Br. 90 PRAVA CRVENA HRVATSKA novištu» u programu t. zv. «hrvat- s spban s dvijeveegja 7 Bilo JELO Bal bia je iz Tenturije vozila u- ske stranke», što «zgod. koliko ran ta strane vojašštva i gra-|lje i onim s o. 000 um PRSNO riječku gjanstva, koje se htjelo oprijeti terorizmu nula je pod Sustjepanom uslijed silne bu- piju U a i sali naj: | ke vlade. \re. Ljudi se po sreći spasiše a i nešto te- rezol : nalaze \reta. Da su se spasili, treba zahvaliti ju- prije takc, te čovjek sam ne bi mo- d Subotu sastala se srpska naroćna skup. "eštvu i odvažnosti hrabrih Sustjepanca sa gao znat, koji im je opet od njih prvi. ita Ministar presjednik Pašić izjavio je, |2a čl koj Bače. Ribenka lsgia iz Dola, Kako to sami tvrde, dohode prvo ustav- da su odnosi Srbije sprema inozemstva sa- a J-M ls Qi uže pet Goma, lagudila je ne reforme, pa tad sjedinjenje. Osta- svim normalni. Izmegju Srbije i Austro-U- Fri Za Vrbicom i jedva se opacila s- to, što ko braća nijesu bili spravni garske, reče ministar, postoji trgovačko-po- IRETUT 0 1 i «< gruša daa. U vimo to, | : : , Gružu kod štacije odnio je vjetar dobar dio : litički I dijelit i zlo, pa ih pitamo zašto sad nej okej m s ESAD. PR naši zuca i greda u more. Ovo se sve dogodi- ugi od Banovnske vlade to lo ua ran ann MOA ray ma i ača s obi ko bodoumne reforme, u prvom redu iz- i "je onakva strašna oluja uhvatila nenadno : žad: ; . na debelu moru? borne, da se prije pristupi RČ Sastavilo se je novo ministarstvo na Ce- Mi kako stvari stoje, regbi da će Za tinju pod predsjedništvom Radulovića, koji to trebat pričekat dosta, jer će bit na je istodobno i ministar vanjskih posala; I- zodiaka i e redu prije sve ostale od izbornih, bu- vanović je za unutrnje "poslove; Rajčević Ovo. o sg Se ite UA sigjoše. duć ove zadnje odlučuju o vlasti. Da pravde i prosvjete; Gjurović financije, Ga- | tajke nije bojte, nias E o Madžari nemaju i ovdje svoje prste? | talo rata. | dilo se prošle godine, a da se je w davna Može bit, da se oni ne uzdaju s pro- a g vremena zbilo, naličilo bi basni, kojoj niko mjenjenim izbornim sistemom u daljnju Vijesti iz naroda. nebi vjerovao. Glavnog prestavljača, neka prevlast nad Hrvatskom. ki općinstvo sudi, dočim njegova djela ozna- Kako bilo, da bilo, mi znamo, da Dodijao je više. Mi mu velimo, da sile ila La Ven (io E imala još u Dalmaciji odlučiva «hrvatska stran- | konavoski vijećnici dobro radili i svoju du- prebivalište u gradiću koji leži na ošću ri ka». Njoj nema nikakvih isprika. Za sad žnost izvršili, kad su od vlade &4--—---* i Ž Iz Skradina. (li Cancro e la Vergine.) Ocijepiše se od x . [saboru ovu osnovu i zastupnici jednoglasno Škandal u »Sokolu“, Nije klika \povlagjivahu njegovome umnom govoru. bila mirna, dok nije uvukla strančarstvo i is Horvat u ime Starčevićeve stranke prava u «Sokol», gdje mu ne bi smjelo biti mjesta. izjavi, da pozdravlja osnovu i riječi pred-| Prošle nedjelje po podne i |stojnika odjela za pravosudje. Starčevićeva glavna skupština «Sokola», za biranje nove stranka podupiral je sve, što je na korist uprave.:Klika se nije sramila hvatati so u. | naroda. S veseljem pozdravlja, što na mjestu pravo sramotnih i nečuvenih sredstava, sa- |pravosudnog odjela sjedi odličan čovjek, mo da se po što po to