VRIT IJJISNIJI SNI 90 MHIRJSNRIEEII ISSE Br. 96 3. Istina je, da je «Crv. Hrv.» smatrala | gospoda Amerikanci kud i kamo zaostaju|i kvare naš marod, Pohvalna je nakana c./ za plaćenike one, koji se nijesu s njezinim | za nama za suplemencima jednog... Mel- k. namjesništva, te bi imao svak bez raz-, gosparima slagali. ka Cingrije. 4. Istina je, da je Pjerotić (Argus) bio = Molimo Vas, nekoliko mjeseci pred iz- u djelo, a da ne ostane samo na papiru, suradnik «Crv. Hrvatske», a uredništvo «Crv. bore u cesarevinsko vijeće, Dr. Melko u je- što se žalibože kod nas obično dogagja. Hrv.» nije se usudilo pobiti tvrdnju «Našega danput postaje narodnim mučenikom. To je činovnička most“ u Crnoj Gori. Jedinstva». još najmanje, jer mi tih i takovih mučenika rodna Misao igola Milani s dii 5. Istina je, da je «Crv. Hrvatska» pred-ime na tucete. Ali to je «kunst», reko bi siu Crnoj Gori) o Bo 4 s sisi bacila Stražičiću, da je plaćenik, probisvjet Švaba, što je on znao postati mučenikom u \/7, 0 o RA druge najsramotnije izraze. zgodno vrijeme. Postati mučenikom i to! zezaju 2 a sosa a pozi 6. Istina je, da je «Crvena Hrvatska» mučenikom kamarile, mučenikom austrijske |* O elik ye ORE 08 0B oklevetala gosp. Jelića. A o tome je osvje- | vojske, baš sada, kad je čitavo javno mni- trea. saa Kovačević poeni mv dočeno cijelo meovisno gragjanstvo izvan jenje zadojeno antiaustrijskim duhom, par poleti sstojstos SISSEU što nasi long \ |mjeseci pred izbore, ... to je ono, što nije uklonjen iz ureda. Još se je viši nered na- znao niko već dubrovački gospar Melko. ma soka Nolatiču, a san ro Ulogu fonografa preuzela je zagrebačka Komandi: Pavle. Vajisić, presjednik smog ispravku : rezolucijonaška štampa, na čelu im «Pokret». ureda, pronevjerio je kroz nepunu godinu «Nije istina, tvrdi «Crvena Hrvatska», da inače svi članci bilo u «Obzoru», «Hrvat- oko 5.000 kruna. Takogjer je i ovaj bio/ je Dr. Čingrija upravljao ona famozna skoj, «Pokretu», svi su iz jedne kuhinje, pisma u Beč Chiumetzkomu». Pročitavši od one klike, koja: barunskom reklamom ove riječi ostali smo kao gromom ošinuti. hoće da osigura dubrovački mandat sinu Kao što je do sada šutila o ovoj stvari cosnara Pera. «Crvena Hrvatska» najmudrije bi bila ura- Na stvari je inače to — ovo za one, koji dila, da je i ovom prigodom mučala. | možda nijesu za taj svijetski dogogjaj čuli! Pozivljemo Dr. Čingriju da svojim pot- _ qa je gospar Melko radi jedne maien- pisom izjavi: je li ili nije istina da je on gosti pozvan kao pričuvni poručnik pred upravio ono famozno pismo na talijansko- zasni vojnički sud i da je u pogibelji da me jeziku Chlumetzkome u Beč. Ako Dr. ge izgubi... poručničku čast! Čingrija smatra ispod svoga dostojanstva re proračunane riječi Dr. Melka jesu : da (kao što se obično vade neka gospoda) nama sokolaši nijesu ono što austrijski soldati». odgovoriti sa svojim potpisom, on je ipak __. (Gran che...! Znamo za koje malen- dužan razjasniti dubrovačkome gragjanstvu, kosti pozivlju se pričuvni častnici pred voj- na koga se obično pozivlje «Crv. Hrv.», *|nički sud, te je «Pr. Cr. Hrvatska» imale da se gragjanstvo osvjedoči što je u stvari. potpuno pravo, da kaže, da je znao Melko, Neka se umiri «Crv. Hrvat.», pred nastajne zašto je rekao one riječi. izbore udovoljiti ćemo njezinoj želji ; dočim Kako nebi znao — par mjeseci smo pred ovgje još nadostavljamo, da se iz 0nOg izbore! pisma razabire: da se je Srbe optuživalo 3 radi veleizdajstva i radi šurovanja sa D". Melko i ,,Hrvatska stranka“. Crnomgorom. «Jedinstvo» tvrdi, da u «/frvatskoj stranci» Istina je, da je «Crv. Hrv.» ustala na niko ne drži niti uvažuje Melka, a ko bi ga obranu Handela. Evo što je ona o onoj Mogao i uvažiti, kad mu fale sve harakte-' aferi pisala: Nama je teško vjerovati, da se ristike ozbiljna političara i učena čovjeka. je Namjestnik onako izustio i t. d. — Ovo ,Prava« je — plaćena“! je «Crvenoj» i «Dubrovnik» predbacio. A Qihzor», zloglasni «Pokret», Košutova stoprv, kad su ustale druge dalmatinske Hrvatska», «Narodna Obrane», a razumije novine, da joj se koješta ne predbaci, ustala se i famozni Supilov «Novi List» — krive ONO. i "O se na sve strane i četiri bande, da je «Pra- Istina je, da je Dr. M. Čingrija lažno ya Crvena Hrvatska» — «plaćena», da je denuncirao gosp. Pekasa, da vas dan kiša organ «austrijske policije», vlade i — ge- u «Hrvatskoj tiskari», a ne u uređu. Gosp. peraja Varešanina! Nikud bolje! Ne znamo Pekas, kako je poznato starijoj vlasti, vrši gio ćemo više činiti od silnih i ogromnih savjesno svoje dužnosti. Kroz odregjene qiljada! Proslijedi li ovako dalje, osnovat uredovne satove, on je vazda u uređu; a ćemo i — banku! Lijepo ti li nam je Bog kad je svršio svoju uredovnu službu, kao|q6.... cekina kao gljiva! Jedino žalimo što slobodan gragjanin, on ima prava otići kamo qim glasinama nije dao Košutov organ «Ma- ga je volja. Šta bi nam kazao Dr. Melko, gvar Orszag» svoj — imprimatur, jer bi da, m sjega zapitamo: a zašto profesor | tako graja bila potpunija i «vjerodostojnija». Medini kad nije u školi kiša po vas danu Kao odgovor ovim glasinama najbolje bi štampariji DeGiulli? On bi nas napao kao gradili oni štipendisti oko «Nar. Obrane», denunciatore. Zar ne vrijede isti razlozi i| Košutove «Hrvatske» i slični im drugovi, zaključci za gosp. Pekasa koji i za Dr. qa ono 8.000 kruna, koje svaki od njih Medini. Te ako po filozofiji Dr. Melka, orima kao narodni zastupnik u Pešti — i Mičić je imao od gosp. Pekasa tražiti Za- ako nikada ne progovore za dobrobit na- dovoljštinu, buduć on kiša po vas dan u gođa — da sve te .grdne svote daruju u tiskari, dakle on je odgovoran što se piše dobrotvorne narodne svrhe, jer opet su to u «Pravoj» ? Upravo je žalostno da ovako- novci narodnih žuljeva. Tako bi pokazali, vim argumentima može se služiti jedan qa su «pravi otačbenici» i «narodni ljubi- moderni odvjetnik. Ovakova argumencija geji, i ako svaki od njih «teško» i «krva-| dokazuje kod Dr. Melka da mu još kao gim znojem»(!) zaradi ono 8.000 kruna! odvjetnikt. dosta fali. Razumjevamo, da se = Nas jedino veseli, što nas puk razumije, odvjetnik