PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

Br. 87
na Cemu na primjer nemaju po-
štarski ured Mrcine ili Pridvorje, kad je

kad su bila uzeta u kombinaciju ? Sva-
nam je poštarsko upraviteljstvo u Za-
dru učinilo i čini grdnu nepravdu, pa je
vrijeme, da se ona ispravi. Zašto će gornja
strana Konavala biti vazda i u svemu za-
boravljena, zapuštena i zadnja ?
Gornjebanjanin.
Iz Makarske.
Tuberkoloza i razkuživanje. Makarska je,
kako je općenito poznato, jedno od naj-
zdravijih mjesta u pokrajini i na glasu radi
svog čistog zraka i zdrave vode. Ipak, od
nekoliko vremena pojavilo se je ovdi više
slučajeva tuberkoloze. Uzrok je tomu, da
kada se ko razboli od upale pluća ne lije-
či se na vrijeme, ili se ne drži lječničkih
propisa, te mu bolest krene na tuberkolozu,
a kuće, pokućtvo i odjeće posteljine dotičnih
bolesnika ili se slabo, ili ni malo nerazku-
živaju, te zametci od bolesti ostanu u kući
i otruju malo po malo ostale članove obi-
telji. Tako se je dogodilo da u jednoj sa-
moj obitelji u 3 godine pomrlo je od te
bolesti 4 osobe! Treba s toga upozoriti
pučanstvo, da se čuva od ove opasne bo-
lesti, osobito da se zdrave osobe ne mije-

 

šaju više nego je od potrebe sa bolesnici- Schneiderovoj tvornici u Franceskoj. je Dum Frano bio jedan od prvih narodnih vićance, dapače ih sasvim sebi pokoriti, a
Kruppova je tvornica javila stvar nje-|preporoditelja, i pokretač i urednik «Glasa kad im zadnje nije uspjelo, posegoše za
| Hercegovca». Kako javljaju, otkrivanju je magjaronima. Supilo je prvi dao inicijativu

ma, i da niko ne pljuva na pod po kućam.
i u drugim mjestima gdje se svijet saku«!
plja, osobito u crkvam, a to ne samo radi
zdravlja, nego i radi pristojnosti, što bi se,
imalo s oltara često preporučivati. Bilo bi/
dapače potrebito, da se i kod nas, kako |
što je u drugim naprednim mjestima, stavi |
na vratima svake crkve tablice sa natpisom,
da se na pod ne pljuje. Trebalo bi postu- |
pati strogo za razkuživanje kuća gdje je,
ko umro od tuberkoloza i svih predmeta, |
koji su došli u doticaj sa bolesnikom. Op-
ćina imala bi nabaviti spravu za raskuživa-
nje, te u tu svrhu staviti u novi godišnji |
proračun svotu za to potrebitu, a obitelji,
koje mogu, imale bi nakmaditi općini sla-
novitu svotu za porabu ove sprave.

Dječija razuzdanost. Amo su radi slabog
domaćeg uzgoja djeca posve zapuštena i
razuzdana, tako da malo ili ništa može i
redarstvo i škola ako općina ne preuzme
stroge mjere, da ih zauzda. Vigjet je na
obali, po ulicam, i t. d. malne cijeli dan
čopor razuzdane dječurlije — koja se igra,
viče, psuje, grdne + gadne riječi i psovke

ječ Dr. Sušteršić,, koji zagovara izbor-
nu reformu, pangermani su odmah u-
darili u buku i viku tako, da je svoj
govor mogao samo na mahove na-
staviti. :

(Madžari i pitanje povišenja novaka).
Pitanje kontingenta novaka je na dnev-
nom redu. U zajedničkom saboru dr.
Wekerle izjavio, da je vlada pripravna
prostrti na nuždne veće zahtjeve nova-
ka, ako se ispune i narodni zahtjevi.
Zastupnik Zoltan Lengyel član neodvi-
sne stranke napisao je pak u jednoj
magjarskoj novini članak, u kome pri-
jeti ako bi se našle u ugarskom par-
lamentu većina, koja bi glasovala za
povišicu novaka, da će onda ova ve-
ćina izazvati opstrukciju, kakovu svi-
jet još nije vidio.

