Br. 85 PRAVA CRVENA HRVATSKA = God tmmmm———— Iz Krivošlja. | ni, a mnogi od nas imaju i svojte u Ko-|se duga prepirka o tomu, koji je bolji, |bljanskoj «Svezi> učlanjene zadruge istre i|ških «Ustredni jednota», poljskog « | Razbojnička navala na vojnika. Prošlih navlima. Dopisnik ne će tako-koristiti ni|dok nije u opće prevladalo mišljenje, da | Kvarnerskih otoka. Nu i kad toga ne bi bilo, | Patronatu», g «Soju NO dan vojnik sa tvrgjave «Goli Vrh» put Gr. uspiri u komu mržnju koje do sada nije bilo, njihove potrebe, a one druge zadruge za|zov Opći savez u Beču ima članica čak u svoje zadružne djelove. U Srbiji zeml kovca, da obavi neke poslove za svog po. nego možda samo u srcu dopisnikovu. Kad | potrebe malih obrtnika i trgovaca po |Bukovini. Tu nema teritorijalnog kontinui-|ničke zadruge plaćaju savezu u ime režij- ručnika. Netom se * odmakne nekoliko ko- su Konavljani došli pričekati nasljednika gradovima. U toj dugoj prepirci čulo (teta, jer ga prekida Galicija. Isto tako nije | skog doprinosa po 12% od njihova e raka od tvrgjave, maigje na dva čovjeka, prijestolja, istina nijesu onaj dan imali što!se je svakakvih, ali nikad niko nije ozbilj-| osnovan prigovor, da pridruženje ljubljan- | prihoda. obučena u mjesnoj nošnji. Zapitaše vojnika, jesti, ali zato neka ne krive Cavtaćane, ne-|no ustvrdio ono, što danas patetički tvrdi skoj «Svezi» ne odgovara duhu zadrugar- .*. da im dade smotak duhana, na što vojnik go svoje Konavljane, mesara Vragolova, gosp. Negrini, jer je to prava besmislica.|stva. Naime sve je protivno. Danas u Au-| Jeli moguće poseban savez dalmatinski, reče, da nema. Na io se upute za vojnikom, koji nije onoga mrsnoga kao za inad za- Koncem mjeseca avgusta ove godine same |striji ima već opći savez poljodjelskih za- zadruga? i kada dobro odmakoše tvrgjavu, na njna- klao meso, što se nije u Cavtatu možda u|su Rajiajzenovke u Donjoj Austriji imale | druga (Allgemeiner Verband landwirtschafli-| Ja odgovaram, da za sada nije. vališe pograbiše ga za grlo, govoreći: «Daj dvadeset godina nigda dogodilo. Ribe nije |kod centralne blagajne uloženo preko 27 |cher Genossenschaften), kao centrala za-| Troškovi takovog saveza iznosili bi naj- novce ili život». Vojnik nije imao bajunete, bilo, jer se nije smjelo ribati, radi pomor-| milijuna kruna. Ista je blagajna do rečenog | družnih saveza, pa čak ima i internacijo- manje 30.000 kruna godišnje. Razdijelite to jer ko olicirski sluga ne nosi oružja. Pre-|Skih vježba. dana bila podijelila zadrugama 7 milijuna |nalni evropejski savez zadruga. na sve 110 zadruga, koje danas postoje u tražiše ga, i nadjoše mu u džepu 2 krune, Iz donjih Konavala. *) | kruna kredita, tako da ulozi zadruga nad- s : Dalmaciji, pak sračunajte koliko bi došlo koje uzevši umakoše. Pogovara se, da su \visivaju potrebu kredita za cijelih 20 mi-| x, spljetskom je sastanku gosp. Dum zadruge više stati, nego ih stoji u ljubljan- lopovi čekali poručnika, nadajuć se da će lijuna kruna. Pred samom ovom činjeni-|pvano ivanišević rekao, da pitanje zadruž. Skoj «Svezi». proći noseći novce za platu vojnicima i |com, a mogao bih navesti sličnih primjera nog saveza treba promatrati i sa strane tr- Za sada ne bi nam takogjer bilo nikako sebi. O e oružnici u potragu M a i Šo mrva SES NN ENES govačke, gdje će naime dalmatinske zadru- PVA: MPAA novčanu centralu, jer povima, ali utaman,.jer razbojnici u brdo _ I : . | VOTKI, GA SH e imati višu korist. Gosp. Negrini misli, zadruge imadu mnogo veću potrebu umaknuše. Zalosno je, da se ovakovih raz: Be per o e ae KO za \financijalnog bilanca ? : će u ljubljanskoj oka] a. koristi kredita nego li imadu uloga. Savez bi se bojstava dogagja u ovim stranama, ko da | preziru Konavljane. Može bit, da ih ljube, si samo one zadruge, koje potrebuju kredita, morao obraćati na razne banke, pak u naj- smo nazad po vijeka ! |a? Na žalost nije tako; premda su većina: Drugi je prigovor gosp. Negrini, da je|dočim one, koje imaju suvišna novca ne povoljnijem slučaju plaćati im mnogo više Iz Cavtata.