" rodu Polonyia kao spasitelja Hrvatske! jeća nek služi ovo napomenuti, da pome-

 

Br. 100. PRAVA CRVENA HRVATSKA

 

 

 

 

 

 

Iz Crne Gore. : iz Konavala.
Cetinje, svrhom januara.  , Du. Vice dva puta nam je odgovorio.

(Crnogorske mizerije). Skupština, koja je | Drago nam je. Dužan je i na ovu treću: U,
radi božićnih praznika prekinula svoje dje- Čilipskoj župi ima oko 300 kuća, dakle oko
lovanje, opet se je sastala. Dosadašnji rad 300 kuće-domaćina. Neka nam dakle iznese
narodne skupštine, ako se izuzme uregjenje $4m0 nekoliko potpisa domaćina njegove
nekih zakona, bavio se isključivo stvarčica. župe, koji bi bili s njime zadovoljni. Će-

i
I

 

od jednom kao junak stupa na popri-|rezoluciju, i dao Supilu poštenu riječ, da|se dogagja, da odluke K. Š. V. putuju do|bilo od prijeke nužde, da se u tom smislu
šte, da pred sudom dokaže svoje po- će ispuniti želje hrvatskoga naroda ? Mljeta ili Vitaljine kadkad i po 2 mjeseca, već nešto učini, od odlučujućih faktora. Ve-
štenje i svoju nevinost. Polonyia, onog Ko ie da Polonyi, koji je kazao baru. /te np. javljaju da se učitelji mogu prija- lika je nepravda bila učinjena Sugjuranima,
istog Polonyia, kome Košut otrag malo ri Onberger, da će njezino _ime go- vio na kakav tečaj, koji je već davno i|kad se je uspostavio poštarski ured u Luci

ie 198 jestnica zlatnim slovima zabilježiti -— nije svršio. Šipanjskoj, a mimoišao Sugjuragi, jer ko
dana mije dao demisijonirati, taj isti|kazao i Franu Supilu, da će mu magjarski | Dakle u samo 10 dana n. p. učitelj s Mljeta | znade, koliko blizu Sugjurgja prolazi po-
Košut nenadano dozvoljava Polonyiu, | narod u Budimpešti spomenik podignuti uz uz ovakovo krasno vrijeme, mora pridići štarski parobrod, kad ide iz Lopuda, udrit
da napusti ministarsku stolicu i da tuži | onaj barunice Schonberger? Polonyi, Sch&n- stvari za svoju školu, t. j. poslati čovjeka će mu odmah u oči, kako su ondašnji O-
tobožnje klevetnike. Teško da bi nam berger, Supilo, — divne li trilogije! A hr-|da mu ih pridigne, inače mu se poštom limpijci lahkoumno prešli preko toga a da
itko znao tačno na ove dvije tačke vatskom SE NOE će Ku - vjerujte m : hp .

: : nama, vjerujte Polonyiu i Franu Supilu. — |skapčano to, znadu učitelji iz bliže okolice, bito i u Sugjurgju takova nešto učiniti. Naša
odgovoriti. Nekakova tajna sjegurno Spas Ugarske: Schonberger-Polonyi — a oni iz daljega to su ško platili. Neznam namjera nije e daieka ovim nišaniti na
ovdi krije. Nema sumnje, da je Polony !| Spas Hrvatske! Polonyi-Supilo! u kojemu školskom zakonu to stoji ubilje-  Lučane. Sviha ovog dopisa samo je ta, da
dao demisiju stoprv onda, kada je bio Eljen: Polonyi, Schonberger, Supilo ! | ženo, da učitelji moraju od mizernoga pau- se barem sada učini od vladine strane što
osjeguran sa strane Košuta i prijatelja : šala plaćati prevoz nastavnih sredstava. se prije zanemarilo. Sugjuragi negda jelin-
da se nema česa bojati, jer svojim Utopljenjak se i slamke hvata. Pomisli jedan gde se otvara nova škola|ska naseobina, momentano boravište Renata

