Br. 104.
PRAVA CRVENA HRVATSKA
tičkih talenata i diplomatskog duha |najodurnija sredstva protiv škola nemagjar. na dalmatinskom saboru, to jest zastupnik
kod hrvatskog naroda, ako se politi- skih narodnosti u Ugarskoj. Zar nije Appo-
R |
žarsa |: dijilornatom ne bi spebnoo 3 "zauzeti svoje privilegirano mjesto u svim i zastupnik gospodin Radić, koji će biti
pilo, koji nije znao šutjeti kad je mo-
gospodin D.r Štambuk, koji će svojom poz-
nyi odlučno izjavio : da magjarski jezik mora natom logikom biti davao pametne savjete
školama. On se mora učiti po svim školama možda, kao član zemaljskoga odbora, kon-
rao, već onako bezobzirno, bez ikako- ; svi bezuvjetno moraju ga poznavati. To je trolirao misli i riječi prisutnih načelnika,
vog takta, otkrivati u Saboru naj sla-
U širenja magjarske ideje. On će najbolje
biju stranu hrvatske koalicije i riječke
rezolucije. Svaki misaon čovjek 'priz-
nati će, da je glavom Frano Supilo
najvećma štetovao riječkoj rezoluciji,
niti političar niti diplomat,
zahtjev magjarske politike, uvjet jačanja koje on smatra kao svoje podvrženike.
Gospodin Tresić-Pavičić, glasoviti drama-
oživotvoriti veliku ideju velike magjarske tični pjesnik, koji nema nikakvog stalnog
države. Hrvatskim političarima novoga kur- , položaja, koji je u Zagrebu ostavio lijepih
\sa jesu li poznata ova načela magjarskog uspomena, koji nije bio kadar stvoriti sebi
\šovena Apponyia? Što na ovo veli Frano kojekakvi položaj i sebi dobra učiniti, osim
sa svojim saborskim radom, on je pred.
hrvatskim narodom posvjedočio, da nije.
Supilo, intimni prijatelj Polonya i Apponyia. što je znao rasprodati svoje pjesničke umo-
Je li novi kurs odlučno ustao, da obrani tvorine, predložen nam je kao kandidat za-
on se nijel svoje interese i interese ostalog Slavenstva | stupnik. A tko ga je na sastanku predložio?!
znao okoristiti ovom prigodom, ni sa
svojom prirogjenom lukavosti i politi-'
čkom hipokrizijom.
Nadali smo se, da će se hrvatska
sabornica pretvoriti u čvrsti oslon ne
samo hrvatskih interesa, već i slaven-'
ui i ži te| i 1 \
ske ideje u ovoj monarhiji. Dok | \Ovo je jedna žalostna i vrlo žalostua činje. sobnostima, formom i poznavanjem eko- vica kaže : «Ko što ima, to i dava«.
u ovoj monarhiji protiv magjarskog šovini- Gospodin vitez kapetan Niko Duboković.
zma ? Je li Frano Supilo reagirao protiv A zuate li zašto ? Jer je time htio pokazati
neslavenske politike magjarskih šoviništa, u svijetu, da je on neustrašivi i iskreni rezo-
prvom redu grofa Apponyia ? Je li ustao lucijonaš, kao što je i predloženi kandidat,
na obranu Slavenskih interesa ? Prema pa. i da bi on za Umgareze i vjeroispovjest
tnjama Slavenskih narodnosti u Ugarskoj, promijenio. Ali ipak gospodin vitez znade
novi kurs ostao je potpuno pasivan, kao veoma dobro, kakav se nami zastupnik hoće.
da se radilo o kakovome kineskom pitanju. Treba nam čovjek, koji bi nas svojim spo-
+. + : I z .. : s .
slijedilo sve protivno. Kroz kratko ovo qica, ali istodobno i sramota hrvatskih po- nomskim prilika naših otoka dično i uspie-
vrijeme hrvatskog saborisanja, hrvatski
interesi višekrat bijahu izigrani i žrtvo-
vani magjarskim interesima; adresa ve-
ćine ne bijaše drugo već jedan servilni
akt hrvatskih političara magjarskome
narodu, jedna zahvalnica hrvatskih no«« redas.
vo-izabranih zastupnika Polonvi-u i Ko-
šutu, jer njihovom pomoći oni zasjedoše
na stolice starih magjarona, a za uz-
darje im poklanjaju Rijeku i Megju-
murje. Hrvatski interesi bijaha izigrani.