* | porijetla konavoskoga, io ii poturice naše, ljubljanska «Sveza» klerikalna organizacija. |bi se smjele nikako pridružiti. Baš ove po- dobiti na kredite, nego li ljubljanska «Sve- Na odgovor dopisu «Iz donjih Kanavala». koje su gore od Turčina. Poznamo ih do- Sad je u modi, ako hoćeš, da nešto pa bilo|sljednje imadu još veće koristi. On navagja | Za» računa svojim zadrugama, i bez obzira U vašem cijenjenom listu netko hoće, da bro. Zato su iz inada Srbi, iz zanata imu-. i najkorisnijega osujetiš, da se nabaciš s me-| slučai seoske blagajne u Janjini. Ona ima se o, du bi a nom. slučaju naše zadruge odgovori na dopis tiskan u-«C. H.», koji | ćniji kamatnici, koji štrcaju u svoje siro- &oliko fraza o klerikalizmu, pa je gotova | kakvih 150,000 kruna suvišna novca, koji | ovisile od kapitalističkih udruženja i tim raspravlja o razvaljenju dviju grdnih i troš- | mašne ribare mržnju prama nama, široga- stvar! Koliko je istina, što tvrdi g. Negrini, je uložen na bankama uz najviše 4 %. Kad | promašile svoju cijelj. (3 S nih kućica na ulazu mjesta, koje ga ruže ćam divljanima, i ko bi sve izbrojio, kako Mavesti ću samo dvoje. Na lanjskoj glavnoj (bi ta blagajna bila u ljubljanskoj «Svezi» R e s kojih smo razloga Ja + moji prija a uz to prijete, da će pasti. K tomu dok nas znadu častit, Do sa rasmmiiama anat| skunštini linhlianske «Sveze» vacia ie istar.|nna Ri ma zomi masna možmat. 41) 0) +. Itelii za linhlianclu Svam. i aš" su one tu priječe izvesti produženje obale | velim, da ima i1 do «Garofalina». S toga su neke osobe na- |vjek, a da se ovo stojale, da općina kupi te kućice, na račun Hajmo dalje! Št odlomka, Cavtata, pa da ih razvali. | sam | svog džepa prinijela općinski zakon bistro kaže, da ono, što sejo je lijepo i vrije čini na korist samog jednog odlomka, pa- | prtimo. | to je istit : da samo njemu na teret. To zna i malo | pravo, da se razv - . bo e i. š v dijete; samo ne zna pametni dopisnik. Ali|kako to jasno i op tt a! općina putem nekih mutikaša nije htjela se traži od općine, i na to pristati. Spomenuta su se gospoda ski na teret odlomi na to pokesala; sakupilo se četiri hiljade na, da sve dobro i kruna, kupile se te kućice, pa će se iste govorna jedinica, te a : t do brzo razvaliti, te će ulaz u Cavtat i nje- | prama drugomu kc ; i £ : : 3 . : . ii IT dana jedne večeri oko 7 sati hodio je je. Konavlima ni Cavtatu, nego moguće da|su Rajtajzenovke za poljodjelske krajeve i |ne bi to bilo od tako velike važnosti. Wrabet. robskih spilok» itd. i ! do 30 puta na jorad- | Bogu hvala, da smo naučili cavtatskog \dopisnika «Crvene» pisat dopise. Bravo; čestitamo na uspjehu. | Sad znamo, odkle nam je bar počet i! I gov istočni dio sa župnom crkvom prosi- takvoga duga vršila : : ke“. i pe nuti. Dotičnoj gospodi svak odobrava nji- tatu poveća općinsk iti rok i g fist M = hovo nesebično i patriotično djelo, samo | jedno gospodi, koji ' ni ih ruži dopisnik, koji bi htio s tugjom ke-|je li to i ostalom p som zapovijedati. (To on nije radio. Pro- lomak ni ne plaća čitate mu opet dopis. Op. sl.). Eto pak do- prestano na nj tuže pisnik cilja na porušenje Bogišićeve kuće bi se ovaj povećao, (koja će sad ostati osamljena na sred obale), bi on kroz kratko \ jer se uprav ne može shvatiti, o čem do- sredstvom razdraživ pisnik