Br. 71.

stupao učiteljske interese, govorio je apo-|dne, izmučene gruđe stupa nepokolebivo
strofirajući narodno učiteljstvo, i to pravo limač tig Aertenino: izečeii za u je-
mu je pristojalo, dočim se tim pravom po-| dino visnost domovine. Kao maj-
kia nE i ka, diže visoko luč prosvjete, vije ponosno
dičiti ne mogu i ne smiju novinari protivne svoj
: 3 NT j stijeg, na kojem stoje zlatnim slovima
stranke, ako neće sami sebi u lice pljuvati. napisane ove milozvučne, punoznačne rije-
A zašto ne? Evo zašto! či: »Hrvatska Hrvatom«. Baš radi toga ona
Neka nam kaže svekoliko bos-hercego-|biva napadnuta i oklev od zakletih
vačko učiteljstvo, jesu li srpski listovi ikad |joi SNA re Magjara, g. i kra
ma ikad imali riječi, da ju pritisnu kao me- evropskih zemalja, ne čudimo se nepraved-
lem na rane svekolikog učiteljstva? Nikad goj želji, pohlepi vanjskih krvopija. Ali dok
i nikad, a mi znamo i zašto. Srpski listovi domaći sinovi rade na štetu, propast i za-
u svakom pravcu zastupaju samo srpske|tor njezin, ne možemo, a da se ne zgraža-
interese. Srpski bi listovi imali tek onda ri- mae e Pe a a
ječ za učiteljstvo, kad bi ovo bilo čisto srp- | rogi nezasitni špazi gadne klike, a zatim
sko, ili ako bi se ono bez razlike vjere i časti, titoli, štovanje i obožavanje nekolici-
narodnosti upreglo pod srpska kola, a dok ne moždano utrnutih ljudi. Ne, njma ne sto-
to nije, oni samo iz prikrajka po onu bi-|ji dobro, brzo, naglo oslobogjenje naroda
zantinsku podjaruju. |hrvatskoga, jer bi se tada raspršale tmine,
Dž ia je dakl i : podigle oblačine, a pokazao jasan horizo-
amonja je dakle govorio u naš prilog, nat i lovina u mutnu prestala. Sunce bi svo-
pa kad im je to žao, i u tom nazrijevaju jim zlatnim tracima napisalo neizbrisivim
neku «reklamu», ko im je smetao, da i oni slovima na vedrom, olovnom nebu sva nji-
ne govore u naš prilog. Na ovo pitanje mo. | hova nasilja i bezakonja, sva njihova pre-
guć je samo dvojaki odgovor i t. d. ili ni- Vijanja i pritajivanja — oni bi bili taskrin-
. : : ikani, a zatim bi slijedila zaslužena kazna
jesu znali što pametna reći (makar da su naroda. Eto, to su pravi uzroci, koje njihov
— kako rekoše — filozofi) ili nijesu htjeli kriomčarski, potajni i nepošteni rad najvi-
govoriti, jer bi u svom govoru morali apo- jernije odaje. Sa te strane neprestano nas
strofirati cijelo narodno učiteljstvo, a to nji- |Snalaze razne neugodnosti, a stižu osjeilji-

A : 4 vi i teški udarci, ali ne mi nesmijemo klo-
s : : : : : :
sa EPA «srpeki» preko usta preći nuti, mi moramo tjerati kraju, mi moramo