Srbija

(Razmirica izmegju Njemačke i Sr-
bije). Jedan častnik srbijanskoga povje-
renstva za ispitivanje topova, načinio
je kopiju uzorka, kako se zatvaraju
Kruppovi topovi, te je to poslao

 

mačkoj vladi, koja kani poduzeti stro- |
ge mjere, te će, veli se, njemačka o-
pozvati svoga poslanika. + |
(Macedonija i Srbija). Srpska skup-|
ština odredila je za srpsku propagan-
du u Macedoniji 300.000 dinara.
Rusija. |
(Urota). Petrogradsko redarstvo tvr-
di, da je ušlo u trag razgranjenoj u-
roti proti Stolipinu i trojici njegovih
drugova.' Uhapšen je jedan dvorski
činovnik i nekoliko drugih osoba.
Policija u Varšavi uhvatila je na
ulici jednog neznanca, koji je htio u-
ništiti jedan list iz svoje putnice, što
mu nije uspjelo. Na listu bile su adre-
se, te je pomoću tih podataka pošlo re-
darstvu za rukom otkriti tajnu tiskaru,
u kojoj su se štampali buntovni spisi,
koji su se dijelili megju vojnike.

 

izgovara, da se skladno čeljade sablazniva
— osim toga čini štete po vinogradim.
Tužbe do sad učinjenje sa strane posjednika
na razne vlasti imale male ili nikakve ko-
risti. Sud ih nemože osuditi, jer su iz-
pod 14 godina, s toga nek se redarstvenim
putem, uz pomankanje domaćeg uzgoja --
kazni, naime da općina pozove dječaka i
njegova oca ili šbrbnika — kako se je na-
zad dvadesetak godina na općini postupa:
lo — da dogovorno s ocem djecu kazni,
da ih da zatvoriti u općinskoj kući na sv.
Petru po 6 i 12 sati — to bi doista kori-
stovalo — i tako malo po malo i ostala
naša razuzdana i objesna djeca dosta bi se
ukrotila — te općinstvo nebi imalo uzroka
da se neprestano tuži. Svi prijatelji dobrog
uzgoja djeca, na ovakovi postupak harni
bi bili općini. N. A.

 

Što je novo po svijetu ?

Austro-Ugarska.

(ft Nadvojvoda Oto.) Dne 2 o. mj.
preminuo je nadvojvoda Oto, sin po-
kojnog nadvojvode Karla Ljudevita, bra-
ta našega kralja a brat prestolonaslje-
dnika Franja Ferdinanda. Čim je kra-
lju bila dojavljena smrt nadvojvode,
odma je pošao u nadvojvodinu pala-
ču i proboravio nekoliko časaka du-
boko ganut kraj mrtvaca. Sprovod je
slijedio dne 6 o. mj. te je mrtvo tije-
lo nadvojvode Otona bilo položeno u
carsku grobnicu u kapucinskoj crkvi.

(Opstrukcija proti izbornoj reformi).
U opstrukciji proti izbornoj reformi su-
djeluju pangermani, česki radikalci i
slovenski liberalci. Ovim se priključiše
i izvršbeni odbor katoličke pučke stran-
ke u Brnu, koji je bio zaključio po-
zvati zastupnike Hrubana, Kondela i

 

,|malo vremena od zabave i napišu svaki po

Domaći pregled.

Za delegacije. *)

Kako novine javljaju, sastaju se zajednički
austrijsko-ugarsko-hrvatske delegacije na 27.
o. mj. u Budimpešti. Poznato nam je, da|
je to jedino mjesto, gdje prijatelji našega |
naroda, hrvatski i ostali slavenki delegati,
mogu dići glas svoj u obranu naroda na-
šega, gdje se može slobodno govoriti o
stanju naše uže domovine Bosne i Her-
cegovine.

