Br. 93.

Što ga u to, ulazi naša stranka? Ona,|nice! Pitamo Pokr. Šk. Vijeće: kud će!
ako će da znadu u Dubrovniku, može samo sada tiskare sa starim tiskanicama ?
da požali sve ono, što se dogagja.......

«Crvena Hrvatska» na ik sa sviju Austrijski Loyd.
strana, pa i sa strane «Dubrovnika» proti Obavijestio je interesovane krugove,
nepotizmu i protecijonizmu, odgovara ovome da njegovi parobrodi neće više s no-
da će to, što piše o nepotizmu grubo od- Vom godinom pristajati na Rijeci. Ova.
jeknuti u svoj «hrvatskoj stranci» jer je je vijest megju trgovcima proizvela kon-
time uvrijegjen Pero Cingrija! sternaciju.

Gospar Pero nije urednik «Crvene», a Naš se zemljak proslavio.

|R 3 .
: re pzbagi Švotoni arodia | Javljaju iz Buenos Airesa: Ovdje u
koji se kupe oko gospara Pere svakoga | «Teatro Casino» trajalo je preko e:
ozlovoljili. Grubo odjekuje otrovni i ree |O dana inegjugarodno natjecanje.
dorni takt onijeh oko «Crvene Hrvatske» |Rrvanju. Lovor je odnio naš seavjsk
koji su i po Dalmaciji i u Spljetu i u ši. ajčević. Dobio je za nagradu 20.000
b <; : SN "franaka i jedan zlatni dar.

eniku i još gdje posijali svojih bakcila |
smutnje, kao šte su uzmutili i svoj rodni Slovensko trgovačko društvo u Beču.
grad, a sve od lične im sile i sporednih! Ovo je društvo središte trgovačkog
svrha, o čemu ćemo im, ako baš žele u staleža svih slavenskih narodnosti u
svako doba dati dokaza. , Austriji i Ugarskoj, a glavni mu je za-

Eto zadnja «Crvena: Hrvatska» vrvi sve datak, da u principu uzajamnosti dje-
samo od lične polemike, koju je oma i luje u svim smjerovima za podizanje
izazvala sa ličnim izazivima i uvrijedama. slavenske trgovine i industrije. Posre-
Pa ćemo mi, pa će iko slijediti taj smete- duje za trgovačke sveze izmegju sla-
njački list? venskih trgovaca i industrijalaca. Brine

| za to i u tome mora da prva ona, jer se za strukovnu naobrazbu svojih čla-
je u većini, dađe primjer i da prva ma- nova: osnivanjem knjižnica i čitaonica,
redi svojijem listovima, da pišu pristojno, priregjivanjem strukovnih tečajeva i
skladno, objektivno, da se sije ljubav, a ne predavanja, osnivanjem zbiraka uzo:a
uvijek i uvijek crni i prokleti razdor.... robe, podupiranjem članova koji radi

Dosta je, ponavljamo, ovih afera, smutnja, vlastitoga obrazovanja putuju. Priskrb-
psovaka, strasti, krajnosti i osobnih polemika. ljuje besplatno mjesta svojim članovi-

Više su svakome dodijale i svak ih jesit ma, pri tom su naročito uzeta u obzir
—a i onioko ,Crvene Hrvatske“ su sve- zagranična trgovačka središta, gdje bi
mu dali prvi intonaciju. Valja ih obuzdati.» trgovačkom podmladku bila pružena
mogućnost, da steće iskustva o prili-
kama zagranične trgovine i industrije.
Prostorije Slavenskog trgovačkog druš-
tva nalaze se u Beču, X. Waldgasse
iti član plaća K. 2 upisni-

 

Domaći pregled.

