75. ui : Br. — : Cijena je listu sa đonašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po | četvrt godine surazmjemo; za inozemstvo ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Bugarska i Grčka. Još nije posvema stišao se rumunjsko- grčki konflikt a već vijesti donose tu- žne glasove o sporu i žestokom boju izmegju Bugara i Grka. Tlo ovoj borbi nije veće Makedonija nego Bugarska, gdje se očajnom borbom bojkotiraju svi Grci. Dugogodišnji mir izmegju ova dva naroda na jednom se je pre- kinuo i izgleda za budućnost poguban koli za jedne toli za druge. Ovaj bu- garsko-grčki sukob ima svoj zametak u borbi grčkoga patriarhata sa bugar- skim eksarhatom. Dok ovo govorimo, moramo promisliti na Carigrad, gdje su se skupile sve poglavice crkve i odakle se po Balkanu tjera najžešća propaganda. Dogodi se kadikada, da maknu iz kojeg vilajeta kojeg poglavicu crkovnog, ali to uvijek biva po onoj staroj : «promoveatur ut amoveatur». Poslije poraza, koje je bugarska re- volucionarna propaganda pretrpjela u Makedoniji povratila se je ona u sre- dinu zemlje, izazivajući sve to veće ne- mire i htijući na taj način i bugarsku vladu povući oficijelno u spor. Borba eksarhata sa ortadoksnom crkvom, koja se je najprije razmahala bila u Make- doniji, poprimila je svoj eho i u Bu- garskoj. Razumljivo je da stambulovska vlada u Bugarskoj simpatizira sa ovim masakrom, koji se ima nekoliko godi- na tamo amo opetuje po Balkanu. Ista ta vlada povući. će i oduševiti kneza godišnje K 8 Ko . nja moći će još naći zapreka ali pro- ka je počela, na Europi je red. Teške brige Hrvatske. |žaju Hrvatske, u kojemu se nalazi, da će za nju doći i teži dani. Ponajprije se o tomu članku kaže, da će se hrvatski sa- bor sastati početkom oktobra, te da će prije svega morati riješiti prijepome mandate, pošto o rezultatu verifikacije njihove visi sudbina adrese na kraljevski reskript. Sabor će nadalje imati uspostaviti neka prava na- roda, kao: neovisnost sudaca, porotu, slo- bodu tiska i prava glasa. Zatim se pisac članka žestoko obara na ministra za Hrvat- sku Gezu pi. Josipovića, koji da s Khuenom i sa svojim ocem Imrom spletkari proti re- zolucionašima, uprkos toga što su oni po- zvani na vladu. Ako ovoga čovjeka doskora ne zamijene drugim, to će koalicija još duže čekati na sankciju oktobarskih zaklju- čaka saborskih, no što je čekala na imeno- vanje novih triju odjelnih predstojnika. Hrvatsko-srpska koalicija traži hrvatski državni jezik u svim zajedničkim uredima na teritoriju kraljevina Hrvatske i Slavonije, samostalnost financija i sjedinjenje Dalma- cije s Hrvatskom. Sudeći po izjavi zajedni- božnjeg prijatelja Hrvata, da on naime ne GLASNIK STRANKE IZLAZI SVAKE SUBOTE. — PO čkog ministra trgovine Franja Košuta, to- , Ferdinanda proti mirnim grčkim trgov-| misli u Zagrebu ustanoviti prometnu upravu cima, s kojiii su Bugari kroz godine| državnih željeznica s hrvatshim uredovnim živjeli u dobrim odnošajima. Nemože-| jezikom, kako to nagodba zahtijeva, ne će mo, ea oprostimo ni propagandi, koja|ni sadanja madžarska vlada doći u susret se tjera sa grčke strane; osobito grčke crkve i patriarha a koioj je ciljem: «panhelenstvo», kao što nećemo nikada moći zaboraviti onim Grcima, koji pod firmom makedonskih «hero- ja» tjeraju politiku ubijanja. A što Tur- ska? Sultan se zadovoljava haremom i misli, da je bolje, da se oni čupaju, kratkovidan je, da uvidi pogibelj. Rekbi da je i ovo doprinos balkanskom pi- tanju, koje još uvijek čeka na svoje riješenje i ako je od nužde čim skorije. Od nužde je za sve balkanske