svemu odoljeti. Oni se laćaju peaklenskih o-
«Srpska riječ» i njezin vjerni kompilator snova, paklenskih zamisli samo, da sebi o-
«Dubrovnik» naziva nas ostale «Štadlerov- čuvaju stalno, neizbježivo zemljište, na ko-
cima». Gospodo ! Pamet u glavu! Zar sti E zi >. JOS ARANEA, SEVEN O:
; : Š ra | racije. i raktičn .
muslimani «Štadlerovci», koji o 0 nama | važavati, Rai najodličnije, iebiki
bili, pa i ono nekoliko pravoslavnih ? je osobe stranke umujući, panu li ove, pa-
Ko poznaje bos-herc. učiteljstvo, taj će|la je i stranka. Njihov rad je pri tom tak-
se uvjeriti, da ono nije — ma bili i kato- tičan, jer uzimlju Srbe, da oni počmu i za-
lici — klerikalno, i baš nasuprot liberalno; apo dn E Jo. SRNA A 0
i kao takovo ono radi za narod i za svoje | oodi a ds i M aa Ny štita povjeruje,
staleške interese. te kad i kad nasjedne tim mrskim spletka-
Gospodi pako srpskim novinarima kaže- ma, ali bez dvojbe, nehotice. Paziti je da-
mo; ako već nemaju tople riječi za nas sve, kle, da se ne vjeruje svakoj novini, a po
ondak sei ke, i neka malar meu na-| 890 našemu sDubrovikc koji je izo
ma ne stvaraju razdora. Na našim skupšti- | yrednika je da ne uvršćuje članke o oso-
nama treba da smo učitelji, a vani što bu- | bama, koje dobro ne pozna ili se barem
demo. \prije potanko ne informnje, jer se tim mno-
: = ============= go i mnogo škodi našoj stvari. Sve se mo-
Ruska crkva. | že RE it e ME Ri:
Ni zavedene bilo na koji god način, nepraved-
ze s koja je usko tae 54 no napadaju vlastite osobe, to više u.
avnim_ rusčim organizmom  preživljuje | račuje svaku mjeru, prelazi svaku granicu.
dane svoje krize. U unutaršnjosti njezinoj pok budemo mi uz drugo na sve to pazi
razvija se pogubni misticizam i predvlagjiva |; o onda se ne bojmo, nek neprijatelji gra-
fanatizam. Ogorčenje, koje se je oćutilo ši in sa svih strana, mek kleveću stranku i po-
zoi mrga grin pre Ru: ii obdr. |Jedince, nek nas napadaju, jer ne primaju-
S 1 9) 30 KONJE 0 Te Ke knštagiaja e njihove e
Onaj poličajski duh, koji je bio obuzeo |404 - glrPa" će ih u bezdami ponor, koji
kler, prijetio 4 er će otugjit narod od oi. 10 OŠ " a aNd rk ine
kve. Čulo se je govorenja i o  rastavi/ : :

s

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

|okupština započela

prvoj sjednici započela je
radikala. se u opće
gju Pašića i Vuića. Čudno se je do
što je ovaj zadnji bio odlikovan bez ženo.
ga ikakovih. U poslu carinskoga rata »Štam-
pa« veli, da zahtjev glede naručbe
nije stavila austro-u vlada. n
run Czikar, Nu misli se, da ovo nije isti-
na. »Trgovinski glasnik« tvrdi, da je car
Vilim kod svojega posjeta u Sch4nbrum
proglasio Srbiju kao glavnu zaprieku au-
stro-ugarske politike na Balkanu. Vidi se
na što to smjera, U Franceskoj je napokon
svršila affaire Dreyfusa, koji je radi vele-
izdaje bio poslat na vražji otok. Vrhovno
ga je sudište proglasilo nevinim, opet us-
postavilo u oficirski Oe Pri raspravi je
bila nazočna udova E. Zola, koji hy Drey-
[usa u velike branio. Suradniku »Tempsa«
rekao: je Dreyfus, da se zahvaljuje svim
onim, koji su uz pravicu simpatizirali.
Rusiji još uvijek traju nemiri, tako da mo-
žemo ustvrditi, da nijesmo daleko od re-
volucije. Iz Rige Bakua i drugih mjesta, do-
laze neprestano vijesti o novim pobunama.
Atentati su na dnevnom redu. General Ko-
| zalov zaglavio je mjesto Trepova, jer su
|slični. U Rusiji obićavaju po 50 detektiva

svoj rad. Odmah pri

opstrukcija novo
izme-

 

 

o ba.|jed

je zaslužan svake vale. Posjetnici da- |
nomice hrle sa u strana, ne samo iz
Dalmacije nego još mnogi i izvan nje — i

ne nije bilo
nego šest nevoljnih kamenica za kupanje

ma tijesna soba kao čekaonica u kojoj
bi se svijet zgrnuo, a dočim sada imade
ukupno 20 kamenica od čimenta, te dvije
lijepe i prostrane čekaonice. Posjetioci ko;
su se uzmnožili ove zadnje dvije godine,
ne treba da čekaju po sata i cijeli sat kao
prije, da im d red
toga koliko se službe i čistoće tiče nema
prigovora. Mnogi bolesnici upotrebljuju piti
i sumpornu vodu, te se fale da im je ko-
ristovalo, i isti liječnik zavoda mnogim pre-
poručuje za razne bolesti, da tu ljekovitu
vodu piju. | ugravo je g. Nagy zaslužan
puno za njegovu djelatnost i zauzimanje za
ovakovu humanitarnu svrhu, a opet je dika
Spljetu i cijeloj pokrajini da ima ovaki zavod.