Dalmatinski odbor ,,Zadruže Sveze“.
Doznajemo, da će se u kratko vrije- 46. Redovi
me obrazovati dalmatinski odbor ljub-/ne, K. —'60 mjesečno. Osnivajući član
ljanske «Zadružne Sveze», koja već da- jednom za uvijek K. 100 ili na jedan
nas ima u Dalmaciji učlanjenih 30 Za- put ili tekom dvije godine; podupira-
druga. «Hrvatska Pučka Štedionica» u jući član K. 10, a član prinosnik K. 4
Dubrovniku bit će novčana centrala godišnje.
dalmatinskih zadruga. Radujemo + i Ljubice megju dračom.
rgrgesnok garp i E u) «L' eco dell' Adriatico» čitamo :
: «Croati veri non vene sonoche
Kandidatura. in Croazia e in Slavonia — chi
Pogovara se, da «hrvatska stranka» č cotesto signor Smodlaka, e chi
misli kandidirati u hvarsko-bračkom ko- rappresenta eglie i suoi compa
taru Dr. Čingriju. Ne vjerujemo, daje gni, che si aifannano per trati
onaj puk: budala, te da bi istisnuo kan- tare eventuali accordi con gl'ii-
i zaslužnih taliani?» Što će na ovo Dr. Smodla-
Dr. Čingrije. ka? Poslao on u Istru kitu mirisavih
ljubičica — a oni mu uzvratili kitu od
koprive. O tempora, o mores!

didature svojih vrijednih
ljudi, za udovoljiti ambiciji
Saziv pokrajinskih sabora.
Na 12.0. m. sazvani su bili svi awus-
trijski pokrajinski sabori na _zasijedanje, uMarodnoj Obrani«.
osim Istre, Tirola i Dalmacije, s kojima: Dobro opaža Sarajevski «Hrvatski
se vode pregovori. Po svoj prilici Dal- Dnevnik», da od neko doba Osječka
matinski sabor neće se ove godine sa- «Narodna Obrana» nekom radošću na-
stati. stavlja tendencijoznim predočivanjima'
Starčevićanska pobjeda. prilika u Bosni, pa eto tako slijedi i
Kod naknadnog izbora za gradsko $% Dalmatinskim, odnosno Dubrovač-

zastupstvo u Brodu sjajno je pobijedio kim. Milo nam je pak, kada je preni-

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Vijesti iz naroda.

Iz donjih Konavala.

Uvršteni nečiji dopis od Magudove stranke
u br. 90. Vašeg lista učinio je mnogomu
na žao. Prije svega tu se stavljaju svi Cav-
taćani u jednu balicu, a to nije lijepo, jer
svi u istu ne spadaju. Drugo, dopisnik veli,
da bi isto bio Magud izašao bez pomoći
cavtatske, koja mu je jedino učinila štete,
jer su ga mnogi Konavljani poradi njih
odbjegli. Sad pitamo mi: a zašto se s njima
združio? Mi tvrđimo, da on ne bi bio bez
njih nigda pobjedio stranku, gdje su bili
Glavići, Klaići, Kukuljice, Kurajice, Šapri,
Puljići, Pjerovići, Kocelji i toliki drugi u-
gledni Konavljani. On bi bio propao, ali ta
propast bila bi časnija za nj od pobjede.
Ipak je protivnik priznao nešto, što se od
njega ne nadasmo, biva opravđanos! naše,
a osudu svoje berbe. Ne dava li nam sad
pravo, što smo vikali proti cavtatskoj kliki,
s kojom su se bili sdružili, kad sad oni i
još gore viču na nju, jer je protukonavoska ?
A kad pak kažu, da su ovi kamatnici do-
vodili svoje dužnike i kmetove na izbore,
ne potvrgjuju li sami sredstva svoje po-
bjede? Sve je, što smo mi govorili, a pošteno
je od protivnika, da i sam to kaže.

