M rio SSM GRČ u SOMOVA MTI Geri SAP "A ARENI * bai: Ko h stitijoći MEIN SRRESRNE E MA E REM
Ci Br. 18. > PRAVA HRVATSKA ___God. Ill.
mmm
JZ Ene
iz Korčule. na skupštini bio jednoglasno usvojen. Ova.

i kakve teške žrtve za skupno dobro; koji mam je poznato, da dubrovačka dinastija | .
za to znađu i stradati, o njima mi velimo, ne bi u crkvu ni ma glagoljačku misu, kao Postupanje opata  Trojanisa prigodom
da su to ljudi osvjedočeni, da svaki njihov što ne ide ni na latinsku — ipak se pot-|smrti sokolaša Depolo iznijele su novine |
politički korak nagoni duboko uvjerenje, puno slažemo sa hrvatskim novinama, koje cijele Dalmacije, ali se poglavice hrvatske tara. Molimo sve istomišljenike, koji | tom pogledu svim suparničkim grado.
jer je tu isključen svaki profit. | na ovakove | ustadoše na obranu ove naše svetinje. Ali nijesu makle, e da se ikakva zadovoljština pripadaju u izborni srez dubrovačkoga vima.
patrijote se dakako napada, jer oni ne tr- megju takove novine ne ubrajamo ni «Crv. | postigne, jer on u Korčuli valjda može sto kotara, da svaki što zna da je po stran- Naš U današnjem prilogu
guju narođnim idejalima, a na ljude od Hrv.» ni «Novi List». Ove novine mogu hoće. Tako se sađa pronosi glas, da će ku korisno glede nastajnih izbora zaca- donosimo dopis našega prijatelja iz Beča,
posla, nč. Baš treba imat klikinog obraza služiti za kakove karikature, ali nikada za preporukom njegovom opet ovdje biti na- revinsko vijeće, kao i vijesti“(o' pripre- u kojemu je u glavnom rečeno, što se sve
ne stidit se toga javno priznati. \ozbiljne stvari, kao što je glagoljica. Firma mješten kao župnički pomoćnik poznati mama i kortešacijama rezolucijonaša, da sprema za poboljšanje Dalmacije. Mi se
_A kad su jednom tako nisko spali, razu- Frana Supilu i profesora Medini u ovim | Lavolpicella, a to valjda s toga, jer je tali. Sve šalju na upravu našeg;lista. Drago ovome rađujemo i uvjereni smo, da će se
mije se odatle sve. Njima su na putu, m oi ne može se za ozbiljno uzeti. = jamac, pa ga opat Trojanis hoće bliže. (bi nam bilo čuti i mnijenja. Što god bu- izvršiti —- ali ne od straha pred Magjarima
taju im ljudi osvjedočeni, kao mi koji od Uputa za izbore _ Poručitjemo javno Presvijetlom biskupu de po stranku korisna, uvažiti ćemo, a (kako to rezolucijonaši galame) nego naj-
svoga rađa ne tražimo za sebe ništa, a za e iš] oi i .__ iMarčeliću, da mi toga miljenika opatova u slučaju ifobjelodanit!"— Odbor. = više zaslugom N. P. Namjestnika, gospara
Hrvatsku sve. Boli ih, što pravimo dijag- \ : a uju se S o svakoga zanima, | nećemo, jer smo ga već lanjske godine imali Starčevićeva večer. Prigodom o- Nika vit. Nardelli. Više je eto on sam uspio,
nozu bolesti na narodnom tijelu, što nasto- Kako će se li izbori obavljati po izbornoj ; unoznali, te ako ga već nema gdje da \bljetnice smrti neumrlog D.ra_Aule Starčevi. nego svi zajedno Tomašić, Mamula, Fili.
jimo liječiti mu rane, otkrivajuć sebičnost, reformi. O tome je izašla knjižica, koja tu-| smjesti, neka ga pozove k sebi u Dubrov+ ća, priredio je pravaški omladinski klub Pović, Fluk, Wagner, Rođić, ' Jovanović,