Putovanje Presv. Palunka. U prošli če-
tvrtak Presv. Biskup Palunko brzojavno bi
od bečkog Nuncija pozvan u Beč, gdje je
odmah pošao a prekosinoć se amo povra-
tio. Svi su od mnjenja da to putovanje stoji
u savezu sa njegovim imenovanjem makar-
skim biskupom, a sad se provlači glas da

 

maskirati kao Trepova, samo da ga se ne
pozna. Pogovara se, da su cara sklonili,
Ida ostavi današnji kabinet, a da raspusti
| dunu. On bi se prema tome sklonu na re-
akciju. Na željezničkoj stanici nmagjena je
ona mlada žena, koja je pucala na Trepo- |
va, mrtva. U Koreji svakim danom izbiva
sve to više nezadovoljstvo prema  Japanci-
ma, a Rusi zadobivaju simpatije. |
'Nova vlada.
| Pred nama je brzojav D.r J. Franka, pre-,
|sjednika starčevićanske stranke, upravljen |
ina ministra predsjednika Wekerla. U tome |
i brzojavu moli D.r Frank ministra-presjednika |
\neka javno i istinito iznese uzrok zašto još
nije imenovana hrvatska vlada, budući da,
\se u Zagrebu pripovjeda koješta o tobo- |
| žnjem savezu starćevićeve stranke sa Kuenom |
li osujećenja imenovanja. Mi ovaj junački
\istup srdačno pozdravljamo. Sad nam stižu |

\iz Zagreba kojekakve vijesti, da se i mi sami |
ne možemo već s naći. Jedni pripovjedaju |
\vlada je imenovana, Pejačević je svršio mi- |
\siju u Pešti, biti će sazvan sabor a imeno-/
\vanje će izići službeno još ovaj tjedan.
| Drugi kažu, kralj je odbio imenovanje. Ma- |
\gjarske novine ne mogu da donese išta
| konkretna, jer se ban nije dao intervivisati.

islimo, ali ne možemo ustvrditi, da je

"|zadnja vijest istinita, imenovanje naime, da

je odbiveno. Ako je to tako tada to znači|
| potpuni rezolucionaški bankrol. . |

Vijesti iz naroda. |

i
Iz Pijavičina. |
Postupanje seoskog glavara i njegova |

moć. Naš novi glavar rekbi da ne pozna i

crkva od države, kako ono u Franceskoj.
Palo+ ie oštrih i proti tome, da bi car bio;
sancijator svega, što se u crkvi dogagja.:
D.r Gorčanov osobito se je istakao kao o-;
pozicionalac onakove crkve, kakova je da-
nas u Rusiji. |

Naglasio je osobito, da crkva i! unutar-/
šnjosti mora biti autonomna i da ne mora '/
služiti policajnome duhu države. Reforma,

rek bi, da su započela, vigjet ćemo, kako. '

će svršiti. |

Političko stanje i uzroci.

Sunce utonu, mrak se poče hvatati, a noć |
svojom gustom, tamnom koprenom zaoku-
pi hrvatsku nam domovinu. Silan grad uz
neprestano sijevanje munja i strašnu ornja-
vu gromova bijesni sve jače i jače pa bi
reko, ustraje li, e će se nebo prolomiti i'
za sve vijeke progutati život, otadžbinu.
Zemlja se iz temelja trese, a odasvuda ču-
je se neka neugodna, zlokobna huka. Grd-
ni vihri zaurlaše, užestiše se, sve valjaju i,
obaraju štogod im na put dogje. Posvuda.
se opaža po koja sveta duša, te vrši uzvi-
šenu misiju propovijedajući narodu spas u.
tim strašnim časovima i pokazujući mu naj-
kraći izlaz iz tog tužnog i nevoljnog sta-
nja. S druge strane vidi se takogjer, gdje
neki crni, djavolski dusi salijeću bijedni na-
rod te ga odvraću, udaljuju s pravog puta,
s prave staze spasa, sreće i slobode domo-'/
vine. Eto, to je doba današnjeg političkog :
kaosa, prevrata, mješavine. Starčevićanska |
stranka prava, kojoj na srcu leži dobrobit
svog patnog naroda, blagostanje svoje tru-

— A Milutinović? upita Bona.

