s . sE AAE. > PRAVA CRVENA HRVATSKA sinininiišsija iam sešenetinaiskotam ratebni si tn God. M. ralcima da prednjačimo. Ne svi — zahvaleći se u njoj nalazi i »srpski narod«, ng-!41 konservativac, 29 socijalnih demo-!za staru upravu. Samo jedan se osudio palila najprije obližnju gredu, oganj se je širio Bogu — da se u tomu slažemo, ali žalibože go, da tim spriječe provedenje ustavnih krata, 20 narodnih liberalaca, 18 Po- prigovoriti izboru podstaroste, na što će g. od grede do grede i poslije njekoliko vremena u tomu se slaže dobar dio naše gradske | reforama. I već se ta njihova kleveta ljaka, 10 pristaša državne stranke, 6 Klarić: «ti si još premlad, za tvoj predlog cijelo je podkuplje bilo u plamenu. Obitelj gos, mladeži, predvogjene od nekih dokturića i kruhoboraca, kojima je narodno dobro .... tobolac. U vjeri ti ljudi vide nastražnjaštvo ; u svećeniku narodnog dušmanina pak i na- lazio se ovaj časovito u njihovom kolu, dosta je da ima crnu mantiju na sebi. Oni hoće — tako barem umuju — da u ovomu slijede naprednije narode, kao da kod na- prednijih naroda nema glupana njima sličnih. Svakako, ovi ljudi izabrali su za se komod- niji put: slijediti druge u zlu. Ovako je u pogledu vjere. A i u narodnom pogledu nije bolje. Do jučer dizali kuku i motiku na Magjare, narodu ih prikazivali kao kr- voločnike i utirače svake narodne slobode, a danas eno ih s Magjarim pod ruke pri- kaznjuć ih narodu kao njegove «najbolje prijatelje», pomoću kojih će do jedinstva i slobode doći! Budimpešta je tim ljudim danas vrelo slobode i vrelo svakog napretka, | a Beč, oh, taj stari Beč, danas je vrelo svakoga zla koji gleda i nastoji da naš narod ne dogje do žugjenog jedinstva. Ma- gjare treba poduprijeti e da još bolje gnjave našu braću Slovake i Banaćane a Nijemce treba prezirati, koji, budimo iskreni, kada bi sada sve i litjeli, nebi više mogli Slavene u ovoj poli Monarhije uništiti. Treba ojačati Magjare e da budu snažniji i moćniji za oprijet se našim narodnim aspirancijam, one Magjare, koji su se uvijek protivili svakom našem napretku, a još i danas se protive usprkos slatkih ljubaca, što im njeki Hrvati bacaju. Dokazom nam budi naše željezničko pitanje i uregjenje naših luka. Neće njeki naši da razumiju, da kod Magjara vrijedi ona: što je Magjarsko to je naše, a što je Hrvatsko to je vaše i naše. Rijeka nam pri- mjer. Ne bi Magjari nigda bili pokušali na Rijeci izvesti što su ovo dana izveli, da nijesu nijeki Hrvati d /a Supilo šnjima u kolo se uhvatili. Ono je poslije pobratim- stva prvi magjarski klin zasagjen u hrvat- skom stablu. Ako je prvi, može biti i po-| sljednji, ne bude li se naš marod dao za nos voditi od njekih razglašenih velikih «patriota». Da, ni Beč neće nam dati brašna za našu pogaču, to mi svi dobro znademo, ali da je crn toliko koliko ga drugi opisuju, mučno nam je vjerovati, a evo i tomu do- kaza. Beč se naime ne protivi gradnji nau- mijenih željeznica unakrst naše domovine, ali Budimpešta . neće ni da čuje za te že- ljeznice, pa ipak za njeke maše nadripa- triote Beč je sam ona crna piknja u koju bi morao svaki od nas da nišani, a Budim-/ pešta je ona točka prama kojoj bi smo/ raširenih ruku morali letiti. Mi — a uz nas je Bogu hvala narod, a nastajući izbori najbolje će dokazati — koji nećemo da ih na tom putu slijepo slijedimo, za njih smo «kamarilci», «gjeneralaši», «izdajice», «po- licijoti+ itd. itd. itd., dočim oni sami su oni, koji će naš narod u luku spasenja dovesti, dakako, razumije se po sebi, pomoću Ma- gjara. Htjeli bi da mi slijedimo njih, ljude, koji danas ližu ono našto su do