u obrani svoga klijenta hvata raznih jer je naša politika i odveć otvorenih ka- sIgumenata, koji su mu u prilog; ali nikada aga, naš je rad i cilj otvorena knjiga, išto odvjetniku nije dozvoljeno podlim denunci- nas prijatelji i istomišljenici podupiru sa jama napadati protivnu stranu u parnici. oretpjatom i što se svakog dana javlja sve To je nedostojno izobraženog odvjetnika. go više predbrojnika, pošto je pretplata je- Treba napomenuti, da u onoj parnici nije digi izvor opstanka našeg lista. se dokazalo da g. Pekas cio dan sjedi u tiskari, a najmanje da piše u «Pravoj». Iz Prestala izlaziti ,,Sloboda“, logike Dr. Melka izvagjamo, da u slučaju, Spljetska t. zv. «Sloboda» prestala je iz- kada bi tko htio tražiti zadovoljštinu od laziti kao politički list, te će se preobraziti raznih kleveta «Crv. Hrv.», da ju mora je- u književno-političku smotru. Prvom je po- dino tražiti od Dr. Medini; jer onaj, koji čela izlaziti iri puta, pa dva, a od sada će sjedi cio dan u tiskari DeGiulli, mora dati samo jednom na sedmicu. Napredovala je zadovoljštinu. Ovo nije naša logika, već dakle kao rak, koji uvijek ide nazad, a to- advokata Dr. Melka. imu je uzrok što ju je narod pravom oda- Što se pako tiče o klevetama Dr. Medini svuda odbijao. Milo nam je, da je već jed- proti vrijednom profesoru Zglavu, to stoji nom i sam Dr. Smodlaka uvidio, da mu je čisto i bistro u «Dubrovniku»; a profesor uzaludan sav trud_u njegove svrhe, jer dan- Medini nikada nije imao odvažnosti onu danas narod vidi dalje od nosa. Uvjereni izjavu gosp. Radovan! pobiti. Dakle, tko je smo, da će ju marod i kao književno- klevetnik i denuncijatcr? Nama ne treba in- političku smotru odasvuda odbijati, jer je famije dokazivati, gosp. Radovani jasno je svak sit njezine protuvjerske i natražnjačko- predočio dubrovačkoj publici: kamo je gni- advokatske pisanije, koja se nije zaustav- jezdo infamija i kleveta. ljala vrijegjati i napadati što god je hrvat- vor skom narodu najsvetije. Domaći pregled. Otkrivaju se zavjese ... PRAVA CRVENA HRVATSKA A sad dolazi najzanimivije . ovome odma uklonjen iz ureda. Kontrolna je ko-' misija željela, da se odma presjednika preda sudu, ali ipak on i dalje šeta i širi se kao narodni poslanik. Na ovo «Narodna Misao» nadovežuje: «Mi nemamo protivu ličnosti Vujisića ništa, no se mnogo čudimo, kako se baš njemu propuštaju tako kolosalne pogreške, a drugi se s mnogo i mnogo ma- njim odma podvrgavaju pravičnoj strogoj kazni. Mi držimo svakako, da on nije do- stojan da zastupa narodne interese, kad ih je u svojoj službi svojim neurednim drža- njem gazio». Zaista «lijepi» i «izgledni» narodni poslanik!! Nadalje je učitelj Milo- slav Dedović, kao povjerenik «Srpske Knji- | ževne Zadruge» u Tisteniku (Crnoj Gori) pronevjerio sve sakupljene novce za XIV. kolo «Zadruge», kao i jednu dobrotvornu otplatu. Radi toga su ga odma razriješili povjeremičke časti. »Mučeništvo«(I) D.ra Melka Čingrije. «Narodna Obrana» (br. 5), govoreći o to- božnjem «mučeništvu» D.ra Melka Cingrije i o bulaznjenju «Pokreta», megju ostalim