PRAVA CRVENA HRVATSKA Br, 76 a drugi tobože iz Lopuda. Počet ćemo sa dopi- Domaći pregled. som iz Slanoga. Prije svega prikazuje se Slanja- | gliacehi“. dopisu kao ljude, koji se razumiju u Jedan ispravak. politiku, dok sik sav svijet znade da su U zadnjem našem broju nepomnjom pot- krala nam se je jedna znatna pogreška. Go- voreći naime o notarskom sastanku rekli smo, da notari ovim sastankom hoće da ne budu sudski komesari, dočim mora stati, da oni to uprav hoće i na taj način, da se iz- jednače s drugim u državi. Talijanski stupovi u Istri. Ovih se je dana obdržavao ispit po tali- janskim školama u Istri. Na jednoj od ta- kovih šest mlađih Hrvata, kojima imena svršavaju svima na «ić» položiše najbolje ispit. I ovi ljudi u nedalekoj budućnosti bi- ti će stupovi talijanaštva u Istri. Žalosno ! Klofač u Bosni. Ovih će dana doći u Bosnu zastupnik češ- ki na carevinskom vijeću i vogja nacional- nih čeških socialista Klofač, da se na svoje oči uvjeri o odnošajima u Bosni i da tako uzmogne govoriti u delegacijama i parla- mentu. Grad Miramar, Koji se nalazi u blizini Trsta ostati će za nekoliko vremena zatvoren posjetiocima. Historička istraživanja. «Narodnom Listu» javljaju iz Rima: Od dulje vremena boravio je ovdje Dr. D. Hor- vat, profesor u Zagrebu, te je istraživao u tajnom arhivu Vatikana dokumente, koji se odnose na glagoljsku liturgiju u dalmatin- skim crkvama na početku XVI vijeka. Ovu će radnju objelodaniti Akačemija. Pošto se je prof. Horvat morao povratiti u Zagreb, povjerio je dalje istraživanje g. Josipu Gen- tilizzi i O. Daniglu Zecu. Novi coadiutor. «Obzor» javlja iz pouzdana izvora, da će kanonik prvostolne crkve u Zagrebu Dr. Gustav Baron postati doskora generalnim vikarom i drugim pomoćnim posvećenim biskupom. Poplava u Mostaru. Dne 18.0. mj. bila je u Mostaru, uslijed silne kiše, velika poplava, koja je nanijela mnogo štete. Za jedinstvo Bosne. Don Ivo Prodan, kao i svi pročelnici klu- bova u Dalmaciji i Banovini, dobio je br- zojav sa skupštine u Docu, u kojem je za- moljen, da se zauzme za Bosnu. Mi smo uvjereni, da će on to i učiniti. Adresa u hrvatskom saboru. Ipak rek bi da su «Srbi» i Hrvati udru- ženi našli 52 glasa od 101, koji će potpi- sati adresu, u kojoj će se tražiti i reinkor- poracija Dalmacije. Što se tiče modusa pro- vedbe istaći će stanovište iznešeno u de- klaraciji na ugarskom saboru. Pokušaji latinizacije. Čitamo u «Omnibusu» kako je jedan ex fratar imenom Almerigo počeo istjeravati slavenski jezik iz crkava po Istri a uvoditi latinski. Dobro mu dobacuje isti list «ko- jim pravom» ? Pišu nam: iz Šibenika. Vi ste u br. 75 javili, da se načelnik šibenski g. Stojić odrekao. Rvo, u ko- liko sam ja razumio, kako Na 5 tek. mj. zbilja se Stojić bio odrekao na- čelništva s razloga, što se ostali članovi upra- viteljstva nijesu s njime slagali glede uvjeti za sporazumak s Društvom Rimskim, koje je u Cr- nici blizu Šibenika silom vode iz Krke otvorilo veliku tvornicu, i što je Upraviteljstvo protiv» njegovoj želji ureklo općinsku sjednicu na 9 tek. mjes, za riješenje toga pitanja. Nego je