domogiu većine. kakav je gosp. Badaj. Osnova je za tim Karakteristično je, da je postupanje uprave \primljena bila u generalnoj i specijalnoj | zgadilo i ozlovoljilo i iste meke njihove pri- | debati bez promjene. Na kraju sjednice bio staše. Još su iz jutra rano počeli agitirati \je izabran odbor od 15 lica za proučavanje po gradu u svoje prozirne svrhe, a neko. \ izborne reforme. U odboru su 8 rezolucijo- \ jim su se i grozili,' da moraju za njih gla- \naša, 4 starčevićanca i 3 stara magjarona.. govati, uaglasivajući, da su njihove cedu- Ovo bi bio prvi pravi uspjeh novog sabor- ljice glasovanja crvene boje. Tim je još je- skog zasjedanja. Ali ovaj se uspjeh ne smije dnom klika dokazala, kako Sokolaši misle, \ pripisati Lorkovićevom prediogu, već zakon- i još jednom potvrdila, da ima i bit će pra. iska osnova podnešena po Starčevićevoj \vaša u Dubrovniku, s kojim se mora raču. | stranci prava, dala je Lorkovićevom predlogu nati. S toga su sakupili sve moguće i ne- pravi značaj. Tri je dana trajala rasprava o moguće podupirajuće članove, i zaklinjali ih \predlogu za izbornu reformu -— tri dama'da dogju glasovati. Tako je“došlo i onih, pobjede Starčevićeve stranke prava. Dr. Pe- \koji nikada noge u sokolanu nijesu stavili, \tričić na takav je način porazio sa svojim a dosta je kada spomenemo 'uškana, ko- govorom Dr. Lorkovića naprednjaka, da se jega je pod ruku doveo zet Sessa. Pravaši ovaj nije više ni pokazao u sabor. |\Izvršujući članovi da su hodili za strančar- Ustao je i Supilo, ali je i on poslije go- stvom, bili bi barem“ dozvali naše pristaše, \vora Dr. Bošnjaka i VI. Franka morao sra- pomoćne članove, da dogju glasovati, ali stoji do nje pitanje sjedinjenja. Patri- SYoti od 145,000 Kr. za uregjenj jotski bi bilo od nje, da " mjesto PO“ | geret cavtatskog odlomka, jer je dvaljivanja sve svoje sile bez ikakvih: pezočna laž, da se tu Misosiu 3 obzira i odgagjanja uloži u to. Neka cijele Konavle, a opet ukrcavaju pokažu, da im je sjedinjenje i na srcu, iz cijele općine, koji idu u svijet a nesamo na jeziku. Ne dočeka li th E JM RAževije Panjedni vedenje sjedinjenja nas pravaše, već ga društvo i carinski ured. Konavi es tolsčjnina. mi ćemo im | Jedini spas produljenje željeznic a ikati: Živieli! kotorske i njeno direktno spoj: prvi iz svega srca zavikati: Živjeli! = provnikom. Onako sad doh odi G. konjima iz Hercegovine, kolima \nika, ili željeznicom otkle drugo, 2 s. \tata ništa. Prama tomu treba im: Što je novo po svijetu ? kov obraz, pa htjet opteretit cije Austrija. |otkle ona cijela nema koristi. Ma U carevinskom vijeću primljeno je pet samo cavtaćaue stid, u čije ime skupina zakonske osnove za izbornu refor- dobri znanac, a njihov do juče mu. Zabačen je predlog za pluralno izbomo tivnik? To se onako iz megju ni pravo. Veleposjed. Poljaci, njemački kato- lašit, a toga su kalašluka siti ko lički centrum, svenijemci i kranjski liberalci jećnici. Istoim se mi ne čudimo, vojevali su za pluralni izborni sistem. Ali srame, da im puteve njihova oc se ipak našla većina, koja je predlog za- država cijela zajednica. bacila. Proti predlogu bilo je 201 glas, a P. S. Ne obaziremo se na os za predlog 143. I bolestni Lueger dao se je pisu, jer se nas ne tiče. Samo prenijeti u