— Na te se riječi zapanjio ! Još mu reče
Hoste, da će ukrcati kotorsku artiljeriju, da
će Kotor i utvrde predati vladinoj komisiji,
sastavljenoj od saveznijeh pokrajina Kotora
i Crnegore, a zatim, da će otići, da opsi-|
jeda Dubrovnik.

— Da opsijeda Dubrovnik ? Da li samo
dok potjera Frančeze, ili da ga osvoji za.
sebe? upita Bona više instinktivno nego ra-|
zložito, jer se zaista nije mogao nadati, da
može ovaj Kotoranin znati, što kani Hoste,.

— To ne znam, gospodo, odvrati Tripo.'
Svaktko, ovo su vremena, kad valja sto.
oči otvoriti i na sve veoma oprezno paziti. |
Ali, ja sam gladan i umoran od puta, idem, .
da se malo poštapim i da počinem. |

Kad su opet Bona i Natali ostali sami,
zapita Bona:

— Jesi li čuo lijepijeh novosti ?

— Cuo sam, a razumio nijesam ništa, jer
ko zna, na što sve ovo smijera. Nu reci mi,
molim te, jesi li se sastao u Triješću s in-
gleškijem admiraljom ?

— Zato sam tamo i otišao !

— Pa što ti je rekao ?

— Ni vrag crn, ni majka mu bijela. Re-

 

|kamate bez ikakva odbitka. —

kao mi je, da on nema drugog maloga od

NL Ada SAS AL NME Gt ra JEG A
Najbolja | sajeriktadnija prilika SV8- ie razumije što je to biti glavarem. Glavar |
kome za štednju i priplod: mora da zastupa cijeli odlomak, a ne sa-|

e Mišiću nekoliko zaselaka kao u nas u Pijavičinu,
i priplod i plaća na njega ka moralo bi i po zakonu biti dva podgla-
Daje vje- Ljeh, više onom koji piše nego onom koji.
mirim tinta tinaaa rem, kojim vas vode, možete i o hrid uda-
... .
Politički pregled.
jere -- Pijavljane.
dili izmegju Njemaca i Talijana glede Ti- Izpiti. Dne 13 srpnja ov. g. bili su izpiti |
vu o broju mandata za Slesku. Taj je po- izpit se je prikazalo osam učenika, koji su.
mogu pregoriti sedmi slovenski mandat U ibrote — Dabinović Miho iz Dobrote —
U Ugarskoj pri raspravi o proračunu za _ Popović Filip iz Dobrote — Šimović
zivao nepravdu magjarske vlade proti ugar- rodu !

Iz Spljeta.

že Polit, nije evropski pojam. Odgovorio

HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA mo svoje prijatelje. Staviti potpis kao gla-|

registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom var to je nešto, a osošito ondje gdje ima |

prima novac na uložne knjižice za štednju |0e. glavara, Buk SEE

vara za obavljanje i unapregjivanje seoskih |

\posala. Glavaru ne pripisujemo toliko u gri-|

resije uz povratak na stalni rok ili tekući samo potpiše. Dakle g. glavaru, jeste li nas/

račun. u kratko razumjeli? Budete li jedriti mo-'

iti. Javljamo Vam bez komenata, a ustre-|

ba li, lako će te poznati vaše do sada vi-'

U Austriji još uvijek na dnevnom redu ' |

izborna reforma. Pregovori, koji su se vo- Iz Kotora

rolske još nijesu dovršeni. Odbor je radi FAA tu i ičkoj |

toga prekinuo sjednicu i prešao na raspra- od predsjedanjem gosp; : E Ojelića Na

sao i riješio. Cim svrše pregovori radi Ti- i i ki. za |

rolske doći će na red Česka. Nijemci ne Mata iz Milne - Dabinovie Mik moe

Štajerskoj, te radi toga hoće, da stvore no- ić iz Bii i

vo Celje koje je jednom srušilo vladu. re 1030 ENE. M ie

ministarstvo bogoštovlja i nastave govorio pjuro iz Mula. Naša iskrena čestitani |