kaže: «Ne znamo koliko je istine na toj vijesti, ali iz zamršenog «Pokretovog» iz- vješća vidi se, da pisac nije upućen..... . Za unapregjenje Dalmacije. Pišu nam iz Beča: Konačna sjednica od- bora za unapregjenje Dalmacije nije se mo- gla držati, kako sam vam bio pisao, jer je g. namjesnik malko obolio. Ali će se držati čim prije, netom se on podigne, a to će biti, po svom izgledu, do koji dan. Napredak ,,Osvita“. Mostarski «Osvit», taj zaslužni pravaški list, koji već u desetu godinu stupa, od nove je godine počeo izlaziti 3 puta na sed- micu, na cijelom arku, i to utornikom, če- tvrtkom i subotom. Godišnja je pretplata 20 kruna. Radujemo se njegovom napretku, toplo ga preporučujući svim rodoljubima i sumišljenjacima, a suvišno bi bilo da ovdje nabrajamo zasluge i požrtvovanje «Osvita», koje su svakome poznate ko iole pozna stanje i prilike našeg naroda u okupiranim zemljama: «Osvit» je dosta dobro uregjivan, i od sada u njemu ima obilna i birana gradiva. Škole u istri. Zaslužna «Družba sv. Girila i Metoda» opet je otvorila tri nove pučke škole, i to u Ripendi, Smoljanima i u Kresu. Družba namjerava otvoriti još nekoliko škola, u naj- potrebnijim mjestima, ali za ostvarenje te pohvalne misli za sada nema dovoljno sred- stava. Dužnost je s toga svakog Hrvata, da se svakom zgodom sjeti Družbe :sv. Cirila i Metoda, prije nego Talijani posve ne u- nište nas i braću Slovence u Istri. Najbolja i najprikladnija prilika sva- kome za štednju i priplod: HRVATSKA PUCKA ŠTEDIONICA registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom u Dubrovniku prima novac na uložne knjižice za štednju i priplod i plaća na njega nr +, u kamate bez ikakva odbitka. — Daje vje- resije uz povratak na stalni rok ili tekući račun. ' Može se uložit i podignut kad sć hoće. nema nikakovih pot-. Gradska kronika. sti dvojice slagara, bili smo prisiljeni na God. Ill. [Rado bilježimo povoljno stanje našeg «Gun- |dulića», u svakom pogledu, Uvjereni smo \like priteći u pomoć, da se uputa sprovede BI" Radi navale radnje u tiskari i bole- da će i novo izabrana uprava uložiti sve \sile oko napretka toli korisnog društva. ill.ću stranu donijeti oglase. Ipak ćemo | Milo nam je, da će društvo do brzo imati nadoknaditi s prilogom u jednomu od i svoga stalnoga učitelja. narednih brojeva. Svakoga, ko ne vidi danas svoje uvršteno, molimo da se u- strpi do budućega broja. Uredništvo. Naše čipke. Na izložbi, što ju je u Beču priredilo «Bečko gospojinsko privred- no društvo» i «Gospojinsko obrtno društvo za Donju Austriju» sudjelovalo je i «Dalm. društvo za čipke i kućnu industriju», izlo- živši čipke iz Paga, Spljeta i naših pitomih Konavala. Od kolike su umjetničke vrijed- nosti radnje ovoga društva vidi se odatle, što je izložbeno presjedništvo na prijedlog osobitog vještačkog povje1enstva \(juri-a) odlikovalo Dalm. društvo s počasnim kr- stom i zlatnom kolajnom s diplomom. O tom odlikovanju obavjestio je našega vele zaslužnoga kanonika i povjerenika ovoga društva za južnu Dalmaciju, gosp. Josipa Crnicu, gosp. M.: pl. Novaković, major, o- vim pismom : «Prečasni i visokoštovani gosp. Kanoniče! Dozvolite, da Vam danas priopćim veo- ma ugodnu vijest. «Društvo za čipke i kuć- nu industriju u Dalmaciji« bilo je pozvano, da sudjeluje na izložbi «Bečkog gospojin- skog privrednog društva» i «Gospojinskog obrtnog društva za Donju Austriju». Ova je izložba bila prije Božiča u Beću u dvora- nama «Garten-Bau-Vcrein-a». Bile su izlo- žene čipke iz Paga, Spljeta i Konavala. Iz- ložbeno je presjedništvo po «juri-u» odli- kovalo »Dalm. društvo za čipke i kućnu industriju» s počasnim krstom.i zlatnom kolajnom s diplomom. Ovu je izložbu Dalm. društva inscenirao i vodio presjednik grof Harrah i presjednica društva ggja. MNova- ković. Ovaj će lijepi uspjeh bez sumnje biti dalnje poticalo Dalm. gospogja, čija je umjetnička spremnost takogjer već u ino- zemstvu osobito u Londonu i u Ame- rici priznata — naročito pako, ako se ovo publicira u zgodnim novinama u Dalmaciji i t. d. Dozvolite, prečasni, da Vam takogjer i ovom prilikom iskažem svoje visoko što- vanje, te se bilježim s najljepšim pozdravom — Vaš odani Mihael pl. Novaković, major i, S.» Posve se slažemo s mnijenjem gosp. ma- jora pl. Novakovića, da će ovo zaista veli- ko odlikovanje našega društva biti poticalo na ustrajni rad i uvjereni smo, da će ono još većim marom, većom ljubavlju pregnuti i svijetu pokazati, kakvih sve umjetnina može da stvori ruka naše hrvatske žene. Ovom prilikom zahvaljujemo ggji. pl. Novaković i g. grofu Harrahu na maru i trudu, što su ga uložili, da izložba Dalma- tinskih rukotvorina što ljepše ispane. Pozorišno društvo. Milo nam je, da se nastoji pokrenuti i što prije oživo- tvoriti stalno pozorišno društvo u našemu gradu. Još bi veseliji bili, kada ne bi to ostalo samo na praznim riječima i obeća- njima, ko što se obično u nas dogagja: U večer trista — u jutro ništa. Ipokcriti i bufoni. Faktični urednik «Crvene Hrvatske», profesur Medini, ima smjelosti da nas nazivlje gornjim podlim rječetinama, jer smo žigosali onu gadnu i nedostojnu maškaratu na Badnji-dan u ve- čer. Eto najboljeg dokaza kakav će izgled dati profesur Međini povjerenim mu uče- nicima, kada tako otvoreno odobrava onu groznu i nečuvenu uvrijedu cijelom katoli- čanstvu, na najviši kršćanski blagdan. Nijesmo mi sami žigosali «dobri» i «skladni» profesore -—— već je svak osu- dio i žigosao, ko god kršćanski osjeća. Osudio je i «Dubrovnik» one nedostojne oglase, kojim su se pravnici pozivali na \maškaratu, da vrijegjaju najsvetija ćuvstva cijelog gragia stva, a jedini prolesur sa svojim organetićem «Crv. Hrv.» čini iznim- ku, otvoreno odobravajući. Zaista «izgle- dan» uzgojitelj mlađeži ! ! »Izmišljaj, izmišljaj, i uvijek će nešto ostati“, «Crvena» bi najbo- (lje uradila, da gomji naslov primi za svo- ju lozinku i postavi je na glavu lista, jer sadržaj cijeli svakog broja odgovara vijerno vog, «Naše Jedinstvo» donosi u dopisu iz Be- , uftečiniiho? Dre Mollijers Čingrije ča, da je bečka policija otkrila, da jedan , POV. E" SONO toj lozinci», Ne poručujemo ovo mi, nego «Hrvatska Kruna» pod naslovom «Muče- i | fonda, već se uzdrži . 