Br. 84

 

prvom prigodom te slavjane skuči pod
svoju vlast. Za to i San Stefanski mir,
dok je zbijo Srbiju, rasprostranjivao je
Bugarsku do znamenite veličine; a eto
g. 1890, kad je Rusija cijenila da će
joj poći za rukom nakani da istu pod-
jarmi. Sad je Rusija slaba, te za dugo
neće moći zanovetati. Ovo bi bila naj-
bolja sgoda Austriji da započme poli-
tikom razuma i koristi; t. j. da ona
nesebično gleda slavjane na Balkanu
osloboditi i s' njima se sprijateljiti, i
tako u nevolji imati harne saveznike.
Tako bi dvostruko zadovoljila željama
naroda slavjanskog u Austriji, jer bi
se oslobodila njemačkog pritiska, koji
čini nas nezadovoljne, a mogla bi stati
sa strane i slučaju rata, jedino se o-
svrćati na svoje pravo dobro na svoju
korist. Bismarck i ako bezobziran htjeo
je da zadovolji narodnoj njemačkoj
težnji, poštenje Vilimovo spasilo je
Austriju od goleme nesreće, ali samo
za neko vrijeme, jer vigjamo da za-
htjev sjedinjenja kod Njemaca ne je-
nja, nego raste, te će bez dvojbe na-
doći doba kad će Njemačka ustati da
provede tu narodnu tražbu, a ne bude
li se Austrija za to pripravila zadovo-
ljujuć svojim narodima, a nadasve ne
bude li tražila nesebične privrženike i
saveznike, teško će zakukati i po svoj
prilici biti će poražena.

Zagrebačko pismo.
17,X.

U Belešu buknuo je veliki štrajk u kojem
sudjeluje preko 2.000 štrajkaša. «Drau» i

Chavraka 31.000 for. i nadalje, da je od
ovoga novca dao 4800 for. za izbor D.ra Ele-
govića u Klanjcu. Ja priznajem neosnova-
nost ove objede i žalim da sam u istoj
sudjelovao. Pristajem, da se ovo očitovanje
objelodani u «Hrvatskom Pravu».
U Varaždinu, 15. listopada 1906.
Janko Šašel.

HRVATSKA
šoj sredini. Spominje li se zma li za sve
ovo? Ako znade, nek se sjeti pravde. .

U toliko, s radosti u srcu i na ustima, u-
vjeravamo časnoga gosp. dopisnika «Sustje-
panca» da C. K. Poštarski Ured u Komolcu
dobre radi i da još bolje napreduje: u 23
dana zgotovio do 700 jedinica! Za to cije-
nimo, da sve ubojite strijele, koje dopisnik,
javno i potajno siplje protiv naše pošte u

V.

 

Naši brzojavi.

Skradin, 19. Oktobra. Niski denun-

.|cijanat Matas, rezolucijonaški zastupnik,

radi lažne tužbe o nelojalnosti proti vrijed-
nom učitelju Kristiću, pravašu, bio je jučer
osugjen na 10 dana zatvora. Ovaj
bezobraznik prikaživa tužbe protiv svakoga,
te misli, da mu smeta. Ovo blatno ratilo u
rukama hrvatskih neprijatelja, osobito ro-
vari protiv našemu Opatu Dru. Kragiću,
odvažnom i umnom branitelju vjere i hr-
vatstva, kao i protiv drugih čestitih rodo-
ljuba na ovoj izloženoj tačci, ali uzalud mu.
«Zivjela hrvatska! Živjela Stranka Prava»!

Op. Ur. Nek je i ovo na čast Starešinstvu «Hrvat-
ske Stranke»! Zaista i ovo će mnogim njihovim pri-
stašama otvoriti oći? Donašamo narodu na razmišlja-
nje, da upozna nametnuto vodstvo.

Pišu nam:

(Na odgovor). Gospodin dopisnik «Sustje- |
panac» mogao je slobodno u Vašemu cije-
njenom listu od 6 tek. br. 82 u dopisu iz
Sustjepana umah napomenuti, iznijeti
one neke stvari — (kojih na žalost ima)
radi kojih naša ubava Rijeka mješte napre-
dovati, nazaduje i to u dvadesetom vijeku, |
u vijeku, kad je i vigjenija osoba gosp.
| dopisnika nešto postala: priskrbio sebi ti-
| tuluša, a s titulušima imena i glas
| gosp. dopisnik hoće, da ubroji i našu no-
\vu poštu u Komolcu u natražnjačke stvari,
|mi da se najblaže izrazimo, velimo njemu,

 

Komolcu, da su uzalud bačene, jer naša
pošta neće pa neće selit iz Komolca, kako
bi on hotio već će ostati na tom mjestu,
da služi većini našega naroda, ako će te,
bez Sustjepana i Mokošice; jer mi gori, t.
j. naših sedam odlomaka, općine Riječke,
do napokon imaju i sveto pravo da tako
bude, proti apsolutnoj manjini: odlomcima
Sustjepanu Mokošici i Petrovu selu, koji,
kako rekosmo, prema nama gori, u svemu
su manjina.

