Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po inozemstvo godišnje K 8 ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto i četvrt godine surazmjerno; za polugodište. === Izmegju Zagreba i Praga. Netko se je u jednom od zadnjih brojeva «Crvene Hrvatske» čisto ne- poznavajući ni najmanje prilike, ispu- cao o tome kako bi trebalo, da svi akademičari grnu u Prag na česku u- niversu, zbog mnogih razloga kako on kaže. Nije nam ovdje namjera da po- bijamo izvode člankopisca, nego hoće- mo upozoriti javnost, na pogriješeni put, kojim se hoće da pogje. Mi Hr- vati imamo svoju universu u Zagrebu, za priznanje nauka, na kojoj borimo se ima već mnogo vremena. Posluša- mo li mi i za čas člankopisca «Crve- ne» moramo da s vida napuštimo pr- vobitnu našu borbu za zagrebačku u- niversu. U prilog našega mišljenja vo- juju mnogi razlozi, mi ćemo navesti najaktuelnije. Učeći u Pragu, i ako u- čimo na jednom slavenskom jeziku, stvara se za nas jedna velika poteško- ća, jer učimo na jeziku nama nepo- znatu, koji nam kašnje u životu ne služi ni najmanje, nego ako hoćemo, da pročitamo koju češku novinu. U Pragu i ako smo u središtu napredno- ekonomskoga naroda, naroda u borbi žilava te bi se mogli od toga i oko- ristiti, ali mi smo ipak daleko od na- šeg narodnog centruma. Napunja- jući našim imenima fakultete praške universe, ispražnjivamo one zagrebačke a to je uprav porazno za nas. Tada će nam potpunim pravom moći reći, ta vi se sami za vas ne brigate a ho- ćete, da se brigamo mi. Naprotiv učeći mi u Zagrebu ne sa- mo što učimo na materinskom jeziku, a to je prirodno svim narodima, nego smo dapače u centrumu našemu me- gju braćom. Nu što je glavno je to, da ako mi budemo ići u Zagreb na naše nauke, ako naš broj bude rastao svake godi- ne, mi ćemo prisiliti vladu, uz ak- ciju naših zastupnika jedne i druge pole, da nam pripozna nauke svr- šene na zagrebačkoj universi. Napro- tiv ako nas bude malen broj to će se pitanje odgagjati ad calendas grecas. Govori se filozofi ne mogu da svr- še u Zagrebu. To stoji, ali mogu za to, doprinijeti jednu žrtvu, učiti tamo prve tri godine svi, da povećaju broj pak će vidjeti onda kako se vlada pr- poši kad ne bude vidila ni pravnike ni filozofa ni u Gracu, ni Beču, ni Pragu, a megjutim će se nadamo ri- ješiti pitanje. Mi možemo dapače za- pitati kako ona banovcima prizna- je profesorske ispite položene u Zagrebu a nama ne. Za Prag, za taj veliki muzej znanja kojeg ćemo Zagreb, ostavivši druge universe pa taman bila to ona u Pragu, za ostva- riti naše pravo! ki e Div trio e TENNIS TRAKT i O. o M ate MPRI E SR M SIVA U DUBROVNIKU 17 Septembra 1906. (BU: DONATOR SPA PAT WN TT Pr ove . ki vo OMSK. REST Godina II. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale — Ko l GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. TISKARE. Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. gu nije sva Dalmacija zaražena rezo- lucijonaškim i po hrvatstvo pogubnim novim kurzom. Još ima ne samo po- jedinaca nego čitavih mjesta, kojim je u srcu ukorjenjena čista nauka Ante Starčevića, ta sjajna vodilica čestitim Hrvatom sviju vjera u svim hrvatskim pozdrav uz poklik «Hrvatska Hrvatom» pokrajinama, da se ne izgube u labi- rintu talijanst gjarsko-srpsko-s\ vjanskog bratstva. | Novokurzaši naučaju, da sami o se- bi ništa ne možemo, a da