ho 94 IRS ISSN 250% PRAVA CRVENA HRVATSKA God. il. * ga gragjanina — zvao se on sveštenik|ona ne traži ni imprimatur Beča kao |toliko je vrijedila. Drugog izlaza nije bilo, !i domovinu, takovih nam se svećenika hoće. moralo se obratiti vojničkoj glazbi, čak u Samo tako naprijed ! Kako vidite, rezoluci- Što je novo po svijetu ? ili advokat, liječnik ili profesor, trgovac ili radnik. Sveštenik se nije odrekao gragjanskih prava i svoga patriotizra: | on, kao i svaki drugi gragjanin, ima domovinu, koju mora ljubiti, poštovati i za nju se do potrebe žrtvovati. Ovo treba da dobro upamte pseudo-liberali oko Crv. Hrv.“ i ,,Novoga Lista“. Li- beralizam ne poznaje kaste, ne poznaje razliku staleža; ne poznaje privatne in- terese, ni ambiciju pojedinih individua. Ako bi se igdje dalo posumnjati o kleru, u Dubrovniku je patriotizam klera izvan svake sumnje. Tražite u Dubrovniku jedne hrvatske ustanove, a da kler nije najviše doprinio njezi- nom razvitku i napretku; i dok se je dubrovačka dinastija bojala pokucati po svom džepu, dubrovački je kler rado doprinašao svakom prigodom svoj obol na oltar domovine. Dapače možemo ustvrditi, da je patriotizam neke sve- štenike do materijalnog nazadka doveo; a to se ne može kazati 0 nijednome članu dubrovačke dinastije. Ta eto Vam na primjer najnovije dubrovačke usta- nove «Pučke kuhinje». Od 1. No- vembra sakupilo se za ovu ustanovu dobrovoljnih priloga 21.000 kruna; a sam kler doprinio je 14.000 kruna, dakle više od polovin slobodno gospoda oko kliču; dolje biskup i dolje po- povi. A zašto: dolje biskup i dolje popovi? Jer su oni gospodari »Hr- vatske tiskare» u kojoj se štampava i naš list. Zar gospoda pseudo-rezolu- «Crv. Hrv.» cijonaši ne uvigjaju,da ovimizriču osudu što rade, ili ne znaju danas. Mi ragje ) opet | velimo: ne tu dans. 1 ihološk |pravica zahtjeva sve kada i nebi uza se ve- \velimo:: ne znaju danas. Iz psihološkog inu i simpatiju cijeloga grada imala. Evo remo: da nije“ kako prvaci amo za narod misle i koliko \ih za narod briga tare. Čujte još jednu koja samim sebi. Tko im je kriv, da se je dubrovački kler pri osnutku tiskare (a čovječjeg procesa razabi u Hrvatskoj dan lugjak nije postao mudar, a postali lugjaci, \ pokazuju do šta može dovesti strast njekih \ ljudi, koji bi uzornim ponašanjem i lijepim tada nije bilo razdora stranci u Dubrovniku) više žrtvovao od njih; da su oni imali barem onoliko patriotizma, koliko ga je imao dubro- vački kler, «Hrvatska tiskara» mogla je biti danas njihovo vlastništvo. iz «Hrvatske tiskare» bila «Crv. Hrv.» Sjegurno i to je moralo tako biti. Pitamo: zar bi «Vjeresijska Hrvatska banka» unajmila novac kad bi znala, da će se taj novac na njezinu štetu rabiti? Ne sjegurno. Zar bi Srbi dubrovčani bili dozvolili, Hrv.» tiska u njihovoj tiskari, znali da će ih «Crvena» napadati, kao što ih je napadala za uredništva Frana Supila? Ne sjegurno. Kako dakle za- htjevati od skup? Zašto dakle predprošle nedjelje vene Hrvatske», koja | vene | uredničkim stolom ni Budimpešte. Da, bio je jedan sve- štenik, koji je predlagao otrag dosta vremena, da se «Prava» proglasi gla- silom dubrovačkog klera — a to je bio glavom Dum Vice Medini; ali njegov je predlog bio biven od dubrovačke kurije. Zašto dakle klicati:. dolje popovi, dolje bi- a limine od- demonstracije od i božićnje noći? Mi ne bacamo toliko krivnju na ne- zrelu mladost, kojoj možda fali domaći odgoj; ali krivimo