hoće da govori, i u ovom slučaju malo ne bi bilo & podmirio bi svotu odlomak Cavtat, ili bi da povrate općini n se pokesali mješćani, ili — kako ima o- hvalnosti, kad to i pravdane nade — poklonio bi juza poljep-/ Svakako je smiješ šanje mjesta sam odlični vlasnik. Dopisnik kriv, što Konavljani dakle ili nije znao, kako stvar stoji, a onda nadvojvodinu priček je lakouman, ili je pak hotice izvrćao — dio mesarima. Ma k što je vjerojatnije — da podjari neuk i ne- ozbiljni ljudi pisat? upućen puk, a to nije lijepo. doći Konavljani, sva Dopisnik ponavlja staru, tvrdnju, da Ko- kolje u Cavtatu mes navljanin ili Konavoka darivaju po Cavtatu je po srijedi, a kam vino, ulje, grožgje, drva i- ostalo. Još je da nekomu naregjuj: lugje ponavljati otrcanu frazu. da Cavtaća- | nata radi, što mu je ni mrze Konavljane, kad su jedni upućeni «duguje načelničku : na druge; naši su stari većinom Konavlja- ništa; ali to tako nij *) Neka nam ne zamjeri g. dopisnik, što smo mu današnju silu, i što skratili dopis, i to za to, da ga uzmognemo uvrstit goše glavu. Za to s u današnji broj. To smo ovaj put iznimno uradili, da \jer smo predvigjali, i i nam se ne podmetne nepristranost, a ne rijetko se | opet ćemo ga napast "a dogodi, da pogju podulji dopisi u naš urednički koš. | dušmanima O istoj stvari istog gledišta primili smo još jedan O iči dopis, pa ga moramo za to izostavit, što našem mar- | Na svoju i čitalačk ljivom saradniku neće bit žao. | mogao. Nadamo se, da se koliko on, toliko naš dopisnik | iz donjih Konavala meće više povraća! na stvar, jer *) Upozorujemo g. dopis nam to prostor ne dozvoljava. — (Up. ur.) | pisu iz Cavtata Pitanje zadružnog savez i Povodom nedavnog sastanka dalmatin- |sko-zadružni. Redom skih zadruga u Spljetu, gosp. je dr. Gjuro |jeti. Negrini napisao u «Slobodi» dva članka, u . kojim zagovora, da se obrazuje nezavisan | Poglaviti razlog, ra pokrajinski savez dalmatinskih zadruga. U |vokat proti pristupu isti mah odvraće od misli, da se naše zadruge (u ljubljansku «Svezu' pridruže ljubljanskoj «Zadružnoj Svezi». za nas bilo.... pon Gosp. Negrini doduše konstatuje, da je |nešto sasma originalni ljubljanska «Sveza» bila ponudila Zemalj-|prije znali, ne bi Spl. skom Odboru mnogo povoljnije uvjete po|se osnuje filijalka « zadruge za ono 100.000 kruna, što će im |banke», niti bi Dubro ih dati kao kredit, nego /i je «Hrv. vjer.| im zagrebačka «Prva banka», kojoj je sa svim tim predao taj| «Komercijalna banka» kredit na rukovanje, Spomenuta će banka |sijsku banku» u Dub ' davati Zemaljskom Odboru na taj iznos 3% |se ne zamjeri, što ću . dobiti, a zadrugama će ga dijeli; uz 4%, što mislim o tom arg + . Liubljanska je «Sveza» bila ponudila, da|Nije za nas ponizljiv ? će ga dijeliti megju zadruge uz sama 3:1%,|bljanskoj «Svezi», koj dobiti, dakle za "o procenta jeftinije nego lazi u susret, kad ne li banka. Osim toga gosp. advokat konsta- | obrazujemo poseban ; tuje, da ljubljanska «Sveza» veoma povolj-|mu bi bio obezbijegje no za zadruge prima na dobit njihove u-|predovanje. Naprotiv v loge i daje im kredite. Na uloge zadruga |pisati o zadružničkim plaća «Sveza» 49% dobiti, a kredite im |čini gosp. advokat, kc daje uz 5% i ne računa nikakvih troškova. | drugi Wrabetz em me Nijedan novčani zavod u pokrajini nije tako | pisanje odaje, da on i . i , kulantan. Razmak je kamatne stope izmegju kojemu hoće da piše. S RIMA i uloga i kredita od cigle !/9%. Ove je obje dokaza. i i činjenice i sami gosp. Dum Frano Ivaniše- Gosp. Negrini pore vić konstatovao na spljetskom sastanku. da su štedionice svudi a k >» a ru ' : I g e a i ' U ? S O ; - a .! i MRTVO NK “ui i ži. PORNO ND ONA , * s