(Primjetba uredništva). Onaj dopis bio je
uvršten u ime liberalnosti. Mi smo uvjereni
(jer ga inače ne bismo bili nikako uvrstili)
da je g. dopisnik ciljao na cavtatsku srpsko-
kamatničku kliku, koja Cavtat mrazi s Ko-
navlima radi svojih djela, a nipošto na čista
čela čestitih cavtatskih Hrvata, gospodu
Faggioni, Kostopeča, Mengole i ostale, koji
ljube Konavle. Zato i mi i svi naši dopis-
nici, kad pišu o Cavtatu, moraju ovako
mislit, biva mislit o onim, što to mjesto
sramote, mraze i štetuju mu. Nije potreba
spomenut, da je ovo pravaški list i za to
da će vazda biti na obrani čistih hrvatskih
interesa i uz ome, koji su se tamo za pra-
vašku misao već više puta borili. Jedno je,
što mi s naše strane želimo i preporučujemo,
da se što pregori i Konavljani uhvate svi
za jedan štap, te da se ne dogodi više ono,
što se jedanput dogodilo. Sad se baš pri-
miče čas, gdje bi se mogao ko okoristit od
njihove nesloge i zato treba bit na oprezu.
Istina, stare se rane lako ne zaboravljaju, ali
ih sad ne koristi ponavljat).

: iz Kune.

(Bezobrazne laži). Nekakovi delija u broju
333. «Novog Lista» kao bijesan hoće da na-
valjuje na našu «Pravu Crvenu Hrvatsku»,
ni krivu ni dužnu, — odgovarajuć na ne-
kakav dopis s Rata, koji je bio tiskan u
klikinoj «Crvenoj Hrvatskoj» br. 44 t. g., a
dočim «Prave Crvene Hrvatske» br. M4
izišao je prošle godine. Dopisnik iz Donjeg
Pijavičina u «Novom Listu» nametnuo je
na koncu svog višekratnog pisanja sam sebi

lijepu koprenu, s kojom je pokazao svijem

čitaocima, da samo uvjek laž piše, suviše
nadahnutu zloćom i sofistikom. Neka sada

Ugarska.
Na 17 o. mj. vodila se u ugarskom sa-
boru rasprava o indemnitetu. Slovački za-

God. Il.

= ————————————m—
\u četi demonstranata bijaše dobar dio Srba.
|Ovi su zaista nasjeli kliki, a to nam je
| žao. Mi proti njima se nijesmo borili (jer

stupnik Hodža naveo je sva bezakonja na-|ih u «Zadrugi» i nema), mi njih nijesmo

nešena slovacima u gornjoj Ugarskoj. Ru-
munjski zastupnik Vlad iznio je zakonske
zloporabe počinjene na štetu rumunjskoga
| pučanstva u Erdelju. Presjednik Just pro-
svjedovao je proti napadajima na magjar-
\sku nacionalnu državu i oštro je napao na
| narodnosti.
Njemačka.

Kako je već poznato rajhstag bio je ras-
pušten, a raspisani su novi izbori za 25
siječnja 1907. Sam rajhstag imao bi se sa-
stati na 12 veljače. Borba će biti žestoka,
a izbori bi mogli po vladu zlo svršiti. Si-
tuacija nije čista.

Francuska.

Francuska je vlada zaplijenila arhiv pa-
pinske nuncijature u Parizu. Ovo nasilje
osugjuje svakolika svjetska diplomacija, jer

\se time vlada ogriješila protiv megjunarod-

\nog prava. Kardinal Richard privremeno će
se nastaviti u palači, što mu je dao na ra-
spolaganje zastupnik Denys Cochin. Kada
je pariški kardinal ostavljao svoju reziden-
ciju, nepregledno mnoštvo naroda, predvo-
gjeno od pariške aristokracije, burnim ova-
cijama pozdravilo je sijedoga starca i de-
monstriralo protiv vladi.

 

Najbolja i najprikladnija prilika sva-
kome za štednju i priplod:
HRVATSKA PUCKA ŠTEDIONICA
registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom
u Dubrovniku
prima novac na uložne knjižice za štednju
i priplod i plaća na njega

m 4, mu

kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje-
resije uz povratak ma stalni rok ili tekući
račun.
Može se uložit i podignut kad se hoće.

 

Gradska kronika.