Stojić, baš kako je ugodno bilo njegovim u ovom pita- nju protivnicima, koji bi se bili našli u velikoj «heprilici, diva dana kasnije vlastitim pismom o- pozvao odreku; pa po odluci vijeća ponovno po- zvan na sjednicu, njoj je prisustvovao i pred- sjedao; i tu većinom glasova vijeće odluči, da se sjednica po želji načelnikovoj odgodi za pet- naestak dana, neka svi vijećnici uzmognu koliko bolje predmet spora poznati i proučiti. Kako se danas, 21/8, čuje po gradu, razmi- rica izmegju načelnika, prisjednika i Vijeća ima- la bi na zadovoljstvo svijeh biti svršena; jer je sporazumak s Rimskim Društvom postignut u obće sve kako je želio načelnik, na korist op- ćine; i to tako, da će rečeno Društvo plaćati općini za obrt 20 hiljada kruna na godinu, su- više da će, ne znam pod kojim naslovom, ali vjerojatno za to, što je tvornica na zemljištu u okrugu općine, položiti kod Banke 120 hiljada kruna, kao jamčevinu općini; koja uzimlje 30 društvenih dionica, prvotnom cijenom od tristo- tine lira ili kruna, dok im je sada cijena okolo a kruna. Stvar će se vigjeti konačno razbistrena u sjed- nici, koja će se uredi, kažu, za nedjelju 26 tek. Nepristranik, Iz Luke na Šipanu. Odgror klikinaj ,C. H.4 i srp. pDubrov.“. Izlot našeg društva ,Star- čević“ kao du je pomutio pamet izrodima oko stvar stoji. nUrv. Hrv.“ i papiruatoga | klikinog organetića »Dubrovnika“, Pobjesnili su, pa se od ljutine pje- no kao hijena u kavezu. To nam je puno drugu, pa im javljamo na njihovu veliku žalost da će # opet i to u najkraćem roku priredit ponovno sličan izlet i svodit narod na pravu sta- zu hrvatstva, a izrodsku kliku uvjek raskrinka- vat, Na tom ćemo potu čvrsto i nepokolebivo Iztrodi su svoje bjesnilo pokazali u listu ,,Dub- Frovniku“ i to kroz dva dopisa: jedan iz Slano» Slanjaui baš u politici skroz i skroz ograničeni, pravi politički analfabeti koji svoje vodje ne i- mađu nego slijepo potvrgjuju sve ono što im klikini služnici a kmetovi ,,Vjeresijske Banke“ Milić i Jelić narede. Da Slanjani razumiju rtje- čiu rezoluciju o tome nema ni govora, jer ne znadu rezolueijom ni da je nazovu, nego to ja- dno i bankrotirano ime iskrivljuju svaki na svoj nači da je strahota. A sad pregjimo ma laži, bestidne laži slanjskog dopisnika. On kaže, da se je u jutro na prolasku ,,Starčevićevu“ za Lo- pud premda je bilo 6 u jutro skupilo mladeži da demonstrira proti Šipanjanima. A to je baš grozna laž. Prije svega valja znati da bi se sva slanjska mladež mogla pribrojiti na prstima je- dne ruke, a zatim ćemo kazati to, da je ono ju- tro kad je Starčević“ prošao kroz Sleno bio na obali samo jedan mladić koji je u ostalom izgle- dao kao kakav postolarski šegrt: gole glave, bez kaputa a izbočenih usnica pravi hotentotski dose- ljenik. S njim je bio neki Ivo Jelić i vlah Jovo Pendoe. Ova su dakle trojica predstavljala slanj- sku mladost. Eh, sretna li Slanoga kad ima o- vakovu mladež. Dok je parobrod bio privezan uz obalu izletnici su klicali dičnom D-ru Franku, Don Ivi Prodanu i stranci prava, a ove su tri delije mramorkome šatili, a tek kad se je paro- brod odriješio od kraja