: i o ili gdje je stara škola, u kojoj su istrošena kraija, slatko ljetnikovanje dubrovačkih pa-

: : i 4 | Borba se zametla. Ne biraju se sredstva Molili bi pokr. šk. Vijeće, da bi nam oz. naka, koji lijevahu svoju krv pod Alžirom
ramo solidarno u vo; zgodi postupati» da se moćna klika uzdrži na površini. Sve načilo tu odluku, kojom učitelji od paušala i Tunisom, a sve za Krst časni i civiliza-
— što bi značilo: mi moramo Polonyia | zaludu, u narodu dionice padaju. Pod fir- moraju za to trošiti, jer imamo dokaza kako ciju Evrope, pa mjesto slavnih prije samo-
spasiti. A o tome nema niti  su-|mom «patriotizma», pod moćnim okriljem «hr- učiteljima u drugim kotarima Kotar. šk. V, stana i crkava, koje i sada premda jako
mnje : neodvisna stranka ima većinu | vatske stranke» nije se moglo zasuti narodu franko sve dostavlja. Zašto će učitelji du. trpe od zuba vremena, ipak uz svoje umje-
u parlamentu, pa prema tomu i svu pepela u oči i, okrenulo se drugim putem : | brov. kotara praviti iznimku. tničke slike holandeške škole zadive putni-
vlast; a dok imadu vlast dotle i čas io mog oy ga i i: ze ai i: m e e i gore [a "= : e si E i
3 f veži 2 0)'| više razmećanja devizom demokratizma: sve|nešto, što se tiče i mjesnih školskih Vijeća. |tako divno kao malo gdje u Dalmaciji. |
jer mogu sve zabašuriti i uplivisati ; narod, tu je puk progledao, otvorio oči, Mini je, kako je i: šk. Vijeće saa lemun, naranče, sri loza, i
u prilog Polonviu. A da se stvar na niske ambicije klike, ostalo je jedino, čilo tiskanice za pučke škole kod neke nje. marin, pinji itd. slatko su boravište ove
lakše provede, prikazati će se kao. «iz najzadnje sredstvo: kleveći, ocrnjuj, kame- mačke tiskare. Da je sloge megju učitelj. kitne bašće, koju Bog tako lijepo nakitio,
vana» naručena i proti stranci i vogjama nuj one koji ti smetaju da narod zavodiš. stvom, morali bi sve takove tiskanice odbiti. a ljudi je grdno zanemacili. Pa koja nam
naperena, t. j. da je to izvana naručena 1. ole se e pi smo ŠA re sati too nastavnom |fajda na svim Je pove darovima, kad

va : , &ci», «kamarilci» i što ti ja znam. Nemaju redu (i taj će se po običaju prevesti i ti- u pravome smislu riječi nemamo ništa i
borba preko g plaćenika proti neodvi- na koga da iskale svoj jal svoj žuč, a skati možda i u Leipzigu) i: pokr. še. Da se taj poštetski parobrod zausta-
e pjeni Ali ko zagre tvorno napadaiu nedužne; da nas omraze V. naredbu, da mjesna šk. Vijeća nabave vlja i u Sugjurgju, baiem bi mogli lahko
ljudima i ozbiljnim političarima, Geza' pred pukom podmeću nam niske ciljeve i novu knjigu Maticu, koja zapada oko 7 K izvažati u Dubrovnik vino, ulje, ribu, po-
Polonyi predstavljati će sliku političkog obijedjuju austrijanštinom. ili sa više listova, oko 10 K (bit će i ta vrće itd., po tim se i pomoći; ali ni no
kadavera i beznačajnika. . . . . . | Ma tko? Oni, koji su vukli narodnu stvar tiskana u Beču, op. sl.) Mjesno školsko Nositi svoje stvari u Luku za na poštarski