Hrvatski delegati iz Dalmacije i Hrvatske
obećali su potpisanom, da će progovoriti o
stanju Bosne i Hercegovine i u ovim jesen-
skim delegacijama, pa s toga se potpisani
obraća ovim putem na sve prijatelje naroda
našega, da mu odmah pošalju vjerodostoj-
nih podataka o stanju našega naroda. Neka
pišu, kako narod u njihovom kraju stoji
ekonomski i prosvjetno, te što bi se mo-
ralo poduzeti, da se narodu u tom pogledu
pomogne. Imade toga mnogo o čemu bi se
dalo govoriti u delegacijama, ali ja ovdje
ne mogu sve potanje navagjati, jer bi to
preventivna cenzura brisala, kao što je to
već učinila, kad sam prije u: «Osvitu» nava-
gjao o čemu bi trebali prijatelji, da mi po-
šalju podatke. Da tomu sada izbjegnem,
obraćam se sada ovakovim jednostavnim
pozivom, a nadam se da će me prijatelji
razumjeti. Ta dobro se poznamo, znademo
kako nam je, pa će i ovaj poziv svak dobro
razumjeti.

U pismu, koji neka se na mene prepo-
ručeno šalje, neka se navedu točni i istiniti
podatci. Neka se ne zaboravi napomenuti
imena i točno vrijeme, kada se je šta do-
godilo. Isto tako neka se sve potkrijepi i
statističkim podacima, pa da se onda ne
može ministar Burian ispričavati time, da
su podaci lažni i izmišljeni.

Nadajući se, da će me svi prijatelji dobro
razumjeti, preporučam im, da si oduzmu

 

malo, pa će izići prava slika naše domo-
vine i našega naroda pred kompetentni fo-
rum zajedničkih delegacija, a po tom i pred
cijeli obrazovani svijet.
U Mostaru, 3. Novembra 1906.
Gjuro Džamonja
urednik «Osvita».
*) Umoljavaju se sve hrvatske novine, da ovaj po-
ziv (Preventivna je cenzura ovaj poziv
u «Osvitu» zaplijenila. Op. Ur.)

se je u
»Stranke |

 

Sjednica Središnjega
U nedjelju dne 4. ov. mj.
Spjetu sjednica Središnjega

a k PA bo

 

Prava u Dalmaciji», uz učestvovanje malne
svih članova. Raspravljalo se vrhu političkog
položaja u opće a napose «Stranke Prava
u Dalmaciji»; o radu za organizaciju stranke ;
o nastajućim političkim izborima i o glav-
nom glasniku stranke; obračun i proračun
prema namjeravanim preinakam. Osim toga
pod «eventualia» tršeno je nekoliko pred-
meta manje važnosti. Odbor je poprimio
više zak lj znatne it tif stranku
i glasilo. Zaključci bit će svojedobno svim
provedeni; megjutim odmah onaj odnosno
na preinake u listu.

+ Dum Miro Babić.

Stigla nam je crna vijest, da je preminuo
u grobniku župnik Dum Miro Babić. Po-
kojnik je bio vatreni i izgledni rodoljub i
Starčevićanac, a dosta je koristio i dobra
činio narodu sv - župe, koji ga neizmjerno
oplakuje. Laka m.. ljubljena rodna gruda!
Hrvatski sabcr.

Javljaju, da će se na 12. ov. mj. sastati
hrvatski sabor, što se velikim zanimanjem
očekuje.

Spomenik Don F. Miličeviću.

