koito mmm AD. 1. ARO NR
'
zana aminina aii nat i
kaiiškiika

* u ei u dti
.
.

Br. 98. PRAVA CRVENA HRVATSKA God. ".

i

 

koji znadu otimati roditeljima mlade Slo-|gjari, te baš zato treba kazati Ugarskoj, da može vladati slobodno, nego li nasiljem, |d ilo, jer su utni i
vake, da od njih načine zgoljne Magjare; nitko nesmije za Rijeku posegnuti, pa Ri- da se u Hrvatskoj može sunce slobode er ka Ko? prosu mI. tr
oni, koji ne daju niti jednoj narodnosti u |jeka neće biti izgubljena. Ali «riječka rezo- mrčiti, ali za kratko vrijeme. Hrvatski narod mo im potpuno pravo, jer je «rad d vod
Ugarskoj da diše; oni, koji i danas hoće lucija» kao da ovo ne shvaća: slobodom zna, da neće kod njega usahnuti vrelo slo- | nje nesretne opći već id pr
da tamnicama onstvima i osud i | j iši i i | i ERE NE ina
, prog i osudama nji- \izbora i uspostavom porote ona se zado- bode, jer što se višim nasiljem zatire slo- sastanka razišli se, neki pjevajući ok
hove magjarske porote, pomagjare sve i voljava. Ako ikada, u ovom slučaju vrije- boda, toli prije će sloboda Hrvatske uskrsnuti: da, a Dr. Melko Čingrija sa svoji s
svakoga, koji s njima u doticaj dolazi. Osa kazati: «es ist etwas faules im Konigre- «Pravda će ti nade uskrisiti mrtve \nošama, ode put magazina « a kudo-
da će priznati i poštovati našu narodnu in- iche Danemark». God. 1894. Supilo je pi-| I povratit slučaj oteo ti što je, | obješena nosa, da proroku jave d ya
dividualnost, kad se eto i danas očajno bore | sao : «gosp. Bakarčić, koji na Rijeci pre- Zlatne ćeš slobode suncem obasjana primljenoga tuša : ro
proti općemu pravu glasa, samo zato, da|pušta hrvatstvo milosrgju božijemu, kao da lluban pruili sea: dont 66 tano. i
se Slovaci, Srbi, Rumunji, Hrvati ne bi o-|je zdvojio ispred magjarskih milijuna, koji E IRENA (i Stihovi 0 ol Orvotvt slali
slobodili njihova gospodstva. Toliko je nji- se tamo sipaju. Ali to je politika malo. | Kobovao Hrvat vjekovima, dušu će očuvati = Klikini telići, da što više neupućenih pri-
ma mila sloboda, da bi pristali na opće dušja» — ovako je Supilo mislio prije «ri- slobodnu i u dubini svojih grudi naći će vabe u kazalište, pripovijedali su nekim ne-
 uviiek pjesmu da prokune silnika, i pjesma upućenim i neukim radnicima, da svakako

Grčka sloboda zapečaćena krvlju svojih na-
rodnih mučenika, svoga patriotizma i svoje
narodne svijesti. Da, Evropa ustaje na o-
branu Grčke, nakon što mističnog Aleksan-
dra zamijeni Nikola ruski, i Canning stupi
na ministarstvo Engleske. Ali Grčka već bi-
jaše slavila pobjedu razvijene svoje narodne
svijesti, svoga genija: sotto gli auspici della
sua razza — veli talijanski patriota — della
sua lingua, delle sue memorie classiche, del
suo diritto ; che le nazioni mai non si spen-
gono. Evo što, nam tvrdi historija, magistra
vitae, a mon diplomaticusu: lux in tenebris.