Ovoliko kao odgovor na dopis iz Sustje-
pana u cijenjenoj «Pravoj» uz poruku gosp.
|dopisniku, pa ćemo vazda biti na biljezi
|u obrani istine i pravde. | u zadnju ga mo-
\limo, da ga za Riječane ne boli glava, jer
(su Riječani složni, da brane svoju poštu, a
|dao Bog, da se tako slože i u obrani dru-
\gih svojih interesa, pa će mogujstvo nekih
|lako spasti do ništice. Visokoj C. K. Vladi
\na Pošti u Komolcu, na ime Riječana, hva-

 

i

i

+) U ime nepristranosti donosimo nek se čuje i

sno; jerbo je groždje bilo zdrelo, čisto i
sasvim zdravo, a što je neobično u suho
doba o.

Trgovci koji hoće da se o stvari uvjere
treba da ne vjeruju drugim trgovcima na
more, već da se sami na svoje oči osvje-
doče u selu. s

Mljeta.

Da je Dalmacija. pastorče Austrije to je
već svakomu poznato, a to je i potvrgjeno
ove godine od istih bečkih mačuha. U za-
puštenoj pako Dalmaciji, cijenimo da se na-
lazi u najgorem stanju otok Mljet. Zanema-
ren je posve, aline od naravi, već od očin-
ske vlade. Otok Mijet je obdaren lijepim
položajem, klimom, plodovitim tlom a i bo-
gatim morem. Ali koja korist, kad iz tih bla-
gonosnih vrela ne vadi se ni četvrti dio ko-
risti, što bi se inače vadilo. Da otočani o-
voga otoka nijesu pušteni na milost i ne-
milost svoju bez dvojbe bi stoput bolje ži-
vjeli. Eto polje im je plodonosno maslinom,
vinom, a da se i druge plodove ne broji, a
uz to dobru vrst bubhača. Morski im je kraj
|baš neizerpivo vrelo možebitnog bogastva,
jer hvala lijepom položaju ribarstvo bi naj-
(ljepše na ovom otoku napredovalo. Pa koja
| korist! Posve slaba, mršava korist! Rodi
\ulje, rodi vino, buhač i drugo, pa kad se-
ljak promisli na slabu komunikaciju paro-

 

(la, a ako je kakovih nedostataka pri istoj | broda, na strašne ili nikakove puteve pro-
iz Rijeke Dubrovačke. lako će se ispraviti.

|gje ga odmah i volja, da gdjegod drugdje
\to prodade. Troškovi i dangube survali bi
\ga još i u dug. I tako jadnom težaku i ri-

 

| obdržavale

 

po zanatu
lažu i t. d.

«Dubrovniku», — srpskom listu, koji pri-
ma plaćene članke za trgovačku špekulaci-
ju, o kojemu koješta pričaju crnogorski emi-
granti adostojat ćemo se ne odgovorit, nego
samo na nj se obazrijeti. Najprije mu treba
\ znati, da smo se njegovu revolver-uvodniku
\proti pravašima od srca nasmijali; smijali
se nemoćnoj srdžbi i gnjevu. Razumijemo
jih; na putu smo im. Srbima je vazda malo,
što su dobili od naivnih Hrvata, premda su
toliko dobili, da se sad bezočno usugjuju
| zvati zagrebačku vlađu «srpsko-hrvatskom».
Da im nema tih blaženih pravaša, još bi
oni znali bolje samariti Hrvate. Lako bi iz
srpsko-hrvatskog naziva postao i srpski, jer
napokon to je svejedno, kad su braća. Tu
dakle smetaju pravaši, jer im je sveto ime
hrvatsko, kao što je i Srbijancu, srpsko.