Trgovcima i obrtnicima. Na
temelju članka IX. stavka 3. Zakona od 16.
Siječnja 1895. L. D. Z. B. 21. dotično $ 1.
Zakona od 18. Srpuja 1905. L. D. Z. B.
125 c. k. Namjesiništvo dopustilo je rad

kod svih trgovačkih obrta (uključivo trgo-
vina sa živežem) na 23. Prosinca t. g. od,

7 sati u jutro do 3 ure poslije podne.
Trgovačka Komora.
Izbori u ,Hrvatskoj Rad. Za-
drugi». Prošle nedjelje obavili su se iz-

bori uprave za god. 1907. u ovom našem
omiljelom društvu. Izbori su uspjeli kako
se je bilo nadati. Nego klika, koja hoće'
\da svuda pašuje, hijela se uvući i u našu

«Zadrugu» te i tu zapovijedati, ali joj —
hvala probugjenoj narodnoj svijesti našeg
radništva — nije uspjelo. Nekoliko dana

ni zašto spominjali, zašto su oni dakle
demonstrirali ? Što im je «Zadruga» skri.
vila? Mi smo se borili proti prepotenci
klike, a ne proti njima. O njima ne bijaše
govora ni zla ni dobra, oni di kle'ne bjehu
ise prtit ondje, gdje ih nitko ne" zove,

Markantno je i to i spomena vrijedno,
da su od «Zadruge» demonstranti pošli
do biskupove palače i tu proti njemu de-
monstrirali, a zatim obašli grad. Kakovijeh
je sve izraza palo proti biskupu i proti
svećenstvu u opće, mi ne ćemo i ne mo-
žemo na ovom mjestu spomenuti. Valjada
su sjegurno onim pogrdnim poklicima go-
spoda akademičari hotjeli pokazati, što oni
smatraju za akademsku čast.

Lijepo opisuje ove demonstracije «Cr-
vena», govoreći, da se proti popovima i
biskupu demonstrovalo, pad opet da nije.
Igra se na skrivice.

Na sve pak one insinuacije kao na onu
da je kan. Liepopili držao u «Zadrugi»
sjednicu i vikao, da se hoće «Zadrugu»>
povlašit, (koja insinuacija izgleda na prvi
mah djetinjasta, ali nije nego odveć ma-
licijozna, jer znamo kud cilja), ne? ćemo
odgovarati, jer nemamo ni vremena ni pro-
stora, da se osvrćemo na žuć, koju bljuva
proti popovima i biskupu onaj, koga su
popovi i biskup odgojili i do jučer hranili.

Oduševljenje. Netom je svršila skup
ština «Hrvatske Radničke Zadruge», svi pri-
sutni članovi zapjevaše milu nam himnu
«Lijepa naša», iza čega su se redale srdač-
ne čestitke novobiranoj upravi. Zatim se
ogromna masa uputi oko grada, pjevajući
Starčevićevu himnu i druge rodoljubne pje
sme. Onakova povorka ostat će za dugo u
pameti, jer se slične sasvim rijetko u Du-
brovniku vidi: Nije tu bilo same mladeži,
već postarijih ljudi, čestitih naših radnika,
dapače i sijedih muževa, da ih divota bi-
jaše gledati gdje gradom ponosno stupaju,
pjevajući, a prolaznici ih razdragano poz-
dravljaše. Sličnog oduševljenja megju čla-
novima «Zadruge» nikada se nije opažalo.
Ali onakova žilavost duha i radost razu-
mljiva je, kada se promisli, da7je klika bila
pregnula iz petnih žila, da nam «Zadrugu»
otme, tu pravu tvrgju hrvatstva u Dubrov-
niku. I to oma klika, koja je uvijek rova-
\rila i gledala, kako će potkopati milu nam
«Zadrugu», u čemu ni prošlih dana nije
birala sredstva, samo da nam ju otrgnu, da
nam ju sruše i unište. Ali, tvrđa im vjera,
da će se prije klika uništiti i srušiti, nego
li «Zadruga»; ona će naprotiv i dalje cvi-
jetati i napredovati, i svakom zgodom, ko
i dosle, ustajati na branik hrvatstva u Hr-
vatskoj Atini.-| ovaj je put naše svijesno i
rodoljubno radništvo dokazalo, da hoće biti
!samo Hrvati, za hrvatsku se stvar boriti i
|žrtvovati, a da ne će da budu ničigovo ro-

starčevićanski kandidat Kozić, sa 127
glasova, protiv koalirca Radičevića, koji
je dobio 87 glasova.
Otstup Montecuccoli.