nas oslobo- de robskog iga traže saveznike u Ta- resla MAOU-OVOOIaT lijanu, Magjaru i Srbinu, tih naših krv-; nih dušmanih odkad ima pametara na- šoj otačbini kraljevini Hrvatskoj. A Bog kaže: «Pomozi si sam, pak ću ti i ja pomoći». Držimo se božan- ske nauke i nedvoumno dalje ćemo |“ € otatvieie ' Ibilo 6 ili 7 bilo bi lihvarenje, ali 8 sa svim | dotjerati nego po nauci novog kurza. Tko se od Hrvatah može pouzdava- ti u prijateljsku pomoć Magjara i Ta- lijana ili u bratstvo Srba, taj ili veliki neznalica, ili je plaćeni krvnik svoga roda. Jer ako vuk promieni dlaku ni- je time promienio ćud, a ćud tobež- njih naših saveznika ako i za čas pri- tajivana, svakom sgodom provaljuje dušmanskim bijesnilom. Nebrojeno puta nabaciše nam Ma- gjari krvavu uvriedu, da nas na račun bratstva moraju uzdržavati. Da nas oni doista uzdržavaju bez velike svoje ko- risti, oni bi iz svih sila nastojali da se što prije rieše suvišnog tereta — brat- stva. Ali svim rezolucijonaškim prija- teljem rastu zazubice za našim morem, za našim lukama, za pitomom našom otačbinom, tim sjajnim biserom u vien- cu evropskih država, pa lukavo traže način, kako da nas uhvate u svoje po- gubne mreže. Novokurzaši i rezolucijonaši digli su kuku i motiku na Starčevićance, jer ovi traže da se vrši kraljeva zavjerni- ca, da se naime ujedine sve hrvatske pokrajine u jedno državno tielo. Sve- ta bi morala biti dužnost svakoga Hr- vata boriti se za ujedinjenje svoje ras- komadane otačbine, da osilimo, i da sbacimo sa sebe sramotnu nagodbenu vezu po kojoj nas tobože nebraća uz- državaju. Rezolucijonaši rote se proti Starčevićanćem, jer ovi neće da Bosna i Hercegovina podpadnu na račun brat- stva pod srbsku vlast. Nitko nije vla- stan ni pedalj zemlje odpustiti ili da- rovati bilo komu, za koju su se naši pradjedovi častno borili i namrli nama u svetu baštinu. Novokurzaši neće da znadu za pro- šlost našega naroda, nego na sadaš vjosti grade budućnost. Sadašnje nji- hovo nastojanje najočitiji je dokaz, da oni hrvatskom kraljevstvu spremaju o- Starčevićanci naprotiv imajući pred o- čima slavu i veličinu prastarog hrvat- skog kraljevstva na prošlosti grade bu- dućnost, da nam otačbina prosine ne- kadanjom slavom, snagom i veličinom. U kolu Starčevićanaca borio se je u prvih redovih moj neprežaljeni muž. Vi me, cienjeni gospodine, molite, da Vašem mladom društvu dozvolim, da se prozove imenom Kumičić. Zovite se njegovim neokaljanim imenom, bu- oduševljeni, neustrašivi i neumor- u ostvarenju hrvatskih je bio i on, širite "i Vime: li iaoh ti se ako poslužniku ureda kad ti ni Hrvati, pod Starčevićanski stieg pri- kupljajte hrvatsku zalutalu braću, da našu svetu otačbinu što prije podari- mo _zasluženim viencem slave i slobode. Vama, gospodine predsjedniče i či- tavom Vašem zboru šalje otačbenički najodanija Vam Marija Kumičić. ZAGREB 6. IX, 1906. Neka opažanja. | u. | Činovništvo ipak ima jedan put k svome \spasu: zadarsko društvo, koje uz asikura- \ciju života, taksa i 8%, mjesečnim zadrža- \vanjem nekoliko od njihove plate, pogor- Išava ekonomsko stanje mnogih činovnika. Kako se razabire 8% nije mnogo! Kada bi onim prilozima ne! Nije nam poznato kako | porezni uredi rade sa ovim novcem, inače osvjedočili smo se, da se na svaki način nastoji pogoršati stanje činovnika u svemu onome što se odnosi na ekonomsko