Br. 71. stupao učiteljske interese, govorio je apo-|dne, izmučene gruđe stupa nepokolebivo strofirajući narodno učiteljstvo, i to pravo limač tig Aertenino: izečeii za u je- mu je pristojalo, dočim se tim pravom po-| dino visnost domovine. Kao maj- kia nE i ka, diže visoko luč prosvjete, vije ponosno dičiti ne mogu i ne smiju novinari protivne svoj : 3 NT j stijeg, na kojem stoje zlatnim slovima stranke, ako neće sami sebi u lice pljuvati. napisane ove milozvučne, punoznačne rije- A zašto ne? Evo zašto! či: »Hrvatska Hrvatom«. Baš radi toga ona Neka nam kaže svekoliko bos-hercego-|biva napadnuta i oklev od zakletih vačko učiteljstvo, jesu li srpski listovi ikad |joi SNA re Magjara, g. i kra ma ikad imali riječi, da ju pritisnu kao me- evropskih zemalja, ne čudimo se nepraved- lem na rane svekolikog učiteljstva? Nikad goj želji, pohlepi vanjskih krvopija. Ali dok i nikad, a mi znamo i zašto. Srpski listovi domaći sinovi rade na štetu, propast i za- u svakom pravcu zastupaju samo srpske|tor njezin, ne možemo, a da se ne zgraža- interese. Srpski bi listovi imali tek onda ri- mae e Pe a a ječ za učiteljstvo, kad bi ovo bilo čisto srp- | rogi nezasitni špazi gadne klike, a zatim sko, ili ako bi se ono bez razlike vjere i časti, titoli, štovanje i obožavanje nekolici- narodnosti upreglo pod srpska kola, a dok ne moždano utrnutih ljudi. Ne, njma ne sto- to nije, oni samo iz prikrajka po onu bi-|ji dobro, brzo, naglo oslobogjenje naroda zantinsku podjaruju. |hrvatskoga, jer bi se tada raspršale tmine, Dž ia je dakl i : podigle oblačine, a pokazao jasan horizo- amonja je dakle govorio u naš prilog, nat i lovina u mutnu prestala. Sunce bi svo- pa kad im je to žao, i u tom nazrijevaju jim zlatnim tracima napisalo neizbrisivim neku «reklamu», ko im je smetao, da i oni slovima na vedrom, olovnom nebu sva nji- ne govore u naš prilog. Na ovo pitanje mo. | hova nasilja i bezakonja, sva njihova pre- guć je samo dvojaki odgovor i t. d. ili ni- Vijanja i pritajivanja — oni bi bili taskrin- . : : ikani, a zatim bi slijedila zaslužena kazna jesu znali što pametna reći (makar da su naroda. Eto, to su pravi uzroci, koje njihov — kako rekoše — filozofi) ili nijesu htjeli kriomčarski, potajni i nepošteni rad najvi- govoriti, jer bi u svom govoru morali apo- jernije odaje. Sa te strane neprestano nas strofirati cijelo narodno učiteljstvo, a to nji- |Snalaze razne neugodnosti, a stižu osjeilji- A : 4 vi i teški udarci, ali ne mi nesmijemo klo- s : : : : : : sa EPA «srpeki» preko usta preći nuti, mi moramo tjerati kraju, mi moramo svemu odoljeti. Oni se laćaju peaklenskih o- «Srpska riječ» i njezin vjerni kompilator snova, paklenskih zamisli samo, da sebi o- «Dubrovnik» naziva nas ostale «Štadlerov- čuvaju stalno, neizbježivo zemljište, na ko- cima». Gospodo ! Pamet u glavu! Zar sti E zi >. JOS ARANEA, SEVEN O: ; : Š ra | racije. i raktičn . muslimani «Štadlerovci», koji o 0 nama | važavati, Rai najodličnije, iebiki bili, pa i ono nekoliko pravoslavnih ? je osobe stranke umujući, panu li ove, pa- Ko poznaje bos-herc. učiteljstvo, taj će|la je i stranka. Njihov rad je pri tom tak- se uvjeriti, da ono nije — ma bili i kato- tičan, jer uzimlju Srbe, da oni počmu i za- lici — klerikalno, i