države, za industriju i trgovinu evropejsku pa možda i za grofa_Goluchowskog, koji ne vidi Stambulovaca u Bugarskoj. Pobjeda civilizacije. «Alea iacta est» mogli bi reći s Ce- zarom gledajući na zadnju odluku en- gleskoga parlamenta. Liberalna stranka, oja je pobjedila engleski konservati- zam i u koju je Europa postavljala na- de, riješila je u engleskom parlamentu veliko pitanje razoružanja, smanjivši za sada, znatno doprinos za vojsku i broj vojske. | ma ovaj način utopija razo- ružanja i sveopćeg mira, stupila je na te kao o takvoj nema akav će biti dobitak od na staro; jer je generalni zakon intan- »gibilan i irevokabilan, potvrgjen histo- rijom od 40 vijekova borbe, da ono što civilizacija postigne, da ona_od onog ne ostupa. E će aplaudirati ovo- me prvome koraku a parlamenti će se povesti za Engleskim, jer je barbarizam krasti svake godine 8 mi- novca i 4 mil oružanika, ih produkciji i radu. Danas rat nemoguć, jer i em , trzaj od mlazna, koji e Program kraljevskog putovanja. hrvatskim željama u pogledu hrvatskog dr- žavnog jezika, a da i ne spominjemo finan- cijalnu samostalnost, budući da od silnoga novca, što ga Ugarska prima iz Hrvatske i Slavonije vraća ovim kraljevinama tek ne- koliko postotaka, dok se sve ostalo potroši u Ugarskoj. Čim dakle Hrvati počmu tra- žiti financijalnu samostalnost i zahtijevati, da se u pogledu namještenja i jezika u zajedničkim uredima vrši nagodba bit će sprječen import Madžara u hrvatske službe ine će u Ugarskoj trošiti silni hrvatski mi- lijuni, pa će zbog toga nastati izmedju Hr- vata i Madžara konilikt i to najkasnije u proljeću sljedeće godine. Pogotovo ne će U DUBROVNIKU 18. Augusta 1906. Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. (U 10. sati pr. podne usidrit će se, 1866, pregledat spomenik i saslušat \opć. vijeće. Po dineru kralj će poći opet na jaht i tada će na širokom imoru biti napadaj torpeda do noći. U | će u svoje pristanište. Kralj će pogledati napadaj eskadre i manevar iskrcavanja. Oko 11. poći će u Trebinje. Vlak će stati i u Usko- plju i u Humu. U 1. sat popodne u Trebinju je diner. U večer će biti ma povratku. Na 14. otputovati će opet željeznicom, da prisustvuje vježbama. Na 15. poslje prisustvovanja pregleda kopnenih četa pregledat će i brodovlje. Poslije toga eskadra će odputovati u Šibenik. Na 16. otputovati će kralj u Šibenik a odatle u Pulj i tada u Beč i to u Schonbrunn. Chlumetzki o Dalmaciji. Iza mnogo vremena opet se je pojavio na površini baron Chlumetzki i to člankom u «Neue freie Presse» pod naslovom «Wie- dereroberung Dalmatiens». Treba držati na pameti da je barun Chlumetzki tajni savje- inik Njeg. Veličanstva i da je uvijek pozvan prvi kad se radi o kakvoj krizi u državi. Za danas ne možemo da dademo potpuni odgovor na članak toga burokrata, tiego ćemo se ograničiti samo na kratki njegov sadržaj. Tendencija čitavog članka ide za tim, da pokaže kako nije dostatno ekonomsko oslo- bogjenje Dalmacije nego da je nužno, po- trebno i političko osvojenje. Žali što Au- strija mema u Dalmaciji svoga zalegja i obara se na politiku, koja gravitira prema Beogradu. Mora se, kaže on cjenjeniti ovo stanje ako hoćemo da budemo velevlast. Ovo je onaj isti Chlumetzki s kojim se šu- rovala i koje mu se je zalagala dubro- vačka klika i kojemu je bilo upravljeno ono zloglasno pismo. Sad je zgoda da ih opet nauči novu svoju politika; da dogje u Dalmaciju naći će na okupu stare dru- gove. Mi ćemo se osvrnut na ovu pojavu dok onakovo pisanje prezirom odbijamo. madžarska vlada pristati na zahtjeve Hrvata, ako ne bude u to