75.

ui

: Br.
—

 

:

 

Cijena je listu sa đonašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po

| četvrt godine  surazmjemo; za inozemstvo

ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište.

Bugarska i Grčka.

Još nije posvema stišao se rumunjsko-
grčki konflikt a već vijesti donose tu-
žne glasove o sporu i žestokom boju
izmegju Bugara i Grka. Tlo ovoj borbi
nije veće Makedonija nego Bugarska,
gdje se očajnom borbom bojkotiraju
svi Grci. Dugogodišnji mir izmegju
ova dva naroda na jednom se je pre-
kinuo i izgleda za budućnost poguban
koli za jedne toli za druge. Ovaj bu-
garsko-grčki sukob ima svoj zametak
u borbi grčkoga patriarhata sa bugar-
skim eksarhatom. Dok ovo govorimo,
moramo promisliti na Carigrad, gdje
su se skupile sve poglavice crkve i
odakle se po Balkanu tjera najžešća
propaganda. Dogodi se kadikada, da
maknu iz kojeg vilajeta kojeg poglavicu
crkovnog, ali to uvijek biva po onoj
staroj : «promoveatur ut amoveatur».

Poslije poraza, koje je bugarska re-
volucionarna propaganda pretrpjela u
Makedoniji povratila se je ona u sre-
dinu zemlje, izazivajući sve to veće ne-
mire i htijući na taj način i bugarsku
vladu povući oficijelno u spor. Borba
eksarhata sa ortadoksnom crkvom, koja
se je najprije razmahala bila u Make-
doniji, poprimila je svoj eho i u Bu-
garskoj. Razumljivo je da stambulovska
vlada u Bugarskoj simpatizira sa ovim
masakrom, koji se ima nekoliko godi-
na tamo amo opetuje po Balkanu. Ista
ta vlada povući. će i oduševiti kneza

godišnje K 8 Ko

.

 

nja moći će još naći zapreka ali pro-

ka je počela, na Europi je red.

 

Teške brige Hrvatske.

|žaju Hrvatske, u kojemu se nalazi, da će
za nju doći i teži dani. Ponajprije se o
tomu članku kaže, da će se hrvatski sa-
bor sastati početkom oktobra, te da će prije
svega morati riješiti prijepome mandate,
pošto o rezultatu verifikacije njihove visi
sudbina adrese na kraljevski reskript. Sabor
će nadalje imati uspostaviti neka prava na-
roda, kao: neovisnost sudaca, porotu, slo-
bodu tiska i prava glasa. Zatim se pisac
članka žestoko obara na ministra za Hrvat-
sku Gezu pi. Josipovića, koji da s Khuenom
i sa svojim ocem Imrom spletkari proti re-
zolucionašima, uprkos toga što su oni po-
zvani na vladu. Ako ovoga čovjeka doskora
ne zamijene drugim, to će koalicija još
duže čekati na sankciju oktobarskih zaklju-
čaka saborskih, no što je čekala na imeno-
vanje novih triju odjelnih predstojnika.
Hrvatsko-srpska koalicija traži hrvatski
državni jezik u svim zajedničkim uredima
na teritoriju kraljevina Hrvatske i Slavonije,
samostalnost financija i sjedinjenje Dalma-
cije s Hrvatskom. Sudeći po izjavi zajedni-

božnjeg prijatelja Hrvata, da on naime ne

 

GLASNIK STRANKE

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — PO

čkog ministra trgovine Franja Košuta, to- ,

Ferdinanda proti mirnim grčkim trgov-| misli u Zagrebu ustanoviti prometnu upravu
cima, s kojiii su Bugari kroz godine| državnih željeznica s hrvatshim uredovnim
živjeli u dobrim odnošajima. Nemože-| jezikom, kako to nagodba zahtijeva, ne će
mo, ea oprostimo ni propagandi, koja|ni sadanja madžarska vlada doći u susret

se tjera sa grčke strane; osobito grčke
crkve i patriarha a koioj je ciljem:
«panhelenstvo», kao što nećemo
nikada moći zaboraviti onim Grcima,
koji pod firmom makedonskih «hero-
ja» tjeraju politiku ubijanja. A što Tur-
ska? Sultan se zadovoljava haremom
i misli, da je bolje, da se oni čupaju,
kratkovidan je, da uvidi pogibelj. Rekbi
da je i ovo doprinos balkanskom pi-
tanju, koje još uvijek čeka na svoje
riješenje i ako je od nužde čim skorije.
Od nužde je za sve balkanske države,
za industriju i trgovinu evropejsku pa
možda i za grofa_Goluchowskog,
koji ne vidi Stambulovaca u
Bugarskoj.