i počeo micati, tad su se usudili nekako strašljivo kliknuti: dolje po- povi, a onaj je ,,šegrt“ bacio na tendu fri lemu- na, na što su ih izletnici zamukli i svojom od- | važnošću taku prenerazili, da su ovi kreteni gle- |dali m odlazeći parobrod kao tele u nova vrata. | Kukavice, zašto nijesu što viknuli dok smo bili | privezani uz kraj? Ne oni su se u svome ,,osvi- ješćenom“ Slanomu bojali. Oni znađu junački na- valjivat samo na trabakulu Gjura Stjepčevića i o- voga siromašnog čovjeka isklati nožem. Jest, lako im je bilo spavajućeg Stjepčevića klati, ali mje lako navaliti na 24 izletnika člana društva ,Star- čević“. Slanjski je dopisnik napisao kolosalnu glupost kad ironički kaže da smo junaci što se nijesmo po po podne vratili. Eh, pamet je lijepo blago, al toga hlaga u glavi slanjskog dopisnika a ma ni zere nema. Društvo Starčević“, je bilo pozvano od općine lopudske da prisustvnje sve- čanosti Velike Gospe korporativno u što većem broju sa svojim barjakom. Najveća se svečanost u ovakovim prigodama razvije tek po podne od 6-9 sati, a da se je Starčević“ vratio po podne na 4 sata, niti bi bio mogao koncertirati, nit u oblodu ići. A [Lopugjanima bi bilo žao da smo ih tako rano ostavili. To je bio razlog zašto se nijesmo odmah vratili, a ne što bi se mi bili Slanjana bojali, jer su oni uvijeh od Šipanjant straha imali. U ostalom da smo znali, da će nas Slanjani po podne čekati, bili bismo ostavili i Lopud i svečanost i vratili se s parobrodom da vidimo, što bi nam to bili napadači na trabakulu Gjura Stjepčevića i njihovi sinovi učinili. Nego to nije ni bilo potreba, jer se je jedan naš član u istina po podne i vratio, pa došavši parobrod vljački vikati protiv njemu, čemu se je on smi- jao. Pa kad su na to počeli na nj patate bacati, on je iste skupio i s parobroda njih odbacivao i prvim hitcem pogodio — načelnika Tmja Milića u glunačku“ glavu tako — da mu je i šešir s glave očistio, Kto, slanjski junaci, jedan vam je dao haka, a što bi istom bilo da smo sva 24-rica na parobrodu bili? Da, da, lako je na trabakulu tijura Stjepčevića navaljivar, što ne gospodo Je- lići, to ćete vi dobro znati. Evo, ovako je bilo, a ne kako u svom plitkom bjesnilu bunea siro- mašni duhom dopisnik iz Slanoga, koga molimo da nas pozabavi sa još više sličnih dopisa, da se možemo bar slatko nasmijati. . Sad da se osvrnemo na dopis iz Lopuda, koji je potpisan od jednog ,izletnika sa Šipana“, Ovo se dvoje odmah ne slaže. Kako može dopis biti iz Lopnda a pisan od izletnika sa Šipana, kad su izletnici koji su u jutro s parobrodom išli na Lopud bili samo članovi društva ,,Starčević“, S parobrodom nije išo nitko od ove četverice naših protivnika, što ih ima na Šipanu, a nije nitko od njih ni kasnije došao. Dok je glupa laž da je tko od izletnika napisao onaj dopis. Dopisnik je još smješniji kad kaže, da nam, kad smo iz Luke odlazili, nije mogao nitko protuslovit jer da je bilo pet sati u jutro. Na to ćemo mu od- govorit da toga jednoga nema tko bi se usudio protuslovit volji cijeloga Šipana, jer je Stirčevi- ćenstvo izraz misli svih Sipanjana. Pitamo mi jadnog dopisnika, zašto se on nije usudio protu- slovit nam, kad je beš on u jutro bio na obali i grčio se od jada gledajući kako mi ponosno stupamo, Ne, on jekao žaba iz prikrajka gledao i strašljivo se obaziro na sve strane. Društvo Starčević“ čini češće korporativno obhode pre- ko mjesta, pa neka dopisnik skupi onu trojicu i usudi se protuslovit. 