jučer plju- vali. Osobito ovdje u Makarskoj izdajica je svak onaj, koji ne puše u rog stanovite gospode, koja — ova je pak najljepša — nije kadra da svojom giavom misli, jer fali što fali, već sve rade kako im poznati ro- doljubi iz Spljeta poručuju. Blago ti ga se * nami i našem Prinorju uz ovakove «prvake»! I još bi htjeli da mučimo, da ih narodu ne prikazujemo u pravoj njihovoj slici, da golotinju njihovu pokrivamo i da ih vezanih očiju slijedimo. Ne, varaju se, kada tako misle. Braćo Primorci ! Slušajte ljude, koji su uvijek za vas radili; kojima je do vašeg dobra i do vašeg napretka, a okanite se onih ljudi, koji su se vašim žuljevim bla- gostanja dočepali, kojima je danas do svoje koristi i koji hoće u svakoj zgodi da sebe uzvisuju. Daleko od vas budi politika bez repa i bez glave! Makaranin. Domaći pregled. Hrvatski Sabor. Ova sramotna sobna borba, koju rezolucijonaši voćie u svojim novinar- skim člancima, mije se mogla da zau- stavi ni na saborskim klupami. Kle- veta, laž, to su samo sredstva, kojim se koalicija služi i u saboru proti svome pion: protivniku. Obećanja pak, oja su rezolucijonaši u sve r e trubili, ostala su — na vrbi : Pa ni to sve nije! Mješte obećan nastu su i: u ka da se to nije mililo PA e REI \bila dobrano rasprostranila. Ali »u laži pristaša pučke stranke, 10 divljaka. \su kratke noge«. Dne 28 p. m. bi u Socijaliste su hametom potučeni. Cen- Hrvatskom Saboru iznesen prešni pre- trum je izašao nepobijegjen. Španjolska. \dlog, potpisan od svih starčevićanskih Ministarstvo liberalno je palo, i ka- zastupnika, kojim dadoše smrtni uda- \rac kleveti koalicije, da su starčevićanci |!" 'tobož proti ustavnim reformama. Pred- tolici opet stupiše na vladu pod pre- 'ložiše, nek se prije podne rasprav- Sjedništvom Maura. lja o adresi, a poslje podne o ustav- Francuska. mim reformami. Ali ovaj predlog, kao čestavaju glasovi, da je uzdrman da je pomutio mozgove koaliraca, koji položaj ministarstva Briand-Clemenceau. iznesoše protu predlog, u kojem traže Sami radikalni krugovi drže, da sa- nastavak adresne debate, a tek kad se dašnji kabinet više ne može dugo ži- ova dovrši, tad dolazu na red ustavne. vjeti \reforme. | tako se je koalicija sama i : \ako nekotice . uvalila u onaj ponor, u Srbija. koji nastojahu strovaliti starčevićance. — Iz pouzdanih vrela doznaje se, da \Eto, sad je očito, ko je proti ustav- srpska vlada u noti, koju je upravila nim reformama. Koalicija ih žrtvuje za Austro-Ugarskoj, ne preuzima nikakove srpsko ime, ono prijeti: ili priznati srp- obveze glede državnih naručaba, no ski narod, ili ustavnih reforma nema. ustmeno je voljna izjaviti, da će se A zašto to? Jer prije treba platiti sr- Austro-Ugarskoj industriji osjegurati bima, što su joj do vlade pomogli, naručbe. da dogje, a tek tada dolazi na red "hrv. narod, da dobije svoje. Koalicija nije htjela poprimiti pametni predlog starčevićanaca, samo zato, jer neće, jer ne misli dobra narodu, a tu njihovu igru hrv. je narod već odavna pro- gledao. Čitateljima ,,Hrvatske Rieči«. Javlja nam uprava »Hrvatske Rieči« 'u Šibensku, da ih sile okolnosti, za čas jače od njih, da privremeno obu- stave izadavanje »Hrv. Rieči«. Uprava Rusija. lista za uregjenje računa ostaje i na- Uslijed naredbe ratnog ministarstva, dalje u Sibeniku, a javnost će biti u već se je ruska vojska u Mandžuriji svoje doba obaviještena, kada i gdje počela povraćati u domovinu, te će e se »Hrvatska Rieč« ponovno iz- vojnici biti otpušteni svojim kućama. davati. Makarske prilike. Zdravlje nadbiskupa Dvornika. Dalmatinskom nadbiskupu Dvorniku, , Makarska, mjeseca