vrijeme zapremao ban- sku stolicu odvažan narodni muž, naobra- žen i bezobziran, i ne promijeni li se mi-, nistar za Hrvatsku. Za to bolježljivi grof Pejačević i kuenovac Josipović moraju što prije otići sa svojih mjesta, te ih odstupiti boljima, odvažnijima muževima. Najveću važnost daju rezolucionaši hrvat- skom državnom jeziku i financijalnoj sa- mostalnosti; svakako veću, nego li sjedi- njenju Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, | bar za sada. Koalicija bi se odrekla prove- denja riječke rezolucije, kad Madžari ne bi prihvatili ova dva zahtjeva Hrvata. Dalma- cija bi u tom slučaju bila proti sjedinjenju, te bi se, govoreći sa strategičkog gledišta morala proglasiti nekakvom Hrvatskom, o- visnom od Austrije i Ugarske. A baš je Dalmacija kao primorje najvažnija zemlja, što se i odatle vidi, što je Austrija naumila uložiti milijune u investicije ove «zemlje. Po svemu sudeći prošli su međeni dani bratimstva izmedju «posestrimih» kraljevina Hrvatske i Ugarske. Ugarska je dosada o Hrvatskoj govorila: čast, koja joj pripada, dajem joj rado; pravo, koje si uzima, kra- tim joj — završuje pisac spomenutoga član- ka, a mi dodajemo : tako će biti i u buduće sve dok se Hrvati ne oslobode tugjega tu- torstva. Iz Hrvatske. Sve su se novine osvrnule na čla- nak «Hrvatske». «A što sada »» i po- bile tvrdnju, da bi bilo potreba raspustit sabor. «Hrvatsko Pravo» je na oso- biti način dokazalo «Hrvatskoj» kako gospoda rezolucijonaši ne bi ni tim korakom ništa riskirali, kako je to «Hrvatska» dokazivala. Sabor ne treba raspustit, jer njemu ne treba parlamen- tarne većine. Za sve koristne predloge većina će se uvijek naći. U saboru tre- ba održati obećanje zadato narodu o ustavnim slobodama, a raspustom sa- bora toga ne bi bilo. Nu «Hrvatska», koja je u velike postala diplomatična zagovara izvješenje magjarske zastave, tobože iz kurtcazije. Ko- liko ta kurtoazija vrijedi neka sude či- tatelji. Ovih se dana slavi pedesetgo- 2 zaslužnog književnika Gjura St. Deželića, koji je u kolu drugih hr- vatskih velikana doprinašao marno ka- menčić podizanju Kulturne hrvatske, ostavši pri tome samo siromašni radnik. orbi «Novi List» već smo siti: «Novi List», kao da nije stvoren za drugo nego za obsjenjivati i fino pisati. ludu može niko umanjiti. PRAVA u DALMACIJI. JELANI BROJ STOJI 10 PARA. s Godina ll. PRAMA GRIENA MRNATSAA Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Ađministraciji lista — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi netran- kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. dati. Definitivno riješenje ovoga pita-|nji eskadre, koja će ga čekati na moru.|nas neprestano a inače i nepristojno | balkanskih osnova, naime radikale u Srbiji pisanje «Srpske Riječi» kao i onaj do-|odstrani i vojničko oružanje srpske države pasti ne može zagušeno zlatom kapi-| «Miramar» u viškoj luci. Kralj će pis «Dubrovnika» iz Mostara. U tomu |zapriječi. Nešto se zbiva; što, to znađu ne- talizma niti igrom diplomacije. Engles- prisustvovati misi za pale junake god.|se dopisu naime ništa ne manje tvrdi, ki; kako, to zna samo. neko. nego kako su Srbi i Muslimani o-, Naša monarhija ima, kako se mnogima gorčeni radi organizacije Hrvata čini, i ovaj put svoju poslovičnu sreću. Šta u Herceg-Bosni (naš je kursiv op. više i ozlovoljeni hrvatski i srpski zastupnici ur.); kako su nemirni. Po ovome iz- |iz Dalmacije, koji pred tri godine nijesu bili Pod ovim naslovom donaša bečki «Par- 8. sati u večer doći će kralj u Gruž, | gleda, da faktično nemamo pravo na |pripušteni u audijenciju na dvoru u Beču, \lameniar» br. 1032. članak o teškom polo- gdje će i prenoćiti. Na 10. sept. preći te zemlje. To nam barem poručuju | iznova traže pristup u Dubrovniku i to zbog srpske novine. Nu reći ćemo im, da|toga, što su u Hrvatskoj i Slavoniji došli je to teža i gravitacija naše politike od na vladu njihovi saveznici. Vrh svega vlada koje ne ostupamo ni za dlaku. Inače (mir. Ali više nego sve drugo to djeluje na mi ono- pisanje ne držimo ozbiljnim.