A glede Njemačke, upozorujemo kritičara | pravo glasa, ali samo pod uvjetom, da bu-|
na pjesnika Ludvika Uhlanda, koga Germa-

nija otpremi u Frankfurski parlamenat, da

de birač onaj, koji znade čitati i pisati ma-.
gjarski, a svi drugi ništa; marva, koja ima

ječke rezolucije» — a danas?:....
«Quantum mutatus ab illo Hectare,
Qui rediit exuvias indutus Achilli» ....

se ne će izgubiti, već kao baštine preći će dogju u kazalište, jer da će Dr. Melko Čin
s koljena na koljeno i zvati će nove naraš- grija predstavljati. Ovo možemo potvrditi

Da, Franjo Košut darovao je Hrvatskoj | € na otpor, pa kad dogori i prevrije, sa svjedočanstvom dvojice prisutnika, ko-
slobodu izbora i porotu, ali movi kurs za| Hrvat će veseo za slobodno poginuti, kao jim je jedan radnik Srbin kazao: «Idem g
što je junački ginuo rimski gladijator u rim- žfeatar vigjet što će Cingrija prestavljat»
Isk .i a : .
skome kolegiju sa zadnjim pozdravom: Ave Zaposjednuće kazališta.

Croatia moriturus te salutat! : EE
Diplomaticus. Javna skupština bila. je urečena za 1]
sati pr. p., ali već prijež10 sati odoše kli.

Gradska kronika kini telići da zaposjednu sjedala, i da ih

svakome ponude, samo da ne bude mjesta
Javna skupština.

pravašima.
| Uvidjevši rezolucijonaška klika kako im
svakog dana"tlo pod nogama izmiče i ka- = pojeći : :

. a ć i i
ko je u narodu zavladalo neopisivo ogor- Bi ST oem sh došli na
čenje radi nemarnosti, zlouporabe i rasip- q. reagirati soešnm da kote rasi
nosti naše nesretne općine, stali da zamiš- Sede svega i svašta drijati S slo-

, oše po

pravo samo da plaća, da trpi i da šuti. —
Eto, ovo je magjarski liberalizam i sloboda ! |
Velika je iluzija misliti, da će magjari doći |

zagovara ujedinjenje njemačkoga naroda.
Upozorujemo ga na Bizmarkove memoare,
u kojima će naći cijelu evoluciju njemačke \uzdarje mu je dao Rijeku i Megjumurje.
svijesti i motive ujedinjenja. \ glede nas do bolje uvigjavnosti. Danas smo Evo uspjeha «riječke rezolucije» !

Prenosimo riječi iz našega članka: da ako mi njihova provincija; dok hoćemo da bu-| Schlegel u krasnoj svojoj drami Alarcos,
jedan narod ima zajednički postanak, za- demo i imamo pravo da budemo samostal- | priča, kako se je, postavši nesretan poslije
jedničku slavu i zajedničke patnje; sve ovo no tijelo: Hrvatska — hoćemo da ostvari- | nego ubi ženu, svegjer sjećao dneva, u ko-|
sačinjava čvrsti vez njegovog jedinstva i mo onu: Hrvatska Hrvatima. Ali mi ne jim je on sjao mladošću i snagom, kuneći
njegove slobode. Sloboda ovakovog naroda, smijemo biti ničije oružje; mi se nesmije- onaj sat, onu noć, u kojoj zaslijepljen oho-
prije ili poslije, slavi pobjedu nad opresi- mo zadovoljavati koncesijama, prekarnim i! lošću, ljubio je kraljevu kćerku:

 

 

Laskanje.

 

\boda; i stoga je naša deviza: Hrvatska Hr-
vatima, a ne Hrvatska Nijemcima ili Ma-
gjarima. Ovo je ona uzvišena narodna ide-
\ja koja je predvodila političke genije na-

šega naroda: Starčevića, Kvaternika, Stros-

smayera, Račkoga, Klaića, Pavlinovića, Voj-
\movića i Bulata. God. 1892. idealni politi-
\čar hrvatskog naroda Dr. K. Vojnović pi-
sao je u «Narodu»: «Kad bi po nevjero-
\jatnom slučaju došao predlog na dalmatin-

jom. Narod, koji se povjerava u svoje du- | nestalnim kao milostinjom. Naše je pravo «Verflucht sei jene Stunde, jene Nacht, da ich
ševne sile, u svoj narodni genij — taj na- da nam Hrvatska bude ujedinjena, neodvi- | «Vom Stolz geblendet, dieses stolze Weib geliebt».
rod i bez tugjinske pomoći, mora slaviti sna i slobodna. Gdje gore obmane, da će/ Prije ili poslije, jednaka sudbina čeka pri-
svoje narodno uskrsnuće. \nam Magjari od sćbe dati i dobre volje tu jatelje magjarskih simpatija i magjarske po-

