Br. 77.

FRAMA CRVENA MRVNTS

U DUBROVNIKU 1 Septembra 1906.

 

i četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo
me vrati list kad mu pretplata mine, smatra. se da
polugodište.

 

Cijena je listu sa donmašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po

godišnje K 8 — Ko -
je predbrojen i za došasto |

 

 

Dubrovnik, 31. augusta.

Jedva su se stišale zadjevice i borbene
neprilike u Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji
izmegju Hrvata i Srba, a već se vodi dva
puta žešća borba u Bosni i Hercegovini.
Ne stoji za to da. i prvo ne bijaše tamo
borbe, žestoke i/očajne; ali sada se je raz-
mahala u čitavom svom opsegu. Iz borbe
ove jasno proizlazi, koji joj je cilj i za čim
ide. Srbi su uprli sve svoje sile, da za se
predobiju jedan dio muslimana. Računi nji-

sarkazam, kojim Srbi pišu. |

(ljudi kratkovidni, te da ne vide ovaj grozni ske vlade. Oni su za vas

GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

= IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.__ |

glasovali po želji |

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

kirani ne primaju

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale
i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrad:

se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

kad nam dadu financijalnu samostalnost,

Upozorujemo na današnju vijest «Vossi- glasovali za magjarone, opet po želji te iste|tek onda ćemo im vjerovati, da s nama,

sche Zeitung» odakle će svakome biti ja-| vlade. Do zgode će ovi isti činovnici gla-
|

sno, kakovu propagandu tjeraju Srbi u Bosni
i Hercegovini, a ponajviše megju i ij
nima. | zar mislite, da će naši listovi ustati, |
da doviknu Srbima: prste k sebi? Ne, neće.

Oni će dapače slijediti primjer Tresića i reći
I

će eto vam što tražite, oni će se sami obo- | stranka, kojoj bude naklona magjarska vla-|u Hrvatskoj,
riti na Stadlera, oni će sami služiti ovim |da, budući da ova zapovijeda ne samo za- za

 

hovi veoma su prozirni, mavaljivanjem na|ljudima kao piedestal njihovih težnja i na- |

Stadlera, borbom proti katoličkoj propa-
gandi, frankovstvu i furtimaštvu omraziti
muslimane i Hrvate, te uživati poslije bit-

mjera. Ali mi smo uvjereni, da će pročel- | vjeka i autonomnom činovničtvu. Tko to

nici starčevićanaca zauzeti se za ono, što

| pošteno misle, da nas u istinu drže pravim |

|
\ magjarske vlade baš tako, kako su prije|kad nam vrate Rijeku i Megjumurje i t. d.|

Za vjeru i svećenstvo.

Evo što kaže «Naše Jedinstvo» :
I mi priznajemo, da su se u nas već po-

sovati opet za one, za koje bude htjela ma- | saveznicima, a ne svojim podložnicima. Ali čele prevršivati sve mjere upravo blatnoga

gjarska vlada.

slijedilo na prijedlog ugarskoga ministra
predsjednika, vladat će u Hrvatskoj ona

jedničkom već preko bana, kao svojega i

ne vjeruje neka se sjeti Kuena i njegovog |

nam je veliki učitelj namro u svome pro- | pašovanja u Hrvatskoj, a nitko nam ne može

ke i po razbojištu tražiti sebi pristaše. O-|gramu, a da će ih u tome pomoći svaki |

bični cimeri kojim dandanas neprijatelji sve- |

Hrvat, koji hrvatski čuti,

braneći hrvatska Khuen, makar i u boljem izdanju, dokle,

ga što je hrvatsko vojuju. Njima i njihovim | prava u zemljama, koje su naše i za koje |

listovima «Dubrovniku», «Novom Srbobra- | ne odstupamo ni makac od našeg programa.
|moću Magjara, oni svoju moć crpe izvana, ni ne spomene.

nu» i «Srpskoj Riječi» zazorna je proslava |
«Vlašića» u Travniku, zazoran zbor Hrvata |

za organizaciju u Docu. Velikim diplomat
skim svojim njuhom njuše već u toj pro- | Kolikogod se s jedne strane magjarska koji svoju snagu traže izvan granica Hrvat-
slavi berlinsku predstražu, most Dranga i vlada naprezala, da dokaže svoje prijatelj- | ske,

 

Hrvati i Magjari.