Na mrtvi dan bio je otkriven nadgrobni
spomenik Dum Franu Miličeviću, u starom
groblju u Šoinovcu, u Hercegovini. Pokojni

| spomenika prisustvovalo mnogo rodoljubnog | a «Hrvatska» i «Pokret» propagiraju ! Ko
P

uka

Kosti Zrinskoga i Frankopana.
Hrvatska akademska omladina u Budim-
pešti upravila je spomenicu na hrvatski sa-
bor sa molbom: da izašalje posebno po-
vjerenstvo, koje bi tačno ispitalo sadanje
stanje smrtnih ostanaka grofa Petra Zrinj-
skoga i kneza Krsta Frankopana, koji su
kao mučenici slobode svoga naroda bili
smaknuti u bečkom Novom Mjestu na 30.
travnja 1671.; nadalje da utnoli privolu Nj.
Veličanstva hrvatskoga kralja za prenos osta-
naka u domovinu i napokon da se dragi
ostanci na doličan način što prije prenesu
u domovinu. Najprije se radi o tomu, da
se pronagje, gdje se danas nalaze ostanci
Zrinjskog i Frankopana. Poznato je, da pred
malo godina, kad se je popravljala crkva u
bečkom Novom Mjestu, njihovi smrtni os-
tanci bijahu dignuti iz prijašnjega groba i
negdje drugdje zalureni. To se je dogodilo
uprav onda, kad je stranka prava u Bano-
vini bila potakla misao, da se njihov pepeo
prenese u domovinu, Na 29. travnja pret-
prošle godine jedan naš zastupnik interpe-
lirao je vladu, da dade uredovnim putem
konstatirati, gdje se sada nalaze smrtni os-
tanci Petra Zrinjskoga i Krsta Frankopana;
ali do sada nije dobio odgovora. Trebalo
bi ovo pitanje opet potaknuti i to složno
sa zastupnicima hrv. sabora. — («N. L.»)

Ne srame se....

«Hrv. Narod», koji hoće da bude seljački
list i da «istinu gudi», pisajući o dogagja-
jima u Sarajevu, kaže, da su Srbi navalili
na «Hrvatski Dnevnik» radi napadaja na
njih. A niti spomene o prostačkim i upravo
nečovječnim napadajima (kobasičine) «Srp-
ske Riječi», koja je više puta opetovala, da
su: «Hrvati došli u Bosnu sa engleškim
krmcima i švajcarskim kravama.» Tako i
sve rezolucijonaške novine niti da spomenu
nevjerojatne rječetine i uvrijede "Srpske
Riječi», već hoće da ćoravim dadu rog za
svijeću, svaljujući svu krivicu na «Hrv. Dnev-
nik». Tako i famozni «Dubrovnik», a još
famozniji mu urednik, dr. Stojanović zado-
voljstvom ističe veliko «junaštvo», gdje je
nekoliko stotina organizovanih Srba nava-
lilo na dvojicu suradnika «Hrv. Dnevnika».
Valja znati da to piše onaj dr. Stojanović,
koji je bio u «Srbobranu» navijestio Hrva-
tima «rat do istrage». Tako i beogradski
listovi telale, da su Hrvati u Bosnoj i Her-
cegovini došljaci, i slično, a rezolucijonaški
im listovi radosno potvrgjuju, ni najmanje
se ne srameći.

Reforme u Crnoj Gori.

Beogradski «Slovenski Jug», br, 24, me-
gju ostalim kaže o reformama u Crnoj Gori:
«Postupahjem cetinjske musale može cio
svijet vidjeti, da smo bili u pravu, kad smo
kazali, da su sve «nove reforme» u Crnoj
Gori jedna ordinarna laž, onih, koji nikad
nijesu mogli osjetiti blagodati Istine, Slo-
bode i Pravde».

»Pokretove“ skladne riječi.
«Plaćenik Stražičić, na daleko poznata
hulja, brusi svoju jezičinu o naše suradnike
i dopisnike». Ovako «Pokret», br, 252. Nije
pak ovo iznimka, jer su prostačke rječetine
toga lista, kao i drugova mu «Novog Lista»
i «Crv. Hrv.» dobro poznate. Ko ne će da
bude lutka u njihovim rukama, taj je odma
«plaćenik», «hulja», «izmećar», «odrod» i
slično. Nije nam do toga, da uzimljemo u
obranu g. Stražičića, već do toga da nagla-
simo, da su rječetine pomenutih listova sva-
kome dozlogrdile. Bilo bi vrijeme da i pre-

[stanu t& psovke po novinama. Obdarili su
\g. Stražičića tim ogavnim i gadnim rječeti-
\nama, jer je bio upozorio i žigosao «Po-
\kretove» psosti proti crkvi, svećenstvu i sva-
kome, ko im dobro ne miriše. Najbolji bi
bio odgovor našeg puka, na psovke, da
odasvuda odbaca pomenute novine.