parlamenat da glasuje protiv ona- bi vlada bila mnogo pametnije uč kovom predlogu. | sjetila konavoskog polja, (koje na: Ugarska. |a ne cavtatske luke. Na 25. studenoga sastale su se u Budim- | Iz Babinapolja pešti obe delegacije. Kralj je primio najprije (Mamećanje «Crvene Hrvatski austrijsku, pa ugarsku delegaciju u budim- šnja dubrovačka klika na silu na skom dvoru. U prijestolnoj besjedi kralj je| njihov listić «Crvenu Hrvatsku». istaknuo prijate' jske odnošaje sa svim ij i prošlih dana proturivala, i u žavama. U prvoj sjednici Biankini je stavio priložak, u kojem mole i zaklinj tri interpelacije: O namještenju konsula koji se ma listić predbrojimo. Ali j govore lirvatski u iseljeničkim krajevima; Mljećanin, kao i ja, odma odbic O izgonu novinara iz Sarajeva i o slobodi ne treba nikakovih klikinih lis štampe u Bosni i Hercegovini. U zastupnič: treba poštenih narodnih glasila koj kući ministar grof Andrassy odbio je milom pravaškom pravcu, a nipoš najenergičnije biedu zast. Vajde, da magjar- listića, koji svojom poganom polit ska država progoni narodnost. | narod. Rusija. (Lažni i skovani dopisi). U bri Policija je zabranila skupštinu «kadeta», | “iROEg listića «C. ste ima jedan koja se je u Petak imala sastati u Petro. "aslovom «iz M'jeta». Pouzdan gradu. — Govori se, da je grof Witte pao “ljamo, daje taj tobožnji:dopis u nemilost cara, jer da se dokazalo da je skovan u kancelariji D.ra Čingi on podržavao svezu sa revolucijonamom | dnoga dobro nam poznatoga, ko strankom. — Plemićka skupština u Kalugi "a Mljetu «lijepih» uspomena osta pozvala je knezove Urusova i Obninskoga,| 1.0. rk e ME da e izjave, zašto su potpisali viborški ma vašeg ko ratnik rage ving! užeta. «Prave Crvene Hrvatske». Nije | Parlamenat je glasovao ukinuće smrtne JU nami niko preporučuje, jer kazne. — Iz raznih strana stižu vijesti o su- narodni pravaški glasnik po set čuje, jer i sami znamo svoje d Lomi nevjerno more i prebija se od jednog | dužnosti. Takogjer je podla lai do drugog kraja u potjeru za srećom. Noću, | milu «Pravu Crv. Hrv.» «primam kad drugi od truda počivaju, doba je nje-|čijene», što može posvjedočiti i gova rada. Pouzdan ide na posao, a koliko | lanac, kafanar, na kojega se črčki put se bez ikakvog uspjeha kući vraća, iza | življe. *) kako se je cijelu noć prebacao po debelom moru. Doma ga čekaju dječica gladna, a ni iš iu 2008 SA 3 sam umoran nema čim, da se okrijepi. Pa|da da tako tobož i mi činimo. Pozivlje kad se je cio svoj vijek po moru skitao i i mes A " dane svoje beskoristno potrošio, namire djeci na e ot svojoj u baštinstvo nešto istrošene lagje i |"! "alvišim klevetnicima i lašcim“. par prognjijalih mreža. Ne kaže ludo naš, (Nestašica mesa). Nemam, r narod: «Mlad ribar, star prosjak». Tako je|mesarnicu, u kojoj nikada ili sas\ barem kod nas. Bit će i za to, što prepu- |bude mesa. Tako moramo gladovat šteni kao u svemu, tako i u tomu, sami se-| novcu. Nadasve je teško jadnim bi, ne znaju, a i ne mogu, da se okoriste |ma, koji SETE | novov napred ii olakšava Molimo i z so m mj i urede, da barem budemo imati _ Gledah, da opazim obalu. Daleko od kraja |jedom i subotom. To je opća želj jedno 50 milja vidiš Monte Conero, brdo, dani molba, te se uhvamo da će u Splitu i vodio