Listovima, koji

 

drugo zvono. Ovim završujemo svaku daljnju pole- | baru dosugjeno je, da plod svoga krvavog Za to udri na nas, laži i kleveći. Naši su

miku ( — Ured)

|žulja proda na milost i nemilost drugih.

listovi popovski, denuncijantski! A njihovi?

Iz Cavtata. | Nego sreća, da amo dolaze naši trgovački Svi pošteni, kao što je i «Dubrovnik».
Zadužbina. O smrti svoga pok. oca Ja- agenti, a da ne zbogom jadni seljače! Kad Nek znadu! Naši listovi niti su popovski,
koba, kap. Vodopića, gg. Don Vice Vodopić na ovake neprilike i nezgode čovjek pro- "iti denuncijantski, (jer nijesmo hodili na
i brat mu Miho stud. iur., u Cavtatu, daro- | mišlja mora da pun gnjeva zapita se: Zašto Školu ni u srpskijeh ni u hrvatskijeh klika)

vaše siromasima parokije Cavtatske iznos

a! Ali kad 94 K. 100. Budi im za to usrdna hvala, a sretni otok je dužan na sve dužnosti,

Niko Štuk, parok.

Iz Konavala:
Rod i vinarska zadruga. Već se sve po-

od Boga plata!

«Narod. Obrana» živjeti će dobro. Tamo je | da je on natražnjak. A kako da ne? Do- trgalo ili bolje popaljetkovalo, vino otočilo,

rek bi jedan franceski konsorcij. U provin-
ciji inače sve mirno, osim skupština i or-
ganizacija, koje se obdržavaju širom domo-

pisnik tuži se ma novu poštu i želi, hoće,
da opet bude sve na staru!E se non ridi...

 

a rakija stala peći. Svakako nam je ova
godina slaba, jer grožgja nije bilo nego

Ako ovo nije natražnjastvo i egoizam ne- jako malo, buduć nas je izdalo debelo po-!]

ne-
kao
\i drugi čemu dakle ovako zanemarenje?
Novačenje, porez i sve ostale mjere vežu i
|ovaj otok, kao i druge, pa ipak je zapušten
\i to nemilosrdno — bezobzirno. Vrijedno je
| istaknuti, da je selo Korita tako zanemare-
Ino, da već nema puta, ma ni staze od ko-
ijeg drugog sela ni kraja morskog! To vla-

\takvo postupanje? Kad napokon i ovaj

vine. Kad smo na skupštini, napomenut ću | znamo šta je drugo. Promislite: Za to što lje, koje nam dava najviše roda. Za to su da dalmatinska dobro znade. Selo je vladu

onu «hrv. stranke prava» koja se je obrža-
vala na 14. ov. mj. Pozvanika je bilo malo
a odbornici su sve stari obzoraši i magja-
roni. Stranke i njihove spasavanje. Tako se
misli osnovati ongje; pod vodstvom grofa
Kulmera nova stranka u koju bi ušli i stari
magjaroni, pod cimerom agrarne stranke,
za sada ne političke. Nu tko pozna naše

I
| sm
| bogati Sustjepan (!) nego u Komolac

 

 

i dobro je vino; bolje nego druge godine.

prilike u to ne vjeruje. Kulmer! i Svibranj! tobož krivo, na ovo on cielja svojom ro- za ovo plemenito preduzeće. Ko može i

Tempi passati. Posići se zadjenuli opet o
Franka radi «Danice»: dionica. Na stvari

. K. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava nije ga mnogi zapuštili i ostavili u ledini, što za tu prieku potrebu već odprije zamolilo,
jestilo naš novi Ć. K. Poštarski Ured u će se teško dat popravit. Grožgje je vinovo ali odgovora još nema. Baš od prijeke po-

\trebe bilo bi, da se dalmatinska vlada već

kraj izvora čame Omble — za to neka ga Cijena je bila grožgju oko 16-17 kruna. Na|jednom odluči, te se pobrine za ovaj otok
nestane, neka ga vrag nosi, neka šika otklen Grudi — kako čujem — ima se osnovat posve zapušten, pa pošlje kojeg svog struč-
je došo: ća, van š njime iz naše općine u vinarska zadruga, te joj je pravilnik već njaka, e da vas otok razvidi i prama po-
drugu tugju! Divno, rodoljubno. Ovo go- poslanevladi na potvrdu. Ali kako je loša trebi priskoči «pomoć jadnom Mlječaninu».
spodin dopisnik hoće, za to što je njemu,godina, narod se na žalost ne zanosi vele,Jer ne samo što bi ga direktno pomogla,