Gradska kronika. (0,5 je društvo bilo u potrebno v Dat.
Istomišljenicima našega ko- niku, koji je i prošlih vijekova prednjačio

 

ambiciju i nekarakternost neke gospode po- | a ; NA i ENA e nik, e da ga i Dubrovčani neko vrijeme uži- «Kvaternik» u prostorijama «Hrvatske Rad- Blažeković, Cornaro, David i Hanđel.
Ph : i . » u Zadru, uz cijenu: i i : a i ;
litičara. Priznavamo, to je teško i preteško. |, #0 smel ipsndih: va kini. "Ko. uasući * 10 vaju. Ako pako Korčuli treba pomoćnik, ne mičke Zadruge« Starčevićevu večer. Velika  mMiće Mičić — po drugi put
Ali smijemo li se mi obazirati na kakve, . znamo zašto nam je onda bio dignut do- ;e dvorana bila ukusno ukrašena, ko što i .
: sg ; komada, dobiva ih za K 1:50 franko na 1? kažnjen. Kako smo u svoje vrijeme
poteškoće i pogibli, kad se radi o dobru, : ._ < | sađašnji. Nego se možda drži, da će dobri dolikuje danu obljetnice: svijeće bijahu za- ii; i e e
. kuću. 100 komada samo K 10, pošto je u-| i | | a pe javili, mali Miće Mičić, sin Boža Mičića
naše rastrgane i u verigam okovane otad-|, gin t od 809/ 3 Korčulani sve za dobro uzeti, što im $€ | strte crnim velom, o zidu velika slika neu- 1adi prostačkog i uličarskog napadaja i
žbine ? Na, mi nijesmo ljudi «od posla», da | "9:67 popust o " dariva, ali bi se ovoga puta sjegurno pre- mrlog nam Učitelja D.ra Ante, opkoljena nmjadića g. I. Pekasa, ni kriva ni dužna
+ kod ovakovih pitanja špekulišemo. Pa baš Gdje su novci ? varili, jer se svaka do mjere trpi, ali kad sa trobojnicama zastrtim crninom i svijeća- gig je dne 28/XII. pr. god. osugjen na i
u tom leži naš sukob. Ne mogu oo. pro-| Želja je cijeloga naroda, da se pozvani prekipi, onda i dobri znaju biti zli. --N. ma. Osim članova kluba bilo je i mnogo gana zatvora pretvorivo u globu od ?9;k;
tivnici, za koje je politika trgovina, koja im | odazovu te odgovore narodu: gdje se na- iz Solieta drugih gragjana, naših istomišljenika a 080- i parničke troškove, radi prekršaja po “S

 

više ne uspjeva kraj nas, jer mi upiremo ijazi 50.000 pučkoga novca, i kad “

na takove nezdrave pojave prstom. Očaja- uručen! za odregjenu svrhu ??
vajuć o svom stanju, imajuć pred očima,
a hvataju se svega, da zaustave teći Zloglasni Antonije.

stvari prirodnim tekom, jer im to nosi smrt. «Naše Jedinstvo» u broju 21 don
Prihvačajuć se uloge propalog hazardnog Pod gornjim naslovom jedan uprav
igrača gube svijest, viču, lažu, kleveću, pa|miv članak, upravljen i na adresu ć
i uličarski napadaju nč na ljude «od posla», %4 Frana Supila. Do danas njegov
nego na ljude od duboka : svjedočenja. U kist» još nema riječi da na to odg
svemu nas tomu tješi, da im je ta borba /er nema što ! Onaj mu je članak p
nemoralna, a takova je sama sebe osudila '42, kao £ drugo, a i njegovoj susje'
na gubitak. Zato ostajemo mirni, hladni, Hrv.», koja takodjer o tome — šut
s pobjedonosnim smiješkom na ustima, uti- Šuti. Čekamo «C. H.» da progovori
šavajuć pučki gnjev proti raskrinkanoj kliki, ćemo mi!

jer s dana na dan vidimo, kako tako naj- ===============—====

bolje pobijegjujemo. Jest, samo osvjedočenje .. e
u sebi krije uspjeh. G. ijesti iz naroda.