God. 1895. Dr. Miho Klaić, jedan od naj-| ravnopravnost. Izabirali se mi koliko htjeli litike. Sel kolo ti li
većih naših političara, u dalmatinskom sa-|od ostaloga slavenskoga svijeta, bili ravno- |  «Non-diplomaticus» dolazi napokon svo- PRI SAA 90.00 kao neupućene i neuke gradu javno govoriti, da o pravašima neće
boru parafrazirajuć riječi Massima d' Aze*! dušni do cinizma prama patnjama i zahtje- jevoljno do zaključka: da mi okrećemo | Zaveli, gm poe kojigma poe op biti ni spomene, da oni sazivlju skupštinu
glia «Facciamo gli Italiani, e #' Italia si vima ugarskih narodnosti — to nam neće svoju političku busolu prama Beču i pro- |! zao tuonjan ip NRESPRN: njiho“ radi sve drugog cilja. Gragjani im ne po-
fara da se», kazao je: ,1 mi odgojimo pomoći; jer se magjarska politika temelji tivimo se sjedinjenju. Mi smo kazali: da eia a ini s ve a PO. vjerovaše, jer dubrovačku kliku i njezinoga
svijesne Hrvate i Hrvatska će postati na poznatom engleskom principu: The tra- su popustljiviji okovi bečki od okova ma-| 0 po % pov ez ME. 9 o8- | D.ra Melka Cingriju u dušu poznaju, ko
svoja!“ A list Dr. Pera Čingrije, koji je 0- de follows the flag. Ne samo da ne po- gjarskih i kazali smo jednu historičnu tvrd. | dinom Kazalištu», a da KOŽNA MO VIŠE gqg se je i obistinilo. Naime sve protivno
trag malo vremena tvrdio, da je Dr. Čin- stizavamo ništa, nego se izvrgavamo pre- nju, koju ćemo u posebnom članku potan- | PŠ E Pr: M pe strane od onog laskanja gragjanstvu.
grija jedini nasljednik političkih misli pok.|ziru slavenstva i, bilo neposredno, zagovor- ko obrazložiti. Ipak to ne znači da se okre- g = e ik zip poe e PRE Odvraćanje pravaša.
Miha Klaića, poručuje nam da je ovo na-|nici smo i sukrivci magjarske politike proti ćemo Beču, i ako su popustljiviji bečki o- JE . . ex s or to cečikia Nekolik a ti
čelo neispravno. Pok. Miho Klaić apodik- ostalim narodnostima. A to je ono što radi kovi, ostaju ipak okovi, a okovi nijesu slo- | Bat | ossketi M dama grije OT. k one pri koji MAE nalazili pred
tično tvrdi, što smo i mi kazali: da razvi- moderni politički kurs pod uplivom riječke (e sosa saa. e o MONANNE. kota 10 | MAE 0000 0. INA. e
jeni nacijonalizam marode vodi k slobodi. rezolucije, Njega se pitanje narodnosti u
A hrvatski će narod odgojiti svijesne Hr- Ugarskoj ne tiče ništa bliže nego li ostala
vate samo na grobovima: Starčevića, Kva- politička pitanja, pa bilo u Kini. Oni misle
ternika, Strossmayera, Račkoga, Pavlinovića, da će Magjari zbog njihove servilnosti oži-
Klaića, Vojnovića i Bulata. Prenuće se i|votvoriti naše pravo i slobodnu Hrvatsku.
hrvatski genij, i Hrvatska će biti slobodna , Ovo znači slobodu ne osjećati i ne shva-
i bez magjarske milosti. Hrvatski se genij ćati. Odatle neka ravnodušnost nekih prema
neće odgojiti na nestalnim simpatijama Franje | našem stanju: igmoti nulla cupido. Novi
Košuta, već na ruševinam negdašnje hrvat- kurs mnogo govori o jedinstvu, a malo o
ske slave i hrvatske slobode. Zanos stva-
rati će patrijotu, patrijotizam stvarati će mu-
čenika, mučenik prenuti će narodnu svijest,
a narodna svijest stvoriti će slobodu.