\već i indirektno, učinila bi ga. marljivijega,

doljubnom  pisanijom. A to je i matražnja- želi opće dobro, neka nešto započne, pa nastojao bi većim marom oko poljodjelstva,
stvo i grehota, koju da se prikrije iznose\će ostali narod uvidjet lako, da je to za|ribarstva a i marvogojstva, jer bi promiš-

pak opet jedna slabosrbska laž i ništa više!|se na srijedu marodni interesi i dvadeseti dobro. Kad se svud zadruge osnivaju i u- ljao da sve to zgodno može drugovdje pro-

Naši juristi agitiraju za izbora na universi.
Starčevićanci izlaze ovoga puta u borbu.
Na 19. o. mj. biti će instalacija novog
rektora Dr. Bauera. Nezna se još hoće li
djaštvo sudjelovat. Uzrok bi bio g. 1903 i
policija na Universi. Zato će biti — razumje
se — opet skupština, da se vidi, kako će-
mo stanovište zauzeti. Sabora nema, a
neće ga biti ni u novembru. Naprednjaci
su izdali jednu socijalno-gospodarstvenu-in-
telektualno-individualnu glupost, t. z. b&ro-
šuricu. Vlada je nemoćna i prema gore i
prema dole i zato zastajemo u polilici. Za-
greb inače im nije politički grad. Našim će
ovih dana početi izpite, a ima ih bulikan,
Amruš je zdrav i naš Gusti, sa svojom
strančićom. U ostalom sve staro, osim Ba-
kačeva turnja, kojega nema više, Zdravi i
pozdrav, Urednik.

.
Domaći pregled.
Uzmak Talijana.

Talijanski djaci u Gracu bili su odlučili
demostrirati. U toj ideji pošli su do rektora,
da ga mole, da im dozvoli da drže na uni-
versi skupštinu, u spomen godišnjice ln-
zbruških dogogjaja. Osmi su se nadali da im
neće dozvoliti i eto prigode, da demostriraju.
«Tag. Post» javlja, da im je ipak dozvolio.
Na to su oni dali jednu izjavu u svim nje-
mačkim novinama, gdje obećavaju držati se
mirno i gdje kažu, da oni nijesu proti Nje-
mačkom narodu nego austrijskom sistemu.

Sudbina jedne klevete.

Naši čitatelji znadu, kako se poslije op-
ćih saborskih izbora u okolišu Varaždina
širila kleveta, da su Starčevićanci od stare
vlade dobili novce za izborne svrhe. Razna-
šać tih izmišljotina bio je bivši nar, zastup-
nik župnik Šašel, koji je govorio, da će se
to dokazati i u saboru, a kad ga se pozvalo
na red, ispričavao se time, da je tako čuo
od famoznog D.ra Pera Magdića, rečenog
Kerempuha. Nije preostalo nego Šašela pre-
dati suđu. Ovo dana se na tužbu imala
provesti u Varaždinu rasprava, ali se odu-
stalo od progona, pošto je g. Šašel, kako
nam se javlja dao slijedeće očitovanje : Ko-
jim ja potpisani Janko Šašel, župnik u Ma-
ruševcu, očitujem da sam bio mistificiran,

i

svrhe od bivšeg

da je nar. zast. Dr. J. Frank.
prestojnika

| vijek !