Januara koji se odulje vremena nalazi u Ba- po (ne : a iki e denu na liječenju, poboljšalo se zdravlje a zw rađe sr K az tako dobro, da se njegov liječnik nada, sE 3 aa& mina gpanemait atta da će 88 nadbiskup za kratko vrijeme članova utemeljitelja bilo ih je 11 na broju, moći povratiti u Zadar. Izabrala se uprava, odobrili. se računi i sve Dalmatinski sabor. ostalo bez opaske. Nadošlo pitanje novina. Dalmatinski će sabor biti sazvan Rezolucijonaši dosjetili se, da pravaši nijesu mjeseca Marta. Osim njegova običnog zadovoljni u pogledu novina, te sami na rada ove sezone, imati će da poprimi usta zastupnika Ribičića predložili, da se uregjenje jezičnog pitanja u Dalmaciji. odstrani «Pokret»: a uz njega i «Hrvatsko Za riješenje ovoga pilanja naši su se Pravo». «Poginuo je> Jedan od naših ali zastupnici živo zauzimali kod raznih jedan i od njihovih», govoraše onaj, kad je vlada. Napokon im je uspjelo predo- u lovu na škakavce na svoga druga iz biti ministra predsjednika baruna Be- puške opalio, jer mu škakavac na prsa bio \eka, koji je izrazio živu želju, da se skočio. Pravaši i tako u «Čitaonici» nemaju jednom skine ovo pitanje s dnevnog već same 2-3 svoje novine, dočim rezolu- reda za Dalmaciju. cijonaši imaju cijelu hrpu. Ma da se ne stva- ra razdor s jedne, a da se odstrani «Pokret» s druge strane, pristadoše sa 7 proti 4 glasa Naida se oba lista odbiju. Velečasni Ribičić kao da se za jezik ugrizao. Ele, mislio je, da će pravaši planuti radi «Hrvatskog Pra- va» i tako da će ostati na staru, biva da se «Pokret» i nadalje prima. To nam je . i iš najbolje posvjedočio njegov istomišljenik gli u tom save ujediniti Jugoslaven: | velečasni Pekić, navagjajuć da sjednica nije ski zastupnici, i češki katolički LO \ zakonita radi nedostatna broja članova, pošto zastupnici i poljski zastupnici seljačke |<, njeki utemeljitelji dali se zastupati po stranke, koji svi imaju jedan program. \uživajućim članovim, koji ne imadu prava Odluka Rima o uporabi glagoljice. \ glasa. Dakle sve bilo u redu, sve zakonito, »Osservatore Romano« donosi ukaz dok red nije došao na «Pokret». Načelnik svete kongregacije, kojim se uregjuju &- Klarić vidjevši se u «Čitaonici», prosvje- uporabe liturgičkoga jezika - u slaven- | dova proti ostranjenu «Pokreta», istom mo- \skim zemljama jadranskoga primorja. tivacijom kao što bi bio zagovarao ali u U tom ukazu potvrgjuje se uporaba , obratnom smislu da ga se odstrani, kada i mogu dokazati, da su je upotrebljavale 9no \ dulje vremena. Uporaba ovoga jezika lazio. Svakako velečasni Ribičić izvršio svoju: \dozvoljava se samo crkvama a ne sve- opalio na zeca ali bez olova. Dixit et sal- \ćenicima, prema tomu mora se upo- Yavi Domine anima mea. Sada je trebalo ' treba ograničiti na one crkve, kojima da I g Klarić izvrši svoju u «Sokolu». Kuba. Na Kubi se sve to više razmahuje pokret za američki protektorat. Gotovo sve novine u Havani u ovome su Maroko. Po vijestima iz Tangera sultanove su čete navalile na utvrdu, u kojoj je Raisuli udario svoj tabor. Raisuli je odbio prvu navalu. Boj još traje. \Slavenski savez u cesar. vijeću. Ljubljanski »Slovenec« donosi uvodnom mjestu dopis iz poljskih kru- gova, u kom se govori u prilog osni- vanju velikog slavenskog saveza na budućem bečkom parlamentu. Tu se izmegju ostaloga kaže, kako bi se mo-. je i do sada bila dozvoljena. Knjige Uloge su dakle bile podijeljene : velečasni \pisane glagoljicom mora crkvena oblast Ribičić «Čitaonicu+ a g. Klarić «Sokol». pregledati. Proli svećenicima, koji bi U «Sokolu» su većinom radnici i njeki \rabili