«U drugom dijelu, veli nom diplomaticus,
Diplomaticus hoće da dokaže magjarski li-
beralizam kao laži-liberalizam, pa baš stoga
Hrvati se od magjara ne mogu ničemu na-
dati: a zaključak bi bio, da rezolucija leži
na krivim temeljima». Riječka rezolucija, to
je temelj novoj hrvatskoj politici, novoga
kursa; ali što je ta riječka rezolucija? Je
li kakav diplomatski ili državni ugovor iz-
megju dva naroda ? Nikada. Neki hrvatski
političari pružaju ruku Franju Košutu kao
zastupniku budimpeštanskog sabora, a ovaj
im šalje vizit-kartu, da se neće opirati pra-
vednim zahtjevima hrvatskog naroda; ali
F. Košut kao ministar i njegova stranka

|potrebi moralnog preporoda, bez kojega ski sabor, da se izabere odbor koji će ras-
|marodni i politički pokreti neče imati uspje- | pravljati s onim hrvatskog sabora o uvje-
IMha. Rek bi kao da velika načela zapada tima sjedinjenja — mogao bi me ko pitati
\nijesu do nekih doprla. Magjare mi mora- da li bi ja kao narodni zastupnik za nj
|mo prisiliti da nam povrate naše, a prisiliti glasovao? Odgovaram: bi, te izabran, po-
ćemo ih samo kao članovi velike slavenske šao bi u Zagreb i stavio bi one uvjete, ko-
obitelji. Da je politika riječke rezolucije po- je kulturni, politički i materijalni interesi
gubna, najbolji je dokaz, što se ona u o- Dalmacije zalitjevaju. 1 meni bi dužnost na-
vom pitanju posvema gotovo slaže sa ma- ložila, kad bi se osvjedočio da bi nam mo-
gjaronstvom. Koja razlika izmegju rezolu- glo biti gore, da se vratim kući re infecta.
cijonaške politike i negdašnje politike Ni- e da bi sačuvao Hrvatskoj za zgodniji čas
kole Crnkovića ? God. 1895. Frano Supilo ovu njezinu starodavnu kolijevku te je ne bi
pisao je: Crnković ovako umuje: Magjari magjar razdrobio megju neprijatelja naroda.
su danas na vladi, mi moramo biti s ma- Jer se spominjem, da je Pjemont, htijevši
'gjarima, a to zaradi Nijemaca. Magjari u nezgodan čas osloboditi Lombardo-Mle-
nijesu našem jeziku i narodu tako pogi- tačku, došao do Novare, a Bugarska hti-
\beljni kao Nijemci. Oni su jedini spas za jevši se u nevrijeme sjediniti s Runselijom
\ očuvanje naše narodne individualnosti na- dobila je Stambulova i vješala. Evo ovaj
\prama germanizmu. A Frano Supilo pri- program pok. Koste Vojnovića i naš je pro-

 

ne smije manjkati, inače da će se zamjeriti su 10'/2. Ali nekoji klikini mezimčeti, koji
i upanuti u nemilost općine. I nakon sedam su stali na vratima, kazaše im da ne idu,
dana neprestane agitacije izdali — proglas! da je još rano, da je odlučeno da će skup-
ština početi na 11'/2 sati.

Kada su im telići grube glasove donijeli Pravaši u kazalištu.
o svom «uspjehu», tada su im dali drugu  Odvraćanje pravaša od skupštine bilo je
uputu, koja takodjer nije našla odaziva. sasvim razumljivo. Tome ne treba tumača.
Glavni je uzrok blamaži, kako kažu, što su S toga pravaši, koji su se nalazili pred ka-
neki telići bili toliko plitki da nijesu shva- zalištem, odoše u nutra, a bio ih lje velik
tili povjerenu zadaću, nijesu znali tajno broj. Zašto odvraćati? Ta javna je skup-

Manovra.

držati sazivače skupštine, već su govorili
da ju sazivlje Čingrija — otac i sin. To
im je najviše štetovalo, jer i ako je u isti-
nu bilo tako, ali ne bješe kazati, jer puk
kada čuje ime: Čingrija, tada mu ne treba
komentara. Klika je proračunano uradila,
što je proglas potpisala sa «Hrvatska i Srp-
ska omladina», jer se za tom firmom mo-
gla najzgodnije sakriti — ali utaman, oda-
doše hi telići. Na glas da nema nikakova
oduševljenja ni pristajanja za skupštinu,
obuhvatila ih trka i vrtoglavica, te vika i
dreka na teliće.
Općina i Opera Pia.