njego- vo stanje. Neki umirovljeni činovnik, isku- šan domaćin nesrećama, a prisiljen uzdrža- vati odgoj trijuh svojih sinova, uzalud je| naveo ekonomske svoje potrebe, i tražio neko smanjenje zadržavanog novca na koje je imao pravo, bilo mu je ipak zanijekano. Cinovnici se osobito tuže na stanove i navagjaju žalosno stanje u kome se nalaze, a stanarina je pretjerana, gotovo dvostruka nego li vrijedi stan u sobi. U tome imaju pravo. Nazad nekoliko vremena neki domaći listovi dotakli su se ovog pitanja sa zdras- tvenog gledišta. Bila je potrebita jedna po- sebna komisija da se o stvari propita, ali se nitko nije niti makao. Rekao bi, da vlas- tnici nekih stanova, a takovih je mnogo, zahtjevaju ne samo isplatu stanarine već i zdravlje ukućanina. O tome nas uvjerava blijedilo njihovog lica, a cijela katerva du- brovačkih liječnika i domaće lijekarne znale bi nam koješta o tome pričati. Kada bi se porezni ured dao vjerno propitati o lošem položaju sa zdrastvene strane nekih stano- va, i u tu svrhu poslužio se sa kompeten- tnim vještacima, vlada bi morala bez oklje- vanja, barem za 10-20 godina ukinuti porez na stanove, uz uvjet, da vlastnici kroz jednu ili dvije godine dana pristojno i po zdras- tvenim zahtjevima urede svoje stanove. Na- suprot višekrat mi smo vigjeli, gdje se za vještake u ovome poslu uzimlju ljudi in- [kompetentni, koji će se dobro razumijevati u svoju trgovinu i vješto upravljati parobro- dom, ali za ovu stvar sposobni nijesu, Go- vori poslovica: «Chi guarda cartello, non mangia vitello», Mi uvijek ne slijedi ni o- vako. Delegati za nametanje poreza, više- krat niti zovu vještake, već stanove po iz- vanjštini procjenjuju. Prozori su bojadisani, zidovi nijesu se srušili; sve je dakle u re- du, dobit je velika, plati. Ima neki broj pri- stojnih stanova, i tko bi u njima stanovao, kad nebi bio vlastnik, morao bi plaćati ve- liki najam, ova je činjenica dostatna, da se na kuću u kojoj sam vlastnik obitava na- metne veliki porez. Način pako uredovne pertratacije upravo je čudnovat, temelji se ma jedinome paragrafu; kako u kome slu- čaju. U nekim prigodama terorizmom i osor- 'mijem načinima nastoji se slomiti vlastnika, predaje isplatnu ceduljicu nijesi digao klo- buk, mogao bi lako pasti pod obtužbu. Drugima se uvagja sud vještaka, koji ni- kada nije imao mjesta; javno mnenje, koje | predstavljaju dvojica, trojica, koja se u stvar ne razumiju. Imamo n. pr, neke ruševine od potresa, vlastništvo nekih obitelji, a |najposlje dospjevaju u ruke «Blagog Djela». Izmegju rastrošenih zidina ovih kučarica i Ante Starčevića, budite i zak, što ga slučajno, i prvi koji im pod |/ljom. Inače moglo bi se lako dogoditi da ruku padne, sa polica izvade, govoreći: Ovdi romantične predjele i lijepe ljetnikovce oko dosta! Jaoh se pako ženskinjama; ili ih ja Bokeljskog zaljeva u kome srušene pa- residijalni misticizam teroriza, ili im neka lače i osamljene zidine pričaju nam nemar zum i sili ih da podpišu svoju osudu. Vi- ka čuje! Veritas. šekrat znaju vam pokazati faksiju kakovog ljen da podpiše po njihovoj volji. Kakovim Dene Metodologičkih pravili bi se imenom moralo označiti ovakovo po-. Sa seljakom pako drugčije slijedi; za prosugjivanju i proučavanju naroda a njega će se do brzo upotrebljavati knuf, a osobito slavenskih. P. K. sa Bosanke, koji sprovodi noći u gra- i 0 