Pobjeda civilizacije.
«Alea iacta est» mogli bi reći s Ce-
zarom gledajući na zadnju odluku en-
gleskoga parlamenta. Liberalna stranka,
oja je pobjedila engleski konservati-
zam i u koju je Europa postavljala na-
de, riješila je u engleskom parlamentu
veliko pitanje razoružanja, smanjivši za
sada, znatno doprinos za vojsku i broj
vojske. | ma ovaj način utopija razo-
ružanja i sveopćeg mira, stupila je na
te kao o takvoj nema
akav će biti dobitak od

 

na staro; jer je generalni zakon intan-
»gibilan i irevokabilan, potvrgjen histo-
rijom od 40 vijekova borbe, da ono
što civilizacija postigne, da ona_od onog
ne ostupa. E će aplaudirati ovo-
me prvome koraku a parlamenti će se
povesti za Engleskim, jer je barbarizam
krasti svake godine 8 mi-
novca i 4 mil oružanika,
ih produkciji i radu. Danas
rat nemoguć, jer

i

em

, trzaj
od mlazna, koji

e Program kraljevskog putovanja.

hrvatskim željama u pogledu hrvatskog dr-
žavnog jezika, a da i ne spominjemo finan-
cijalnu samostalnost, budući da od silnoga
novca, što ga Ugarska prima iz Hrvatske i
Slavonije vraća ovim kraljevinama tek ne-
koliko postotaka, dok se sve ostalo potroši
u Ugarskoj. Čim dakle Hrvati počmu tra-
žiti financijalnu samostalnost i zahtijevati,
da se u pogledu namještenja i jezika u
zajedničkim uredima vrši nagodba bit će
sprječen import Madžara u hrvatske službe
ine će u Ugarskoj trošiti silni hrvatski mi-
lijuni, pa će zbog toga nastati izmedju Hr-
vata i Madžara konilikt i to najkasnije u
proljeću sljedeće godine. Pogotovo ne će

U DUBROVNIKU 18. Augusta 1906.

Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

(U 10. sati pr. podne usidrit će se,

1866, pregledat spomenik i saslušat
\opć. vijeće. Po dineru kralj će poći
opet na jaht i tada će na širokom
imoru biti napadaj torpeda do noći. U |

će u svoje pristanište.

Kralj će pogledati napadaj eskadre
i manevar iskrcavanja. Oko 11. poći
će u Trebinje. Vlak će stati i u Usko-
plju i u Humu. U 1. sat popodne u
Trebinju je diner. U večer će biti ma
povratku. Na 14. otputovati će opet
željeznicom, da prisustvuje vježbama.
Na 15. poslje prisustvovanja pregleda
kopnenih četa pregledat će i brodovlje.
Poslije toga eskadra će odputovati u
Šibenik.

Na 16. otputovati će kralj u Šibenik
a odatle u Pulj i tada u Beč i to u
Schonbrunn.

 

Chlumetzki o Dalmaciji.

Iza mnogo vremena opet se je pojavio
na površini baron Chlumetzki i to člankom
u «Neue freie Presse» pod naslovom «Wie-
dereroberung Dalmatiens». Treba držati na
pameti da je barun Chlumetzki tajni savje-
inik Njeg. Veličanstva i da je uvijek pozvan
prvi kad se radi o kakvoj krizi u državi.
Za danas ne možemo da dademo potpuni
odgovor na članak toga burokrata, tiego
ćemo se ograničiti samo na kratki njegov
sadržaj.

Tendencija čitavog članka ide za tim, da
pokaže kako nije dostatno ekonomsko oslo-
bogjenje Dalmacije nego da je nužno, po-
trebno i političko osvojenje. Žali što Au-
strija mema u Dalmaciji svoga zalegja i
obara se na politiku, koja gravitira prema
Beogradu. Mora se, kaže on cjenjeniti ovo
stanje ako hoćemo da budemo velevlast.
Ovo je onaj isti Chlumetzki s kojim se šu-
rovala i koje mu se je zalagala dubro-
vačka klika i kojemu je bilo upravljeno
ono zloglasno pismo. Sad je zgoda da ih
opet nauči novu svoju politika; da dogje
u Dalmaciju naći će na okupu stare dru-
gove. Mi ćemo se osvrnut na ovu pojavu
dok onakovo pisanje prezirom odbijamo.