gospodu oko «Cr- svojom pisanijom buni ulicu proti mirnim i poštenim gragjanima. Dolje popovi, dolje biskup i drugi uvrijedljivi poklici, što su se čuli ove. dane u tamno doba noći du- \brovačkim ulicama, nijesu drugo, već | teorični Jrincipi «Crvene Hrvatske» imetnuti u praksu. Na uredništvu «Cr- Hrvatske» sjedi jedan čovjek, koji \je zamijenio profesorsku katedru sa profesor Medini; \mogu | principi ne ovoga lista, a to je znamo koliko se slagati dužnosti i pedagoški jednoga odgojitelja mladosti \sa pisanijom onoga lista, koji bezob- \zirno sije razdor megju gragjanstvom \i kleveće kler na najsramotniji način. I e. Neka sada Videant consules! Ako bi itko imao pravo ustajati proti \kleru, takovo pravo ne bi smjeli imati \dina u" najvećoj vjeli, odatle slijedi: ili mnogi mudri da su \a ovo je kazao i \vačka dinastija neka tizmu klera i pomoći je izbačena politički Olimp. Qui \audiat. Makarske Makarska, 16. Dećembra. ga ništa manje nego na lomaču. Kada Da nastavim. Imamo, da se «CIV- przo ćemo na žalost morati kazati, kad bi smo društvo «Sokol». Društvo ovo imalo je uzdržavanu pomoću općine Glazba davno nije odgova- gra Osobito za vrijeme slavlja i svoju glazbu, i crkovinarstva. rala svojoj svrsi. \gospoda oko «Crvene Hrvatske». Sje- \ćaju li se, da su otrag samo malo go- ljubavi sa klerom ži- onda nijesu znali Schopenhauer. Dubro- se sjeti, da patrio- Glumetzkoga treba Ali \da zahvali, da se je popela na današnji habet aures, prilike. a ustraje li ovako, posvete sokolskog barjaka pokazala je što «Hrvatske tiskare» da štam- vrijedi. Uzrok ovomu neuspjehu glazbe bio pava «Crvenu», koja će kler klevetati? je svakome dobro poznat. Njeki od uprave Zdrav se razum tome opire. Crvena Hrvatska» organ je dubrovač- kog klera! Ovo je najpodlija kleve što se ikada može izbaciti. Istina je, klerom, kao što tvrdi ih i ona ima — ali je neovisno glasilo dubrovačkih pravaša; plesove nije se mogla upotrebiti, Porodica je Ingegnoli veoma bogata, jedna od prvih tvrdka u Italiji za razpačavanje svakovrstnog sjemenja, cvieća i domaćih i egzotičnih bilina. Ova je porodica vlastnica ogromnih zemljišnih dobara i prekrasnih palača, od kojih se jedna nalazi u ulici «Corso Buenos Aires» u Milanu. Dva su brata: Cavaliere Francesco i Cavaliere Paolo Ingegnoli, a obojica su oci brojne porodice. Sin je prvoga, dobri Dr. Antonio, ostavio u našim srcima neizbrisivu uspomenu. Će- siita ova porodica ima u sebi i naše hr- vatske krvi, jer majka ove braće bijaše rodom iz Stona. Otac im je pak službovao neda- leko od Milana kao austrijski činovnik, dok je Austrija imala Lombardiju u svojoj vlasti; a iza kako ju je izgubila, povukao se je u stanje mira u svoj zavičajni Milan i tu od- gojio dostojan podmladak, koji se je podi- gao svojim radom i nastojanjem do prvih porodica Milana. Cav. Francesco dolazio je i u Dubrovnik. Ugledna i čestita ova gospoda primiše nas najljubeznije u svojemu trgovačkomu kureau-u u spomenutoj ulici «Corso Buenos Aires». Pitao nas je Cav. Francesco 0 go- spodinu Z., 0 Dubrovniku i o ovim nama; a kad se htjedosmo oprostiti od njih, rekoše nam, da će poslie podne doći Dr. Antonio svojom kočijom pred naš hotel; da u njegovu društvu razgledamo glavne mi- \anske znamenitosti. Za pozvaše na zajednički izlet po jezeru «Lago Maggiore» i u večer nakon povratka s izleta na objed ') u svoju gillu «AM Ticino». Ne 1) Pa trancuzkom je običaju objed u večer. ta, rosta