Inieresanino je pako ponašanje re-|1roc decenije Ba Miša a are općine, i od toga more di kapi |izvanzom, pravi svakome silnih. peikoca
ks i - 3 | ; oni, e i a mora d: kupi izvanzora, pravi svakome silnih poteškoća,
zolucijonaških pv prigodom OVO svega svoj vlastiti «ja» ma duši, pa e e osim drugih potrebština, oi i to. i osobito za idea vremena. A što a sa po-
žalosne afere. Ta nijedan ozbiljan Hrvat ostao; oni, koji su vični i ne mogu se. Uopće je poznato, da od malog broja štom ? Dobivamo poštu iri puta na sedmi-
nije se mogao nadati, da će rezoluci-| proći a da nijesu kome vijerne sluge; oni, mjesnih školskih Vijeća ima pučka nastava cu: u utorak, četvrtak i nedjelju. A što je!
jonaške novine ustati na obranu poli- da obijedjuju one, koji neće nikome da koristi. Ta to je suvišna ustanova. Kako su sa telegraiom ? Ko da ga i nema za nas.
tičkog morala i osudi ti političku hipo- služe nego svome narodu. mjesna školka Vijeća nedorasia svojoj za- Kinezi mogu sjegurno o nečemu, što se.
kriziju i podlost Geze Polonyia. Ali, I kao što pe OR i slamke daći, aa će M i najnoviju naredbu, piri u pogana u poene prije
= ; |da se na površini uzdrži, hvataju se i oni a ona koja shvaćaju svoj poziv, moraju doznati nego mi. oje su posljedice te
ako se svijestan Hrvat, od jednog F. ovih sredstava da spase što se pasi dade. zahtijevati da za oće a ne smije alan Red je dakle S visokoj
ERO družine, g tae ZA ITo nije šala, ako predsjednik jedne moćne pokrajinska vlast injorirati naše domaće ti- Vladi, da tome zlu stane na put i da u pi
a, ali se nije niti nadao, da će se stranke i njegov sin nasljednik dobiju od skare i napunjati džepove švapskim špeku- vome redu uspostavi poštarski ured u Su-|
oni osuditi ustati na obranu onog po- naroda — pasoš. \lantima. Dixi. gjurgju, što bi bilo naravno skopčano sa|
litičkog mrtvaca. Ovom prigodom jedan | Mi, koji sa strane pratimo ovu borbu, Na koncu današnjeg članka pripomenut pristajanjem poštarskog parobroda u mjestnu
dio rezolucijonaške štampe uz dubr o. moramo da je požalimo, ta to se dogagja mi je, da bi vrijeme bilo da pokrajinska šk, luku. Čujemo, da je i g. Namjestnik jako
iedočio ije:|' hrvatskoj Atini, našem milom Dubrovniku; vlast doznači učiteljima preostalu svotu od «namuran» na ovo mjesto, pa mi ovim a-
vačku «Crv a Hrvat.» poreja J8*)ta borba nije na korist hrvatskog naroda, prošlih kotarskih komferenaca. | ako su nam peiujemo i na njega, da bi uložio dobru
kako oni shvaćaju politički moral i aj; ne možemo da odobrimo da jedan Čin-|se povisile plate, ne obilujemo tako, kako riječ za ovu našu pravednu stvar. Ad ulti-
političko poštenje. Kazao bi, da je nji- grija, jedan Medini, jedan Kolin i jedan gospoda možda misle. Drugi put dalje. mum još molimo, da ako se ima štogod
ma politički moral i patriotizam krinka Božo Mičić da su prisvojili svu političku : Vigilans. učiniti, da se ne odmakne do ad calendas
pod kojom se kriju nedjela jednoga mudrost i e rea I rav graecas. Sugjurani.
ilostisla oteli ; šonaam amo u svrhu svoje lične ambicije i: slavo-
Polonyia. — Hrvatski narod, prigodom hleplja, jer je o pašaluka, doo vrlu-
Da zgb NSA danja; narod hoće da zna kud ga vodite i
“ ima pravo reći: Ne dalje!
šem javnom životu. Ali Hrvatski narod Vaša politika koliko god u vašim umi-
neka se uvjeri: da onaj koji ne zna šljenim veličinama ispravna, bila do sada