 

 

madžarska vlada pristati na zahtjeve Hrvata,
ako ne bude u to vrijeme zapremao ban-
sku stolicu odvažan narodni muž, naobra-
žen i bezobziran, i ne promijeni li se mi-,
nistar za Hrvatsku. Za to bolježljivi grof
Pejačević i kuenovac Josipović moraju što
prije otići sa svojih mjesta, te ih odstupiti
boljima, odvažnijima muževima.

Najveću važnost daju rezolucionaši hrvat-
skom državnom jeziku i financijalnoj sa-
mostalnosti; svakako veću, nego li sjedi-
njenju Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, |
bar za sada. Koalicija bi se odrekla prove-
denja riječke rezolucije, kad Madžari ne bi
prihvatili ova dva zahtjeva Hrvata. Dalma-
cija bi u tom slučaju bila proti sjedinjenju,
te bi se, govoreći sa strategičkog gledišta
morala proglasiti nekakvom Hrvatskom, o-
visnom od Austrije i Ugarske. A baš je
Dalmacija kao primorje najvažnija zemlja,
što se i odatle vidi, što je Austrija naumila
uložiti milijune u investicije ove «zemlje.

Po svemu sudeći prošli su međeni dani
bratimstva izmedju «posestrimih» kraljevina
Hrvatske i Ugarske. Ugarska je dosada o
Hrvatskoj govorila: čast, koja joj pripada,
dajem joj rado; pravo, koje si uzima, kra-
tim joj — završuje pisac spomenutoga član-
ka, a mi dodajemo : tako će biti i u buduće
sve dok se Hrvati ne oslobode tugjega tu-
torstva.

Iz Hrvatske.

Sve su se novine osvrnule na čla-
nak «Hrvatske». «A što sada »» i po-
bile tvrdnju, da bi bilo potreba raspustit
sabor. «Hrvatsko Pravo» je na oso-
biti način dokazalo «Hrvatskoj» kako
gospoda rezolucijonaši ne bi ni tim
korakom ništa riskirali, kako je to
«Hrvatska» dokazivala. Sabor ne treba
raspustit, jer njemu ne treba parlamen-
tarne većine. Za sve koristne predloge
većina će se uvijek naći. U saboru tre-
ba održati obećanje zadato narodu o
ustavnim slobodama, a raspustom sa-
bora toga ne bi bilo. Nu «Hrvatska»,
koja je u velike postala diplomatična
zagovara izvješenje magjarske
zastave, tobože iz kurtcazije. Ko-
liko ta kurtoazija vrijedi neka sude či-
tatelji. Ovih se dana slavi pedesetgo-
2 zaslužnog književnika Gjura
St. Deželića, koji je u kolu drugih hr-
vatskih velikana doprinašao marno ka-
menčić podizanju Kulturne hrvatske,
ostavši pri tome samo siromašni radnik.

orbi «Novi List» već smo siti: «Novi
List», kao da nije stvoren za drugo

 

nego za obsjenjivati i fino pisati.
ludu
može niko umanjiti.

PRAVA u DALMACIJI.

JELANI BROJ STOJI 10 PARA.

s

Godina ll.

PRAMA GRIENA MRNATSAA

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Ađministraciji lista — Za zahvale
i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi netran-

kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

dati. Definitivno riješenje ovoga pita-|nji eskadre, koja će ga čekati na moru.|nas neprestano a inače i nepristojno | balkanskih osnova, naime radikale u Srbiji

pisanje «Srpske Riječi» kao i onaj do-|odstrani i vojničko oružanje srpske države

pasti ne može zagušeno zlatom kapi-| «Miramar» u viškoj luci. Kralj će pis «Dubrovnika» iz Mostara. U tomu |zapriječi. Nešto se zbiva; što, to znađu ne-
talizma niti igrom diplomacije. Engles- prisustvovati misi za pale junake god.|se dopisu naime ništa ne manje tvrdi, ki; kako, to zna samo. neko.

nego kako su Srbi i Muslimani o-, Naša monarhija ima, kako se mnogima
gorčeni radi organizacije Hrvata čini, i ovaj put svoju poslovičnu sreću. Šta
u Herceg-Bosni (naš je kursiv op. više i ozlovoljeni hrvatski i srpski zastupnici
ur.); kako su nemirni. Po ovome iz- |iz Dalmacije, koji pred tri godine nijesu bili