Najglavniju je ulogu oko sakupljanja za
skupštinu igrala «Opera Pia» i Općina. Či-
nili su nekome milom a nekome silom, ka-

 

javno u magjarskom parlamentu izjavljuje: #vaća: Da je ovo stanovište pogriješno gram, jer program dubokog političara, če-

da nikakove obveze nemaju prema hrvat- i pogubno ne treba dokazivati. Ovako je lik-haraktera i žarkog rodoljuba, pjesnika i |

skome narodu, i Košut ne stavlja kao mi-

Imučenika slobodne i neodvisne hrvatske,

\ pisao Supilo g. 1895. A koja razlika izmegju

I
|

ko je gdje bolje ugagjalo. Ko štogod s op-
ćinom zaragjuje, nije smio manjkati.
Predvigjanje fiasca.

| ština! .
Bojazan.

Prisuthe pravaše klika je mrko gledala,
iko, što no riječ: «prasac na sjekiru». Mel-
ko Cingrija pečio je očima tamo amo.

Ko je prisutan ?

Od strane klike nije niko manjkao, sve
su sakupili što su mogli, i s koca i konop-
ca. Platea je biia puna, a lože su bile ve-
ćim dijelom prazne. Što «Crvena» bulazni
o «prisutnim crvenkapama» i odviše je smije-
,šno, jer svak zna da je maldane cijela Župa
pravaška. Župljani su u više prigoda poka-
zali, kako mislu i osjećaju.

Otvor skupštine.

Dolazi na pozornicu Luko Bogdan. Ne-
koji napeto slušaju, misleći da će tresnut
peču proslova, ali nč, on nešto promumlja
i tiho spomene imena, koji će da govore,
a naravno, najprvi Dr. Melko Čingrija, koji

simpatičnog Koste Vojnovića ; koji, pronik- | Nekoji iskusniji megju klikinom dinasti- je čekao iza kvinta, Predloži za presjedni-

mistar vlastoručni potpis ma pismeni akt politike riječke rezolucije i Nikole Crakovi- |
riječke rezolucije. A magjarski sabor, taj ća? Neka odgovori mon-diplomaticus. Cud- nu

vijerni tumač volje i politike magjarskoga | novato, veli non-diplomaticus, da Diploma- |

t duhom slobode dubrovačke republike,
e cijeniti i shvatiti slobođu Hrvatske.

znao j

ticus zaboravlja da u politici vlada Uber. — A Frano Supilo nadostavlja: «Hrvatski

 

naroda, preko košutovca Ugrona i družine
izjavljuje: da je Hrvatska ugarski teritorij,
a Rijeka zenica magjarskog kraljevstva. Dok
u riječkoj rezoluciji izbija diplomatski takt
i lukavost nekih magjarskih političara, isto-
dobno otkriva se politička lakovjernost i
nespretnost hrvatskih nekih rodoljuba. Rije-
čka rezolucija na slabome je temelju, jer
se temelji isključivo na dobroj volji i iskre-
nosti jednoga čovjeka: Franje Košuta. U
slučaju smrti magjarskog ovog političara,
na što bi se hrvatski rodoljubi pozvali pri-
godom kakovih sukoba izmegju magjarskog
i hrvatskog naroda? Zar na Riječku rezo-
luciju ? Magjarski narod mogao bi im pred-
baciti : Franjo Košut nije magjarska država.
I riječka rezolucija lišena svih oznaka jed-
noga valjanog ugovora izmegju naroda i
naroda, u tome slučaju ostala bi kao vje-
čiti spomenik političke dekadence nekih hr-
vatskih individua. Ozbiljan hrvatski politi-
čar ne može se slagati sa riječkom rezolu-
cijom. Kako potpisati, na primjer, izjavu
da nam nema budućnosti nego u savezu
s Ugarskom ? Našu budućnost mi ne znamo
inače shvatiti, nego u jedinstvu i slobodi:
to je budućnost : inače nebi ona imala smi-
sla. A ako nam nema budućnosti nego u