Prvi hrv. sabor pod rezol. vladom.

Još malo dana pa opet će da se otvore
vrata hrv. sabora u Zagrebu, opet će da
oživi. Nade, u koje smo bili prisiljeni vje-
rovati, već su nam se počele gubiti. Ne, kao
da se neće ništa uraditi, dapače smo tvrdo
uvjereni, da će ono provesti i ustavne re-
forme. Ali, zar je to sve?! Zar se je na to
svelo sva ona druga obećanja, sve one dru-
ge tačke riječke rezolucije, koje pričaju o
sjedinjenju Dalmacije, o financijalnoj samos-
talnosti i t. d., i t. d. Gdje je ovo ostalo?
Odgovoriti će nam se, da će ovo doći re-
dom, ali zašto odgagjati za sutra ono, što
danas možeš uraditi ?! Ako su Magjari pri-
hvatili riečku resoluciju, kakvu smo je mi
čitali, čemu je sada svu ne privesti kraju ?

 

\Ko zna kakve će prilike sutra nastati! Ili ih
| hrv. vlada neće da provede ili Košut! Ka-
|rakteristika pak Hrv. Sabora bila bi, da
|vladajuća stranka nema još svoju većinu.
Ona je nastojala pridobiti za sebe starče-

zna da nijesu one tražbe rezolucijonaša od
starčevićanaca bile već prije proračunane ?

Dobar kućni lijek Megju kućnim ljekovima, koj
se upotrebljavu, kao ublažujuće i bol odvodeće ma-
yi - kod nahlada i ost. bolesti zauzima prvo mjesto
u Pragu pravljeni «Liniment», lijek iz laboratorija
ljekame Dr. Richter-ove Capsici comp., sa
«Sidro». Cijena je malena, 80 para, K 1.40
boca. Svaka je boca u elegantnoj kutijici, a raspo-
znaje se poznatim sidrom.

Iz naše hrvatske zemlje dobiva gosp. Albert Miil-
ler u Budimpešti V. kot., Vadaczulica broj 43/M. izu-
mitelj dvostrukog elektro-magnetičkog križa R. B.
broj 86.967. zbilja divnih svjedočba i priznanica za
svoj nenadkriljivi izum. Stoga se Miilleru može če-
stitati tim više, jer je on rogjeni Hrvat. Od tih svje-
dočaba mi ovim putem nekoliko opetujemo, x glase :
I. Cienjeni gosp. Miiller! Budući je od moje živčane
bolesti mene Vaš stroj R. B. stroj 86.967. sasma iz-
liečio, to Vas molim za odpremu još jednog velikog
stroja R. B. br. 86.967. od 6 K za moga prijatelja.
Sa veleštovanjem jesam ivan Momčinović, Sarajevo
na 24. kolovoza 1906. godine. II. list. Biagorodni gosp.
Miller! Odkada ste poslali početkom ove godine Vaš
čudotvorni R. B. broj 86.957. gosp. Ivanu Bradičiću-
Vojvodiću u Mošćenicu, od onog vremena on više

 

znakom
2

 