| jugoslavenske živce to, što se ruska država U Travniku se je svečano razvijo hr-|nije kadra za njih zauzeti, dokle bjesni ne- vatski stijeg, hrvatskoga društva «Vla-|patriotska revolucija, kao posljedica Port- šić», a u Docu «Hrvatski Dom». Mi smouthskoga mira i dok moraju puštati do- se ovoj izvanrednoj slavi hrvatske mi- | gagjajima da teku svojim putem, ako im se sli od srca veselimo, jer je put bolje ne će već unaprijed prilagoditi. Miirzstežki budućnosti. Gosp. Džamonja urednik su zaključci logična posljedica svojedobne «Osvita» putuje pojedinim mjestima misije Sumarokova. Vojne se čete dižu iz Bosne radi hrvatske organizacije. Ple- galicijske silne tvrgjave Premisla i povlače menito je i veliko je to djelo. Potreba na jug. Središte se istočne politike povlači je, da se svi Hrvati u Bosni nagju u \iz daljega Istoka opet u bliži Istok; orijen- čvrstoj falangi a da uzmognu odoljeti talne se osnove ostvaruju. Dok je rusko navalama janjičara, i protivnika. U sto |carstvo u jednu ruku poseglo prema istoč dobrih časa ! |noj Aziji, u drugu je napusiilo zapadnu A- Iziju. Time je bila sudbina Balkana odluče- na; u taj prolom nastupi Zapad, te se naša monarhija smatrajući da ima prednost pred Jedan ulomak iti # | zapadnim državama zt raisk 0- balkanske politike. ložaja kod i dalje MA ge Odkako je poznato, da će Vladar prisu- Prusa kao boštinika, koji se u pozadini smi- stvovati zajedničkim pomorskim i kopne- je, čijemu «Drangu» u osmanlijsko carstvo nim vojnim vježbama na Jadranskom moru |ima da poravna puteve. Megju Južnim Sla- i u Dalmaciji kod Dubrovnika, pronose se venima množe se za čudo redovi onih, koji glasovi, koji daju povoda, da se o njima (bi htjeli vidjeti kao treće udo. stvoreno iz \malo razmišlja. Govori se, da Vladar ima Hrvatske i Slavonije, Dalmacije, Bosne i poć u Trebinje u Hercegovini, nu to da Hercegovine, Crne Gore i Srbije, Bugarske nije ništa csobita, jer je on već jednom i Macedonije, da u savezu s Ugarskom ma- bio u Bos. Brodu. Južni Slaveni drže, da |joriziraju zapadnu poiu naše monarhije, te će se okoristiti nemoću ruskoga carstva. | da se težište nove velike države kreće iz- Govori se, čas o već dozreloj adneksiji 0- megju Beča, Budimpešte i Beograda, kao kupiranih zemalja Bosne i Hercegovine, čas | političko njihalo. Tomu se u Beču kaže tra“ o ustupu Hercegovine Crnoj Gori, a Bosne | dicija princa Eugena, u Budimpešti Podu- O velikoj affairi, za koju trubi urbi et mu trud, zasluge Dr. Franka ne Srbiji uz istodobni ulaz obiju balkanskih država sa Bugarskom, Starom Srbijom i Macedonijom u konfederaciju Podunavskih država po programu pruske politike u o- smanlijskom carstvu. Da je tomu tako sudi se po tomu, da je već gotova stvar, da će Crna Gora dobivati subvenciju iz Beča, a ne iz Petrograda, što se vidi odatle, što je \ princ. craogorski pozvan k pomorskim i kopnenim vojnim vježbama u Dalmaciji, da se kraljevski srpski zet slaže s promjenom | mišljenja svoga lasta u Crnoj Gori, dok će \earinski rat morati uništiti neobuzdane radi- | kale, fuzionirane kao i demokrate; da je |Koburg u Bugarskoj bio prvi