. i : s t .

je zastup. Polit. U svome je govoru doka- dim pregnocike, #e bili o g va a sfupod
skim narodnostima, osobito u pogleđu ško-
la i crkovne autonomije. Državni jezik, ka-

mu je grof Apponyi; zagovarao je centrali- dine časni g. umirovljeni major Nagy, tako

zaciju sila u Ugarskoj državi. U Srbiji je lijepo, udobno uredio je svoje kupalište, da

svoje vlade, nego samo, da podupire pot- svjetovao, da tamo pošaljemo ovlašteno če- |
hvate Austrijanaca u Jadranskom moru, te ljade, koje će pregovarati s ministrima sa-|
zato, da on ne može narediti svojijem pot- veznijeh država. Još mi je rekao, da su se.
činjenijem zapovijednicima, da obnove našu tako vladale neke njemačke repuplike, pa'
repupliku. da su eto sad uspostavljene. |

— Aha! presiječe ga Natali. — Vjeruješ li ti to sve? upita Natali.

— Ali je nadodao, da, ako se mi sami. I vjerujem i ne vjerujem! Na svrhu
vratimo na naš stari ustav, ako razvijemo mi reče, da će on u toliko javiti svome
naš stijeg, ako se naoružamo na ustanak ... ministru, neka obavijesti ingleški dvor, da

— Tad? \su me naša vlastela k njemu poslala, da

— Čekaj! I ako to bude samo proti Fran- zaištem pravo na uspostavu naše repuplike,
čezima napereno, da... \i da se loga prava mi nijesmo nikad od-

— +... da će oni to mirno gledati? = rekli.

— Ne, nego da će vojska, koja je u du-| — Što bi nam dakle sad trebalo učiniti ?
brovačkijem vodama, a pod njegovom za- < Valjalo bi, da Kaboga, kako namje-
povijedi, ovaki naš pothvat pomagati. |stnik, sazove zbor vlastele, pa da tad sami

— Hm, hm! promumlja Natali i zaklima_ uspostavimo naš ustav. O tomu ga treba

glavom. . \ obavijestiti koliko prije.
— 1 u tom smislu mi je predao jedno -— Hajde ga odmah nagji i reci mu, kako
pismo za Lowen-a. se ima vladati! reče Natali, te se rukuje

— A jesi li mu ga predao ?

:
ž

rekao, pošto je ovo čisto pol
će valjati, da se o tome bude

 

bi mogao biti imenovan djakovačkim bis-
kupom, dakle nasljednikom slavnog hrv.
mecene. Bože daj, da se ta radosna vijest
obistini, jer teško je naći boljeg zamjenika
neumrlom Strossmayeru.

i mestra, nek se megju om

da se kupaju. Osim  belova

 

 

 

Izložba u Bukareštu.

Prigodom 40. godišnjice vladanja rumunj-
skoga kralja Karola upriličila se je u Bu-
kareštu izložba, poput one u Milanu. Svi|
produkti agrarne i kulturne Rumunjske na
toj su izložbi zastupani. U prisustvu samo-
ga kralja i kraljice, poznate u književnom
svijetu, pod imenom Sylva Carmen, bila H
izložba otvorena. Na ulazu, kuda su kralj!
i kraljica ušli, da pregledaju otvorenu iz- |
ložbu, stao je podignut veličanstveni slavo-
luk, a kraljici je bila predate krasna kita
živoga cvijeća. Izložba je osobito dobro po- |

 

 

Zagrebačka umiversa.

Na uredničkom stolu imamo odulji čla.
ek o pitanju NO e uni-
erse. o ga u u iznjeti
Za danas pAečkjenA, jer ie zo

nom, našim

va a tu stvar, jer je škrajno vrijeme.

ji |Uvažena ruska smotra.

U Petrogradu izlazi uvažena ruska smo-
tra »slovenski svijet« pod uredništvom k_.
. U zadnjem svom broju ista dona-
ša članak iz du e prošlosti, koje ga
ćemo mi potpuna prenjeti, jer zaslužuje.