glagolicu u crkvama, koje ne. obrtnici, ljudi pošteni i osvjedočeni rodo- maju te dozvole, odredit će se suspen- ljubi, ali fali im riječitosti, a nemako da ih 'sio a divinis. u tomu zamijeni. Na to g. Klarić računao. | Na 2 dana prije sjednice približi se dvojici, "koji bijah 1 g j Što je novo po svijetu ? = gredobije za sebe, Tima je glavnu zaprjeku Rustrija. ostianio, a šlo se tiče Sokolaša, lakše će mu posao ići. Prije nego li će se proći na ujede e uštrijsk E koa izbor uprave, trebalo je Sokolaše zaslijepiti ljalo se je o prešnosti predloga glede višim i uvjeriti ih o nečem, što bi ih u i 1 : izvršivanja _sudbe po: času moralo svakako složiti. | tako je bilo krajinskim sudovima i vrhovnom su- | Držao odulji govor (a zašto ne držati ga te prizivnom dvoru u + Iikolstva, poteškoće su se morale svla- prešnost predloga i zakon bio je pri-\qqii dok se mjesni «Sokol» ustrojio i po- mljen većinom glasova. kuća digao itd., te svršio, da se sada putem primila je zakon o kongrui sa Periće- (prwe Crv. Hrvat.» hoće razdor da posije vim nadopunitbenim predlogom. i «Sokol» uništi (mišta manje?!) da se u «Pr. Cr. Hrvat» kazalo da općina za «So- što osobno a što punomoćnicom zastupanih. glagoljice u liturgiji za one crkve, koje bi se bio n. pr. mješte u «Čitaonici» u (si pika momentu u fratarskom manastiru na-/ Njemači Sokolaši neotpratiše do stana sa « , | Ukupni rezultat izbora za rajhst jedite = z Kešijeo saskr m ovaj je: izabrano je 80 cenirumaša, ne propadne, glavsal« isko preko volje \neće glasovati nitko; jelte, da nitko negla- Carića spavaše mirno i spokojno njekoliko ura | suje za njegov predlog?» Parlamentarno ! ispod gorućega krova i to sve dotle dok je ne \Mnogi i mnogi iza sjednice, obalom šečući, probudi silno padanje kupa nad glavom. Carić megjusobno se pitahu, da koga bi drugoga uvidivši strašnu i prijeteću pogibelj, probudi go- mogli bili za starostu odabrati kad u dru- spogju i djecu, naredivši da ostave odmah kuću |štva boljih od njega nema? I ja evo njih /a sina, koji još na pola bio san, zgrabi u na- pitam : Ma ko će od boljih u vaše društvo, ručaj i ponese ga, sa ono nešto robe što je u | dok g. Klarić bude u njemu pašovao ? Da onoj silnoj hitnji mogao. pokupiti, na vrata od je g. Klarić pročitao Sokolašima što je u | kuće. Vani bijaše studen od 3%4% ispod ništice «Pravoj» pisano bilo, oni bi bili sasvim uz silnu buru, a gospoda i dijeca bosi i na pola \drugi pojam o stvari dobili. Bili bi shvatili obućeni. Plemenita gospogjica Emićca nije zabo- da «Prava» želi da «Sokol» oživi i podigne ravila u onoj silnoj pogibelji, da bosa poleti do se na onoj visini, koja mu dolikuje; bili stana gosp. Gattina, i da mu probudi obitelj i bi razumjeli da «Prava» želi i to, da se u tako ih spasi od očite smrti. Jedva što je go- našem «Sokolu» slobodnije diše, da se ba- spogjica ostavljala svoju sobu sa nešto robe u rem kadgod udovolji želji Sokolaša i da u ruci, već se nad njezinim krevetom provaljivao jednu rječ, «Sokol« bude četa Sokolaša a gorući pod. Kad je g. Carić vidio, da mu je ne magjarskih pičnira. Neka se čuje i ova. obitelj izvan pogibelji, povrati se da vidi hili se \Kada je uprava obašla društvene prostorije što dalo spasiti, ali uzalud, jer je već oganj bio \(jer niko od uprave otrag više mjeseca nije zahvatio svu kuću i krov već vas izgoren bio se |u društvo zavirio) našla je sve u najvećem srušio. Plamen i iskre zahvaćahu put i bližnji vrt. \neredu: glazbila porazbacana, i gdje koje Na žalost tom prigodom izgoriše njeki knji- | razbijeno, glasovir pokvaren, partiture nika- | ževni rukopisi, na