cijeniti politički moral i politički harak- nije nikad pozitivna uspjeha danijela, narod
ter, neće zmati cijeniti ni poštenje ni ** "€ "! korak pomaknuo svome cilju. = ma i razmiricama ličnoga inada i interesa. kamo odgovor. Nekoliko domaćina.
$ . | zato ne titrajte se s narodom, da vas Š inić : ; |
harakter svoga naroda. U ovoj aferi ,, stigne narodna osuda, jer je vaših do- Tu je malo što ozbiljsljege, i ako neki bu. | iz Rata. |
izbila je na javu politička golotinja i gqa, i odviše! : čne reklame prave, Ne poznaju mizerije Crne = (\Nadri-mudracima»). Otrag dvije tri go-
strast nekih naših političkih dekade- === — Raše OVA MANN e KV \dine neki inteligentniji pokretači ovog pre-
nata, kojih je glavno političko načelo: Skolastika. ota — najviše liši ai: čodoja SRA 90-00 PA Shng. Sonji:
svoj interes i ambicija — upravo kao\ 1, koi zemlji, gdje se i Fositika čovik: Mik, Daj. sosdiijh usle ae e i O A JA
: ; svakoj zemlji, gdje se i malo sloboda OT g U lu nekojim nadrimudracima, te upoznavši ih
i kod Polonyia. e poštuje, dozvoljeno je da se kritikuju putem starstvo sačinjavaju, malo je rečeno, ako se dobro, nastojali su, da se njihov kapacitet i
Polonyieva afera mora osvjestiti hr- javne štampe svi nedostaci bilo u kojemu- kaže, da su mediokriteti. Protiv ovih Već karakter raspline — izgubi u poštenom o-
vatski narod, ona 'mu jakim glasom drago struci, pa dakako i u školskoj. Kod | Sada postoji struja megju narodnim posla- | yom narodu ! Ali zaluđu viči, zaludu piši!
zbori: da od magjarskih političara a la nas kao da je to zločin. Njuši se tko hištvom. Kako se vidi, neće ni ovo preživit| Od neko doba kliju ko gljive otrovnice ne-
Polonyi, hrvatski se narod ne smije piše i ako se obazna da je to koji od na- jee SSM i sloboda počela ragjat koji karakterni ljudi, koji hoće da svoj o-
ničemu nadati. Njihova poštena riječ ne stavnika, kuku ti ga se njemu. A ko je drugi p dulji nos zabiju i u one. osobe, koje po
smije vrijediti pred Hrvatskim narodom. Pozvan da kritikuje školske stvari nego li (Goozdeni putevi). Gradnja željeznice svome poiožaju moraju biti neutralne. Ko
OAO : isto učiteljstvo ? Zar će doći da se u to|Bar — Vir-pazara hramlje, dok ona barske je u komponitetu te struje — kao i zašto!
Političari, koji su se uspeli na miniS- pačaju advokati i ostali ne-podagozi? A zar luke za sada je obustavljena. Sam Bog zna, se je podigla ta struja na te neutralne oso-
tarske stolice pomoću špijonaže i in- školska uprava u Dalmaciji nema svojih da li će se i jedna i druga dograditi. Cr- be, lako je razumjeti ! Od ljudi, bez ikako-
triga barunice Schonberger, jasno po- grijeha? O ima i odviše. Nabrojit ćemo danas_nogorski narod nemože ni da vidi talijan va znanja — koji opijeni tugjim načelima
svjedočiše, da ne shvaćaju svoj poli- samo neke, koje su počinjene ovih toj [S a1 talijanci su opet siti i razočarani — mijenjaju svoja +. nadati se je i gore-
tički ponos i svoj politički harakter, a 4ana. s "A s e bi se drage volje jedni mu, a ne samo brbljanju (za legjima?!) i
takovi političari znaju samo raditi za . Učiteljstvo pučkih škola bijaše ugodno rugih trsili, da talijauci s jedne strane ne prijetnji $ tužbama ; pai proputovali ti ljudi!
iznenagjeno kad je primilo okružnicu, da žale uloženog novca, a s druge kad bi Cr- (kao što i jesu neki) i do kraja svijeta, ipak