|

jamčiti, da bansku stolicu ne zasjedne novi |

kako rekosmo, budu bana predlagali Ma-'
gjari. Rezolucionaši su došli na vladu s po- |

a ne grade je na jedinom i pravom temelju, |

ina žalost po svim znakovima moramo za- |
Tako dugo, dokle imenovanje bana bude | ključiti, da će Hrvati i dalje trpiti nasilje
Magjara, budući su tomu rječiti dokaži ri- «Nova era i naše svećenstvo!» Clanak u
ječka afera, izvješavanje magjarske zastave |
kao i to da na željeznici i u'| je kakav
jedničkim uredima ostaje sve pri starom, |
a izgleda, da će tako i ostati. Da. magjar-
ska vlada pravedno s nama postupa, ona |

bi u Hrvatskoj zabranila izvješavanje ma-
gjarske zastave, kad joj tamo ni po nagodbi
nema mjesta, barem dotle,
putem to pitanje ne uredi i ne bi dopustila,
da se hrvatski elemenat na Rijeci prigodom
inštalacije guvernera tako omalovaži, da se

Magjari nas trebaju u svojoj borbi prema

 

dok se zakonitim

pisanja protiv vjere. N. pr. onaj škanđalo-
zni članak u «Novome Listu» ovih dana:

kojemu se piše trivijalno o Piju X., kao da
fakin (a ipak je meka činjenica za
svakoga, barem takova, da bi i oni, koji ga
napadaju, mogli osobno o njemu pisati ba-
rem skladno) onaj članak, gdje se povlači
paralela izmegju Lava XIII. i Pija X.. a iz-
megju njih umeće d.ra J. Franka, jer riječ-
ki list ne može a da nam to ime svaki dan

|ne iznosi u svima salsama. A ima još ne-
(kih listova, koji već u nas pišu kako se
nigdje ne piše. Istina svuđa na svijetu ima
[Stamg+,

protivne i crkvi, ali opet piše, ma
\koliko oštra i nekom uglagjenošću. U Dal-

na narodu. Zato će rezolucionaši i svi oni,| Beču, pa nas za to i obasiplju svojim | maciji čita se «Tribuna», organ čak mason-

morati prije ili poslije ustupiti mjesto |

što je najljepše svima onim u Travniku | stvo i pravednost prema nama Hrvatima, onima, kojima će sam narod dati moć i.

skupljenim Hrvatima niječu hrvatstvo!
I u bijesnilu svome, gdje se na put sta-

I

je njihovoj propagandi, odmah u pomoć zo- | postigli, mi naprosto ne v

| kolikogod se s druge strane rezolucionaši snagu. Mogu li rezolucionaši u Pešti za

hvalili zbog nekih uspjeha, što su ih dosele | odrješito istupiti prema Magjarima, kako

jerujemo, da će Magjari u Beču proti Njemcima.? Ne mogu |

vu rezolucijonaše. Osobito se u tome isti- za Hrvate svanuti bolji dani, da će prilike | već za to, što su s pomoću Magjara došli |
če «Dubrovnik» i «Novi Srbobran». Je li!u Hrvatskoj na bolje okrenuti.

I

moguće pitaju rečeni listovi, da to odobre,
da potpomognu borbu Hrvata u okupira- |
nim zemljama hrvatska koalicija, hrvatska

stranka i hrvatska stranka prava? Mi smo,

kaže «Dubrovnik», za slogu mnogo žrivo- |

vali i još ćemo žrtvovati, ali Bosnu ne da- |

Kušat ćemo da ovo naše mišljenje oprav-
damo.
Vele rezolucionaši: Eto vidiš, hrvatski na-

rode, kalo je riječka rezolucija srušila kue- | drugima, nekompromitiranima, koji će da-/

novštinu, kako smo dobili pravu narodnu
vladu, kakvu smo mi htjeli (koja megjutim

mo, tamo gdje Hrvata nema ni 1/5 (budu-|na najizloženija mjesta, postavlja najkom-

ći poštovani pisac broji sve muslimane u |

Srbe), jer bi akcija Hrvata za Bosnu iza-

zvala protuakciju srpskih stranaka. Ne zna- \bilo, da nema riječke rezolucije. Mi rezolu- |snost Magjara. Magjari za protuuslugu o-|

promitiranije kuenovce), dobili smo zado-
voljštinu na Rijeci i t. d. svega toga ne bi

prijateljskim izjavama, ali to je sve, čim nas
daruju, Možda će mam za usluge, što im
činimo dobaciti još koju mrvicu; rezolucio-
naši će udariti u talambase i veličati viteške
Magjare i sebe, a onamo će ostati sve pri
starom. Nema sumnje, da će njihova borba
prema Beču biti ovjenčana željenim uspje-

|do vlasti, a onda jer nemaju za sobom na- | hom. Do godine 1917. imat će svoje samo-