Društvo Dalmatia.

Za rujan će biti u Trstu sazvana anketa
svih prestavnika trgovačkik i obrtničkih ko-
mora u Dalmaciji, kao i prestavnika para-
brodarstva, na kojoj će se ustanoviti vozne
cijene za novo društvo.

Učiteljska skupština u Sara.
jevu.

U današnjem našem broju donosimo od-
govor na «Dubrovnikovo» izvješće o uči-
teljskoj skupštini u Sarajevu. Mi smo u
stvar dobro upućeni te možemo pravom
ustvrditi, da se je na toj skupštini sa strane
bratije nastavila metoda štrajika, što je bilo
i očito. Učitelji Srbi došli su na skupštinu
s bojom, razumije se srpskom, i htjeli su
na taj način tjerati propagandsko svoje djelo.

bro je, da su im svijesni učitelji Hrvati
pokazali pravi put.

Rebusi.

O rebusim naprednog organetića, koje
nu je otkrio «Dubrovnik» ljudi oko toga
organetića šute. Možda ih je korektor ne-
vješt novinarstvu, nasadio, pa mi zato treba
mučati.

Gradska kronika.

Lična vijest. Povratio se je u naš grad,
odgovorni urednik lista, u kojem ne zna

sjećana, a i slike, koje smo vigjeli, odaju što se piše i zašio odgovara, mali dotur Ivo.

veličanstvenost rumunjske izložbe. |

Domaći pregled.
Proslava viške bitke.

Na 20. o. mj, slavi se na Visu proslava
viške bitke. Taj dan bio je jučer. Ranim
jutrom u luku je uljeglo 17. velikih brodova
pod zapovjedništvom contra-admirala baruna
Montecuccoli. Na grobištu se je očitala sve-
čana mrtvačka misa za pale viške junake.
Za vrijeme mise gruvali su topovi a voj-|
nička je glazba svirala. Na grobištu bilo je
izrečeno prigodno slovo.

Što hoće Magjari!

«Pesti Naplo» list, koji stoji veoma blizu
koalicionoj vladi zagovarao je u jednom od
svojih zadnjih brojeva ideju, da se Hrvatima
ne dade ništa. Isti list govori: «budući da
smo Hrvatima dali 7 miliona, zahtjevajimo
zato magjarski jezik na željeznicama i po-
štama.»

Veoma lijepo do sada samo na _ željezni-
cama a odsad i na poštama. Ova daražlji-
vost i predbacivanja Magjara, uza sve pro-
mjenjene prilike, nije se ni najmanje pro-
mjenila.

 

 

 

Hrvati u Istri.

Da su Hrvati u Istri najjači faktor, to je
svakome dobro poznato. Talijani potpoma-
gani vladom jedino mogu da se održe “i
većini. Dogodi se često puta, da koja na-
ma poprtčeka novina ipak prizna tu či-
njenicu. | tu neki dan demokratski organ !

 

\»L' Emancipazione« pripoznao je taj fakat!

kao i to, da se preko Hrvata u Istri ne mo-
že proći na dnevni red i dg s njima treba
tražiti barem kooperaciju. Bolje ikad nego
nikad.

Za Dalmaciju:

»Naše Jedinstvo« javlja da i »N, F. P.«
bilježi velike pripreme za podignuće Dal-.
macije. Ali pokazuje na mnoge poteškoće,
osobito u pogledu željeznice. Ko vjerovao,
da nevjerovao, mi ne vjerujemo. |

Talijanska omladina. |

Talijanska je omladina predvogjena od
zastupnika Hortisa bila kod ministra o.

I

Sumporno kupalište. Od blizu dvije go- štovlja i nastave: zaprijetila mu velikim |nače čestita i mirna

neredima, ako se ne SOU njihovoj želji
i ne poda im se njihova universa. |

ustav. |

— Ne mogu! Nije sad zgodna poli
da takovu odluku prihvatimo, jer na nju
ne bi Avstrijanci nikako pristali.

Bona se časkom zamisli, pak.će:

— Tad ćemo učiniti nešto drugo. Naći
ćemo kakvu izliku, da prisilimo Milutino-
vića, nek prizna jedan upravni odbor, koji
ćeš ti imenovati, a taj odbor neka se brine
za sve.