svoje interese, u nikada oo interese | 4, mu veliki praznici produljeni na dva|nogorci bez zamjere mogli talijancima put su ostali isti, jer i Draško je u Mletcima |
drugoga. Političari, koji ustaju na obra- mjesaca. Nu skoro prima drugu okružnicu, Pokazati, Amo se odavna pronosi i podr- bio, ali je svejedno ostao i nadalje neote-
nu jednog političkog špekulanta, to gdje se ukidaju toliki praznici preko godine. | žava glas, da će konačno — kakvo austrij- sanim crnogorskim seljakom | Mislim, da
nijesu političari, već politički dekadenti. | tako smo ostali na istomu, dapače na sko društvo preuzeti talijanske pothvate. Za me razumiju oni, kome hoću da reknem i
Geza Polonyi izrabljuje prijateljstvo &oremu. Dok u srednjim školama praznici (to bi i narod i većina narodnog poslani tim za danas dosta.
\štva bila oduševljena. Idemo, da vidimo! /
jedne propale barunice, žene sumnjiva

preko godine ostali su netaknuti, pučkim iz Čilipa.
glasa, e da se u Magjarskoj popne on školama su ukinuti, (Vladina ostavka). Javljaju nam sa Ce-. (Pošta i brzojav). Početak je veljače, a.
i Košut na ministarsku stolicu.

Ne samo ove, da (i i ostalih godina po-|4inja u zadnji čas: Prevarili se, što kazah, i :
krajinsko škol. Vijeće udijeli školama u|da nova vlađa ne će preživjeti ni godinu |Poštarskom Mpi ivy das : x GR |
Geza Polonyi izrabljuje političku ne- pokrajini razna naslavna srestva. Ova, ko-| dana: eto nakon samu dva mjeseca vlada "' "ga o r& zem JER
zrelost Frana Supila, e da hr. tarsko škol. Vijeće opet podregjenim ško- daje ostavku ! O ovome se po Cetinju tog PERNA, RoGee. GPAIRI,
, ali u Zadru tvrdnim snom spava. Jedna je
vatski narod d svoje okove, — lama otpravi. Evo n. p. izvatka iz odluke, raspravlja i kritikuje. Eto dakle niti puna ete
spute po a : : pouzdana osoba javila, da mora ured počet
Barunica Schanberger, za 50.000 kru kojom K. Š. V. u Dubrovniku dneva 9. XII. dva mjeseca, a već kabinet Radulovića daje '
, . »| :  Olovsi k < \ djelovat najkašnje do 15 siječnja. Pitamo
na. ritu interese Polensle | 11906. Br. 1874, dostavlja nastavna srestva : ostavku. Glavni je uzrok, kako kažu, što je Brilla, da. protumači kako on shvaća
' je za o yia 9+. «Pozivljem Tu Upravu neka najdalje do 31 vlada došla u sukob sa krunom radi rasči- poi 1 o os e Mića ask se aii
siječnja 1907 raspoloži, da ko uzme kod \šćivanja starih računa i vojnih odredaba. i R14 . ra $ 4 tle =a ka Š gjet g
pnički mandat, ovoga Vijeća dolje naznačena nastavna sred- (Nova vlada). Presjednik ministarskog : adi
žrtvuje Polonyiu i Košutu slobodu i in. stva ..2..... U slučaju oklijevanja pri savjeta je min. inost. djela i financija An- Iz Supetra.
rani ove s ua. će i momirljot a Radović, ministrom unutrašnjih djela (Općinske si Na rm naše općine
Barunica Schanberger preporuča  služ no dostaviti, a trošak će se "Mihail Ivanović, ministrom pravde i pro. stoje sada ljudi, prama kojima pučanstvo
sa paušala, što ide Toj Upravi za drugo svjete Gavrilo Cerović. X. Y. lima neograničeno povjerenje i štovanje, a
a | poljeće ove školske godine». | navlastito prama dičnome i opće ljubljeno-
* Da se uvidi revnost kotarskih škol, Vi-' me načelniku, g. Mihu Franasoviću, koji bi
Vijesti iz naroda. = iihno baš po miosi Božjoj i volji puka
iz Sugjurgja na Šipanu. — U vijeću imamo pak mladih