3 nik ili novi mačin agitacije», donosi : list u Dalmaciji prima snbvenciju od ugar-/ o samoj prets!)t 9% doslovno Dubrovnik“ poručio e : i Crvenoj Hrvatskoj“. (Vidi «Dubr.», br. \ske vlade. Koji je to list, posve je lako po- Kad nam budu predbacivali, da smo mi ne- ns lie kulturan i nenapredan narod, mi ćemo svoj Sedit — a Sttskog :Ie-9pote: , 8a.... affairom Dr. Podružnica austro-ug. banke. Ne, ne šalimo se; prava i Javljaju iz Beča, da će austro-ugarska | Amerikancima se ubraja kao banka otvoriti u Zadru svoju podružnicu. razvitka, njihova 309: Balkanska Tribuna«, NATA izbora rekla" | pod ovim imenom počeo je izlaziti u So- iji novi list. kandidati su postavljali o- koji su hvalili jednog, a Proti krčmama. plati. Napredak je našeg lista do samih pretplatnika. Preporučujemo s toga svim rodoljubima, da nas podupiru pretplatom a sve one koji nam duguju pretplatu pozivljemo, da podmiru čim prije, \inače bit ćemo prisiljeni da im obusta- vimo list a iznos utjeramo. ,PRAVA "CRVENA HRVATSKA“ najjeftiniji je list u pokrajini, godišnja mu je pretplata da ne može biti niža: samih | ii ti E i i : F i! ti Uprava. , | »«PRAVE CRVENE HRVATSKE“ 46, od 17. Maja 1893.). Ljudi, koji su bili onda oko «Crvene Hrvatske» / su, stoga i odgovara njihovo današnje pisanje pomenutoj lozinci. Pravo kaže ona narodna, da vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada ! Uprava ,,Sundulića““, Prošle su- bote u večer držalo je Hrvatsko Pjevačko Društvo «Gundulić» svoju godišnju glavnu skupštinu. U upravu za godinu 1907. bi- jahu jednog izabrana slijedeća gospo- da ; Marko Mitrović, presjednik ; Ivo Miller, x; Dum Vlaho Barbić, tajnik ; Luko blagajnik; Eichner, upravitij; Aleksandar knjižničar. | bilo je — Pravi Dubrovčanin. Kako je po. znato svakome Dubrovčaninu, koji se i malo \bavio sa domaćom povjesti, dubrovački ve- (liki sat, koji je za nekoliko vijekova na j|našem zvoniku gragjanima kazivao ure; \radnja je domaćeg samoukog mehaničara, franjevca Paska Baletina, rodom iz Kona- vala. Dubrovačka republika, za uzdarje ovom vrijednom . iranjevcu, označi mu doživotnu pensiju. Otrag nekoliko godina, a posve je razumljivo, sat nije tačno odgnvarao svojoj svrsi, jer dugotrajno njegovo kretanje istro- šilo je željezo; trebalo je dakle pobrinuti se za moderniju uru. A to se je i uradilo. Ipak bilo se je nadati, da će se stari Bale- tinov sat, taj spomenik dubrovačkog meha- ničara, sačuvati u gradskome muzeju, kao što se slične stvari čuvaju po drugim svjet- skim muzejima. Kod nas ipak nije tako sli- jedilo. Naši Patres Patriae na općini, da pokriju možda općinski defićit, ovaj spo- menik domaćeg talenta, prodali su jednome trgovcu za prosto željezo po 1 novčić ki- logram. Sličan barbarizam mogao «se je jedino dogoditi u Dubrovniku, pod erom dubrovačke dinastije, koja malo mari za naše stare spomenike i svetinje. Upravo slu- čaj je htio, da je za ovo saznao mladi i inteligentni dubrovački vlastelin gosp. lvo Saraka. Njegovo plemenito dubrovačko srce nije moglo