O Slavenskoj ideji ne bijaše niti
govora. Nemagjarske narodnosti u U-
garskoj, nema dvojbe, u novi kurs hr-|
vatske politike polagaše najbolje svoje
nade. Ali ostadoše razočarani. Hrvatski
političari novoga kursa nijesu našli za
shodno da ustanu na obranu slaven-'
skih naroda u Ugarskoj. Zar slavenski
interesi i slavenska ideja nije od njih
zahtijevala energičan korak kod ma-
gjarskih šovena Polonya i Košuta u
prilog slavenske braće i potlačene raje.
u Ugarskoj ? Dapače razabiremo, da
baš sada, pod erom novoga kursa,
magjarska tiranija protiv. nemagjarskih
narodnosti u Ugarskoj — u najvećem
je jeku. Ko se ne sjeća procesa u
Ružombergu ? Slovački vogje bijahu
teško osugjeni. A što su skrivili ? Bra-
nili su prava svoga naroda. Punim
pravom jedno slavensko glasilo
ovom je prigodom pitalo: ima li ovo-
ga igdje na svijetu, već samo u Pru-.
skoj proti Slovacima. Ali i tamo opet
je manje progonstava nego u Ugar-
skoj proti Slovacima. Ako Magjari
gnječe Slovake, pa ako njihovi prvaci
brane prava slovačkoga naroda, to se
razumije, da i moraju da barem kon-
statuju, da ih Magjari progone. Ali to
se u Ugarskoj ne smije, jer se to sma-
tra draženjem protiv Magjara! Otkad
je magjarska koalicija na vladi, u ta-
mnici je 17 prvaka i novinara rumunj-
skih i slovačkih, a jedan srpski. Ova-
kih pojava i osuda nema danas više
nigdje na svijetu nego u Ugarskoj.
Kada je slovački zastupnik Bella go-
vorio oštro proti obuki u školama, koja
ide za pomagjarivanjem djece drugih
naroda u Ugarskoj — što je kazao
ministar prosvjete, grof Apponyi, taj
prijatelj Frana Supila i družine ? On
reče: da magjarski sabor neće povisiti
plaće onim učiteljima, kojim je teško
odgajati djecu za dobre magjarske dr-
žavljane i buditi u mladeži magjarsku
svijest. Sad je shvatljivo, zašto ma-
gjarski šoveni savjetuju Franu Supilu,
da se i u hrvatskim školama uvede u-
čenje magjarskog jezika. Ernest Sagis
pisao je u košutovskom listu: da su
ugarske državne željeznice otvorivši
god. 1890. prvu magjarsku školu na
hrvatskom teritoriju, dokazale, da to
poduzeće ne radi samo za gospodarsku
već i narodnosnu magjarsku politiku.
Taj je uspjeh ponukao ravnatelja ugar-
željeznica, da na više mjesta u
Hrvatskoj i Slavoniji osnuje veći broj
magjarskih škola, koje će se . opirati
valovima hrvatstva. Ti su zavodi ispu-
u interesu magjarstva pa-
triotičku misiju. |
Magjarski političari shvaćaju vrlo dobro.
upliv škole na narodnu svijest jednoga tai
roda, te stoga Košut-Apponyi upotrijebiše
litičara novoga kursa. šno zastupao ma carevinskom vijeću i koji
Uz ovakovu pasivnost hrvatskih političkih bi uložio svu zastupničku moć ma korist
dekadenata, ministar Appony mogao je slo- naših otočana, e da bi nam se tako podigle
bodno izjaviti: da narodnosti u Ugarskoj i unapredile razne grane gospodarstva. Na-
jednom za uvijek upamte, da je samo Ma- šem izbornom kotaru, koji je gleđe inteli-
gjar gospodar zemlje i nemagjarskih na- gencije, posjeda i saobraćaja jedan od naj-
važnijih u pokrajini, predlaže mu se gospo-
Progonstva nemagjarskih narodnosti u U- din Tresić-Pavičić kao zastupnik, da mu
garskoj moraju da gane svakoga iskrenoga Zagovara interese političke i ekonomske. Ali
Slavenskog rodoljuba; pasivnost i antipatija Će gospodin vitez, stari narodni borac, znati
nekih hrvatskih rodoljuba, u prvom redu i ovaj put naći izlaza i opravdanja a drugi