kojim je (gosp. Carić korz \ kove, premda ih je na stotine bilo itd., sve | toliko godina radio i koje je mislio s vremenom \ili manjka ili je pokvareno. A promislite da obijelodaniti. Dao Bog gosp. Cariću dug i sretan ida su njeki «Sokolaši» radi toga «Dan» život! A njegova će poznata marljivost i učenost \spalili, jer je neko u svoje doba na ovo već povratit našemu narodu ono što je nemilo- (upravu upozorio bio. Ako ovo nijesu arle- srdni oganj uništiv. Svaki Bokelj bez razlike I|kinade, onda ni more nije slano. vjere i narodnosti žali ovaj nesretni slučaj koji Dopisniku «Narod. Lista» samo ću dvije. omalo da mije bio poguban za g. Carića_i nje- Kaži mi, tako zdravo bio, što si hotio reći? govu odličnu porodicu, koja je toliko straha pre- Jesi li me u čemu pobio? Jesi li sebe i trpjela one strašne noći. Cijela Boka je od srca \ svoje oprao ? Što klevećeš, prijetiš i denun- zahvalna čovjeku, koji je toliko uradio za njezin \ciraš ? Što ti svećenstvo, koje u tvoj rog napredak. On _je ishodio od šk. vlasti ustanovljenje \ne puše, radi, što li činovnici u opće a po- ženske trg. škole, ustanovio društvo za potpo- litički napose? Što ti neki učitelji rade, maganje sirom. učenika nautičke škole i uveo kada te ni na kraj pameti nemađu ? Trijez- kolonizaciju a osin toga svake godine pošalje u meni ljudi raspravljaju trijezmeno, ozbiljno : | svijet toliko dobro spremnih mladih kapetana. ne kleveću, ne denunciraju, ne prijete i ne tražu ko piše već što se piše. Zašto te boli, | zašto se uznemiruješ, jer hoću dai moja se' čuje ? Što te briga da li sam Makaranin ili /? Stono Anton (čučić pk. Nikole, kapetan duge nijesam (moji stari kod Sv. Petra počivaju, Plovidbe. Zapovjedao je sa više brodova Pelje- a tvoji ?), da li sam pop ili djak, iratar ili 5ke€ društva, gdje je ostavio najljepše uspomene. laik, trgovac ili obrtnik, posjednik ili či. Pekejnik je bio ljubljen i poštovan od svakoga ne \movnik ? Znadi, meni je glavno da naš S8mo u mjesta dali i dalje gdjegod je dopirao. \radnik bude svoj, da maš težak progleda, Hesile su ga najljepše kreposti, zato je obnašao daš grad napreduje, da nam okolica oživi, |Y mjestu mnoge časti. Svojim uzornim životom \u jeduu riječ, da se za puk nješto uradi i "lo je svakomu od izgleda, a njegova se riječ da ga se ne zavagja. Ćuti li ovako i tvoje "Vijek uvaživala. Njegova sut oplakuje ucviljena srce? Ako ćuti amo ruku...... ati. prije | očeva, igledna sbitelji Guili, zgdtine.! betenjni prijatelji, te grad Ston, koji se je s njim ponosio, a koga je pokojnik ljubio svom dušom. Dičnoj rodbini naša najiskrenija sažaljenja, a nezaboravnoma pokojniku bila lzka ova Hrvatsko zemlja, koju je on žarko ljubio! Iz Skradina. *) (Nešto og našim gusrećiteljima“). Hrvatsko po- Iz Stona. (+ Antun Gučić). Dne 29 siječnja priminuo je srce na kantar! — Pućanin. Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Družbine žice). Proputovao sam cijele Ko- navle, ali samo u nekoliko mjesta nagjoh na prodaji žigica i pušećeg papira Družbe sv. Ći. Šteno novinstvo uvidilo, da amošnja 2-3 nezado- rila i Metoda. Kad sam se zaustavio u Čilipima, | Yolinika, iza čijih se legja krije onaj krvni ne- iznenadio sam se na rodoljublje tamošnjih trgo. Prijatelj Hrvata, Srbin Stambulov; klevetam i vaca, koji drže na prodaji samo Družbinih žigica. izuišljotinama izigravaja njegov ugled, zatvorilo O tome je u predzadnjoj ,Pravoj“ neki omladi. im vrata. Kud sada ? Prodrlo im koji put kroz nac i pisao, gdje je pohvalio našeg dičnog Hr- talijanaški list ,lalmatu*, koju ispetoraciju iz- vata, gosp. Pera Obradovića, (ali