od balkanskih |knezova, koji bi se htjeo riješiti vazalstva | osmanlijskoga carstva, u kom je smislu u- | plivisao i na oba svoja prijatelja u Beo- gradu i Cetinju; da je uz takove okolnosti bila pozvana lhrvatsko-srpska koalicija na \vladu u Hrvatskoj i Slavoniji i napokon |logična posljedica svega: milijuni za inve-/ \sticije u Dalmaciji, i t. d. Jugoslavenski je Ihorizonat tako reći prepun ovakovih glasi- ima. Nesretne posljedice neuspjeloga boia \ ruskoga carstva za premoć gospodstva na Velikom oceanu osjećaju južni Slaveni svu- da i ne gledeći na to, da se oni i bez to ga lako uzrujavaju. Stoji zbilja monarhija na pragu historijskih dogogjaja, koji su u svezi s pruskim osnovama u Orijentu i $ najnovijom providnošću sudbe, da Englezi pružaju Prusima obe ruke? lii nije li bez šarene pozadine sedamdnevno Vladarevo putovanje u Polu, Vis, Dubrovnik, Trebinje, Šibenik iza kako je knez Crne Gore, kao tast Evrope izmjenio Danskoga kralja i kao savjetnika doveo u Cetinje jednog pruskog diplomatskog agenta, te bi kod svoga zeta talijanskoga kralja posredovao, da se zado- volji s Albanijom u slučaju, da povjest sta- vi na Balkan svoju neumoljivu ruku? Na pitanje o glasinama zaposjednuća Macedo- Na ll, g i ć kralj u Pull. gdje a Pa e a mar». usidren kroz noć. Iz Herceg-Bosne. ito iza brđa valja. Srbi na osobi rai (12. otputovatiće kralj put Visa u prat- čin, dali su se u uslimanima. Do M tvrdnje U posestrimi zemlji kao da se neš ti na- andu megju SME dovodi nije nije dan nikakav odgovor; nu da se ključ tajinstvenoj kabinetskoj politici mora tražiti u Srbiji dokazuje tvrdokornost na- šega ministra izvanjih posala, koji, kako se čini, sve upotrebljava, da jedinu zapreku +) Op. Ur. Donslamo na razmišljenje i ako se sa ne slažemo. navska konfederacija, kod sjevernih Slavena Velikomoravska restauracija. Glasine su os- tavile veliku političku potištenost, te će do- biti nove gradje iz medjutomnih dogagjaja, koji će se odigrati. Nu tu je svakako i ve- lika nauka za južne i sve ostale Slavene, naime, da je svaki poraz i nesreća ruske države ujedno poraz i nesreća sviju Slave- |na, da je logično sudbina Slavena vezana |na sudbinu rusku; da se narodno jedinstvo čitavog Slavenstva uprkos sviju teorija na- lazi u praksi. S druge strane nema Rusija na čitavom svijetu prijatelja, do pojedinih članova slavenskih narodnosti. Balkan kao takav iščezava. Naša monarhija već stoji s obim nogama dolje, te je južnim Slavenima \u izgledu, da podijele poznatu sudbinu Če- iba i Slovaka. (Iz Parlamentiira). t 18. Kolovoza. Danas se širom čitave naše države \velikom pompom i slavljem slavi ro- gjendan našega hrvatskoga kralja. | Danas će vijerni marodi uzdignuti svoje molbe višnjem Tvorcu za dobro- bit i zdravlje našega kralja, koji je na svakom koraku svoga žića pokazivao osobitu samilost i dobro srce. Mi se pridružujemo željama, koje danas do piru do trona sjedog starca, te mu že- limo još dugi život u skladu misli i osjećaja u pravednom položaju njego- vih naroda u Monarhiji. A napose pak mi Hrvati iz Dalmacije, ovom prigo- dom _ upravljamo našemu kralju, žive naše želje za ostvarenje naših narodnih ideala. Zapuštenost i zapostavljenje Dal- macije ne smije da dočeka novi Nje- gov rogjendan. Pravo zakonom sankci- onirano, koje nijesmo sretni da uživa- mo, neka ostvari On. Neka rad Nje- gov bude usredotočen u jednoj ideji, u jednoj misli za dobro povjerenih mu naroda, na pravednoj podlozi državne nakosti ostvariti će se Bngovoni ed vladavice: u miru i Rgotj SE, vigjeti sve svo- je sred rta sretne. Fr. Josip |.