 

Mi ma a na
DRINE. VIE

God. II.

 

izvesti sve ono što nam kao n. p.
uregjenje općinskog duga od zlosrećne pr-
vašnje uprave, gragjenje ribarnice, klaonice,
zahoda itd., ali ćemo ih zamoliti da se žure
i pospješe stvar kod nadležnih vlasti —
kojima sve ovo u velike preporučujemo i
stavljamo na srce — jer je sramota da se
odavna nije već izvelo u ovome glavnome
mjestu otoka, u kojem je sijelo svih vlasti.

dostavlja i paušal ode. S kojim je troškom bi ispitali bi li bilo lahko, dobro i potre- :Zamolit ćemo napokon gospodu upravitelje

da odsele uznastoje češće sazivati općinsko
vijeće, e da tako ne budu usilovani podnijeti
na pretresanje istome onoliku množinu važ-
nih predmeta, jer takovo postupanje u velike
škodi samoj stvari, kao i cilju i programu
iste uprave.

(Naša obala). Podnevno-zapadni dio naše
obale nalazi se još u onome stanju, u ko-
jem su ga ostavili naši prašukungjedi, na-
ime pravi je mandrač. Kad nastaju ošile
možeš se slobodno ispod rive šetati, a ljeti
pak navlastito razljega se takav neugodni
vonj, što dolazi iz dotičnih konala, da mo-
raš začepiti i nos i usta, pa je prava sreća
ako nas Bog drži daleko od kužnih bolesti,
Nadležnim faktorima preporučujemo, da do-
vrše jednom gragjenje one blažene obale,
napredak koje je evo zaostao od više nego
20 godina. Mjesne vlasti pak molimo, nek
ulože sva zakonska srestva i svu strogost
e da zapriječe bacanje gnjusobe u uvali u
svako doba i u svaki čas, kao što se sada
običaje.

Iz Imotske krajine.