'To mu je bar lako. Naj- smješniji je dopisnik kad on hoće nešto da kaže u ime svih sumješćana! Mi ćemo mu prišapnut, što u ostalom i sam veoma dobro znade, da je kod svojih sumješćana najomraženija i najprezi- ranija osoba baš on — dopisnik ,Dubrovnika“, u kao čovjek pun zla i zlobe izbjegavan je od svakoga. Na slavosrpske glazbare nijesu u Lopudu ,navalili“ sami Šipanjani kako dopisnik bestidno laže, nego i svi Lopugjani, a laže kad kaže da su glazbari mirno igrali, jer ovi u op- će uslijed zabrane općine nijesu niti smjeli javno igrati, A napokon sva ta navala“ na glazbare sastojala je u klicanju stranci prava, D-ru Pran- ku i Prodanu, te u poklicima proti dubrovačkoj kliki. Ovoliko za danas. Bog i Hrvati! Pet izletnika. Iz pokrajine, *) Ovih dana neka soko e. k. Ravnateljstvo Pošta | brzojava u Za- dru, da izvoli pročitati svoj spis 93/6 1904 Br. 31827 i tu će naći, kako ova junakinja na je- * stqovornost g. dopisnika. pri bakljadi u večer korporativno preko Lopuda k u Slano ostao je na batkariću sa društvenim zna- | kom preko prsi. Kad su ga junaci Slanjani op-; |koljeni sa 100-200 vlaha ugledali, počeli su di-| ziku oblo kaže strankama: ,0rušta razza di vi- Znatiželjni smo vigjeti, hoće li Visoko e. k. Ravnateljstvo postupati dičnim primjerom naših čeličnih zastupnika prigodom afere Handel? .., — Putnik. Iz slanoga. (slanjska kliku u pomami). Zad- nja klikina ,Crvena“ i njezin joj razmuž »Da- brovnik“ priskočiše uput svojima da pomognu, te im pružiše na obranu svoje stupce naši se namah prihvatiše te slamke, da barem tim po- kažu svome gospoderu, dubrovačkoj klici, da joj se još iznevjerile nijesu. Ali mislim, da je ono dapače potvrdilo moje pisanje, te će se i sama uvjeriti, da u Slanome ne vlada onaj duh, koji noegda vladao. Dali će se oni tamo smilovati, te dopustiti, da naše“ još nadalje griju zrake »lirv. vjeresijske banke“, to će vrijeme pokazati. Dubrovačka klika znala je podići ,hram“, u kome će sakupljati bijedni narod, pod krinkom, da će mu u njemu biti uslišane sve milosti. Zna- la ga je okrstiti imenom »hrvalska“. Kad tamo što uvigjamo ? Taj zavod traži ne samo mate- rijalno jamstvo za podjeljenu milost, nego kb to- me još i duševno:, traži da se čovjek posve pro- da vlasti njegovih gospodara. Igru koju je taj zavod započeo, nalik je onaj, naših kamatnika i lihvara. Da bi se i ,naši“ pokazali kao vjerae | sluge svojih gospodara, izprepredoše nekakav br- zojav, koji je regbi, i njihovoj gospodi hi& ne-| razumljiv. Dopis pak, što ga skovaš za pbrat- | ski“ Dubrovnik“, kao da im j6 promašio cilja, te će ih za njega sigurno snaći kakov tuš. G. dopisnik potvrgjuje, da su amo počele redadi demonstracije, ali za sada e neće spominjati onu od prvoga, nego se