God. R.
se u nadi prevarili. Usilovani smo radi toga
ovim javnim putem upozoriti profesura Me.
dini, da mi ne šaljemo našu djecu u gi.
mnaziju, da nam postanu valjani rezoluci-

jonaši ni političari, već da ih upućuje u
onom zvanju, za koje je postavljen i za
koje prima platu. Već su nam dozlogrdile
tužbe naše djece, da s njima sasvim pri-
strano postupa, a to s onim, za koje zna
da im njihovi oci i braća ne pušu u rezolu.
cijonašku trublju, te im sve moguće klipove
i poteškoće postavlja. Za danas nećemo dalje
pozivljući c. k. Pokrajinskog Školskog Nad.
zornika, da se jednom stane na kraj tim i
sličnim nepodopštinama, jer mi ne šaljemo
djecu na nikakovu političku školu, ni da
im se proturuje kojekakovih listova i bro-
šura, koji psuju i vrijegjaju što nam je naj-
svetije, kao n. pr. «Crvenu Hrvatsku», koje
je takogjer profesur Medini revni i faktični
urednik, kako što je kroz novine više puta
bilo posvjedočeno. Hoćemo da našu djecu
u svakom dobru i napretku podučuje i da
im u svemu dobar i uzoran izgled daje, jer
ih ne šaljemo na -strančarski nauk, već u
hram prosvjete. — Dva roditelja.

Op. Ur. Donašamo ove opravdane tužbe dvaju a
glednih roditelja, pitajući nadležne, dokle ćemo tr-
pjeti ove i slične škandale svakome poznatog mu
tikaše, profesura Medini ?

Naši gospari i vojska. Ne samo
da se niti ne krenuše zato, jer je sva voj-
ska otišla iz Dubrovnika, već eno u zad-
njoj se «Crvenoj» tome i rugaju., Ali naj-
bolje zna bijedan narod, kolika je to šteta
za grad. Vidjet ćemo koliko će malijeh tr-
govaca a i većijeh u malo vremena morati
da prestanu dalje tjerati svoju trgovinu —
jer kad nema vojske, nema smisla ni da

—|opstoje. Ali što je to našijem «gosparima»

stalo ? Što je njima do naroda, njima je do
zapovijedanja i do mastnijeh prihoda. Bila
vojska u gradu ili ne bila, oni će isto za-
povijedati i svoj trbuh napunjati. Oni pišu
«paralo bi, da nam svijem minača rovina,
erbo će u gradu bit pet stotina čeljadi ma-
nje». Sjegurno njima ne «minača rovina»
da grad ostane i pust, oni su dobro osje-
gurani, ali upitajte gospodo, mudre glave,
sve gradske trgovce od prvoga do zadnje-
ga, pak ćete čuti, što oni govore. Lako je
vama, vi ste siti i obijestni, pa je stara
stvar, da sit gladnu ne vjeruje! — Javljaju
nam pak, da se trgovački i obrtnički stalež
kani obratiti na vladu, radi sniženja  pore-

 

padavice ne imade. Stroj izliečio ga sasma, stoga pri-
mite od njega kao i od mene najsrdačniju hvalu i
izraz najđubljeg štovanja. Jesam Vaš Ivan Galović-
Perišić u Beseču, Istra dne 1. kolovoza 1905. Stoga
se g. Miiller svakomu najtoplije preporučuje.

Gradska kronika.

