i ružičasti ra-
sadnik svoje oratorske, bohemijske duše.
Možda se na one prve izvide ne bi ni o-
svrćao, jer sa političkim analiabetama neću
da imam posla. Nu ponuka me na to o-
no sustavno napadanje u »Dalmati« velikog
dopisnika, još veće »Neue Freie Presse«. Po-
lazim i ja sa stanovišta, da u stvari općine
miške ne ulazi politika. Ma ako ne ulazi
politika ulazi gospodarsko pitanje ; izrablji-
vanje naroda, koje je za općine preče od
same politike. Jest gospodo, ja sam pisao
u »Novom Listu« ali sam pisao stvari isti-
nite, o izrabljivanju naroda sa strane vas.
Strašio se nijesam nikada nikoga, jer ne-
mam pogrčenu šiju kao vi po kojoj može
svačija ruka da piše najteže gravamina va-
še uprave kroz toliko godina, jer mi je o-
braz čist. Ali uopće ko ima pravo da go-
vori ? Zar jedan P. Franceschi, koji je živio
na račun općine i čija kuća misli, da je u
zajam uzela općinske jasle; da na njih ima

atrimonium ? Zar ima pravo govoriti jedan
autonomaš F. Radman, koji je svoje iđeje,
riječi, misli, jea kao stare, razbijene
gaće ? Zar jedan F. Škrivanić ispuhana bu-
raća u pogledu općinske administracije, koji
je u promjenivosti jednak Radmanu? Ne,
vi nemate pravo govoriti. Vi na čijoj duši,
kao i vaših kompanjona, leži osuda naroda,
krik i plač puka, za ono isisavanje, za ono
guljenje, za onaj ogromni dug, za onu in-
solvenciju neplaćanja nikoga. Vi nemate
pravo, govoriti za one potopljene karte, za
ona vjerolomstva, za ono spasenje od bra-
ve, za koje možete biti zahvalni g. Montiu.
Vas pozna Zemaljski Odbor, vas Poglavar-
stvo. Zaludu je, prošek nema više čudotvor-
ne moći! Vi politički bezgaćnici i analfabe-
te zaulariliste, duševno bolesna čovjeka, da
kako e na današnju upravu u smetlištu,
kakov je »Dalmata«. A on, jer ga vi bra-
nite, opojen nikotinom vergjinka služi nis-
kim gospodarima. Vi vičete proti nepisme-
nim presjednicima, vi koji ste za presjed-
nike držali kretine i ljude od tanjura baka-
lara, Sakrijte se samskiloti, jer nijeste vri-
jedni, da vas zemlja drži. Ljudi, koji se slu-
e spionstvom i barbarizmom, zaslužuju lin-
čovanje. A ti dugokosi sveče, nediplomo-
vani doktore, jezik za zu

Dubrovnik, 14/7. 1906.
S. Perišić.

G. Niku Kljunku p. Nika
Breečine

Kažu mi da postavlja te Kr. 1000 da će
Vaša stranka, t. j. M. Buća, pobjediti kod
nastajućih izbora.

Ako je istinita ta vaša hvala, te ako . dr-
žite riječi pozivljam Vas da odredite gdje
da položimo, ne 1000 već 10.000 Kr, da
će te leći

Očekujem Vas gje i koliko novca da po-
ložimo.

Orašac, 12 srpnja 1906.

T. Banić.

* Za ova priopćena Uredništvo ne odgovan.

Gradska kronika.

 

Lična vi :
M! Zavađlai poke. školski. nadzor, da
presjeda ispitima zrelosti koji danas po-