hrvatskom državnom pravu ? Oni koji su
i povlagjivali Khuenu, kako sho-

-a

 

macht, te da upravo radi toga narodi me- klub» hoće sjedinjenje po svaki način i to

gjusobno sklapaju saveze. Po svoj prilici što prije,
g. kritičar nije niti shvatio smisao ove nje- | je vrijeme
mačke riječi, upozorujemo ga stoga na dje- ovakom sjedinjenju a š njime složno veći
lo talijanskog senatora i političara G. Alvisi_ dio zastupnika pravaških. Ovi su i danas
«La politica delle alleanze» — tu će naći toga mnijenja, za koje se i mi prihvaćamo.
smisao te riječi i odgovor njegovome pri- Zato nije naša deviza: Sjedinjenje! nego:
govoru. Ali što je glavno, g. kritičaru ne- sjedinjenje i nezavisnost Hrvatske! Pro-
poznato je, da neka dobroćudnost, ili kako gram pok. Kosta Vojnovića, program  Star-
bi Nijemac kazao «Gemdthlichkeit», ser- čevića, a i negdašnji program Supila kao
vilnost u politici je pravi kretinizam ; a ovo pravaša — naš je | danas. | naša je de-
je jedna od glavnih poroka pristaša novog viza: me samo sjedinjenje, već sjedinjenje
kursa, riječke rezolucije. \i nezavisnost Hrvatske. Shvaća li ono «non-
Eto vam n. pr. riječkoga pitanja. Dok diplomaticus»?
cijela Ugarska diže svoj glas na obranu. | hrvatski narod postići će svoje sjedi-

onoga, što ona drži da je njezino, kako bra- njenje i svoju nezavisnost, jer je i u hrvat-

skom narodu živ hrvatski genij, živa hrvat-

ne pravo hrvatskoga naroda pristaše riječke
rezolucije? Oni nam poručuju, da ostanemo
na defenzivnom polju. Oni flaše pravo na
Rijeku brane makom. Zar misle, da je ona-
kova politika koristna hrvatskome narodu?
Ona je dapače štetna, kako je shodno jed-
nom opazio Dr. K. Vojnović, i za odnošaje
hrvatskog naroda s Ugarskom. A o tome
će se Frano Supilo i družina za kratko vri-
jeme osvjedočiti. | u privatopravnih odno-
šaja ako smo odlučili zakonom u ruci bra-
niti svoje pravo, koje ne zatajivamo, dapače
u svakoj zgodi ističemo, protivnik dobro će
promisliti prvo nego se usudi dirati u nj.
Vidi li on nasuprot, da se bojimo svoga
prava imenovati, misliti će da smo tako
slabi ili da nam nije stalo do svoga, te će
postati smionijim. Naša mlitavost pri tvr-
gjenju i obrani našeg prava na Rijeku izaz-
vati će napadaj od strane Ugarske, sukob
s njom i tim krizu u Hrvatskoj, jer
osvjedočeni da nijedan hrvatski

i

ska svijest. Budimo svi oduševljeni apostoli
čiste i velike hrvatske misli, pa će svanuti
dan, kada neće više naši Asirci i Misirci —
Beč i Pešta — trubiti, da mi k njima
pružamo ruke, da se nasitimo hljeba. Ni-
kada ne klonimo duhom, da hrvatski narod
ne ima budućnosti već u magjarskoj mi-
losti! Ta bi misao bila griješna zabluda,
jer ne može propasti narod, koji može svaki
čas reći čovječanstvu: otvori povijest, naći
ćeš u njoj moje žrtve za tebe. Čovječan-
stvo zna za naše zasluge, hrvatsko ime ne
može iščeznuti; od hrvatske krvi rumene
Korana, Kupa i Sava. Rumenilo na onim
rijekama ono je krv naših otaca, koji su
njom kroz stoljeća zalijevali hrvatsko dr-
žavno pravo, da ne uvene, da nam ga os-
tave u svetu baštinu. Probugjena hrvatska
svijest i hrvatski genij svesti će nas u je-
dno kolo, da branimo tu svetu ostavštinu
hrvatske prošlosti. A naši narodni neprija-