 

Još O glagoljici. (Iseljivanje, krčme i općina).
kraja sve mahom seli! Mnogih nan
Pišu nam iz Zadarske okolice : — usljed iseljenja — uprav nestaje
Pročitao sam pomnjivo dopis iz Beča u naša propadaju, jer nema više rad
«Pravoj Crv. Hrv.» o glagoljici. Nijesam da ih obragjuju. Ovo bježanje u tu
čitao u hrvatskim novinam, da je sv. Otac — koje po našemu skromnome u'
uništio glagoljicu; ali ovdje nastalo bi pi- nije iz nužde, već iz obijesti —
tanje : je li ju stegnuo na neke crkve? Že. rak-rana kod našega malenoga n
limo znati kako Pr. Nuncij tumači ono: opće. Da se vida i izvida ovu r
30 godina neprestano gdje se je glagoljalo? trebalo bi u prvome redu da se na
Ako Nuncij tumači ono 30 godina, gdje su i vogje naroda sakupe ma divan,
neprestano svećenici glagoljali, tada, govo- toj važnoj stvari zajednički proraz
rio što mu drago Preuz. Nuncij, poraba dogovore, pa najposlije da izrade
glagoljice stegnuta je na sasvim malo župa, ničku rezoluciju — kako da se ov
nit ovo nebi bio znak ljubavi napram hr. zlo — ta pojava koja zabrinjuje
vatskom narodu. Svakomu je poznato, da u pravog rodoljuba < sjedinjenim sil.
našoj Nadbiskupiji bilo je slobodno služiti dobromislećih, barem djelomično o
se koli latinicom toli glagoljicom. Da se je našega naroda : inače, uz sve polit
služilo više latinicom neg glagoljicom uzro-|grame i rezolucije, za nago pror
kom je bila nestašica misala, slabo učenje gla- | Ali, osim bježanja hrpimice u tug
goljice i što talijanski tobože svećenici, imademo i drugih jada koji nas ki
gdje samo su mogli, uništili su je, pa go- tište. Ti jadi jesu: veliki broj krča
reći i misale! Ako pak Nuncij tumači ono cvijetaju ko ruže u premaljetno
30 godina, gdje je puk rabio bez prestanka svim krajevima gdje naš narod c
glagoljicu, tada sv. otac nije stegnuo po-|sasvim je malo časnih iznimaka. '
vlasticu, i sve župe, barem u našoj Nadbi- zlo, kad u narodu imade krčama 1
skupiji, imadu pravo na istu. O ovomu pa sve da se sa str&ne Vlasti
nek Vaš ugledni dopisnik govori sa Preuz.|pazi na iste, da budu u redu i
Nuncijom, pa nas obavijesti. — U Zadru | pristojno vrijeme zatvaraju -- je
se govori, da će Preč. Borzatti biti skoro bile i u najboljem redu, i vršila se n
imenovan pomoćnikom Nj. Preuz. Nadbi- neznam kakova kontrola — nijes
skupa. Stalno ovo nije znak ljubavi napram već pogubne pijavice, koje narodi
hrvatskom narodu, niti ikakve koristi istome, i moralnu i fizičnu i novčanu isisa
a to jer isti me pozna hrvatski jezik, niti što je najgore kod nas amo, jes
ikada nije bio van gradskih vrata. Na ovi veliki broj krčama, gospoda krčn
način nek nam pošalju jednog nijemca ili što je njih volja, jer niko ih ne
francuza, sve je isto ! kako i što rade, t. j. ne nadzire i
ne nadzire ih Vlada, kad su im |
tvorene i doklen su otvorene. Za
čuda, da nam se i ovo malo naro