obraća na onu od 15-oga. ZAGREB 22 Vill. Prošao je kraljev rogjendan, na t. zv. zajedničkim uredima vijala se je uz hrvatsku i magjarska zastava, sve e staro khuenovsku; demonstra- cija ipak nije bilo. Ovakovu bezobraz- nost i absurdnost, koju provagja nova »narodna vlada» sa papom Ivanom |. (Lorković); oberbanom amo ne shva- ća niko, ko pošteno misli. U Zagrebu i je radi izvješenja rečenih zastava veli- | ko ogorčanje a takogjer i vani u po- krajini. Izgleda, da će ova «kurtoa- zija» uroditi zlim plodom za rezoluci- jonaše; izgleda, da i ono malo povje- renja, što su ga vani imali, da će ga nestati. O člancima, koje Košut daje, kao interwiev, pojedinim novinarima, stalno se zna da ih daje nagovoren od Supila za obsjeniti prostotu i da oberban k njemu izašilje svoje novi- nare. Takogjer članke po PRES novinama piše opet sami Supilo, i lako je zato pisati u prilog sebi. Naš je horizont strašno nejasan, je- dina jasnoća na njemu je petušanje Matoševo po naprednjacima. Starčevićanska naša smotra izaći će na 1 rujna, te Vam je od srca zo p. U.) I taj nezna svojim gospodarima ništa drugo pri- čati, nego, da su parobrodom na prolazu čelični Šipanjani, usudili klicati i pjevati hrv. pjesme, te tim pokušati razmrsiti jaku slogu“. Što do- pisnik žali da se je parobrod tako brzo udaljio, jer inače da bi Šipanjaui bili uvigjeli moć slanj- skih slavosrba, mislim, da im u to ni njthovi gospodari neće vjerovati. Zar ejenite tako plitkim vaše gospodare? Ja harem sudim, da što se je parobrod udaljio, da je to bilo na uhar vami, budući ste vi bili oboružani jajima i krtolami, te ih i nadalje mogaste dobacivati na parobrod, kako ste to i poslje podne radili, i ako nije bilo Sipanjana! Vašoj gospodi će biti poznato, da po- štarski parobrod se u svakoj luci zaustavlja to- liko vremena, koliko mu treba da predade poštu i iskrca putnike, ako ste dakle poslje podne imali toliko vremena; da kličete: starom norcu Čingriji Kalajevom, Sapilu, riječkoj rezoluciji, ka- i ko se to ispričavate, da se je prije podne pa- robrod malo sadržao, te tako da nijeste mogli i pred Šipanjanima manifesttrati? Istina je pako, da se je parobrod a jutro više vremena zadržao, nego po podne; istina je, da su Šipanjani u jutro klicali i pjevali, dok vi mučašte, a tek kako | sami priznaste, na odlasku, ste dometnuli par le- | muna, od kojih jedan pogodio istoga pašu Miliča. | — Neću dalje se obazirati na Vaš pljutavi do-/ pis, nego Vam preporučam, malo kalmanta, da | "am se umire uzrujani živci. Do vidova! Bog! i Hrvati. Pravaš Slanjanin. p | Iz Benkovačke okolice. (Umorsivo). Na. 12 0. m. okolo 6 sati iz jutra vraćala se oruž- | |nička patrola sastavljena od postovogje Karduma |i oruž. naštovnog vogje Marijana Jukića, a Pri- steg. S brijega opaze težaka Kostu Drača, po- tonka poznatog hajduka Petra Drače koji je na- šao smrt na vješalama na Zadarskim Ravnicama za svoja hajdučka djela, gdje lova u kukuruzim Oružnik Jukić približi se Drači da mu zapljeni pušku, jer dozvole za istu nije imao, a Kardum otišao sdruge strane da ga opkoli da ne bi a- tekao. Jukič zapita u ime