baš nasuprot liberalno; apo dn E Jo. SRNA A 0 i kao takovo ono radi za narod i za svoje | oodi a ds i M aa Ny štita povjeruje, staleške interese. te kad i kad nasjedne tim mrskim spletka- Gospodi pako srpskim novinarima kaže- ma, ali bez dvojbe, nehotice. Paziti je da- mo; ako već nemaju tople riječi za nas sve, kle, da se ne vjeruje svakoj novini, a po ondak sei ke, i neka malar meu na-| 890 našemu sDubrovikc koji je izo ma ne stvaraju razdora. Na našim skupšti- | yrednika je da ne uvršćuje članke o oso- nama treba da smo učitelji, a vani što bu- | bama, koje dobro ne pozna ili se barem demo. \prije potanko ne informnje, jer se tim mno- : = ============= go i mnogo škodi našoj stvari. Sve se mo- Ruska crkva. | že RE it e ME Ri: Ni zavedene bilo na koji god način, nepraved- ze s koja je usko tae 54 no napadaju vlastite osobe, to više u. avnim_ rusčim organizmom preživljuje | račuje svaku mjeru, prelazi svaku granicu. dane svoje krize. U unutaršnjosti njezinoj pok budemo mi uz drugo na sve to pazi razvija se pogubni misticizam i predvlagjiva |; o onda se ne bojmo, nek neprijatelji gra- fanatizam. Ogorčenje, koje se je oćutilo ši in sa svih strana, mek kleveću stranku i po- zoi mrga grin pre Ru: ii obdr. |Jedince, nek nas napadaju, jer ne primaju- S 1 9) 30 KONJE 0 Te Ke knštagiaja e njihove e Onaj poličajski duh, koji je bio obuzeo |404 - glrPa" će ih u bezdami ponor, koji kler, prijetio 4 er će otugjit narod od oi. 10 OŠ " a aNd rk ine kve. Čulo se je govorenja i o rastavi/ : : s PRAVA CRVENA HRVATSKA |okupština započela prvoj sjednici započela je radikala. se u opće gju Pašića i Vuića. Čudno se je do što je ovaj zadnji bio odlikovan bez ženo. ga ikakovih. U poslu carinskoga rata »Štam- pa« veli, da zahtjev glede naručbe nije stavila austro-u vlada. n run Czikar, Nu misli se, da ovo nije isti- na. »Trgovinski glasnik« tvrdi, da je car Vilim kod svojega posjeta u Sch4nbrum proglasio Srbiju kao glavnu zaprieku au- stro-ugarske politike na Balkanu. Vidi se na što to smjera, U Franceskoj je napokon svršila affaire Dreyfusa, koji je radi vele- izdaje bio poslat na vražji otok. Vrhovno ga je sudište proglasilo nevinim, opet us- postavilo u oficirski Oe Pri raspravi je bila nazočna udova E. Zola, koji hy Drey- [usa u velike branio. Suradniku »Tempsa« rekao: je Dreyfus, da se zahvaljuje svim onim, koji su uz pravicu simpatizirali. Rusiji još uvijek traju nemiri, tako da mo- žemo ustvrditi, da nijesmo daleko od re- volucije. Iz Rige Bakua i drugih mjesta, do- laze neprestano vijesti o novim pobunama. Atentati su na dnevnom redu. General Ko- | zalov zaglavio je mjesto Trepova, jer su |slični. U Rusiji obićavaju po 50 detektiva svoj rad. Odmah pri opstrukcija novo izme- o ba.|jed je zaslužan svake vale. Posjetnici da- | nomice hrle sa u strana, ne samo iz Dalmacije nego još mnogi i izvan nje — i ne nije bilo nego šest nevoljnih kamenica za kupanje ma tijesna soba kao čekaonica u kojoj bi se svijet zgrnuo, a dočim sada imade ukupno 20 kamenica od čimenta, te dvije lijepe i prostrane čekaonice. Posjetioci ko; su se uzmnožili ove zadnje dvije godine, ne treba da čekaju po sata i cijeli sat kao prije, da im d red toga koliko se službe i čistoće tiče nema prigovora. Mnogi