Neke magjarske novine javljaju, da
admiral Montecuccoli namjerava poslije
delegacija dati ostavku.

Pokr. Školskom Vijeću.

(jela one pobijene laži iz «Crvene
Hrvatske», da je naznačila izvor, jer
je tako svak na čistu.

Česi za Slovake.

Ovih dana održan je u Pragu kon-
gres českih realista, na kom je usvo-
\jena rezolucija, kojom se postupak Ma-
\gjara prema Slovacima najoštrije osu-
gjuje. Zaključeno je, da se izda bro-

Naše su tiskare znatno oštećene. Po- šura na njemačkom i franceskom je-,
krajinsko Školsko Vijeće — na svačije ziku, te da se u korist slovačkog sta-
čudo — naredilo je tiskanice za pučke novišta upravi apel na cijeli civilizo-
škole u Beč! Nije dakle dosta, što se vini svijet. Živio Košut! Živio Ferencz
knjige u Beču štampavaju, već i tiska- | Supilo!

Uslied tih historičkih dogogjaja bijaše ogromnom većinom ponajbolji njezini u-
ciela sjeverna Italija, a naoseb Milan pozo- mjetnici na svakom polju. Tu se začeo,
rište, na kom se križahu i izmienjivahu razvio i kraju priveo ideal ujedinjenja. Naj-
razne rase, koje su stvorile tip Talijanca sa boljim se patničkim žrtvama za tu misao
različitom psiholožkom osebinom od južnih ponosi sjeverui dio kraljevine. | danas se
stanovnika poluotoka. Stanovnici sjeverne | svi pokreti javnog života začinju u sjevernom
Italije imaju duševna svojstva jače razvijena; | kraju. Milan pak i u tom prednjači svim
triezniji, ali zato oštriji sud. Pa kako sam lombardijskim gradovima, odvojivši od njih
razumio, oni se osiećaju ponosni, što su svojim materijalnim blagostanjem. Tu se je
odvojeniji u ku'turi, u običajima, u moral. doselio velik broj stranaca, koji su se ve-
nom i socijalnoin pokretu, pa skoro u svemu | ćinom preobrazili u talijanske tipove. U
ostalomu od južnjaka. Bit će to valjđa i do Milanu je skoro najugledniji dio evropske
klime, koja više naginje k sjeveru, ali bilaristokracije; tu su mnogi potomci onih,
taj uzrok bio odweć obširan i generalan, a starih feudalaca, te se niesu izgubili pred
da se na prvi mah opazi onako velika razlika | pokretom novoga duha, jer su se znali snaći
izmegju jednih i drugih. Bit će do klime, u promjeni, koju je ovaj izvršio naglom
što su Milanci hladniji i triezniji od juž- silom, Ona gradska urednost i čistoća, ono
njaka, ali to ne možemo predpostaviti kao | fino ponašanje i uglagjenost Milanaca, pa
uzrok drugčijem shvaćanju ideja, osiećanju i oni Carabinieri, koji u ponosnoj uniformi.

odgovori, ako obraza ima, kad je u «Pravoj
Crvenoj Hrvatskoje bio dopis s Rata, pa
bilo u kojem mu drago broju — nego se
je poslužio sa nekom lopovštinom sa kojom

lje hotio da promjeni svoj skladni obraz te

svoga «Novog Lista» i klikine «Crvene» sa
našom dičnom «Pravom Crvenom Hrvatskom»
Ovdje je samo dopis u br. 333 «Novog

\Lista» izazvao osobiti smijeh, Suviše se ču-

dimo g. Supilu, gdje ovakove bedastoće i
očite laži iznaša na javu u svom iistu. Pi-
tali bi g. dopisnika, znađe li gdje se sam
on nalazi i njegova družina? Nećemo na-
pominjati o procesu P. D., jer ne mislimo
na svakoga. — Preporučujemo g. dopisniku,
da i u buduće upotrebi započeta sredstva.
— Glas pravaša sa «Torete».