zakona da mu dade pušku, Drača se nećkao, a kad se vidio u tje- snacu izpali pušku na bijednog Jukića, koja ga pogodi u glavu te ga sruši mrtva na zemlju. Bijedni Jakić rodom iz Sinjske općine pao žr- tvom svoje dužnosti u najljepšoj mladosti. Bi- jednog malo dana prije bio pohoditi brat a ve- čer prije kobnog dana otputovao kući. Isti dam bilo je sudsko povjerenstvo. iz Zadra s jednim oruž. časnikom i izaslanikum političke vlasti, Na 13 bio mu je sprovod uz veliko saučešće oružništa i pokojnikovih prijatelja Ovaj se je grozni slučaj nemilo dojmio pučan- stva ovog sela, jer odavna nije se dogodio slič- ni slučaj krvi. Ubojica Drača, doseljenik iz Karnske repu- blike, pobjego te se na 14 o m. sam predao sudskoj vlasti u Zadru. Nek ovaj slučaj uvjeri poglavarstvo u Ben- kovcu, kako im se osjećuje škrtost pri dijelje- nju dozvola za pušku. ručamo (Mi ćemo učiniti isto. SARAJEVO 23. Vill. Vratili smo se sa travničke slave, koja je bila velebna manifestacija hr- vatske misli u Bosni i Hercegovini. Travničkom slavom još smo jednom ekla tantno zasvjedočili čisti karakter ponosne Bosne i Hercegovine. Krasni govor nadbiskupa Štadlera duboko se|y G je dojmio svakoga, a «Vlašiću» će o- stati neizbrisivim amanetom, kao i vo- gjom, uz staru našu devizu: «Bog i Hrvati». Proti vašemu mješćaninu Stjepanu Kobasici g. uredniku onoga lista podignuta je dvadeset i šesta tužba. Kakov je doživjet će ih još. Propagandino djelo, koje je sada pošlo neobuzdano megju muslimane razmahalo se je žestoko. Što rade pro- pagandini služnici u Bosni nemože se opisati. Sva su im srestva malo ogav- na za njihove političke ciljeve. Ali ništa za to narod je uz nas a muslimani listom pristaju uz našu ide- ju, ideju čistoga hrvatstva, jer u njoj i nauci blagopokojnog Starčevića vide jedini oklop za napadaje propagandi- nih služnika, vide jedinu zdravu ideju, svoj spas. < God. ti Politički pregled. U Rusiji se već nova pomlagje- EE or: i PISETE rz ed : zavarava javno e SEDE kinati za. vijek. Mi bi) upotrebli. mč oc, See o o ee Se dovsko :pitanje, koje je jedno od najaktuci im jede se s može potezom pera riješiti na jednom. Zajma pr- vo sastava dume nećemo tražiti, jer bi to ijsku spremu. U ostalom u Rusiji imade uvijek novih atentata, takov jedan bio je izveden na guverneru Skalovu. Vojničkih osuda ne manjka svaki dan. Car je u po- sebnom manifestu pohvalio velikog kneza Vladimirovića i držanje vojske u snoje Selo. Ignjatijef primiti će diktaturu nad ru- skom Poljskom. O ostalim dogogjajima stra- ne politike bavimo se u posebnim člancima. Izbori 20 f4.-ODrf, KOMO Zadnji «Dubrovnik» sadrži člančić sasta- vljen od poznate ruke D.ra Ante Puljezi nesugjena presjednika trgovačko-obrtničke Komore, koji se bavi o izborima iste. Po stilu i sadržaju tog člančića vidi se da Dr.