 

meće privoliti na to, da Rijeku otmu

će se: da se Hrvatska lakše |

 

|

 

 

jom, stali se bojati da se gore ne blamira- ka Paska Grbića, te podpresjednika i tri
ju, da ne postignu fiasco, te stali predla- tajnika. «Opera Pia» i klikina «Vjer. Ban-
gati, da bi bilo naj zgodnije za izvući se ka» zastupana je sa mogućim i nemogućim

iz škripca — odgoditi skupštinu «do boljeg

već rastrubilo nemože se kud kamo uzmak-
nuti, a na to će jedan: «kad smo u balu,
balajmo!« Naložili dva dana prije skupšti-
ne D.ru Melku Čingriji, da ode u «Radnič-
ko Društve», prostorije da će ustupiti, te
da se njihovi sakupe i da im tu predoči
teški položaj, i preporuči im da svak ne-
faljeno dogje u kazalište i da sa sobom

| dovedu što mogu više, pa i djece i žena,

ne smeta, samo da se kazalište napuni da
ne mogu ući pravaši.
Zašto odabraše ,Radn. Društvo“ ?
Znali su da ako drže sastanak u «Čitao-

osobljem, a ne zaostaje ni općina. Nije

dakle na temelju nagodbe. U svo- | zemana», jer su predvigjali što će se do- manjko ni profesur Medini, u svrhu da bo-
dr. Ante Starčević opirao se je goditi. Drugi se protivili, jer kada se je lje koluriška izvještaj u «Crv. Hrv.»

Govor Dra. M. Čingrije.

Izagje iza &vinta Dr. Melko Čingrija i —
iza kako se je zahvalio «na rijetkoj časti»
— počme govoriti. Razumljivo je što se je
preko njegovog govora čulo žamoranja, jer
ko ga ne pozna, — naime ko nije slušao
njegove dosadne govore — čudio se je, da
onako može govoriti jedan odvjetnik, jedan
zastupnik, koji hoće da bude i vogja jedne
stranke. Slušajući njegov govor pun fraza,
činilo se je ko da čitamo «Pokretove» pre-
kuhane i prežvakane riječi, osim toga što
bi svaku drugu riječ ponavljao. Ono što

nici», da im neće biti nikoga — osim ono donaša njegova «Crv. Hrv.» o govoru, ko-
dvaestorice od «akademske časti» — a u jeg da je izrekao, neistinito je, i sve je po-

«Dubr. Radničkom Društvu» doći će Srba,
ko no ti u svoje društvo.
Tuš kliki u ,Radn. Društvu“.

Rečeno — učinjeno! U petak dne 18.
ov. mj. od rane zore do noći klikini su te-
lići po gradu hodili obigravajući tamo amo
da dogju u večer u «Radničko društvo» na
sastanak, i sakupiše nekoliko svojih «do-
brijana». Tu im je Dr. Melko Čingrija zbub-
nuo peču govora, ali megju ostalim upravi
na prisutne Srbe molbu, da bi izrazili «pri-

znanje i povjerenje» općinskoj upravi. Na Netom
govoreći

to je ustao Dr. Stijepo Knežević,

i naglasivši da to oni ne mogu, već da bi
najbolje bilo da se u tu svrhu imenuje je-
dan odbor, i preko toga odma prešli md-
jer kada

-

zuje i izmijenjene fraze. Ali kada je
| počeo indirektno da vrijegja pravaše, uskli-
\kom «plaćenici», nastane pravi kaos, da se
\u jednu riječ. više nije ništa znalo. Nakon
kakovih 5-6 minuta govora, morao je pre-
kinuti.

Prosvjedovanje.
Preko govora Dra. Melka Čingrije dogo
dilo se je, što se je moralo da dogodi

g-

što je svak očekivao, jer je poznata zlo
i perlidija, koja sikće iz Melkovih ustiju.
vri nasta, rea-

počeo vrijegjati
giranje. Orili su se cijelim kazalištem
vici; «Na dvor klika», «nije istina», «lažeš»,