Što je novo po svijetu ?

Austrija.

U gospodskoj kući bio je razdijeljen iz-
vještaj izvjestitelja D.ra Lammascha. Zahtije-
va se, da se u zakon o novom izbornom
redu uzakoni i osnova o «numerus clausus»,
po kojemu kralj ima pravo imenovati ogra-
ničeni broj članova gospodske kuće, a to
tako da taj broj ne smije nikad prekoračiti
170, a ne smije biti manji od 150. — U
srijedu je imala biti sjednica svih triju stra-
naka gospodske kuće. Stranački će klubovi
na toj konterenciji raspravljati o izbornoj
reformi i pretresati vladinu osnovu -— za-
stupnik Perić interpelirao je u zastupničkoj

 

i djelovanju. Opazio sam u kazalištu u Mi-
lanu, kako južni temperamenat D' Annun-
ziev u njegovoj drami «La Figlia di Jorio»
ne ugagja Milancima. Nešto je za njih ne-
maravna ona prevelika razvlačenost, koja
ne odgovara njihovoj ćudi. Tomu će dakle
biti donekle uzrok geografički položaj, ali
u ostalom moramo potražiti korien u or-
ganičkoj razlici, koja se sastoji u križanju

rasa. Ovi su pak najviše u se primili sje-|je, moj gospodine, svak zabavljen svojim |

vere krvi. Zato je sjeverna Italija bila uviek
u kulturi iutenzivnija i realističnija od južne.
Direktiva se njezinog kulturnog života pru-
žala uvick sa sjevera. Tu su imali kolievku

\stupaju gradskim ulicama, pokazuju, da je
Milan grad, u komu se je civilizacija udo-
mila. On je uzeo od drugih sve što je bo-
\ljega; donapokon je po londonskom sistemu
| uredio i svoje redarstvo.
javnih nećudorednih družtvenih neurednosti,

 

 

gjanina za

poslom, pa se nema vremena misliti o dru-
gomu».

|

(Slijedi).

\kući o zapostavljenju administrativnih po-
| štarskih činovnika. — Na 17 ov. mj. odbor
zastupničke kuće za izbornu reformu ras-

\pravljao je o t, z. kanzelparagrafu, kojim

Tu nećeš vidjeti se zabranjuje tobožnja zloporaba arkava u nam je.

Ovome se je paragrafu pro-

| izborne svrhe.

što se većinom opaža u drugim gradovima. tivio i socialdemokratski zastupnik Adler,
Pitao sam dobrog znanca, milanskog gra- jer da bi ga policija znala izrabiti i protiv koliko neupućenih
uzrok, a on mi odvrati: «Ovgje socialistima. Zastupnik Schlegel uvjeren je, (kojima davahu po

da se svećenički upliv u narodu ne da uni-
štiti nikakovim paragrafima, i što se većma
 pritište, da će odskočiti, (Ovo