|č Ante nije ni čuo ni shvatio riječi g. vladi- nog povjerenika! Nije se ni čuditi! Nije la- sno svakomu shvatiti razloge te se temelje na zakonu a još manje čuti kad te uši ne služe. Opazit je u prvom redu da pri sastavlja- nju imenika izberivih nije Dr. Mandolfo ni najmanje učestvovao jer je bio na putova- nju. Taj imenik ne ima niti može imati i- kakav upliv na pasivno izborno pravo koje je regulisano samo po zakonskim propisi- ma; s toga ako se u tom imeniku even- tualno umakla kakva pogreška, ova nemo- že podati pravo izberivosti osobi koja ga spusta niti ga oduzeti osobi koja ga ima, kako je to već odlučilo Visoko Mini- starstvo Emi svojom odlukom 16/6 1902 br. 26026, | baš na temelju te odluke pre- dložio je Dr. Mandolio a c, k. Vladin Po- sušicom. » kapitali» resiti će grob slavna pisca i pla- kati što ne dovrši o živim kapitalim naro- da našega; a preko dolina širom domaje pronosit će se glas velikog realističkog pis- ca J. Kozarca, Vječna mu slava. Gradska kronika. Iz stranke. Sumišljenici organizujte se! Svim onim kojim je potreba kakove upute ili pravilnik nek se obrate na naše uredni- štvo ili na presjednika kanonika Liepopili. Čitajte što piše «Hrvatska Kruna» pa se dajte na posao. Već je vrijeme, da počČmemo. Lične vijesti. U srijedu je bi& u našemu gradu Dr. A. Trumbić, narodni zastupnik i načelnik. Čuli smo, a donašamo reservom, da je došao, da se sa dubrovačkim kapuri- onima dogovori o dočeku kralja. Kraljev dolazak. Kao što nije ništa u | diplomatskom svijetu stalno, tako ni kraljev dolazak. Vijesti nam čas javljaju da će doći u Dubrovnik, čas opet da neće nego samo ruž. Na sva se usta govori o izvještaju Tichya, koje ga bi bio poslao u Beč i o neraspoloženju prema Dubrovniku u Beču. uškalo se je dapače i o raspustu dubro-- vačke općine. Sve je tamno, sve zamršeno. Pobrinuli smo, da unesemo malko svijetla u čitavu ovu stvar i uspjelo nam je. Jedna odlična osoba, koja je govorila s namjes- nikom, uvjerava nas, da je namjesnik rekao, da će doći kralj u Dubrovnik, dapače, da će biti u «Hotel Imperialu» i diner. Sazna- li smo takogjer, da će ovih dana stići amo osam vagona robe za kralja. Brodovlje. Već dva, tri dana nalazi se u gruškoj luci. U srijedu su izvagjali neku vrst manevra ito uprav postavljanje mina (samo ne napunjenih). Vigjeli smo ih, kako se vuku tik Lovrijenca, gledali smo i zabavljali se. Engleska mornarica. Engleska mornari- ca, koja se je do sada nalazila razdijeljena na Rijeci i u Trstu, združena č pohodila luku Bakra a na prvi prispjeti će i u našu luku. Ovaj odio broji 59. brodova ratnih. Imati ćemo prigode vigjeti kako na trgu po- skupljuje živež. Čitulja. Našeg prijatelja i istomišljenika gosp: Vlaha Regja, posjednika i opć. vije- ćnika, zadesi gorka žalost smrću dvanaesto- godišnjeg sina Gjura. nedjelju u jutro preminuo je umi- rovljeni pokrajinski savjetnik i odvjetnik A. Vernazza. Ucviljenim obiteljima naše iskreno sau- ešće. Vatrogasno društvo. Prigodom zadnjeg groznog požara imi smo istakli misao, da se u Dubrovniku osnuje vatrogasno društvo. Takovo društvo bilo bi od neizmjerne ko- risti. Mislimo, da bi Oaobi Hjesoga m i kapetan i to uprav u tan- ka Tuškana. Saznali smo, e sta, kad pred njim difiluja. Eto mu pr , da zadovolji svojoj želji. Možđa ne ilo ne- umjestno, kad bi se upisao u «Sokol» i od = «Sokola» sačinio vatrogasni s bi bilo lijepo Stanka vigjeti sa sabljom. Zdravlje