dozvoliti, a da se slični barba- rizam izvrši nad jednom uspomenom du- brovačke prošlosti. On pohiti odmah k tr- govcu i ponudi mu isplatu od 10 novč. na svaki kilogram željezne dubrovačke ure. Pristade trgovac, jer dobio 9 novčića na ki- logramu, buduć mu općina prodala za 1 novčić kilogram; a vlastelin Ivo Saraka veseo gdje je sačuvao ovu staru uspomenu našega Dubrovnika, pozva odmah vještaka, da bi sat sastavio, žrtvujući 100 forinta iz svoga džepa. A kad se sat uredi, on ga misli po- \kloniti dubrovačkome muzeju, da se sačuva \kao spomenik našeg domaćeg talenta. Dok jednoglasno svak osugjuje barbarizam du- ibrovačke općine, na kojoj sjede ljudi, koji se znaju isticati dubrovčanizmom, kad je to u prilog njihovog interesa ; zanosno je cijelo izobraženo gragjanstvo našega grada po- zdravilo požrtvovnost i patriotizam pravog dubrovčanina i vlastelina gosp. Iva Sarake. Nije ovo prvi put, da je gosp. Ivo pl. Sa- raka pokazao neograničenu ljubav prema svome milome gradu. U svakoj prigodi, u svakome pothvatu korisnom za naš grad, | gosp. Ivo Saraka u prvome je redu; on je u raznim prigodama posvjedočio, da nije samo dubrovčanin riječju, već i djelom. Ova- kovih ljudi treha današnjem Dubrovniku. Gosp. Ivo pl. Saraka nije pristaša naše stranke, i ne može nam se predbaciti da mu laskamo. Da, on je Srbin, ali on je takogjer pravi dubrovčanin, koji iskreno ljubi svoj grad i svoju prošlost. Njemu dubrovčanizam nije krinka svoje golotinje, kao na žalost nekim u Dubrovniku. Da, on je politički naš pro- itivnik, ali mi se vladamo po onoj: Svakomu svoje. + Marko Glavić. Stiže nam iz Ko- navala crna vijest, da je preminuo jedan od \prvih Konavljana, Marko Glavić, u 81. go- | dini svoga života. Škole mu je nadomještao | prirodni dar i bistar razum. Dobar domaćin domu bio je i valjan načelnik svojoj općini. \Načelnikovao je 9 godina, t. j. od smrti pok. Melje Maguda do izbora Mašanova pred 8 godina, te se je časti sam odrekao. S na- še strane dijelimo najiskrenije žalost s ku- \ćom Glavić, a pokojniku laka bila ljubljena \rodna zemlja! »Toljagaši“ i — ,grayjan- stvo“4| Klikina «Crvena» kaže: «Što bi se bilo dogodilo, da je gragjanstvo (?) rea- giralo te i ono izišlo na ulicu, da vidi te toljagaše» ! Na ovakovu profesurovu butadu \svak se je ismijao, gdje onu poznatu ba- licu iz magazina nazivlje sa riječi: «gra- gjanstvo» ! Što se pak tiče bulaznjenja 0 «toljagašima», pitamo ga, da nam spome: ne, koji su to bili sa toljagama ? U istinu | a ovo mu otvoreno poručujemo — da \su pravnici ko obično sa Dr. Mićom Miči- ćom došli izazivljati, da bi bili dobro osje- tili čvrstu pravašku desnicu. Na posljetku nam je milo gdje «Crvena» naglasuje, da će se unaprijed komesar Medini protiv pravaša služiti sa kniltom. Dobro smo da- kle mi kazali, da ko zna kakove bi on na“ \loge davao policiji, da nema c. k, oružni: štva. S takovom smo izjavom barem na čistu ! | Broj preminulih, Kroz prošlu &" \dinu preminulo je u gradu 89 osoba (65 muških i 24 ženske). U Gružu 35 (21 muš- ki i 14 ženskih). Slučajeva kužnih belesti