Domaći pregled.
još kod kuće, kvari i propada. Dc

Sjednica središnjeg shona. masi. molimo, da providi, jer inače zloi

Due 24. pr. mj. držana je bila sjednica ako se ovim korakom bude i una
središnjeg odbora naše strauike u Šibeniku. pio dodi; SN saso
Odlučeno je, da u stanovitom slučaju naša 2, praksi i oš čijelnom
stranka ima najodlučnije i najbezobzirnije o urama u kojima i do kojih duća:
stupit u izbornu borbu za car. vijeće uzduž smiju da budu otvoreni ; . spina
cijele Dalmacije. U to ime Središnji odbor toga ništa: slobodno je sišu
namjerava izdati proglas na sumišljenike, gdje Giona Ailtić. todii Za S
će precizirat stanovište stranke. Megjutim | greg tii m s dia
Središnji Odbor preporuča braći Starčevi- | zora M lumpa_ karta do p&ao
ćancima : usavršenje organizacijonog rada i do dvije i tri ure poslije pOnoći; a
izbornih priprema. Najodriješitije je bio o- tonen “tali F-Moriutsita. kovati drije
sugjen uvrijedijivi i nepatriotični pokušaj | quane da šalje iz krčme svoje uno:
nekih Hrvata, koji pogoduju Srbima preko. uhvati pol kojega od njih vika
granica svih očekivanja, te nastoje da im tega B. i koji će mene |
izruče i još jedan (treći) i to jedan od naje; nema zakona, koji će meni zabr
bhrvatskijih hrvatskih kotara, po čem bi oni i

imali ukupno malne frostruko više zastup- a ze KA
nika, nego bi ih išlo po broju njihova GA lito 34 iti se prizo
menta. šllo je povedena riječ i u ODranu | zalost. Ovo je nered preveliki, o
glegoljice, mile narodne svetinje, past za jadni narod, za ovo mor
ko zabrinuto svako srce, koje iskre

«Crv. Hrvatska» u svojoj gluposti, dota- iskreno ćuti za svoj narod. i
kla se je i našeg lista govoreć o glagoljici. = Naša općina bila je izdala nek
donijeli u sit toi u pogledu krčama, ali koj

 

ši
s
=
š
a
=

te naredbe, kad se općina nije
je poslala jedna ugledna osoba iz Be brinula da vidi, vrši li se ta njezin
da

Iz Dubrovačke R

Prilog ,Prave Crvene Hrvatske“ br. 103.

 

PROGRAM AKCIJE
za poboljšanje ekonomičkih prilika Dalmacije.

U? ministarskom vijeću bje odobren program
akcije izragjen od komisije a predložen od Mi-
nistra Predsjednika za poboljšanje ekonomičkih
prilikafu Dalmaciji. Ovaj program bje poslan
Namjestniku pozivom, da se odmah započnu one
radnje, koje se mogu a?da se pospješi izradak
pojedinih projekata za"sve one radnje, koje se
ne mogu s mjesta započeti. Slični: programi bit
će poslani ostalim zanimanim krugovima, biva
Pomorskoj Vladi, te Upravi c. k. dalmatinskih
državnih željeznica.

Program će biti objelodanjen u svim potanko-
stima u službenom listu, odakle ćete ga moći —
ako nagjete za shodno — preštampati. Za sada
ća Vam saopćiti samo ovaj izvadak, koji sam i-
zradio u velikoj žurbi.