Pod ovim naslovom donaša bečki «Par- 8. sati u večer doći će kralj u Gruž, | gleda, da faktično nemamo pravo na |pripušteni u audijenciju na dvoru u Beču,
\lameniar» br. 1032. članak o teškom polo- gdje će i prenoćiti. Na 10. sept. preći te zemlje. To nam barem poručuju | iznova traže pristup u Dubrovniku i to zbog

srpske novine. Nu reći ćemo im, da|toga, što su u Hrvatskoj i Slavoniji došli
je to teža i gravitacija naše politike od na vladu njihovi saveznici. Vrh svega vlada
koje ne ostupamo ni za dlaku. Inače (mir. Ali više nego sve drugo to djeluje na
mi ono- pisanje ne držimo ozbiljnim.| jugoslavenske živce to, što se ruska država
U Travniku se je svečano razvijo hr-|nije kadra za njih zauzeti, dokle bjesni ne-
vatski stijeg, hrvatskoga društva «Vla-|patriotska revolucija, kao posljedica Port-
šić», a u Docu «Hrvatski Dom». Mi smouthskoga mira i dok moraju puštati do-
se ovoj izvanrednoj slavi hrvatske mi- | gagjajima da teku svojim putem, ako im se
sli od srca veselimo, jer je put bolje ne će već unaprijed prilagoditi. Miirzstežki
budućnosti. Gosp. Džamonja urednik su zaključci logična posljedica svojedobne
«Osvita» putuje pojedinim mjestima misije Sumarokova. Vojne se čete dižu iz
Bosne radi hrvatske organizacije. Ple- galicijske silne tvrgjave Premisla i povlače
menito je i veliko je to djelo. Potreba na jug. Središte se istočne politike povlači
je, da se svi Hrvati u Bosni nagju u \iz daljega Istoka opet u bliži Istok; orijen-
čvrstoj falangi a da uzmognu odoljeti talne se osnove ostvaruju. Dok je rusko
navalama janjičara, i protivnika. U sto |carstvo u jednu ruku poseglo prema istoč
dobrih časa ! |noj Aziji, u drugu je napusiilo zapadnu A-
Iziju. Time je bila sudbina Balkana odluče-
na; u taj prolom nastupi Zapad, te se naša
monarhija smatrajući da ima prednost pred

Jedan ulomak
iti # | zapadnim državama zt raisk 0-
balkanske politike. ložaja kod i dalje MA ge

Odkako je poznato, da će Vladar prisu- Prusa kao boštinika, koji se u pozadini smi-
stvovati zajedničkim pomorskim i kopne- je, čijemu «Drangu» u osmanlijsko carstvo
nim vojnim vježbama na Jadranskom moru |ima da poravna puteve. Megju Južnim Sla-
i u Dalmaciji kod Dubrovnika, pronose se venima množe se za čudo redovi onih, koji
glasovi, koji daju povoda, da se o njima (bi htjeli vidjeti kao treće udo. stvoreno iz
\malo razmišlja. Govori se, da Vladar ima Hrvatske i Slavonije, Dalmacije, Bosne i
poć u Trebinje u Hercegovini, nu to da Hercegovine, Crne Gore i Srbije, Bugarske
nije ništa csobita, jer je on već jednom i Macedonije, da u savezu s Ugarskom ma-
bio u Bos. Brodu. Južni Slaveni drže, da |joriziraju zapadnu poiu naše monarhije, te
će se okoristiti nemoću ruskoga carstva. | da se težište nove velike države kreće iz-
Govori se, čas o već dozreloj adneksiji 0- megju Beča, Budimpešte i Beograda, kao
kupiranih zemalja Bosne i Hercegovine, čas | političko njihalo. Tomu se u Beču kaže tra“
o ustupu Hercegovine Crnoj Gori, a Bosne | dicija princa Eugena, u Budimpešti Podu-

 

O velikoj affairi, za koju trubi urbi et

mu trud, zasluge Dr. Franka ne

Srbiji uz istodobni ulaz obiju balkanskih
država sa Bugarskom, Starom Srbijom i
Macedonijom u konfederaciju Podunavskih
država po programu pruske politike u o-
smanlijskom carstvu. Da je tomu tako sudi
se po tomu, da je već gotova stvar, da će
Crna Gora dobivati subvenciju iz Beča, a
ne iz Petrograda, što se vidi odatle, što je
\ princ. craogorski pozvan k pomorskim i
kopnenim vojnim vježbama u Dalmaciji, da
se kraljevski srpski zet slaže s promjenom
| mišljenja svoga lasta u Crnoj Gori, dok će
\earinski rat morati uništiti neobuzdane radi-
| kale, fuzionirane kao i demokrate; da je
|Koburg u Bugarskoj bio prvi od balkanskih
|knezova, koji bi se htjeo riješiti vazalstva
| osmanlijskoga carstva, u kom je smislu u-
| plivisao i na oba svoja prijatelja u Beo-