F. Supila, neće zastrašiti slavenske narode "ek se misle.
u Ugarskoj, oni neće duhom smalaksati — Dogovorimo se, gospodo birači, utrojimo
oni će jednakom ustrajnošću i samoprije- odbore u pojednim općinama i birajmo čo-
gorom boriti se za svoja narodna prava Vjeka nami potrebita, našeg otočanina, kojim
protiv despotizma i pseudo-liberalizma ma- Ćemo se ponositi, koji pozna naše eko-
gjarskih šovena. Slavenski narodi u Ugar. nomske potrebe, koji će svojim radom kao
skoj neka se sjete, da: Izrogjeno pokolje- značajan i dobar Hrvat razborito i korisno
nje trpi sramotu despotizma. upotrebiti svoj zastupnički rad, bilo to u
političkom kao što u ekonomskom smislu.
Traže se radnici Tambura- Ne očekivajmo, nego svi složni na rad,
ODE + ške radni- koji teži koristiti našim otocima, osobito u
ke, stolarske pomoćnike, i naučnike, prima ovim časovima, kad nam se pruža prigoda
u trajan posao uz dobru platu: Prva sisačka qa se okoristimo.
rukotvornica tambura J. Stjepušin, Sisak.
Čujemo da će gospodin Tresić-Pavičić
proputovati svoj izborni kotar i da će u
pojedinim općinama držati sastanke. Cije-
nimo, da do nas ne će doći, jer znade ka-
kav mu vjetar amo duva.
Dixi et salvatus sum.
Vijesti iz naroda.
Iz Kiseljaka.
Javljaju nam, da je u Kiseljaku osnovana
hrvatska čitaonica. Radujemo se braći Hr-
vatima, najsrdačnije čestitajući.
Iz Makarske.
Nije istina, što se čita u 102 br. Vašega
Lista, a u dopisu iz Makarske : «Načelnik
' _ gosp. Klarić, uplivao je na dr. Jurakovića,
(Požar u sudbenoj zgradi). Pripisati je općinskoga liječnika i presjednika «Čitao-
jedino sretnome slučaju ako mjesni sud qgice», da u dvorani dade prilijepiti natpise
nije bio noćas sasvim uništen od požara. istog sadržaja, koje je dan prije politička
Nekolicina gospode vraćahu se kući poslije gjast zabranila i zaplijenila». Mate Klarić, op.
večere prigodom krštenja djeteta D.ra Aleksa načelnik. — Nije istina, da je uprava dala
Karlovca, a bilo je oko 1 sat poslije ponoći. što do sada nikada, nad vratima dvorane
Izmegju njih bijaše i dvanestgodišnja g.ca prilijepiti dva velika natpisa ovog sadržaja:
Milena Petrinović, koja prva opazi da kroz «Dušmanstvo nek pada, a slavljan nek vla-
cakla drugog kata suda prodire svjetlost. qa», — «lli slobodu, ili smrt». Nije istina,
Upozori na to prisutne, koji se odma do- qa se gragjanstvo, a i «sami sokolaši nijesu
Iz Supetra, 27/il.
sjetiše pogibelji. Odvj. kand. D.r I. Gopod- društvenom plesu odazvali». Istina je, da!
netić i porezni kontralur A. Lučev potrčaše ogni natpisi — ujedno sa sličnim natpisima,
pozvati poglavicu suda A. Donati, sve po- pili su prvi put izvješeni prigodom slavlja
služnike i uprav. kancelarije Jeličića, koji posvete barjaka ovoga društva god 1894.
svi u malo časa dogjoše i unišavši u zgrađu Starešina «Sokola»: M. Klarić; tajnik N.