(Proti krčmama). Čujemo, da je Makar-
sko Poglavarstvo zatvorilo dobar broj krč-
mama u svom kotaru, zato čast budi gosp.
Poglavaru ! Bože daj, da se i druga Pogla-
varstva, osobito Imotsko, povede za primje-
rom Makarskog, pa redom bez milosti za-
tvori krčme po selima. Krčme Imotskog Za-
gorja, upropastile su bezbroj pojedinaca i
obitelji. Ta ko goni naš narod u Ameriku?
Gdje se mladost nauči raskalašenosti, igri,
pijanstvu, bludu ? Gdje se bez milosrgja u-
pravo baca novac, trati vrijeme i zdravlje ?
Sve u krčmam ! Kad bi u selu bila jedna kr-
krčma, ni po jada; ali n. p. u Podbabju ima ih
sedam, u Zagvozdu šest, u Grabovcu 4 —
a da i ne spominjem seoca sa 5 krčama, a
jedva su 400 odraslih ljudi. Čovjek valja
da se čudi: kako se može u nekim zabit-
nim seocima, gdje su inostranci rijetki —
ko bijele muhe, dopustit toliki broj krča-
ma?! To o krčmam — a o krčmarima da
'i ne govorim ! Dobro ih zovu neki pamet-
niji da su «paše». Jer svak je uvjeren, kako
neki krčniaci upropašćuju narod — a nitko
ne smije u selu, da tome prigovori. A onaj
koji smije, ne vrijedi mu da prigovara, jer
seljani većinom u «špagu su krčmaru». Zato
dobro je odgovorio neki župnik jednom
dostojanstveniku, kad mu je ovaj rekao,
da li sa otara narodu predočuje štetno dje-
lovanje krčama ? Našto župnik: «Preuzvi-
šeni, što god ja sa oltara rečem i napravim,
to oni (seljani) poslije podne u krčmi raz-
vale».

Dakle ni crkva ni škola ne može, da u-
tuče krčme, već jedino sila i strogost zako-
na, kadra je zavrnut im vratom. Mnoge i
mnoge obitelji uskrsnut će, bude li Imotsko
Poglavarstvo zatvorilo suvišne krčme u svom
kotaru — što stavlja na srce — Zagorac.

Iz Blata.

(O mjesnim stvarima i prilikama). U
zadnjem svom dopisu, obećao sam osvrnuti
se malko na ovamošnje prilike, pak me evo,
da se obećaju odužim. Ali odakle, da za-

čnem? Da o svem od jednom odapnem,
oduzeo bih i odviše dragocjenjenog prostora
lista, pak ću se stoga tek dotaći poglavitih
stvari ili bolje naših nevolja. Najprije 2-3
o našem društvenom životu. U mjestu ima-
mo više društava: «Čitaonicu», «Težačku
Zadrugu» s «Pučkom knjižnicom», «Glazbu»
i najmlagje društvo «Hrvatski Sokol». Dok
«Čitaonica» i «Zadruga» nekako životare,
«Sokol» i «Glazba» ne pokazuju nikakva
života, kao da ne opstoje. Žalibože nehaj
vlada kod svih a najviše kod onih, koji su
u prvom ređu zvani, da promiču procvat !
prosvjetu mjesta. Kud to vodi, po sebi se
razumije. Ove godine (28 travnja) navršava
se 10 god, od utemeljenja «Čitaonice», ali
mješte da joj u drugom deceniju podademo
još bujniji život, ona, čini se, sve više i više
gine, ne dao Bog, da i pogine. Tomu, už
našu nemarnost, ima još uzroka, koje nije
potreba nabrajati, jer su nam svima vrlo
dobro poznati. Svrha «Zadruge», da mo:
ralno i materijalno podigne našeg težaka,
ostala je samo na papiru. Društvo je be?
života, a trgovina, koja se pod njezinom
firmom tjera, ni malo se više ne razlikuje
od špekulacije ostalih trgovačkih dućana,
tako da «Zadruga» danas baš služi onomu,
protiv čega se je hijela boriti. | «Zadrugom"

 

 

 

Puste li ironije!!! nutu . odluku, koja je datirana na 9./XII., neke

Sada je lako razumljivo, zašto Frano Su- su školske Uprave primile tek na 20./1. a| (Potreba poštarskog ureda), Potreba, da koje bi bile dostojne i na diku jednog
pilo ustaje na obranu Geze Polonyia. Zar to je 41 dan, u koje vrijeme bila bi pri- se uspostavi poštarski ured u Sugjurgju na | grada. Znam“. da gospoda upravitelji imadu
nije Polonyi sa Supilom ugovorio riječku spjela iz najudaljenijih strana svijeta. Često otoku Šipanu osjeća se sve lo više, te b\!mnogo pote = > da prebrde dok uzmognu |