goni svoju: «ja sam $ volji mora svak pokoravati», Došle ovogo- | dakako glazbe Sokol! Živio dični mu starosta i tako sve u kojoj je Argus — recte Pjerotić — i se malo nas iznenadi gostoprimstvo i naklonost bogate gospode. Zahvalivši na njihovoj ove ljubeznosti, \ Sastasmo \sa mladim doktorom, povratismo njegovoj kočiji na glavni milanski trg Najednom se nadjosmo del Duomo». veličanstvenom stolnom sovitim zapanjeni umjetnosti, nadvisuje cio Milan; i i ši i .' je g. Klariću u glavi vrtilo. da «Prava» ima svojih pristaša si dišnie poklade. Trebalo i «Crvena» da za plesove. Imasmo svoju «Prava» sasvim a ova svog učitelja, ali koja korist kada za se poslie podne p Ali «Prava društva htjeli su da se odstrane zaprijeke, koje su priječile razvoju glazbe. Ali da, tarosta, mojoj ovako se! men. «Pereat», sta- je (sokolsku) glazbu promislite se u svoj stan. crkvom, pred gla- «Duomo di Milano» Ostadosmo dan će: pred tim velebnim spomenikom koji sa svojim vršcima (guglie) zagledasmo se u laj \ milanski ponos, koji nazivlju «osmim _ču- | dom». nešto potanje zabavim ; Nu bit će još prigode, da se s tim ta vriedno je, da se ovakovim umjetninama prvoga reda posveti \osobita pažnja! stran trg, na kom | Viktoru Emanuelu. Tu tramvajskog prometa, krasnim zgradama. Na dajuć s crkvenih vrata palača («Palazzo Reale»), a na Pred crkvom se stere pro- se diže visok spomenik je središte gradai okruženo visokim i lievoj se strani (gle- ) nalazi kraljevska desnoj gla- | sovita «Galleria Vittorio Emanuele», koja gospoduje nad Arhitekt Mengoni, malo prije nego dovršio, pao je (god. 1877) s njezine i ostao mrtav. Ulica je u obliku križa, minama od mramora i najprostranija kristalom \ Evropi. svim zgradama okolo sebe. ju je Mostar. U Subotu bio je ples u Čitaonici, |jonaši svugdje su isti. Dopisniče «Novog u Ponedjelnik u «Sokolu». Izmegju ova dva | Lista», je li ovo pravaška, klerikaina, popov- plesa, biva u Nedjelju, prohtjelo se «Platz- |vska, austrijska ili policajska laž? Cekaj, još muzike». Nije čudo; gragjani željni glazbe |ima u mojoj «torbi. — Pučanin. ko ozebao sunca. Vojnici, njih 12 na broju, nesmjeli javno svirati bez naročite dozvole. Ele brzojavljaj, moli i skupo plati za moć napokon čuti «Platz-muzik» od 12 glazbara. i Slušao sam i ja: odigraše 5-6 komada ve- ME ie esa Jedinstva» ćinom tugjih. Ovo zapalo općinu kojih 150 jer je karakteristično po kliku oko e. kruna. Preda mnom stajala tri glazbara naše (Hry.»: «Razumijemo, dakle, “srčbu naše glazbe, tri stara sokolaša. Vidio sam ih ka- liavnosti, ali nam upada u oči, da «Crvena ko zukima brkove grizu i kako megjusobom rvatska» najviše napada na Argusa, uvje- nješto mrmljaju. Ele nećeš da im teško pri [ena i ona, da je to Pjerotić. I uprav ljudi srcu bude! Pojmio sam njihovo nezadovolj lokojo «Crvene Hrvatske» bilo u svome, stvo i držao sam, da neće liti za dugo.[ihijo preko drugih listova najviše i viču Plesovi su ispali sjajno. Ono 12 glazbara (lqa nj; više nego iko zapalo oko 800 (velju osamstotina) kruna.|| , , , Gospoda ii «Crvene Hrvatske» Uresi dvorana i kotiljoni zapali su preko imadu drukčiju taktiku, a ipak je istina Domaći pregled. 