%

i
+

\ne Hrvatske» i

*e

treba da

prije izbora klika je držala sjednice u «Či- blje ni vijeme sluge, a još manje klikino
taonici» i snovala, kako bi se u «Zadrugu» |orugje i puzavci. I ovom se je prigodom
uvukla. To je naše radništvo ponukovalo, svak uvjerio, kako dubrovačko radništvo i
te se i ono za izbore organizovalo. Naj- gragjanstvo osjeća i koje srce u njima tuče.
ibolji je dokaz, da kliki nije na srcu «Za- Tim je klika dobila potpunu lekciju, i uvje
druga», nego da je hotjela posijati sjeme rila se, da pravaštvo u Dubrovniku nije ni-
razdora u ovu hrvatsku kulu u Dubrov- kakov kineški zid, nego da je to jedan ži-
“niku, tim što je najviše za ove izbore agi- /lavi faktor, kojim valja budno računati, da
tovao Božo Mičić. A što je on za «Zadrugu» | je pravaštvo jedan neprelomivi i nesavla
učinio? Koristi nikakove, dapače štete. Tek/divi hrek, obuhvaćen sa svih strana žilama,
se «Zadruga» osnovala, on je javno rova- kojeg sve klikine strijele i nasrtaji ne mogu
rio proti njoj, govoreći, da ne će ustrajati, ni maknuti a kamo li iskorijenuti. Pravaš:-
| kad su po srijedi ti i ti (navagjajući imena, kih je glasova bilo 136, a do potrebe bilo
(što mi izostavljamo). Kasnije se upisao! ih je još 40-50, a klika sa svim agitiranji-
kao pomoćni član, pa je prestao kao takav ma kroz punih osam dand, sa svim presi-
biti. Kad je «Zadrugi» sve izgorjelo, on za | jama i svakojakim nedopuštenim redstvi-
pokriće troškova nije hotio dati ni prebi- ma jedva skučiše 56 glasova. Živičli naši
jene pare, dapače kad je jedan drugi hotio | yrli radnici! Na čast vam i ponos bilo, čelik-
dati 30 kruna, on je skočio: «Što činiš, harakteri !
što si lud?», i tad je ovaj dao samo 20 ozdrav. Osim ostali!
kruna. Kad je Trgovačka Komora glaso- OVE s. drava, koje primiš<
vala «Zadrugi» 2000 kruna, po njegovu je| poje dinci, novoizabrani presjednik «Hrvatske
nagovoru «Crvena Hrvatska» proti lome p : imo
i 0 Radničke Zadruge», g. Mato Guska, prim
pisala. Kojim pravom dakle on se miješa |. slijedeći brzojav iz Zagreba:
u posle naše «Zadruge»? Ako mne zato, “ (veselimo se Vašoj krasnoj pobjedi. Čestitamo od
jer klika hoće svuda da pašuje. A da qvega srca Vama i Vašim drugovima, a osobilo dič
uspiju u «Zadruzi», upotrebila su se sva nim izbornicima. Živila Hrvatska! Slava Starčeviću '
moguća i nemoguća sredstva: nagovori, a Dr. Josip LALA, sredi NANOS dtivat
obećanja, prijetnje, pa ćak i mito. Pa us- Stranke Prava». i
košta PA "upiše jedva 86 gla. - Miloj braći u Banovini najsrdačnije 3
sova, od kojih mnogi, iza kako su glaso- | hvaljujemo na rodoljubnom pozdravu.
vali, plakali su, ali govorahu: «Sto ćemo, Uprava » U upravu «Hr
kad tako moramo». vatske Radničke Zadruge» za g. 1907. b'
Što smo mi hotjeli? Mi smo u prvom jahu izabrani: Mato Guska, presjednik; Vić“
\redu hotjeli, da «Zadruga» ostane čisto ko Lujak, podpresjednik;
hrvatska, ko što je u početku osnovana, wicz, tajnik; Mato Beasić,
ia u drugom redu, da ovo društvo ostane ko Rašica, upravitelj.

Josip Onyszkić“
blagajnik; Mar:

\radničko društvo, kO što i jest. 1 uspjelo Pie. G. Josip ei
i simpa-
Iza izbora naši mirno obagjoše gradom. enu ica A Moeinoe Ne če.

U večer pak 5-6 pravnika sakupiše ne- | stitamo!

i priličan broj djece

zvižđak i po šesticu) var
ite progjoše «Zadru » demonstri. Stigao je iz Kotora c. kr. kotarski
(jući fo ns. i ni malo smetalo, jer 899P. Mato Škarić, na svoje novo mjes!"
"se naši kroz to vrijeme zabavljahu pjeva. % Dubrovniku.
jući i igrajući tombulu. Smetalo nam je,  Gitwlja. Pišu nam iz Gruža: Dans"
\da pravo rečemo nešto drugo. A to je, da 20. dećembra na 2 i p& ure po podne 78.

x