je svakako Valiti, ali nemogu dalje jer rek bi, da šior Vice ispustio spomenuti i pohvaliti vrlog borca gosp. Pije nakan da im ratilom služi. Neostalo drugo, Baja Krilanovića, koji, koliko sam god puta nego obratiti se Doru Peru Čingriji, da im se došao u njegov dućan, nijesam osim Družbinih stupi prostor u njegovoj papirnatoj ,C. H-* drugih žigica vidio. Za ovakav plemeniti i uz- Bilo pisanja, preporuka i nagovora, te njpotla višeni rad čas njemu i ostalima, a drugima nek pjelo im cilj postiguati. Kazat nam je, da su bude na izled. Ja znam da gosp. Krilanović i |9va 2-3 nezadovoljnika ljudi bez stranke i smisla. ostali ne mare da ih se javno hvali za ovakovo e lolja korist tu i omi. U broju 55 ,C. H.* patriotično djelovanje, jer su oni uvijek bili čitamo dopis iz ovog ubavog gradića, u kojemu Hrvati ne samo ma riječi već i na djelu, ali Je govora o zadnjoj sjednici opć. vijeća, te o svakako, što tko zaslužuje, neka ga ide. — Putnik, imenovanju 11. opć. liječnika. Da je cijela stvar sasma protivno opisana, nego jest u istinu, tomu Iz Makarske. = qs nije čoditi. Ko pozna našega Corubola-Feba, | (straga). U Gradcu bio je predprošle sedmice te onoga zloduha, koji po naputku njegovome | sudac istražitelj g. Fabris, poslan od spljetskog €. | dopise piše i u mutežu htio bi proti Hrvatima k. Trihunala, da razvidi zbog zločinstva nanešena što uloviti. Javna je stvar, da se ovi dopisi kroje ina štetu cijenjenog Dora Antona Baylana, sa|u mjesnoj »Srp. Banci“, jer Corubolo-Febo kadar |strane neke (iradačke družine. Kad sud izreče|je samo brbljati ali ništa smišljena nemože ući- ' svoju, javiti ća Vam potanko o ovom poslu. niti. Diploma farmaciste pokriva njegovu golo- | Pravica. — tinju. Odavna se skrajna potreba uvigjala, zbog | Iz Jesenice. _/*lravstvenih naših nepovoljnih prilika te rast: | < “oljiške Bvasba: Mogao U Juušiinnija tati 06 90-400 ra R ; Stvar je do sada sa jednog ili drugog razloga lje ua 27 Siječnja gluvnu godišnju skupštinu, u zaplnjala, nu sada, kad sa prirezi a opće sniženi, kojoj prikazano i odobreno poslovanje kroz prošlu iii (god. 1906. Bilo je novea na prištednju položena o slute: suaiii sef: koti Kb Sudije kr. 908.356-76, dignuto 58.656:08, na-sajmovi. | "ave zauzetaog načelnika g. Madražije odredilo se ovu želju i potrebu ispuniti. sviekaćim raža dt: 190001, inte D131. 'MBPk. Cordoba, te njegov zi ir Aktivne kamate isplaćene #7964, uglavničene | Lon coa 9P4. liječnik, skočili kao razjareni la- 57-97, pltivao: poduirone: za pologe. 490576, vovi proti ovome. Pa Corubola-Feba a | njegovog uglavničene 718:50, na tek. račune #OR'#A. Čluta | 2oba | ne vidiš da se miču, ako li nije sami pe: dobitka 169050, Pričuva iznaša #32987. Za- kV A rije Setija od kade klada broji 258 članova. Odlučeno je na skupštini zasnovati za družinare pučku knjižnicu sa godi- šnjom dotacijom od kr. 50 za nabavu knjiga ; suviše grijavnicu sa klijalištem za navrćanje i sadjenje amerik. loze. Nabavljeno sumpora, galice, |. |rasprođalo se 100 Ožanićevih Kkoledara i 50 Danica uz sniženu cijenu, i 1000 pitomih voćaka. Prošle godine bila su priregjena dva puta pučka pot iz Kotora. |"'ebićkomi zahtjevala, jer on koji s jekamom toliki novac zgrče uvija, da bi morao preko (Požar). Na 39-33 u noći pr. mj. stigla je vo- dana n ljekara stati i tim bi se uklonio onaj [zastupnika i poznatoga književnika. Užegia se j€ | zuni, Da mu majka, supruga, sluškinja, pa | kad koje anne 1 to vaj ta, aje i dna il sankom slo, da. +e iz poći ili dimnjaka usljed bare bila tisnuta kroz. [škrip izmegiu jedne ili drugo kupe. Iskra jo za-