300 kruna, dakle skupa oko 1200 (velju ova: Pjerotić im je bio prijatelj, radio je hiljadu dvijesta) kruna. Pak što je to Za g njihovom listu i šiljao im je, a oni su dva plesa malenoj i bogatoj(?) Makarskoj\y svome listu tiskali njegove članke potrošiti? Mnogi su gragjani ovomu prigo- | sične onijem u «Hrv. Pravu». Te je do- varali, ali koja korist, kada se njihova ne|pise «C. Hrvatskoj» Pjerotić šiljao iz Sa- piše. Tik Makarske bilo je obitelji, koje su rajeva; to je bilo koji mjesec, ne puno gladovale, ali zaludu jer za siromaha novaca |nrije nego se je Pjerotić teči alo. nema. Nevina djeca zavijala od leda i glada, Pravu». Dokazati se može u svako deka a naši prvaci, ti po «Novom Listu» narodni \kad bi imali pri ruci dotične brojeve «Cr- dobrotvori, zalijevali e šampanjcem i trali vene Hrvatske». Ovoliko radi političkoga ot sa čela, kojeg bi im galop natjerao. morala u ovijem tužnijem našijem prili- U Sokolu nezadovoljstvo sve više raslo i kama. Ovo smo rekli, jer «Crvena Hrv.» dotle doseglo, da danas ono samo po ime- ima smionosti, da se i na «N. Jedinstvo» | primjerim morali u svemu prednjačiti. Našlo imado- \kati zgodan čas. Bilo doba kada je svak u \maci iza jedne oprosne večere, priregjene je- \dnom svom drugu, očutili se srčanijim i ja- čim nego \fani, jer u njoj sam gospodar bio, uhvatiše | povuće | Zatim obagjoše njekoliko puta grad, obu- stavivši se pred stanovima njekih uzor-sve- | o dogovoru | jonaške te se odvezosmo u|taonici smo. «Piazza | čitam «Pokret». Donio njetko «Dan», jer mu pred \u Čitaonici mjesta nema, nu opstoji. Nema glazbe, nema vježaba, "€" | obara s onijem njezinijem dobro pozna- ma izleta a nema ni uprave. Je li se mo- | gijem obrazom.» glo a da se do ovoga ne dogje? Da, mo- ui glo se da nije i ovdje starosta pokazao da Pe ; nie ČR ć Branik i stoji na onoj visini, na kojoj i starosta du- | vo dnika ić va s da rov S ji, bi isini i popne DR a ise: re s nas Srba u Ugarskoj, što u Bosni, što po statuje, \ Turskoj kada bi vlast državna, po primjeru | papa Lav Franceske, stavila sekvestar na sve naše novaca na crkveno-narodne fondove, iz kojih izdrža-|a najmanje vamo koniesionalne škole i kad bi stavila želju. zaludu ga je više kriti. Nedade se predvi- diti kako će svršiti, ali fakt je da opozicija popustiti, neće i ona će, ustraje li ovako, stalno pobjediti i društvo opet oživiti. To sekvestar na sve manastire i drugo? Dr. Polit piše, da je po srijedi sloboda, još bolje karakteriše naše žalosne prilike, i tolik, nego pravoslavni. srpske liberalne stranke. Bosanska deputacija u Budimpešti. Članovi bosanske deputacije, koji su je onako se pero — pozlatilo se! — koje pokudilo iz daljega u Spljetskom «Danu» & sadanje prilike u našem «Sokolu». Ma da odvisne stranke i predali zastupnicima; nebi to uradilo bilo! Rezolucijonaši, koji | Su tamo bili, memorandum. se još po lokalima našeg «Sokola» koče, Nadina Slavjanska umrla. ljudi liberalnih misli, koji svačije osvjedo- | U Monakovu umrla je poznata umjet- čenje «štuju», da se «Danu» osvete, osudili nica Nadina Slavjanska, koja je sa svojom za |ruskom narodnom kapelom polučila lijep ovu krutu osuđu doznah, uzdahnuh i uz- uspjeh svuda, gdje bi istupila. dahom uskliknuh: jaoh ti ga tebi, moj mili ,,Marodnom Listu“. «Danu»! Za izvršiti osudu, trebalo je če-| Vijest, koju bijasmo donijeli pod na- slovom «Bankrot na vidiku», htio bi «Nar. L.» da ju izvrne i toliko se zaletio, da «po- bija», ali je promašio cilj, jer u isto doba donijelo je «N. Jedinstvo» (list iste «hr- obično bivaju. Bilo po noća, naj- \vatske stranke»), da je u istinu nar. za- ljepše doba za mirno izvršiti osuđu nad | stupnik Borčić htio da istupi iz upravnog