 

gradu i Cetinju; da je uz takove okolnosti

bila pozvana lhrvatsko-srpska koalicija na
\vladu u Hrvatskoj i Slavoniji i napokon

|logična posljedica svega: milijuni za inve-/

\sticije u Dalmaciji, i t. d. Jugoslavenski je
Ihorizonat tako reći prepun ovakovih glasi-
ima. Nesretne posljedice neuspjeloga boia
\ ruskoga carstva za premoć gospodstva na
Velikom oceanu osjećaju južni Slaveni svu-
da i ne gledeći na to, da se oni i bez to
ga lako uzrujavaju. Stoji zbilja monarhija
na pragu historijskih dogogjaja, koji su u
svezi s pruskim osnovama u Orijentu i $
najnovijom providnošću sudbe, da Englezi
pružaju Prusima obe ruke? lii nije li bez
šarene pozadine sedamdnevno Vladarevo
putovanje u Polu, Vis, Dubrovnik, Trebinje,
Šibenik iza kako je knez Crne Gore, kao
tast Evrope izmjenio Danskoga kralja i kao
savjetnika doveo u Cetinje jednog pruskog
diplomatskog agenta, te bi kod svoga zeta
talijanskoga kralja posredovao, da se zado-
volji s Albanijom u slučaju, da povjest sta-
vi na Balkan svoju neumoljivu ruku? Na
pitanje o glasinama zaposjednuća Macedo-

 

Na ll, g i ć
kralj u Pull. gdje a Pa e
a mar».

usidren kroz noć.

Iz Herceg-Bosne.

ito iza brđa valja. Srbi na osobi

 

 

rai
(12. otputovatiće kralj put Visa u prat-

čin, dali su se u
uslimanima. Do

M tvrdnje

U posestrimi zemlji kao da se neš
ti na-

andu megju
SME dovodi

nije nije dan nikakav odgovor; nu da se
ključ tajinstvenoj kabinetskoj politici mora
tražiti u Srbiji dokazuje tvrdokornost na-
šega ministra izvanjih posala, koji, kako se
čini, sve upotrebljava, da jedinu zapreku

+) Op. Ur. Donslamo na razmišljenje i ako se sa
ne slažemo.

 

navska konfederacija, kod sjevernih Slavena
Velikomoravska restauracija. Glasine su os-
tavile veliku političku potištenost, te će do-
biti nove gradje iz medjutomnih dogagjaja,
koji će se odigrati. Nu tu je svakako i ve-
lika nauka za južne i sve ostale Slavene,
naime, da je svaki poraz i nesreća ruske
države ujedno poraz i nesreća sviju Slave-
|na, da je logično sudbina Slavena vezana
|na sudbinu rusku; da se narodno jedinstvo
čitavog Slavenstva uprkos sviju teorija na-
lazi u praksi. S druge strane nema Rusija
na čitavom svijetu prijatelja, do pojedinih
članova slavenskih narodnosti. Balkan kao
takav iščezava. Naša monarhija već stoji s
obim nogama dolje, te je južnim Slavenima
\u izgledu, da podijele poznatu sudbinu Če-
iba i Slovaka. (Iz Parlamentiira).

t

 

18. Kolovoza.

Danas se širom čitave naše države
\velikom pompom i slavljem slavi ro-
gjendan našega hrvatskoga kralja.
| Danas će vijerni marodi uzdignuti
svoje molbe višnjem Tvorcu za dobro-
bit i zdravlje našega kralja, koji je na
svakom koraku svoga žića pokazivao
osobitu samilost i dobro srce. Mi se
pridružujemo željama, koje danas do
piru do trona sjedog starca, te mu že-
limo još dugi život u skladu misli i
osjećaja u pravednom položaju njego-
vih naroda u Monarhiji. A napose pak
mi Hrvati iz Dalmacije, ovom prigo-
dom _ upravljamo našemu kralju, žive
naše želje za ostvarenje naših narodnih
ideala. Zapuštenost i zapostavljenje Dal-
macije ne smije da dočeka novi Nje-
gov rogjendan. Pravo zakonom sankci-
onirano, koje nijesmo sretni da uživa-
mo, neka ostvari On. Neka rad Nje-
gov bude usredotočen u jednoj ideji,
u jednoj misli za dobro povjerenih mu
naroda, na pravednoj podlozi državne
nakosti ostvariti će se

Bngovoni ed vladavice: u miru i
Rgotj SE, vigjeti sve svo-
je sred rta sretne.

Fr. Josip |.