| Da, dopisniku, koji veli da zavisti nije u
|njegovu srcu, krivo je danas sve — za to sa-,
|mo, jer se C. K. Poštanski Ured u gornjoj
|Rijeci nalazi; pa za to umišlja da je s no-
\vom poštom učinjena nepravda njemu i Su-
\stjepanu! Ali neka znade časna puplika o-/
\voga lista, da sva galama, koja se podiže
\proti Ureda Ć K. Pošte u Komolcu sa stra- |
\ne Sustjepana, Mokošice i Petrova sela, ap-'
\solutne manjine u pučanstvu, porezu, trgo-|
vini i obrtarini, nije drugo već proračunana.
| kampanja za prvenstvo donje nad gornjom ,
\Rijekom, biva, manjine nad većinom: ta i,
\Sustjepan i njegova bližnja sela trudno da.
i kad zaborave na ono što su nekad bili.
\za vremena svojih starih sindika, te misle.
da će se vremena za stare sindikate opet
povratiti. Ali: «još grivo».....
Mi oduprto još jednom velimo gosp. do-
pisniku «Sustjepancu» da on ne ljubi na-
| predak kad onako piše; jer pitamo ga mi,
kad je on napravio kontrakt i skim, da će
on vazda biti poslužen poštom, kako je do /
danas bio? Sve se na svijetu mnijenja : «Tko |
bi gori, doli ostaje»; tako i dostavom i pri-|
| manjem pošte biva: mi gori prije posljed- |
nji a oni doli prvi, a sada mi prvi a oni
posljednji, pa što za to ? E, da; maVi go.
\ri još zaudarate ... e mi doli mi smo in- |
teligencija, reći će, ko da ih čujemo, koje-
kakva gospoda! Bum! Ili su, možda, po,
|srijedi kakovi veliki interesi, pa da ne na-
stradaju za to, što se u Sustjepanu malo
docnije, nego prije, primi C. K. Poštu, je
li? A ne spominje se časni gosp. dopisnik
«Sustjepanac» kako nam je bilo sa C. K.
Poštom, dok se nije nastanio u Gružu li-
stonoša gosp. A. Martinović, kad smo mo-
gli na pisma odgovarat? Pa i kad je gosp.
Mattinović nastupio mjesto listonoše za Ri-
jeku, ni tada, osim Sustjepanaca, nije dru-
gi itko mogo da odgovori umah na prim-
ljena pisma, jer se gosp. Martinović nije

 

 

ko hotio, da umah odgovori na primljena
svojom

 

 

vraćao istim putem u Gruž. Za to, ako je i

spjevaju, hoće reći, da su od koristi, pa
neće bit za štetu ni našim Konavlima.
k Vuko.

S Kune.
Više smo puta namjeravali potužiti se u
javnoj štampi na parobrode Rismonda, koji

prestati nepogodnost, što se tiče tih paro-
broda u našoj luci Crkvicama.

Već ima nekoliko godina, da je u našoj
luci sagradjen muo i to, naravno, za pri-

dati. Bez dvojbe bi. ovaj otok kroz malo
| vremena pomogao. Vladi zaisto bi bilo boije,
\jer napokon ako .ne ništa bolje više bi bri-
\čila svojim porezom.

 

Molimo gg. dopisnike, da pišu krat.

ko, jezgrovito, inače nek se ne na-

\plove od Spljeta do Metkovića i obratno. daju, da će im biti išta uvršteno.
| Ali smo se uvijek nadali, da će već jednom.

 

_ Što je novo po svijetu ?

Srbija.
Srbska je vlada priposlala preksinoć svo-

nego su hrvatski. Našemu su listu na pr.
\i vlasnici i urednik svjetovnjaci. Stranka
prava nije stranka vjerska, nego narodna,
\pa zato u njoj ima i klerikalaca i liberalaca,
ikatoličkih popova, izraelitskih rabina i mla-
dih hodža. U jedno ih kolo veže ljubav
prama domovini i svomu narodu, a za ono,
išto ko vjeruje, neće sudit ljudi nego Višnji.
| «I neće birat sredstava» — veli «Dubrov-
\nik» — proti nama, (ko da su ih do sad
\birali !) a to će radit «u društvu sa slobo-
|doumnim Hrvatima». I mi ćemo ih se pre-
pasti? Varaju se; ne bojimo ih se! Izgubit
će oni kroz ne dugo vrijeme bitku, jer «zna-
mo, da je u dvadesetom vijeku teško vla-
dati bez naroda...»

Ko hoće da bude pošten, priznat će, da
su podvale «Novog Lista», «Crvene Hrv.+
i «Pokreta» vrsta najpodlijih kleveta, a ko
neće, da to bude, on će kao «Dubrovnik»
preštampat «Pokretove» laži.

«Pokretu», zagrebačkomu organu pučko-
napredne stranke, gdje štampavaju svoje
siromašne produkte nadute šuplje tikve,
koji po zanatu laže i kleveće, koji i t. d.,
i i. d. velimo, da je samo moguće, da je
onaj dopis nastao u Spljetu.