bolesnici upotrebljuju piti i sumpornu vodu, te se fale da im je ko- ristovalo, i isti liječnik zavoda mnogim pre- poručuje za razne bolesti, da tu ljekovitu vodu piju. | ugravo je g. Nagy zaslužan puno za njegovu djelatnost i zauzimanje za ovakovu humanitarnu svrhu, a opet je dika Spljetu i cijeloj pokrajini da ima ovaki zavod. Putovanje Presv. Palunka. U prošli če- tvrtak Presv. Biskup Palunko brzojavno bi od bečkog Nuncija pozvan u Beč, gdje je odmah pošao a prekosinoć se amo povra- tio. Svi su od mnjenja da to putovanje stoji u savezu sa njegovim imenovanjem makar- skim biskupom, a sad se provlači glas da maskirati kao Trepova, samo da ga se ne pozna. Pogovara se, da su cara sklonili, Ida ostavi današnji kabinet, a da raspusti | dunu. On bi se prema tome sklonu na re- akciju. Na željezničkoj stanici nmagjena je ona mlada žena, koja je pucala na Trepo- | va, mrtva. U Koreji svakim danom izbiva sve to više nezadovoljstvo prema Japanci- ma, a Rusi zadobivaju simpatije. | 'Nova vlada. | Pred nama je brzojav D.r J. Franka, pre-, |sjednika starčevićanske stranke, upravljen | ina ministra predsjednika Wekerla. U tome | i brzojavu moli D.r Frank ministra-presjednika | \neka javno i istinito iznese uzrok zašto još nije imenovana hrvatska vlada, budući da, \se u Zagrebu pripovjeda koješta o tobo- | | žnjem savezu starćevićeve stranke sa Kuenom | li osujećenja imenovanja. Mi ovaj junački \istup srdačno pozdravljamo. Sad nam stižu | \iz Zagreba kojekakve vijesti, da se i mi sami | ne možemo već s naći. Jedni pripovjedaju | \vlada je imenovana, Pejačević je svršio mi- | \siju u Pešti, biti će sazvan sabor a imeno-/ \vanje će izići službeno još ovaj tjedan. | Drugi kažu, kralj je odbio imenovanje. Ma- | \gjarske novine ne mogu da donese išta | konkretna, jer se ban nije dao intervivisati. islimo, ali ne možemo ustvrditi, da je "|zadnja vijest istinita, imenovanje naime, da je odbiveno. Ako je to tako tada to znači| | potpuni rezolucionaški bankrol. . | Vijesti iz naroda. | i Iz Pijavičina. | Postupanje seoskog glavara i njegova | moć. Naš novi glavar rekbi da ne pozna i crkva od države, kako ono u Franceskoj. Palo+ ie oštrih i proti tome, da bi car bio; sancijator svega, što se u crkvi dogagja.: D.r Gorčanov osobito se je istakao kao o-; pozicionalac onakove crkve, kakova je da- nas u Rusiji. | Naglasio je osobito, da crkva i! unutar-/ šnjosti mora biti autonomna i da ne mora '/ služiti policajnome duhu države. Reforma, rek bi, da su započela, vigjet ćemo, kako. ' će svršiti. | Političko stanje i uzroci. Sunce utonu, mrak se poče hvatati, a noć | svojom gustom, tamnom koprenom zaoku- pi hrvatsku nam domovinu. Silan grad uz neprestano sijevanje munja i strašnu ornja- vu gromova bijesni sve jače i jače pa bi reko, ustraje li, e će se nebo prolomiti i' za sve vijeke progutati život, otadžbinu. Zemlja se iz temelja trese, a odasvuda ču- je se neka neugodna, zlokobna huka. Grd- ni vihri zaurlaše, užestiše se, sve valjaju i, obaraju štogod im na put dogje. Posvuda. se opaža po koja sveta duša, te vrši uzvi- šenu misiju propovijedajući narodu spas u. tim strašnim časovima i pokazujući mu naj- kraći izlaz iz tog tužnog i nevoljnog sta- nja. S druge strane vidi se takogjer, gdje