svomu vlastitomu može se posve ne- mad hljeba za svoju djecu, plaćao je za |žavati svoj narod. Ja n. pr. isto ljubim Slo- jednu prostu i nevoljnu staju 12 Kr. na go- | vake i sada, kad sam spoznao njihove ma- na 24 Kr., ko mu je ovako osudio? Vješ- Ne shvaćam, zašto. bi priznavanje istine taci; a ko su oni? Seljačka su mjesta opus- | škodilo prirogjenoj ljubavi vlastitoga naroda, je sud vještaka o svim zgradama, i to je Dubrovnika zamjeni tajinstvena melanhoni- pretjerana ugladjenost neutraliza zdrav ra- \i zapuštenost onoga kraja. Tko ima uši ne- iskrenjaka, koji je volens-nolens bio prisi- stupanje? \po kojim se T. G. Masaržyk ravna pri drugo više i ne fali. Neki bijedni seljak | 1.) Sveopće načelo. — O narodima, pak du u jednoj peći, znojeći se, da dobije ko- pristrano suditi; pa baš zato ne treba obo- dinu! Moramo ga utući, povisiti ćemo mu ne, kao i prije, kad nijesam znao za njih. \ tjela, emigracija uništuje našu okolicu; fali \jezika, puka. Ne vjerujem u narode pose- snažnih sila, zemlje ne ragjaju, zla godina bice izabrane. Ne smijem ponizivati druge odnese i ono malo što bi se moglo imati, | narode, da bi tako svoj podigao. Poznajem a porezni nameti upravo sisaju i seljačku takogjer i mane drugih naroda, ali me te krv. Ta i slama pod životinjama ubraja se "€ pčku tako, kao mane svoga naroda. Ra- u dobitak. Ido priznajem prednosti drugih naroda, ali Prirodno je da vlastnik mora izvaditi svoj to nema nikakva upliva na moje narodno dio, jer i on treba za živjeti, tako da i u- | čuvstvo. Mislim da je moralna dužnost go- kućani takogjer sa njihove strane više za- | voriti o vlastitom narodu — a tugjemu o- htjevaju za svoju uslugu. Jedini koji ne | tvoreno: narodonostno augurstvo priječi vla- može niti smije imati zahtjeva jest činovnik, stitowu napredku. (kursiv je prevodioca) koji u tom slučaju materijalno propada ri- 2.) Sve se više uvjeravam, da se o svoj- ješavajuć se svega, jer nemože udovoljiti | stvima naroda sudi gotovo uvijek neisprav- zahtjevima ambijenta. I on malo po malo|no ili barem površno. Ljudi ragje gledaju postaje žrtvom potreba i dugova, a na ova- | samo što drugi jedu, piju, kako se oblače, kovom nesretnom položaju treba da zahvali porezima, koji direkte i indirekte proti nje- mu vojuju. Austrijski zakoni ne savjetuju ni silu ni globljenje ; i ako su ovi na dnev- nome redu, znaći da su takove odredbe bez znanja starijih. Uz razne okolnosti i štete, koje se mogu predvigjeti kroz dvije godine dana, zašto se svojevoljno nameću nameti na kuće, koje svagdano propadaju, jer vlas- tnik nije u stanju da ih popravi. Treba ta- kogjer upozoriti, da sada kada je odstra- njeno vojništvo, da i kuće gube prijašnju svoju vrijednost, jer smanjen broj stanov- ništva i one ostaju prazne. A prazna zgra- da znači štetu i nenaknadivu štetu, jer vlas- tnik morajuć i on živjeti, nalazeći se u ne- prilici da bolje unajmi kuću, mora se za- dovoljit sa najnižom cijenom, dok nasuprot prijašnji porezni nameti ostaju nepromje- njeni. A što je i još gore, nada se za sli- jedeće dvije godine i većem nametu, jer kod naših poreznih ureda vrijedi oma: Sempre avanti. Govore. da je drugovgje u Dalmaciji kućna nametarina po starijoj na- redbi bila snižena do 10 i 12040; nevjeru-, jemo da su za Dubrovnik protivne odredbe. Ali po načinu kako s nama postupaju naši u ovome