— Ni to! Zaluđu, Frano ! Ja ne ću ni
na šta pristati, što ne bi bilo Milutinoviću
po ćudi!

Na te riječi Bona ništa ne odgovori, nego |

— Lijepo je bila moja osnova promi-
šljena, jerbo, kad bi Kaboga imenovao od-
bor i predložio ga Milutinoviću, a on ga

i
i

Ispiti. U Zagrebu položiše drugi državni
ispit sa dobrim uspjehom gg, Hektor Da-

|binović i Božo. Birimiša. G. August Mišetić
| položio je u Zagrebu treći državni ispit a G.
| Abram Tolentino prvi državni ispit u Gracu,

oba s dobrim uspjehom G. Veneti prvi dr-
žavni s dlikom. Čestitamo.

Promocija. Danas će biti promovirani u
Gracu na čast doktora prava gg. Ernest
Katić i Vicko Svilokos. Iskrena čestitanja !

Banditi. Ne znamo kako da okrstimo lju-
de oko »Crvene« nego gornjim imenom
Družba, koja se je tamo skupila a na čelu
joj fra Ingenuo, dragi profesur i drugi ho-

što, po to, da je njoj dozvoljeno, da
govori i radi što hoće, a drugome ne. Mi
sle bijednici, jer su prijatelji sa ljudima na
trgu sv. Šimuna i jer idu na večere nosi-
teljima sistema, da mogu, da rade što ho-
će. Misle jadnici, da smo zaboravili na nji-
hovu prošlost, pa se za čas onako gjisnu
od veselja, dok zasramljeni ne povuku se
opet u svoje gnjusne političke rupe. | #ra
Ingenuo. kršten na sve načine, bio se je
razbolio odkakv mu ono mali iz Spljeta
poručio, da drži jezik za zubima. Nadali
smo se, da neće ni odzdravit, ali njega e-
vo ti opet. Ma s čim? Ništa manje nego
se izrugava našoj riječi »denuncijatori dje-
ce«. Za Fra Ingenijev abit, koji je posve-
ma gnjusan, drži se proiesur i oni uljudni
s banke. Mi ćemo crnu ovu družbu poslu:-
žiti sa njekoliko sitnica iz njihova politič-
kog života. Fra Ingenuo uza sav svoj olim-
ijski ton, kojim je jednom dominirao nad
jednim kočijašem, tako je slabičak, i tako
slabe pameti, da je zaboravio na crmogor-
sku kapu, na srpsku zastavu na Gradcu i
na ono vrijeme, kad je ponosno marčao
pred srpskom muzikom. Sve nam se čini
da pri svečanom činu krštena u crkvi do-
minikanaca nije Fra Ingenuo dobio dostat-
nu dozu soli. \

Zar misli profesur Medini, taj poznati
mutikaša, da smo zaboravili njegovu žalo-
snu prošlost? Velimo žalosnu, jer svakom
dubrovčaninu i svakom pravom Hrvatu žao
je da se taj čovjek koprca toliko. Kud
i goreg Argusa do profesura Medini! Taj
čovo (prof. Medini) nije se stidio denunci-
rati ni svoga kolegu, prof. Mata Zglava. i-
vjeka, koji nikome
zla ne misli, Zar misli da smo _ zaboravili
sve ono, što mu je g. Frano Radovani kroz

glavnom stanu sadruženijeh vladara, te me (i tu ćemo odlučiti, da se preuzme naš stari | posle. A ovako od svega toga ništa !

— Bože me čuvaj prijatelja, a od nepri-
jatelja ću se sam čuvati ! usdahne Natali.

— A sad sam smeten kako kučak u cr-
kvi! Ne znam kud ću, na koju li stranu !

— Znaš, koja je? Tentare licet. Pokušaj
još nešto. Pogji opet u Kaboge i baš mu
osorno naredi, da skupi svu vlastelu. Ne
htjede li te mi tad poslušati, raditi ćemo
sami i bez njega !

Bona ode opet u Kaboge i zatraži, da
odmah zazove svu vlastelu, a pri tom mu
predoči, kako to žele sva vlastela i svi in-
gleški oficiri, koji se nalaze u glavnom
stanu a Gružu.

Ali sve zaludu ! Kaboga o tom ni da čuje!