neki crni, djavolski dusi salijeću bijedni na- rod te ga odvraću, udaljuju s pravog puta, s prave staze spasa, sreće i slobode domo-'/ vine. Eto, to je doba današnjeg političkog : kaosa, prevrata, mješavine. Starčevićanska | stranka prava, kojoj na srcu leži dobrobit svog patnog naroda, blagostanje svoje tru- — A Milutinović? upita Bona. — Na te se riječi zapanjio ! Još mu reče Hoste, da će ukrcati kotorsku artiljeriju, da će Kotor i utvrde predati vladinoj komisiji, sastavljenoj od saveznijeh pokrajina Kotora i Crnegore, a zatim, da će otići, da opsi-| jeda Dubrovnik. — Da opsijeda Dubrovnik ? Da li samo dok potjera Frančeze, ili da ga osvoji za. sebe? upita Bona više instinktivno nego ra-| zložito, jer se zaista nije mogao nadati, da može ovaj Kotoranin znati, što kani Hoste,. — To ne znam, gospodo, odvrati Tripo.' Svaktko, ovo su vremena, kad valja sto. oči otvoriti i na sve veoma oprezno paziti. | Ali, ja sam gladan i umoran od puta, idem, . da se malo poštapim i da počinem. | Kad su opet Bona i Natali ostali sami, zapita Bona: — Jesi li čuo lijepijeh novosti ? — Cuo sam, a razumio nijesam ništa, jer ko zna, na što sve ovo smijera. Nu reci mi, molim te, jesi li se sastao u Triješću s in- gleškijem admiraljom ? — Zato sam tamo i otišao ! — Pa što ti je rekao ? — Ni vrag crn, ni majka mu bijela. Re- |kamate bez ikakva odbitka. — kao mi je, da on nema drugog maloga od NL Ada SAS AL NME Gt ra JEG A Najbolja | sajeriktadnija prilika SV8- ie razumije što je to biti glavarem. Glavar | kome za štednju i priplod: mora da zastupa cijeli odlomak, a ne sa-| e Mišiću nekoliko zaselaka kao u nas u Pijavičinu, i priplod i plaća na njega ka moralo bi i po zakonu biti dva podgla- Daje vje- Ljeh, više onom koji piše nego onom koji. mirim tinta tinaaa rem, kojim vas vode, možete i o hrid uda- ... . Politički pregled. jere -- Pijavljane. dili izmegju Njemaca i Talijana glede Ti- Izpiti. Dne 13 srpnja ov. g. bili su izpiti | vu o broju mandata za Slesku. Taj je po- izpit se je prikazalo osam učenika, koji su. mogu pregoriti sedmi slovenski mandat U ibrote — Dabinović Miho iz Dobrote — U Ugarskoj pri raspravi o proračunu za _ Popović Filip iz Dobrote — Šimović zivao nepravdu magjarske vlade proti ugar- rodu ! Iz Spljeta. že Polit, nije evropski pojam. Odgovorio HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA mo svoje prijatelje. Staviti potpis kao gla-| registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom var to je nešto, a osošito ondje gdje ima | prima novac na uložne knjižice za štednju |0e. glavara, Buk SEE vara za obavljanje i unapregjivanje seoskih | \posala. Glavaru ne pripisujemo toliko u gri-| resije uz povratak na stalni rok ili tekući samo potpiše. Dakle g. glavaru, jeste li nas/ račun. u kratko razumjeli? Budete li jedriti mo-' iti. Javljamo Vam bez komenata, a ustre-| ba li, lako će te poznati vaše do sada vi-' U Austriji još uvijek na dnevnom redu ' | izborna reforma. Pregovori, koji su se vo- Iz Kotora rolske još nijesu dovršeni. Odbor je radi FAA tu i ičkoj | toga prekinuo sjednicu i prešao na raspra- od predsjedanjem gosp; : E Ojelića Na sao i riješio. Cim svrše pregovori radi Ti- i i ki. za | rolske doći će na red Česka. Nijemci ne Mata