Don I. Prodana. Na mnoge u- pie koji nam stižu o zdravlju našega Don va, možemo sedero a odgovoriti, da mu zdravlje ide na bolje, i da se je posve- ma oporavio. Bog nam ga poživio. Naprednjaci u Ravnim Kotarima. Doznajemo |; y smo, da iz raz- da će Dr. Smodlaka doći u ove krajeve i da će Un o So, oR, da $€ u (nih audijenca, koje će kral podijeli i pri- čine potrebiti izvidi u svrhu da se ustano provesti organizaciju svoje aristokratsko-demo- | yi da li gg. Mato Guska i Jozo Prodan ko. | mili, da | prim kratske stranke i to u Benkovcu, Obrovcu, Ki-|;; io | Dubrovnika», da ga izv o školi bez iii sje i u imeniku nošeni i gg. Lujo stanjuma | Skradinu. Dakle i u Bukovici. Po-|qjii Dr. Anie Puljiz i Stjepan djvić po-| djece i djelovanju Zore». U nje- ručujemo Dr. Smodlaci da mu je bolje pristegje- sjeduju ili ne pasivno izborno pravo. Iz tih govol grebeji nalazi će se jeni srbin iz Ka- ti i trud i trošak (a troškom suvišnim mogao | izvida proizišlo je da prva tri posjeduju to M "= će govora o sve- bi bolje nakititi svoju palaču) a da ne doživi| oravo te im bi od cijele komisije pripozna- | 9M fi o s Misle mu onakvi fiasco kao što je doživio i Id Bogdanov , da Dr. Ante neposjeduje to pravo te prikazati patent za neslane viceve. u širenju srpsko-hrvatske sloge. Svaka se biljka mu bi od komisije zanijekano, a Stjepanu | Nečovi ne prima na ovom tla. Gjiviću bi pripoznato to pravo većinom gla- | srijedu kako kočijaš u «taboru» na Iz Stona. Nečovječno ponašanje finance. stra- sova dočim Dr. Mandolio i Antun Miletić| Pločama na nemilostan način tuče svoje ko- že. Neki dan financijska straža uhitila izmegju aše proti pošto neima tri godišta da|nje. Prisutni su se zgražali i pogjoše zvati sobe Frana Mlinarića iz Česvinice radnika na pe ravnateljem banke. Ali o nje- ređare kojih nije bilo. Nek općina providi Solilami, te udriše jedan i drugi na siromašnog | mu URE 00 Stavijh Vi, pa i na uvijek drži redare. Mlinarića ni kriva ni dužna, kojega, da nije| Evo kako stoje ; a Dru. Gluhonji Izlet na Savinu. Prigodom svetkovine svjet skočio i ugrabio ga jedva bi ga i živa o-| poručujemo da drugi put bude skladniji u|n, Sqvini brzi »Gruž» poduzeti ć stavili stvar je prodana sudu, megjutim moli se|pisanju i tačniji u izlaganju fakata, i neka |1“ utorak izlet. iz gradske luke u? startja vlast da jednom stave na put onakovim |se ustrpi tri pak će sjesti malog g a iz Brcegnovoga u 9 sati u zloporabam svoje vlasti, — , radnika“, ako mu lvočar, Cijena za poteiii i oi KO Iz Cavtata. (Zaruka jednog e. k činovnika.) dopusti Pohvalno. Kosić i ako nije još i- Vjera se medeni Pijerko iz Dubrovnika, e. k. či- ududico: its to kao član ove santa. Givnta, m. Lam. saw Gut ++ Josip Kozarac. povjerenstva_ima pravo nać vjenčanje slijediti koliko prije ...Na znanje sva-| Josip Kozarac je mrtav. Ona fina slavon- ća o a komu, koga zanima. ska duša, koja je dubinom poznavanja s0-|qg pohvalno, vro oc i SUDA s M 08 bli |cioloških naših prilika, kistom meumrla sli-| do sada A i kakve su dovršen. se e sve a kara, onako divrio nam i plastično prikazi-|se stvari prodavale.