sudije i po njihovom hvastanju | tamo i amo da su ga i siromašnijim ofa- brikali, trebovalo bi zaključiti da na ona mjesta imali bi se postaviti činovnici peto- ga ili bar šestoga razreda; trebovalo bi po- staviti takove ljude, kojima ne bi bilo po- treba steći viših zasluga kod svojih starje- šina za promaknuće, a istodobno imali bi prakse, takta i humanitarnosti, te ne bi kom- promitirali dostojanstvo zakona sa mistifi- kacijama, ni povećali bijedu jednoga naro- da već dostatno upropašćena. Neka se po- hode unajmljene zgrade i savjesno prosudi njihovo stanje i na temelju poštenih krite- rija porez nek im se nametne; neka se po- hode i stanovi u kojima sami vlasnici obi- tavaju, i pronaće se njihova čednost, da 85%. barem istovjetuju se sa bijedom. Kad su vas pako upropastili sa porezom na sta- nove, dosljedno treba da vas upropaste i sa personalnim nametom ; jer povećanje pr- voga nosi sa sobom i povećanje drugoga. Što vam više preostaje ? Ovakove pretjera- nosti žalosno se odrazuju o cijeli javni ži- vot, odatle siromah u bijedi se troši, a či- pak zato baš ti osjetni dojmovi imaju upliv na sud o harakteru. Nije ipak lako poznati dušu čovjeka i naroda. Takove dakle su- dove primam veoma oprezno, dapače uprav s nepouzdanjem — sam se pak, da tako rečem, svoga suda ustručavam izreći. Ostaje prosugjivati pojedine društvene uredbe, ne- ke pojedine osobitosti duhovne i tjelesne — uopće ne odvažujem se ni za paušat ni za hvalu, kao oni, te danas žive samo od narodnostnih strasti i uzrujanosti. 3.) Kao kod čovjeka, tako i kod naroda gledam samo na dušu i srce. Jezik ne sma- tram za sreću, nego kao sredstvo, koje služi srcu u dobru i zlu. Materinski je jezik pri- rodno najmilije sredstvo i zato najzgodnije. U narodnostnim sporovima za mene je naj- važnija duševna borba — ideje i osjećaji, moralni ciljevi kod .mene odlučuju. Otima- nje jezika smatram za barbarstvo mrtvoga materijalizma i političkog mehanizma. Proti materiji ću ipak vojevati duhom (srcem). Moralnost i čovječnost moraju biti cilj sva- koga pojedinca i naroda. Posebne narodne etike nema. 4.) Specijalna načela. Ne zadovoljavajmo se «slavenskim» i «Slavenstvom» — prou- čavajmo vazda: Čeha, Poljaka, Rusa, Srba (a Hrvata? upit prevod.) Nemojmo prenaglo generalizovati. Samo one osobitosti, te su zbilja svim slavenskim narođima zajedničke u jednakoj mjeri — smatrajmo za svesla- venske. 5.) Proučavajmo Slavene sadašnje, pak ćemo bolje razumjeti Slavene prošle. Kom- porativno je proučavanje živućih Slavena pouzdanije od tog zastarjelog historizma, koji najragje nalazi u doba što je moguće tamnije i neznatnije (neznanije). U prošlost u našoj svijetloj sadadašnosti. Moguće je da se mnijenja izraze krivo, ali — to je obmana. 6.) Prestanimo smatrati uregjenje, poli- tičke i ratne dogogjaje za sav narodni ži- vot. Psihologička-historirička analiza n. pr. «Českoga Bratstva+ (učenja i crkvenog ure- gjenja) ili analiza «Domostroja» — («Do- mostroj» je ruski sbornik moralnih pouka iz XVI stolj. — vijerna slika vizantijske for- jući (studiju) (Gothe-ova «Fausta» sa Do- |stojevskim «Bratri Karamazovy mi», naći će- mo o njemačkom i ruskom harakteru više spasiti [od tuceta (= mnogo toga): otačbeničkih udubljivanja (urona) slavenskih i njemačkih demagoga — a demagogstvo plovi danas vrlo visoko. (Tako! opazka prevodioca.)