iz Milne - Dabinovie Mik moe Štajerskoj, te radi toga hoće, da stvore no- ić iz Bii i vo Celje koje je jednom srušilo vladu. re 1030 ENE. M ie ministarstvo bogoštovlja i nastave govorio pjuro iz Mula. Naša iskrena čestitani | . i : s t . je zastup. Polit. U svome je govoru doka- dim pregnocike, #e bili o g va a sfupod skim narodnostima, osobito u pogleđu ško- la i crkovne autonomije. Državni jezik, ka- mu je grof Apponyi; zagovarao je centrali- dine časni g. umirovljeni major Nagy, tako zaciju sila u Ugarskoj državi. U Srbiji je lijepo, udobno uredio je svoje kupalište, da svoje vlade, nego samo, da podupire pot- svjetovao, da tamo pošaljemo ovlašteno če- | hvate Austrijanaca u Jadranskom moru, te ljade, koje će pregovarati s ministrima sa-| zato, da on ne može narediti svojijem pot- veznijeh država. Još mi je rekao, da su se. činjenijem zapovijednicima, da obnove našu tako vladale neke njemačke repuplike, pa' repupliku. da su eto sad uspostavljene. | — Aha! presiječe ga Natali. — Vjeruješ li ti to sve? upita Natali. — Ali je nadodao, da, ako se mi sami. I vjerujem i ne vjerujem! Na svrhu vratimo na naš stari ustav, ako razvijemo mi reče, da će on u toliko javiti svome naš stijeg, ako se naoružamo na ustanak ... ministru, neka obavijesti ingleški dvor, da — Tad? \su me naša vlastela k njemu poslala, da — Čekaj! I ako to bude samo proti Fran- zaištem pravo na uspostavu naše repuplike, čezima napereno, da... \i da se loga prava mi nijesmo nikad od- — +... da će oni to mirno gledati? = rekli. — Ne, nego da će vojska, koja je u du-| — Što bi nam dakle sad trebalo učiniti ? brovačkijem vodama, a pod njegovom za- < Valjalo bi, da Kaboga, kako namje- povijedi, ovaki naš pothvat pomagati. |stnik, sazove zbor vlastele, pa da tad sami — Hm, hm! promumlja Natali i zaklima_ uspostavimo naš ustav. O tomu ga treba glavom. . \ obavijestiti koliko prije. — 1 u tom smislu mi je predao jedno -— Hajde ga odmah nagji i reci mu, kako pismo za Lowen-a. se ima vladati! reče Natali, te se rukuje — A jesi li mu ga predao ? : ž rekao, pošto je ovo čisto pol će valjati, da se o tome bude bi mogao biti imenovan djakovačkim bis- kupom, dakle nasljednikom slavnog hrv. mecene. Bože daj, da se ta radosna vijest obistini, jer teško je naći boljeg zamjenika neumrlom Strossmayeru. i mestra, nek se megju om da se kupaju. Osim belova Izložba u Bukareštu. Prigodom 40. godišnjice vladanja rumunj- skoga kralja Karola upriličila se je u Bu- kareštu izložba, poput one u Milanu. Svi| produkti agrarne i kulturne Rumunjske na toj su izložbi zastupani. U prisustvu samo- ga kralja i kraljice, poznate u književnom svijetu, pod imenom Sylva Carmen, bila H izložba otvorena. Na ulazu, kuda su kralj! i kraljica ušli, da pregledaju otvorenu iz- | ložbu, stao je podignut veličanstveni slavo- luk, a kraljici je bila predate krasna kita živoga cvijeća. Izložba je osobito dobro po- | Zagrebačka umiversa. Na uredničkom stolu imamo odulji čla. ek o pitanju NO e uni- erse. o ga u u iznjeti Za danas pAečkjenA, jer ie zo nom, našim va a tu stvar, jer je škrajno vrijeme. ji |Uvažena ruska smotra. U Petrogradu izlazi uvažena ruska smo- tra »slovenski svijet« pod uredništvom k_. . U zadnjem svom broju ista dona- ša članak