Pošto željeznički spoj Dalmacije“preko Hrvat-
ske sa Monarhijom biva ometan i$ onemogućivan
od Ugarske, komisija, preporačujući Vladi da sto-
ji nepomično na ovom stanovištu da što prije u-

Dugopolje-Imotski- Metković, Spljet-Trogir. Vlada
će upeti svo svoje nastojanje, da nagne bosan-
ska vladu, da počne lineju Dugopolje- Bugojno
kroz godinu 1908. Produljenje lineje Dugopolje-

prvom
se ustanovi svakidanjih direktnih

raju početi još ove godine raditi, a to su:
Bečić-Kaštelastva-Sutomore ; 3
Gjurići-Morinje-Strp- Risan ;
Kotor-Risan ;

Put kroz Turju;

Put kroz Bračko stranu;

Put kroz Mali i Veliki Zrnac;

Željezni most kod Obrovca ;

Kameni most kod Skradina ;

Živogošć-Drvnnik-Zaostrog-Gradac-Pećine i No-
I .

i
U:
Fri

ježi,
si
pi

;iH

S Aiži

ie
š<E
:
i

s4Pp3 zi
li
Hil: ge.
ie
!; Hi
ii:

H
5
i

Hi
:
i

:|
:

ii
ii
:

i
Hi
Hi:

 

Povisiti će se dotacije za popravak Diokleci-
janove palače i za nadgradnju zvonika u Dubrov-
nika i muzeja u Kninu.

Biti će povišena dotacija za žensku trgovačku
školu u Kotoru; Trgovačka škola u Spljetu pro-
ći će u državnu režiju a ustanoviti će se još
jedna moderno uregjena trgovačka škola u pro-
vineiji. Početi će se takogjer graditi nova real-
ka u Spljetu i biti će naregjeno, da se s mjesta
počnu pripravne radnje za gradnju nove gimna-
zijalne zgrade u Dubrovniku.

Biti će povišene pripomoći za škole usavrši-
vanja u obrtu i u poljodjelstva te će se ovako-
ve škole proširiti. (Slobodne dvorane za obrtno
risanje u Spljetu i u Zadru a njima pridružene
škole za naučnike već se počimlju). Proširiti će
se škola u Arbanasima. Ustanoviti će se stipen-
diji za školski brod. (Već se je u pregovorima
za gradnju takovog broda). Povisiti će se stipen-
diji za nautičke škole.

Da bude omogućeno Zemaljskom Odboru poti-
cati sa svoje strane tako zvane natječajne rad-
nje, doprinosak u školski fonad povisiti će se za
300.000 Kruna, od kojih 150.000 Kruna će već
u godini 1907 biti doznačene.

Za utamanjivanje filoksere doznačuje se za g.
1906 Kruna 288.000, a 347-000 Kruna godiš-
njih od g. 1908 unaprijeda.

500.000 Kruna je doznačeno za unapregjenje
vrtlarstva, za gojenje maslina i za produkciju
ulja, za gojenje voća, unapregjenje stoke i mlje-
karstva.

125.000 Kruna na godište je odregjeno za *
konja. :

gojenje

208.000 Kruna godišnjih za pošumljenje.

Ali glavna i najvažnija radnja vrti 'se okolo
uregjenja voda, koja mora biti kroz 10 godina
gotova a potrošiti će seu tu svrhu 1.000.000 K
na godište. je za ovu svrhu posve de-
taljiran, te ga ne mogu ovdje u malo crta izlo-
šiti.

Napokon biti će dužnost sabora de izradi za-
kon o regulaciji zemljištnog vlastništva, o ure-
gjenju svih fondova, o racijonalnom obragjivanju
te eventualno o podijeljenju općinskih fondova

Državni doprinosak
radnje za poboljšanje poljodjelstva a osobito za
regulaciju voda biti će nošen sa 90% od ukup-
nih troškova.

Država će nadalje nastojati — u koliko us-
može — da bude ba ruku za gragjenje hotela
u Dalmaciji, za pokrenuti strance, da Dalmaciju
posjećuju, te će u tu svrhu poduzimati i drugih
sredstava (reklame, izlete, štampe i o. i 0.)

i
:
f
š

i
jel
ai
si
i
is

i
#

VE
i
i
i