Dubrovnik“ i klika. Preirigani
«Dubrovnik» nastoji u svom zadnjem broju.
prikazati sarajevske bune, kao nešto nez-,
natna i medostojna ozbiljnog osvrta. Sve
svaljuje na «Hrv. Dnev.» i na dvojicu «be-'
zimenih», koji su se zasluženo(?) namlaćeni |
te isprebijani povratili u uredništvu i stvar
ispripovijedili. Hitaju se svega, samo da
dokažu svojoj slijepoj braći rezolucijonašima, |
e to nije u političku svrhu učinjeno, nego
da je to jedino odušak razjarenosti (rectius ,
brutalnosti) nekolicine proti onoj dvojici.
Ko pametan može to povjerovati? U koga
je i zadnja iskra poštenja ugasnula, a da;
to ne prizna lopovskim, sramotnim, podlim ? \
Pa zar da vas «Dubr.» ne drži neznalicama
i kretenima, kad tako piše?! On se napreže,
nastoji uz svaku žrtvu usčuvat slogu, a,
zašto? «Za ostvarenje one velike ideje, za,
koju su Trojanović, Fabris i Pasarić nevino
nastradali, a koju oni nigda neće napus-
titi i zaboraviti“. Ovo su doslovce riječi
«Dubr.» na trećoj stranici istog broja pod
naslovom «t. Pasarić». Gledaj, niska kliko,
koliko te cijeni, koliko li vrijediš?! Nama
su i prejasne «Dubr.» riječi, ali vas, poli-
tička djeco, pozivljemo, da vi narodu, ko-
jega tobož zastupate, direktno odgovorite i
«ostvarenje one velike ideje» potanko ras-
tumačite. Ali, kao da već vidimo, mjesto
stvarnog odgovora, nači ćemo kakav šuplji
i izlizani vic klimavog i hromog faktičnog
urednika. Zahtijevamo dalje od «Dubrov.»
i svih drugih resolucijonaških novina, koje
mu vjerno sekondavaju, da nam razjasne,
čemu onolika masa, toljage i drugo oružje?
Otvoreno i energično pitamo, čemu mnogo-
brojni poklici «Živio kralj Petar» i što zna-
če? Zar možda Petra Svačića, posljednjega
kralja hrvatske krvi?!.,. Ali, on je mrtav,
ne može živjeti! Grdne li ironije! Bosnu i
Hercegovinu nazivati «centrumom srpstvaš ?!
(Nije li sve jasno? Ko je slijep ragje u za-
pećak, nego na političku pozornicu. Ovo
vrijedi za sve resoluci a osobito za
našu bezočnu i istruhnulu kliku.

 

 

 

za, zbog pretrpljene štete odlaskom vojni-
štva.

Familja na vrhuncu... Vidja-
mo ga ćešće u gradu od kad mu je fami-

\lja na vrhuncu svoje moći. Ne može čo-
\vjek da mirno poput svoga predšasnika spo-
|kojno provodi dane, njemu se hoće kreta-

nja, jer se boji da ga ne zaduši silo.

Koga to? Ama našega Dum Vicu.

Radi kao crv po danu i noći, Neko je
vrijeme mirovao i odlučio da se neće ba-
vit politikom, pošto je vazda mijenjao bo-
je poput kamaleonta, i pošto se dobro iz-
gnusio od kad je izstupio iz «čiste» stran-
ke, da ga ne bi oprala mala voda ni veli-
ka, kako bi, poj vraže, rekla cavtajka.

Ipak u Konavoskoj mirnoći proučavao je
Radića, našega zlatnoga Sčepicu. I kao što
mu je Stari bio nekad idolom, postane mu
sada Stevo Radić. «In politica ci adorano
molti Dei . , .» Kad mu Melko svojim na-
prednjaštvom ne išao u glavu, baci mu u
lice «Crvenu».

Najednom i jadnom Stevi odzvonilo. Slo-
mio mu kip u sto piljaka. Kuku tebi jadni
Stevo!

Počeo uznosit na pijedestal božice. Prva
je za sad «riječka resolucija». Ima lijepu
dalmatinsku kapicu i magjarsku surku. |
naš ti se čovjek prenuo na njezinu lje-
potu, zadivio ga njezin um ; ta ona je tako
divna, da će spasiti Hrvatsku, zamamiti Ko-
šuta, kao grofica Valevska Napoleona.

I miri se sa svima, jer je klika na vr
huncu svoje moći. Dosta smo stali zaklo-
njeni. «Pritajati svoje želje i tražbe ne zna-
či odreći ih se». Ne ću ih se ni ja odreći.
Samo naprijed Dum Vice. | lete «ričete» i
«diplome». Udri po Frankovcima. | nije mi-
ran ako se o njih svaki put ne očeše. Ta-
ko uhvativši se sađa s «Danom» («Sveće-
nik») — ako svi znaci ne varaju sigurno
je on — zadijevo se o pravaše, ali . . ne
ulazeći u tu polemiku, ne ćemo ni pisati
o tom. Neka piše, on zna često ono poli-
zat što je napisao. U slast mu! — Šilo.

Pomen. Svom drugu Ivu Štuku. Dne

i:
:
i