iz du e prošlosti, koje ga ćemo mi potpuna prenjeti, jer zaslužuje. Društvo Dalmatia. Za rujan će biti u Trstu sazvana anketa svih prestavnika trgovačkik i obrtničkih ko- mora u Dalmaciji, kao i prestavnika para- brodarstva, na kojoj će se ustanoviti vozne cijene za novo društvo. Učiteljska skupština u Sara. jevu. U današnjem našem broju donosimo od- govor na «Dubrovnikovo» izvješće o uči- teljskoj skupštini u Sarajevu. Mi smo u stvar dobro upućeni te možemo pravom ustvrditi, da se je na toj skupštini sa strane bratije nastavila metoda štrajika, što je bilo i očito. Učitelji Srbi došli su na skupštinu s bojom, razumije se srpskom, i htjeli su na taj način tjerati propagandsko svoje djelo. bro je, da su im svijesni učitelji Hrvati pokazali pravi put. Rebusi. O rebusim naprednog organetića, koje nu je otkrio «Dubrovnik» ljudi oko toga organetića šute. Možda ih je korektor ne- vješt novinarstvu, nasadio, pa mi zato treba mučati. Gradska kronika. Lična vijest. Povratio se je u naš grad, odgovorni urednik lista, u kojem ne zna sjećana, a i slike, koje smo vigjeli, odaju što se piše i zašio odgovara, mali dotur Ivo. veličanstvenost rumunjske izložbe. | Domaći pregled. Proslava viške bitke. Na 20. o. mj, slavi se na Visu proslava viške bitke. Taj dan bio je jučer. Ranim jutrom u luku je uljeglo 17. velikih brodova pod zapovjedništvom contra-admirala baruna Montecuccoli. Na grobištu se je očitala sve- čana mrtvačka misa za pale viške junake. Za vrijeme mise gruvali su topovi a voj-| nička je glazba svirala. Na grobištu bilo je izrečeno prigodno slovo. Što hoće Magjari! «Pesti Naplo» list, koji stoji veoma blizu koalicionoj vladi zagovarao je u jednom od svojih zadnjih brojeva ideju, da se Hrvatima ne dade ništa. Isti list govori: «budući da smo Hrvatima dali 7 miliona, zahtjevajimo zato magjarski jezik na željeznicama i po- štama.» Veoma lijepo do sada samo na _ željezni- cama a odsad i na poštama. Ova daražlji- vost i predbacivanja Magjara, uza sve pro- mjenjene prilike, nije se ni najmanje pro- mjenila. Hrvati u Istri. Da su Hrvati u Istri najjači faktor, to je svakome dobro poznato. Talijani potpoma- gani vladom jedino mogu da se održe “i većini. Dogodi se često puta, da koja na- ma poprtčeka novina ipak prizna tu či- njenicu. | tu neki dan demokratski organ ! \»L' Emancipazione« pripoznao je taj fakat! kao i to, da se preko Hrvata u Istri ne mo- že proći na dnevni red i dg s njima treba tražiti barem kooperaciju. Bolje ikad nego nikad. Za Dalmaciju: »Naše Jedinstvo« javlja da i »N, F. P.« bilježi velike pripreme za podignuće Dal-. macije. Ali pokazuje na mnoge poteškoće, osobito u pogledu željeznice. Ko vjerovao, da nevjerovao, mi ne vjerujemo. | Talijanska omladina. | Talijanska je omladina predvogjena od zastupnika Hortisa bila kod ministra o. I Sumporno kupalište. Od blizu dvije go- štovlja i nastave: zaprijetila mu velikim |nače čestita i mirna neredima, ako se ne SOU njihovoj želji i ne poda im se njihova universa. | ustav. | — Ne mogu! Nije sad zgodna poli da takovu odluku prihvatimo, jer na nju ne bi Avstrijanci nikako pristali. Bona se časkom zamisli, pak.