svoja dva sina u Rim, za|mj. moreliječcijelo jutro bilo mir nagradu, što dobro progjoše školsku godinu. (lje, Najedanput u | sat poslije p Još tri putnika iz Dalmacije ukrcaše se|lo zagrmjelo i zarosilo, a odmah u Splitu i Paron Bepp' bio je veseo, što|/ga zapuhala&strašnagbura, kakva se nalazi za stolom u krugu «Dalmatinaca», /na ne pamti. Ribarske lagje iz s kojima je dobar dio života proveo. U podne | koje su sa šabakama lovile trup« stigosmo u Jakin i, oprostivši se s dragim [liki mapor (i sa pogibelji života Paronom Bepp', stupismo na italsko tlo. |gpasiše i da nije bilo pomoći s (Slijedi). |težanjem konopa, ne bi se bile i (luke glasovali za prilog 5000 |. interes; ali ne napominje, što je najglavnije, a to, da takovo smještenje bude služiti općem in- teresu i koristi naroda, a ne na malu korist je- dnoga dijela, a na veliku štetu i gubitak dru- gog dobrog dijela, kao što je u slučaju čitave donje Rijeke (Sustjepana, Mokošice, Petrova- sela), a dobrim dijelom i gornje Rijeke, i ako se za famoznu «Promemoriu» pomoću Pera Šmrdala, Goba Špalete i nekih sličnih, znalo izmamiti nekoliko križa od siromašnih ženica, dok se mnogim i bez njihova znanja potpis uvrstio. Samo nuzgredno opomenućemo gosp. pisca «Prom.e»., da malo bolje pregleda svote izravnoga poreza, te da umjerenije povećava brojke gornje, a umanjava one donje Rijeke. Preporučujemo mu takogjer i to, da kupi kom- pas, ako ga nema, ili, ako se je već njim slu- žio, da promijeni geografičnu kartu Rijeke, da tačno uzmogne označiti njezino središte, jer ono što je on u ,Promemoriji“ označio, ne može nekako da ide sa vojničkom geografskom kar- tom. Nego je on siromah našao središte u Ko- mocu, jer se popeo na tako zvani kono; a mi ga opet svjetujemo, ako hoće da okom označi središte Rijeke, da se popne s nama na Vra- noviće, pa, ako kude iskren i pravedan, zanago će promijeniti svoje mnijenje. Ono, što imaju Gornjoriječani, kao trgovce na veliko mješovitom robom (konca, fereta, sira, jaja i slično), pa velike trgovine mesom (od 50-100 brava godišnje), kao i končarije koža (od par koža), pak sve ostalo, što pisac «Pro- memorie» navagja kao razloge, da opravda smje- štenje pošte u Komocu, mi ne ćemo pretresati, | jer nemamo šta da pretresamo. Da se pak s o- nim bumbama izrugamo, to nam ne ide, prvo što nam takova šta, nije po ćudi, a drugo što nećemo da ni prividno postanemo slični piscu «Promemorie», koji je, regbi, kao rogjen, da vrijegja i koji je — kako čujemo — glavni, ako ne i jedini začetnik svih smutnja i nesloga u Rijeci. Da je Riječanin, ne bi čovjek ni žalio ! Pisac «Promemorie» prvo kaže, da nezna koje razloge navode (kakve navode ?); dok malo niže veli, da su im svi mogući razlozi futilne vrijednosti, koji samo mogu, da opsjene pro- stotu. No, ako su takove naravi svi mogući raz- lozi, što Donjoriječani mogu navesti, da pot- krijepe svoje navode, što bi se onda Gornjo- riječanima ili bolje pismu «Promemorie» trebalo toliko prpošiti, strašit se i od velika straha praz- nim bumbama u zrak pucati ? Ta bar gospoda na Ć.K. Ravnateljstvu Pošta u Zadru i ona na Ć. K. Ministarstvu Trgovine u Beču nijesu zai- sta kakva prostota, da bi se razlozima futilne vrijednosti — kako oni kažu — dali opsjeniti od Donjoriječana. Bez