I
|
I
i
i

|
|

 

|

roda, kao u Ugarskoj: magjarska vlada. |

Magjari su Magjarone posve izcrpili, pa |
su ih morali odbaciti, a njihova mjesta dati |
kako i opet plesati, kako budu Magjari |
htjeli. Magjari su teška srca napustili stare |
svoje prijatelje magjarone, ali su isto tako |
rado prihvatili ponudu rezolucionaša, koji |

oni će s pomoću našom dobiti i svoju voj-
sku. Pogledajte kakva su nasilja i nepravde
činili u Hrvatskoj do sada, a tko poživi, vi-
djet će, što će s nama počinjati onda, kad
budu imali svoju vojsku. Sve bez svoje
vojske bezobzirno su gazili svako naše pra-
vo, a kad ovu budu imali Hrvatska će se

| skog
\kad prostačke riječetine proti Papi! To se

«Gran Orienta» pa čitate li u njoj i-

| prepušta zakutnim listićima i kakvom Z' A-
\sino. A u nas tobože prvi naši listovi pišu
\o BI. Gospi od Lurda, prostio Bog na iz-
| razu, kao o kakovoj kelnerici, o Papi kao
|o kakovom kretinu, pijančini, pače ga neki

itako i nazivlju. I nikoga da se ozove, da

stalno carinsko područje, a prije ili poslije | prosvjeduje barem proti toj prostačini i neo-

| tesanosti svakojakih izraza !

A u toliko, bez ikakova obzira na slogu
u struji i na kompaktnost za političku ak-
ciju, njeki gospodičići blate otare i tabrna-
kule i misle, da je prvi spas domovine, ako
u njoj pokose sva vjerska ćustva.

| Ami kažemo, da je ova kampanja, ate-

će se s njima boriti za slobodu i nezavi- pretvoriti u jednostavnu magjarsku provin-|istička i mahnita proti vjeri, po naš narod

mo, što će reći na ovo velečasni Ribičić i cionašima priznajemo, da je zaista riječka bećavaju sve i sva, ali hrvatski narod ne!

Dr. Brlić, koje je «Srbobran» pozvao već
na račun zbog njihovih govora. Žalostno |
ali istinito ! Predbacuju nam žrtve, ma koje |
i gdje? Zar izvješivanje srpskih zastava na |
hrvatskim općinama, što nije drugo nego /

štvo sabora i oni mandati, zar isticanje Sr-
ba i srpstva, zar uvedenje ćirilice ili možda

jedan grozan anakronizam ? Zar presjedni-

tvama govore. Moramo im priznati taktično-

rezolucija srušila magjarone, da im je u-
spjelo proturati svoje kandidate na stolice
odjelnih predstojnika, da je povrijegjeni hr-

 

može se nićemu nadati od onih ljudi, koji |
su povrijedili svaki paragraf državopravne |
nagode, koju su obvezani obdržavati. Reći

ciju.

Nitko sretniji ođ nas, da se ovo nago-
viještanje ne ispuni, ali kraj tolikoga žalo-
snoga iskustva bojimo se i najgorega.

M. J. E.

vatski narod dobio ipak nekakvu zadovolj-|će se, da su sad u Ugarskoj na vladi drugi | mamama samnom

štinu na Rijeci,
zolucionaši dozvole ovo pitanje: Recite po
duši, tko je u istinu u Hrvatskoj decimirao
magjaronske zastupnike ? Vi velite, da

ju je prigrlio, da vam

|
|
|

ali neka nam gospoda re- | ljudi, koji su prema Hrvatima prijateljski

razpoloženi. Jest na vladi su drugi ljudi,
ali su ti isti ljudi, dok su bili u manjini,

je |žestoko navaljivali na tadanju vladajuću li-'
nešto drugo? Kako su smiješni, kad o žr-|narod uvidio važnost riječke rezolucije, da|beralnu stranku, jer da Hrvatima odviše registrovana zadru
je poklonio svoje|popušta, da Hrvatsku treba jače pritisnuti |