splitskim «Danom». Zbiše se u jednoj ka- odbora «hrv. stranke», ali «...umoljen da natrag demisije, on ih je i povu- «Dan» za vrat i ni pet ni šest šnjim upla- kao, te je i dalje ostao u odboru». U doli Nakićevo glasilo, i losstom što mali Vice bulazni o Argusu, čisti! Živio | neka se zato obrati «Crvenoj Hrvatskoj», du mirno počivao. Rezolucijonaški ju- laži (još neoprovrgnute) ! Dolje dalje dok se «Dan» nije u pep&o pretvorio. suragjivao. \Prva Dalmatinka na sveučilištu. : J Gospogjica Cecilija Prezzi iz Splita, koja ćenika i pred manastirom naših dobrih ira- je svršila redovitu gimnaziju u Brešiji, do- njevaca, koje počastiše sa njekoliko «Abzug»! bila je priznanje mature za ovu monarhiju «Doli»! i t. d. Opet se našlo pero koje je i upisala se je kao redovita slušateljica u «Danu» e JE mm sE filozofije na gradačkom sveučilištu. nadobudne mladeži pokudilo. U Gi" Nagopunitbeni ispiti u Beču. Ja se zgučio u jednoj ćoši i ee puzi svim pravnicima, koji kane položiti nadopunitbene pravne državne ispite na hrvatskom jeziku u Beču, da je «Hrvatsko pripomoćno društvo» u Beču pripravno dati potrebite obavijesti o ispitima svakom gjaku. Adresa: VII. Ler- chenfelderstrasse 44. dbiskup Dvornik u sanatoriju. Iz Zadra javljaju, da je nadbiskup Dvor- nik otputovao u Beč, da se oporavi u sa- matoriju za liječenje živaca. Po svoj prilici tražiti će koadjutora. Oduzet kao što nema os- talim katoličkim i pravaškim listovima. Je- «Čitajte što kažu popovi!» Htjeo sam i ja zaviriti, ali brže skupih se, eda me ko ne nazove «klerikalcem», «austrijskim pulicijotom» i t. đ. Kada jedan od njih pro- čita onaj prosvjed u «Danu», ustane jedan velečasni, dobro poznati, a barjaktar naših rezolucijonaša, kao da je u rodstvu vašem Mediniu, okrenuv se prama njekolicini od onih noćnih junaka: «Pravo ste imali, što oi dobit , Grehota što ga mjeste e I 20.00. 06 I još Javljaju iz Budimpešte, da je ministar jednu ovom našem dobrom svećeniku. Op-| trgovine bečkom listu «Gross-Oesterreich», ćeljubljeni kanonik prečasni Bakotić govo- koji izlazi svakoga ponedjelnika, oduzeo rio je misu. Isti velečasni nanjušio da se u poštanski debit za Hrvatsku. Za ovim li- Bakotićevom kaputu, kog je u sakristiji o | stom nijedan svijestni Hrvat ne će žaliti. wora nalaziti jedno pismo | Ali se nameće pitanje: kojim je pravom Dr. Vranjicana, u kom bi ovaj kao kandi- ugarski ministar mogao ovom listu oduzeti dat razvio bio svoj program za nastajuće | i debit za Hrvatsku? Što će na popo ne ovo*Supilo? Kada se već sada u eri lju- galeri stibecilvov M 2 I ze|bica na ovaj način gaze hrvatska prava sagragjena | budi lijen, uvuče ruku i zvu “<: je osa ures- maga iu što će biti stoprv kasnije. Ovo je jedna ga- fina kamena. To je|ga stavi gdje ga je i našao. Program ovaj rancija više, kako Magjari poštuju hrvatska pokrivena ulica u|nakon malo dana, veli se putem jednog | Prava. nese. druga ugleda Božje svjetlo u «Narod-|Novi list ugarskih narodnosti nom Listu». Ovako se ovo po gradu U Budimpešti ustrojile su narodnosti (Sliedi). govori a ja u ime kronake bilježim. Ako je novi list u rumunjskom jeziku za obranu | \ovo ovako, onda evala ti ga, velečasni! Sa- svojih prava proti magjarskom šovinizmu. 