nagjoše u plamenu ošit koji dijeli sobu za Majstrović. — Nije istina, što se čita u broju
pupilarne poslove — krajnu sa strane pod- 102 Vašega lista, a u dopisu iz Makarske :
neva prama motu, na drugome tavanu — «da je one noći (nakon sokolskoga plesa)
od one upravitelja kancelarije. U prvoj od kako se po gradu govori, na jednoj poštar-
ovih soba bijaše gvozdena peč tik drvenog skoj knjižici ostrugan bio carski orao», —
ošita, koji se od paljenja peči ugrijao i Nije istina: «da je otstranjen sa Kačićeva
zapalio. Srećom da je u drugoj sobi kasa trga veliki stijeg, na komu se je od pam-
»Wertheim« bila naslonjena baš ma tom tivijeka Austrijska zastava vijala». Stijeg je
ošitu, pak obranila da se požar većom si privremeno uklonjen dok se riješi pitanje
lom ne rasplamti. Od kase je drveni stalak odstranjenoga kamenoga stuba sa mletačkim
posve izgorio te se ona sruši na tavan. javom, a da se novim zamijeni. Poznato je,
Ispod ošita gorile su već grede, ali je sre- da je jedno dijete, nazad kakove dvije go-
ćom uspjelo da su baš u odlučnom času dine, igrajući se bojom, po poštanskoj škri-
gorispomenuti nadošli i vodom vatru uga- njici, bojom valjda grb oblijepilo. Makarska
sili, jer samo malo časa kasnije svaki trud 27 veljače 1907. Općinsko Opraviteljstvo —
bio bi uzaludan. Uzrok da vatra nije uzela Načelnik Klarić — Prisjednik Pekić.
više snage i taj je, što su dvojaka cakla na Nije istina, kako stoji u tom listu u broju
prozorima i vrata bila uredno zatvorena, a 102, da je načelnik Klarić uplivao na pot-
bura prestala, koja je velikom snagom od pisanoga, da u čitaoničkoj dvorani dade
tri dana pa sve do 11 sati ove noći duvala, prilijepiti natpise. Nije istina, da su žandari
te nije bilo kolanja zraka u sobam gdje se samo pred dvoranom stražili, već je straž-
požar začeo. U drvenom stalku kase bijahu meštar Štruk oboružan revolverom ušao u
spremljeni svi računi ove godine koji se dvoranu. Makarska 28 veljače 1907. — D+
odnose na kaznenu zakladu i ma fond pau-
PE OO : 1 pau-. Juraković.
šala; svi izgoriše, sli srećom odnosni regi- | Opaska Uredništva. | ako nas zakon ne
stri ostali su nepovrijegjeni na stolu, 4 U) vežuje da ovoliko i u ovoj formi objeloda-
potpunome su redu. Stranke nijesu pretrpile nimo, ali donašamo x ime nepristranosti,
ikakvu štetu, a zgrada je obezbijegjena. jer nijesmo dobre upućeni u onamošnje|jer kralj neće da pravi poteškoće Beckovu
Požar se dakle pripisuje zlom namještenju
peći, a prava je sramota što u ovoj varoši,
dapače cijelome otoku, nemamo nijednu
štrcaljku i nijedno drugo srestvo da u ova-
kovim nesretnim slučajima upotrijebimo. Na
opoinenu onim, kojih je dužnost skrbiti se!, dokazanim činjenicama šute kO stanac ka-
Iz Visa, — men. Osim objelodanjenih članaka i dopisa,
Na sastanku što su načelnici triju otoka primili smo prošlih dana iz Makarske i oko-
Brač, Hvar i Vis obdržavali u Spljetu, dne liša više pisama od čestitih i rodoljubnih Ma-
4. t. m,, bijaše proglašen kao kandidat, za karana, koji odobravaju objelodanjene član-
zastu
prilike. Ako li je pak bilo štogod netačna
objelodanjeno, žalimo, i eto ispravljamo. Ali
su se gospoda odviše zatrčala, da ispravljaju
kojekakove nuzgredne stvari, koje su bile
spomenute, ali o svim ostalim iznešenim i
ke. Jedno pismo ovako svršava: «...Mi smo
Saida ein
. : i i
God. IM.