Najbolja i najprikladnija prilika sva-
kome za štednju i priplod:
HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA

ga sa ograničenim jamstvom
u Dubrovniku

sti, jer zbog nje su i ušli u slogu, koja im | povjerenje i on je, narod, srušio trulu kue-|i pretvoriti je u magjarsku provinciju. Mi Prima novac na uložne knjižice za štednju
je u daši zazorna, da se okoriste. | zbog novštinu. Zar narod, gospodo rezolucionaši ?
ove sloge za koju su oni mnogo žrtvovali, Zaista opsjenjujete sami sebe, ako tako mi- |
htjeli bi, da se mi Hrvati odrečemo Bosne | slite, budući je svakomu jasno, da su ma-
i hrvatskog imena, htjeli bi, dapače da za- | gjaroni pali, jer su to htjeli Magjari. Vas
povjedaju, da ih u tome slijede i druge hr- rezolucionaše pomogli su izabrati zajednički
vatske stranke za koje su oni mnogo žr- | činovnici, koji su doduše po volji glasovali vave žuljeve, što su nam ih godine i go-,

tvovali. Ne uvigjamo samo kako su naši|ali opet za vas, jer je to bila želja magjar- | dine otimali i na svoju korist upotrebljavali, , Može se uložit i

PODLISTAK
Josip Onyszklewicz:

Zadnji trzaji.

Uspomena 1806.-1906. |

XVIII. |

Marinović je do kasne ure noći oblijetao
od jedne do druge stražarnice, da pregle-.
da, je li sve u redu i je li svak na svome
mjestu. U kasno doba legne onako obučen, |

|
|
|

|dobre volje. Ima jedno po ure, da mi jeli sve podnašaše mirno : ti za život

imađemo razloga misliti na onu našu: Vuk
dlaku mijenja, ali ćudi nikada ! |
Kad Magjari budu prema nama Hrvatima

vedno obdržavali, kad nam vrate naše kr-

desno uho zapjevalo, bojim se, dobra biti malo i stalo, boljelo ga je nadživjeti pro-

— Čuješ li? zapita ga Marinović i opše-

šari šakom uho, da bolje čuje.
— Što je ono, ko da vojska koraca? Haj-
demo, da vidimo !
I zbilja s Pila dopiraše k njima šum,

Oni se popeše na zidine povrh gradski-
jeh vrata, te vidješe, da avstrijska i ingleš-

\zuji, huče i trči velikom brzinom vazda na- lijepo pramaljeće! Ti si panuo,

ko | prijed, naprijed, ćak daleko . .

|da se more prelijeva ili da vojska stupa. |na drugu stranu preko mora.

Pijerko Bona stoji za prozorom i gleda mjenika, koji će se na tvom mjestu kočiti!

vjetar pred sobom goni suho lišće. A moj je grad panuo a ni hrek mu nije Ha, ha, ha! nasmije se jetko Marinović,
XIX.

i
|

da malo počine, Pred zoru ustane, da opet ka vojska kreće uz Posat, pa da svrće iza

sve pregleda.

Igjaše uprav put vrata od Pila, da poviri |
glavnu stražarnicu na gradskijem zidinam,
kad ga na roglju, koji čini široka ulica sa
stradunom, susrete Koprivica.

 

i
i
i
:

 

grada put Ploča.

— Što ovo znači, Marko ? zapita Koprivica.

— Dobro teško, a zlo jako lasno |

U toliko već bijaše svanulo. Vojska pri-
spije pred gradska vrata na Pločama. Tu
išeta jedan ingleški oficir s malo vojnika,
te božem kao da dolazi sa onima u gradu
pregovarati, naredi, da se ostrane ustaše,
koji se tu nalažahu s Natali. Vrata se grad-
ska otvore, te on uljeze u grad. Oni voj-
nici, koji za njim igjahu, odmah zaposje-
doše vrata i zatvoriše ih. On pako s mjesta
oslobodi zarobljenog Montricharda, a ovaj
mu potpiše predaju Dubrovnika. Zatim na-

Tad otvori vrata od grada, a u Dubrovnik
uljegoše, mješte Župijana, Avstrijanci i In-
glezi, a Natali primi naredbu, da odlazi sa

uzvijenuše ma nj, da ih je u do-
govoru s Milutinovićem svijeh prevario, te

|
i

|

|

|

, |vazđuhu, ali se razmisli, pa ostane nepo-

 

. .

me će, a Bože daj, da izide sprama dobru ! past domaće slobode!

t

*.*
Osvanuo dvadesetideveti Siječnja 146.
Kiša pada, pomamio se vjetar, pa zviždi, |

. . onamo |

kako
Zaustavilo mu se oko na jedan oveći list.
Vjetar š njim vitlja amo-tamo, spusti ga do
zemlje, pak ga onda opet svom snagom |

digne u vis i opet ga spusti. To je tako dubrovački stijeg, a po gradskijem zidinama |  —
jedanput i utvrđama viju se uporedo tri stijega: du- kod njega! odvrati mu kapetan.

trajalo nekoliko časaka, a onda
lupi š njime o zid suprotnje kuće. List za- |
struže po oklačini zida, ko da cvili, jer mo-
ra pasti, a hotio bi se opet dignuti u visi-
ne gori, gori . . . . I pane na zemlju doli,
u blato. Još je malo treperio, borio se sa
silom jačom od sebe, ali dogje jaki vjetar
i sasvim ga u blato položi. A Pijerko gle-|
da i gleda, bilo mu je žao onog lista, ho-
tio je saći na ulicu, pak ga dignuti i podi-
ći u vis, neka opet leti u visine po čistom

mičan: t& što bi ga dizao, vas je mokar i
oblijepljen blatom pa je težak, više se ne
bi ni mogao usdržati u vazduhu, panuo bi
odmah doli.