će: — Tad ćemo učiniti nešto drugo. Naći ćemo kakvu izliku, da prisilimo Milutino- vića, nek prizna jedan upravni odbor, koji ćeš ti imenovati, a taj odbor neka se brine za sve. — Ni to! Zaluđu, Frano ! Ja ne ću ni na šta pristati, što ne bi bilo Milutinoviću po ćudi! Na te riječi Bona ništa ne odgovori, nego | — Lijepo je bila moja osnova promi- šljena, jerbo, kad bi Kaboga imenovao od- bor i predložio ga Milutinoviću, a on ga i i Ispiti. U Zagrebu položiše drugi državni ispit sa dobrim uspjehom gg, Hektor Da- |binović i Božo. Birimiša. G. August Mišetić | položio je u Zagrebu treći državni ispit a G. | Abram Tolentino prvi državni ispit u Gracu, oba s dobrim uspjehom G. Veneti prvi dr- žavni s dlikom. Čestitamo. Promocija. Danas će biti promovirani u Gracu na čast doktora prava gg. Ernest Katić i Vicko Svilokos. Iskrena čestitanja ! Banditi. Ne znamo kako da okrstimo lju- de oko »Crvene« nego gornjim imenom Družba, koja se je tamo skupila a na čelu joj fra Ingenuo, dragi profesur i drugi ho- što, po to, da je njoj dozvoljeno, da govori i radi što hoće, a drugome ne. Mi sle bijednici, jer su prijatelji sa ljudima na trgu sv. Šimuna i jer idu na večere nosi- teljima sistema, da mogu, da rade što ho- će. Misle jadnici, da smo zaboravili na nji- hovu prošlost, pa se za čas onako gjisnu od veselja, dok zasramljeni ne povuku se opet u svoje gnjusne političke rupe. | #ra Ingenuo. kršten na sve načine, bio se je razbolio odkakv mu ono mali iz Spljeta poručio, da drži jezik za zubima. Nadali smo se, da neće ni odzdravit, ali njega e- vo ti opet. Ma s čim? Ništa manje nego se izrugava našoj riječi »denuncijatori dje- ce«. Za Fra Ingenijev abit, koji je posve- ma gnjusan, drži se proiesur i oni uljudni s banke. Mi ćemo crnu ovu družbu poslu:- žiti sa njekoliko sitnica iz njihova politič- kog života. Fra Ingenuo uza sav svoj olim- ijski ton, kojim je jednom dominirao nad jednim kočijašem, tako je slabičak, i tako slabe pameti, da je zaboravio na crmogor- sku kapu, na srpsku zastavu na Gradcu i na ono vrijeme, kad je ponosno marčao pred srpskom muzikom. Sve nam se čini da pri svečanom činu krštena u crkvi do- minikanaca nije Fra Ingenuo dobio dostat- nu dozu soli. \ Zar misli profesur Medini, taj poznati mutikaša, da smo zaboravili njegovu žalo- snu prošlost? Velimo žalosnu, jer svakom dubrovčaninu i svakom pravom Hrvatu žao je da se taj čovjek koprca toliko. Kud i goreg Argusa do profesura Medini! Taj čovo (prof. Medini) nije se stidio denunci- rati ni svoga kolegu, prof. Mata Zglava. i- vjeka, koji nikome zla ne misli, Zar misli da smo _ zaboravili sve ono, što mu je g. Frano Radovani kroz glavnom stanu sadruženijeh vladara, te me (i tu ćemo odlučiti, da se preuzme naš stari | posle. A ovako od svega toga ništa ! — Bože me čuvaj prijatelja, a od nepri- jatelja ću se sam čuvati ! usdahne Natali. — A sad sam smeten kako kučak u cr- kvi! Ne znam kud ću, na koju li stranu ! — Znaš, koja je? Tentare licet. Pokušaj još nešto. Pogji opet u Kaboge i baš mu osorno naredi, da skupi svu vlastelu. Ne htjede li te mi tad poslušati, raditi ćemo sami i bez njega ! Bona ode opet u Kaboge i zatraži, da odmah zazove svu vlastelu, a pri tom mu predoči, kako to žele sva vlastela i svi in- gleški oficiri, koji se nalaze u glavnom stanu a Gružu. Ali sve zaludu ! Kaboga o tom ni da čuje!