'da, uprav sada, u času teških dana za vjeru Naslov je listu «Romanul». Austrija. U gospodskoj kući prihvaćena je zakon- ska osnova o +«numerus clausus», to jest vladar će moći u buduće imenovati najviše 180 doživotnih članova za kuću; a gospodska kuća primit će nepromijenjenu izbornu reformu. Ugarska. Ministar grof Apponyi u nekoliko navrata spominje narodnosno pitanje. Veli, da će istrijebiti sa lica zemlje one, koji bi se pro- tivili jedinstvenoj magjarskoj narodnoj državi. Živio Košut i Supilo! Ministar rata izjavio je na usta pukovnika Urbana u de- legacijama: da nema časnika, koji se bave politikom. Navodi glede Varešanina, da ne stoje, Varešanin da je korektan oficir, ko- jemu ne pada na um, da se bavi politikom. Rusija. U visokim se školam opet opaža pokret. Moskovsko je :sveučilište zatvoreno. Pogo- vara se, da će grof Witte opet doći na kor- milo vlade. Francuska. Kulturni boj vodi se na čitavoj liniji. Na- rod se silom opire vladinom nasilju. Vlada se tome nije nadala. Sam je Clemenceau kazao: Sve smo predvigjali, samo ne toga, što se u istinu dogodilo. Engleska. - došli u parlamenat, posjetili su klub ne-| koji \bila utopila u more, Gornja je kuća po drugi put zabacila pro- tuvjerstu školsku osnovu. Sukob je neiz- bježiv. Njemačka. Novi izbori obaviti će se na 25. siječnja. «Norddeutsche Allgemeine Zeitung» kon- da nema ni traga dokazu, da je XIII. od Njemačke primio kakovih dar, ili da su mu bili ponugjeni, da bi papa bio očitovao takovu Srbija. U skupštini je primljena zakonska osnova a u ovom slučaju nju guši državna vlast ilo zajmu u drugom čitanju. Poslanikom u on je za to proti njoj, pa neka nije ka- | Beču imenovan je Simić, dosadašnji poslanik : Treba zabilježiti, da je dr. Polit vogja!. Sig. Vijesti iz naroda. Iz Supetra. (Isčezla žena u Sutivanu). Na 13. t. m. Mare ud. Davida Dragičevića iz Sutivana od 46 god., dala je znakove poremetene pa- meti, ali nije prikazivala pogibeljno abnor: malno stanje u susljedna dva dana. Na 15 tek. oko 3 sata u jutro otišla je iz kuće, te ju nestalo. U mjestu se govorilo, da bi se ali usprkos najshodni- jim potrebitim mjerama poduzetim od Op- ćine i Oružništva, nije se nevoljnicu do da- nas našlo. Isključeno je nasilje. Nagje li se živa ili mrtva, javit ću vam. (Izgorjelo dijete u Nerežišću). Na 22. t. m. u jutro dječak Justo Papić pok. Ante od god. 4'/a iz Nerežišća ostade sam u kamari, dočim mu majka pogje u konobu da uzme krumpira. Netom se majka odaleči mali Justo pogje u kuhinju te se postavi na ognjište da se grije, ali kad htjede saći vatra mu se uhvati odijela a on kričući izagje na dvo- rište gdje ga bijedna majka susretne i odma sa svojim haljinama opkoli i tako ugasi mu goruće haljine. Ali je jadno dijete zadobilo takih opeklina na legjima i stražnicama, da je na osvit Božića ispustio dušicu u velikim bolima. Iz Rata. Pisanija po raznim novinama, osobito pak u listu od tikve «Crv. Hrv.» i u famoznom «Nov. Listu» sa strane nekih aspiratora iz Pijavičina Donjeg — uprav nas je zgadila! Ima tome više od godine dana, da ne možeš otvoriti nikakav broj gori navedenih novina, a da nema u njima svakih podvala, kleveti i laži proti Pijavičinu Gornjem. Ali dakako, Pijavičino Gornje i ne miče se, jer nema kome da odgovara. U glavnom što je? — Doli su golobrčići, mladi naprednjaci, pri- staše resolucije, pak htjedoše igrati za vri- jeme općinskih izbora glavnu ulogu. A kad im se je nada izjalovila, sada treba da siju zeleno sjeme ne uzorenih svojih tikava ! Počeli sa aferom Poljanića i Digovića, pak nastavili izborom glavara, gradnjom škole — a u zadnjem broju «Novog Lista» udri SETOVA. .