Dozvolit će nam dakle ovaj čestiti list,
(koji je na riječi demokratski, a ruga se po-
\štenim radnicima i obrtnicima, da su to
| «veleučeni obrtnici», a seljake nazivlje «za-
\mazani» seljaci, kad neće da misle, kako
\i on) da ne pobijamo ono, što je sto put
od nas pobijeno. Ko nas, dubrovačke pra-
\vaše pozna, zna da smo isti, kako i ostali

 

stanište parobroda. Tu se je mnogo potro- mu poslaniku u Beču, dr. Vujiću, odgovor po cijeloj nam otačbini. Mi bismo se stidili

parobrodi Rismondovi, koji većinom tiču
našu luku ne pristaju na nj, kao što bi

imali. To mnogo puta prieči promet u na- i g najnovijoj svojoj noti na dosadašnjem |ski i srpski.

razmjerno više plate za iskrcavanje s pa-
robroda na kraj, nego li za cieli put. Osim

on jučer predao u izvanjskom uredu, a u-
\ jedno je prepis note uručen austro-ugarskom
| poslaniku u Biogradu. Srbska vlada ostaje

|šoj luci, a pruža neprilika i putnicima, koji stanovištu.

| italija.
| Bivši talijanski nar. zastupnik, pomorski

Išilo, pa koja nam korist od toga mula, kad na posljednju austro-ugarsku notu, koju je; najmanje osjećat austrijski ili magjarski,

\dok ste vi stid pod noge bacili, pa javno
ispovjedate, da ćutite tugjinski, t. j. magjar-
Što na nas, dubrovačke pra-
vaše, najviše napadaju, vrlo je shvatljivo;
\i ako smo im pogibni. Pogodili smo ih u
\rane, pa zato ječu. Stoga bi bilo dobro, da

toga češće se dogodi, da parobrod izgubi tehničar di Palma iznosi u napulskom «Mat- nas maknu, ali se mi maknut ne damo.

više vremena pri čekanju ladje i iskrcava-
nju u nju, nego li, kad bi pristao na muo.
Pa mi pitamo, zašto je to. iznimka za jedi-

\tino» prispodobu izmegju talijanske i au-
\strijske mornarice, pa dolazi do zaključka
Talijanska je mornarica po sebi jača, ali

| austrijska operacijona baza ukida tu razliku.

| Dužnost prama ideji čini nas tvrde kao sla-
nac kamen. Borba nas jača; zato se nje ne
plašimo. Mi ćemo. Mi ćemo znat svladat

ne Crkvice ? Ti parobrodi tiču sve luke od Talijanska mornarica nije dosta jaka, da sve masrtaje kao do sad, dapače od sad i

Spljeta do Crkvice i u njima pristaju na
muo, a u Crkvicama ne, premda u ovoj
luci ima više prometa, nego li u nekim
drugim.

\vodi rat na Jadranskom moru sa ši

| uspjehom, jer nema na tom moru nikakove
\operacijone baze. Tehnici su toga mnijenja,
|da se može taj nedostatak ispraviti jedino

\većim brojem ratnih lagja, tako te može darcima

bolje, jer nas s dana na dan ima sve to
više, sve to bijesnije navale čine od nas još
čelićnije junake. Već drhće pred našim u-
protupučka politika, politika samo-

S toga se ovim obraćamo na gosp. Ris-: talijansko brodovlje blokirati obje austrijske | volje i sile, politika dalmatinske i dubrovač-

mon
govi parobrodi budu pristojali na muo u
Crkvicama, inače ćemo biti prisiljeni, da

svu trgovinu okrenemo preko «Ung. Hrv.»

društva, čiji parobrodi svaki put pristaju uz
muo, te ćemo tako biti sigurniji za našu
trgovinu. Jer se više puta dogodi, da pri
iskrcavanju u ladju iz parobroda pokvari
se roba, što je na našu štetu. Za ovaj put
ne ćemo ništa pisati o gosp. agentu, nego
mu preporučamo, da bude susretljiviji sa
strankama, osobito u opremanju i primanju
robe, Bude li od potrebe osvrnuti ćemo se

li

 dranskim morem.
Kuba i Sjedinjene države.

U Havanu je stigao privremeni kubanski
guverner Magoon, koji će preuzeti poslove
ratnoga tajnika Tafta. Tait je izjavio, da
“ovisi o samim Kubancima, kada će se oba-
viti novi izbori. Čim se oni htjeti, t. j. čim
se Kuba sasvim umiri, ostavit će Sjedinjene
države Kubu, da sama sobom upravlja. —
je proglas

da, da ovoj stvari providi, te da nje. ratne luke ter tako bezuvjetno zavladati Ja- ke klike, ali to dosta nije; nju treba sasvim

\uništit! U plemenitoj ,borbi nam je najača
potpora narodno razumijevanje našeg za-
datka. Naš se list od svih dalmatinskih
najviše čita, ta ima sigurno više pretplat-
nika u Dalmaciji od «Crv. Hrv.», «Dubrov-

ši
š
€
:
š