 

s. 4. 8

resije uz povratak na stalni rok ili tekući
račun.
podignut kad se hoće.

desu moga rodnog grada ..... Obojica
ste pali, da &e više nigda ne pridignete!

se bijedni liste, istina, ne ćeš pridignuti,
ali ima ko će te osvetiti — osvetit će te

al tvoj je
hrek ostao i on će na proljeće

ostao! Panuo je i dignuti se ne će više!

+...
U gradu se pred svetijem Vlahom vije

brovački, avstrijski i ingleški.

Kako vjetar jače zapuha, onako širi osi

stijegove i drma ih, eno sad će ih u piljke
iskidati. A oni onako vjetrom gonjeni hr-
daju jedan u drugi, k& da se biju, koji će
od njih trojice ostati, da se i nadalje bude
vijati ma zidinam staroga grada. Ta mala-
šan je, a da je i veći, ne bi se mogao u
troje razdijeliti !

A i sami vjetri ko da se natječu, koji će
koji nadjačati i potisnuti ga! Bije se suhi
i oštri sjevernjak sa mokrijem i mlohavijem
južnjakom. Iste se sile prirode pregone, koja
će

Koprivica
—- Kakva čeljad, takva i vremena: elo se

zenuti, no- |
\vijem će se lišćem okititi i ti ćeš imati za- će bijedan svršiti ?!

zagospodovati gradom.
— Kakvo je ovo danas vrijeme? pitaše/ Oficir
Marinovića, da

prava nesreća, kao što ne smatramo srećom
ni pretjerani ultramontanizam i da bi ovdje

| mogli najviše pomoći oni naši listovi, koji

|su organi pojedinih nam političkih strana-
ka, a nijesu, tako reći, popovski i ako ih
uregjuju svećenici. Oni bi mogli posredo-
|vati, oni bi morali doći u srijedu, oni bi
\imali reći i nekim listovima, kao i riječko-
6: «dosta je toga, i nagjite granicu, i u-
mjerite se malko». Na ovaj način izbjeglo
bi se jednom velikom zlu, i samo na ovaj
|način u nas ne bi došli do onoga što će
\doći, do stranaka u liberale i u klerikale,
\koje bi mam bile opet jedno novo i veliko
| zlo.

barem temeljni državni zakon, nagodbu, pra- kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje-| |! mi pristajemo uz ovo, jer napadaji na vjeru i

| svećenstvo prekoračili su svaku mjeru. Bijednici, ko-
ji napadaju, neznaju da tim štete narodu. Bilo bi do-

bro iznašati uvijek one listove, koji tako gadno pišu

o vjeri, da narod uvidi s kim posla imade.

mu je | sasvim ne sagnjiješ. Tvoj je udes sličan u- sjevera, a čas južnjak, pak ga goni put juga!

— 1 ja gledam. A nijesi opazio, kad se
sastanu oba vjetra jednakijeh sila, pa jedan

| Žrtva ste jače sile! Al' ipak ima razlike! Ti tjera desno, drugi lijevo, a stijeg stoji ra-

| zastrt u ravnotežju megju dvije jednake sile
\i tako se drži, dokle jedan od njih ne nad-
jača pa ga povuče na svoju stranu !

— Drpe ga vjetri, drpe ga ljudi! Kako

— Sagnjeti će zamotan u kakvom ložištu !

kae Gdje je gospodin načelnik? pitaše
|gradskog kapetana mladi avstrijski oficir.
Doma je, gosparu, sad sam baš bio

| Oticir se uputi put «Zeljarice», gdje je
načelnik stanovao, te zakuca na kućna vra-
ta. Sluga otvori vrata, a on će ravno pred
| domaćina:

— Časni gospodine, šalje me naš zapo-
vjednik gjenero Milutinović naredbom, da
odmah zapovidite, da se skine stijeg du-
brovački isprep svetog Vlaha.

jdete
cite mu, da je puk taj stijeg razvio, te po
tom, da ni ja ni