razloga stoga — po na- šemu mnijenju —- podigoše graju na Donjorije- čane; dok su mirno s uha na uho mogli spa- vati ili se naprosto smijati svakome donjorije- čkom koraku. Nego gosp. pisac «Promemorie» ičiji robovi (kao no ti prosvijetljeni i kulturni narod), već slobodni i neodvisni ljudi. Evala . | im! Mi im ovu begenišemo, jer i nas ponešto zagrijava današnji duh vremena; ali ih pitamo, ako oni toliko cijene slobodu i meodvisnost svoju, zašto bi htjeli, da Donjoriječani žrtvuju | čak i slobodu svoga interesa za njihov Pošt. Ured ? Zašto dižu «Alarm» žena, dogona i kri- vih imena na Donjoriječane stoga, što ovi kao slobodni i neodvisni ljudi, a to razložno i o- pravdano traže, da se ukloni od njih velika šte- ta, što im se poštom na Komocu nanaša, ne dirajući pri tome ni najmanje u njihove inte- rese? Pisac «Prom.» ističe i napredak Rijeke, koji mu toliko leži na duši. Mi mu na tome se za- mjeramo i ne smetamo. Neka napreduje, neka raste, nek cvijeta gornja Rijeka, ali kojim pra- vom oni bi htjeli i kako bismo mi mogli, da za ljubav njihova napretka nazadnje donja Rije- ka, ko što je nazadovala i nazadnje poštom u Komocu, od koje joj hiljadu puta bijaše pode- snija i korisnija pošta u Gružu ? Pisac «Prom.» napominje i nekakvu «he- gemoniju» što da bi donja Rijeka htjela da osi- gura nad gornjom. Neznamo o kakvoj «hege- moniji» govori. Da je Donjoriječanima stalo do kakve hegemonije, Gcrnjoriječani sad ne bi i- mali nikakva vijećnika u opć. vijeću, što sami znadu. Da im je do kakve hegemonije, ne bi u općini trpili tajnika iz gornje Rijeke, tajnika, koji tako revno uregjuje općinske poslove, i vrši svoje dužnosti, da je zbog njega naša op- | ćina kod svih državnih i autonomnih vlasti smatrana najnerednijom. Da je dakle Donjorije- čanima do kakve hegemonije, ne bi na općini | trpili takova tajnika iz gornje Rijeke, ko što ga nikakva druga općina ne bi trpila, već ga smje- sta maknuli, a metnuli čovjeka sa svoje strane, koji bi znao i mogao revnije i spremnije tajni- čke poslove obavljati. Piscu se «Prom.» kriva i to, što je gornja Rijeka upućena na donju, a ne ova na gornju, pak od jeda ovu upućenost nazivlje «tendenci- joznom pretensijom Donjoriječana». Ali šta će- mo mu mi? Kad je udes i majka priroda tako odredila, to ljudi nemogu da isprave. Napokon pisac «Prom.» tuži se i na to, što donja Rijeka ima većinu u opć. vijeću i u- pravi, te da gornja Rijeka nema već samo jed-. nog prisjednika i to 5.og po redu. Opazićemo prvo, da je i ovo gosp. pisac pogrešno naveo; jer mora da zna, da u riječkoj opć. nema 5, već 4 prisjednika, a po tom njihov prisjednik nemože da bude 5.i po redu. Pitaćemo zatim gosp, pisca: jesu li u Rijeci bili slobodni i za- koniti izbori ? Ako su cvi bili slobodni i zako- niti, kako onda oni, koji se bane većinom, nijesu izabrali načelnika, sa svoje strane, kao takogjer i većinu vjećnika i prisjednika ? bismo željeli znati samo to, od kada je g Rijeka sklopila «kompromis sa Osojni- kom, koga pisac ,Prom.“ ubraja megju odlomke gornjoriječke ? No, da preveć ne duljimo, samo ćemo mu kazati, neka ga za Osojnik ne boli vele glava. Ovoliko za sada odgovora gornjoriječkoj »Promemoriji“, a bude li od potrebe i opet će se čuti / zr. Glas s Vranovića. saa