zakupljuju i monopolizuju politiku u svoje prilikom nagjeno je mnogo eksplozivnog
poznate ciljeve, jer je dosta i predosta njiho- materijala i oružja, te su mnogi uapšeni,
vog protupučkog i protuhrvatskog rada ...» čak i neki narodni poslanici na Dumi. Ove
O ovome nas uvjeravaju i druga primljena posljednje pustila je policija, čim su se le-
pisma. Ali da bolje ilustrujemo g. Klarića, gitimirali. — Ministarsko vijeće u Rusiji do-
načelnika, donašamo njegove «skladne» ri- vršilo je trideset i dvije zakon. osnove, koje
ječi, iz njegovog perivoja, koje nam je u-,će se predložiti novoj dumi. U osnovama
pravio kroz organ rezolucijonaške stranke sadržane su sve koncesije, koje želi vlada
«Narodni List», a te su; «...bjesomučno dati narodnom zastupstvu. Pošto se misli,
«kriči, psuje, grdi, laže, izmišlja, ... najpo- daće na dan otvora dume doći do nemira,
«dlija denunciranja, bezdušna, razbojnička to su gardijske čete konsignirane u vojar-
«crna družba, podli klevetnici, sramotni de- nama, te su opskrbljene oštrim nabojima ;
«nuncijanti, paklenska osvada, podla stvo. i mašinske puške stoje u pripremi. — Kralj
«renja, sotonska makinacija, otrovne strijele, Engleške stigao je u Pariz. — U Zemunu
«crna spletka i t. d. i t. d.» Ko ne vjeruje je izgorio «Hotel Central»; gosti se jedva
da se ovakih najprostijih psovaka može spasiše. — U narodnoj skupštini u Beo-
naći u ikojem listu, neka uzme. broj 18 gradu u debati o srpsko-firancuskom trgo-
«Narodnoga Lista»; a: to sve stoji u pred- vinskom sporu zatražio je bivši ministar za
govoru ispravka g. Klarića, načelnika. Če- marodnu privredu Drašković, da se zaključi
stitamo «Nar. Listu» na tako «dičnom» i trgovinski ugovor sa Austro-Ugarskom. Sa-
«skladnom» suradniku ! Slične psovke cije- dašnja srpska trgovinska politika nazaduje.
nimo'da ne bi bio iznio ni Rimski «L' A- — U Rimu će podignuti dostojan spome-
sino». Neka im je ia čast! Narodna poslo- nik netom preminulom pjesniku Carducciu.
— U Macedoniji Grci čine velika nasilja.
Izagnan je u Brusu Fehim paša. — U Sr-
biji je bijeda i glad. Tuže se iz Beograda,
da je toime najviše kriv ministar Pašić, radi
trgovačkih odnosa prama Austriji. Blago se
ne izvozi preko granice, ostaje u zemlji, a
seljaci i trgovci nemaju više krme, te na
cijelom putu od Niša do Biograda vidiš
sanio opalo i omršavljeno blago. Megju na-
rodom je silnog nemira i nezadovoljstva, a
badava se obraćaju na kralja, z4 pomoć.
Časnici i činovnici po više mjeseca ne do-
biju niti pare plate, a gostioničari i trgovci
više ne davaju u vjeresiju. — Profesor Mat-
teucci, asistenat sa vezuvskom observatoriju,
objelodanjuje članak o zvijezdi repatici, koja
će koncem mjeseca Marta o. g. proći blizu
zemlje. Profesor Matteucci javlja, da bi su-
sret zemaljskog planeta s repaticom mogao
biti po zemlju opasan, jer da će repatica
proći u velikoj blizini-zemaljske atmosfere.
Domaći pregied.
Raspuštena općina.
Namjesništvo je raspustilo općinu u Ja-
njini, te je dogovorno sa Zemalj. Odborom
povjerilo upravljanje općine g. Anti Šariću,
posjedniku u Trsteniku.
Za glagoljicu.
Dalmatinski biskupi dovršili su vijećanja
u Zadru o provedbi zadnje odluke, koju je
sv. Kongregacija za obrede izdala, o upo-
trebljavanju glagoljice. O njihovom vijećanju
ne može se ništa saznati, jer se čuva naj-
teća tajna. U Vatikanu se napeto isčekuju
zaključci biskupskog sastanka. Raduju nas
glasovi, da Vatikan «ne će staviti u krije-
post izdanu naredbu, već će ju obustaviti,
kao što je bilo i s onom od 5. Avgusta
1898, jer se koji neizbježivoga raskola».
Uhvamo se čuti i još radostnije i vjerodo-
stojnije glasove u prilog mile narodne sve-
tinja, obljubljene glagoljice.
Dobra volja čovjeka ničim se, kako je poznato,
ne pomuti lakše nego bolešću ili boležijivošću. Tim
je važnija okolnost, kad ima sigurno i brzo djelujući
kućni lijek proti tome, a to je balzam i cemtitolia-
mast ljekarnika Thierrya, čije su prednosti općenito
priznane s sa mnogo hiljada zahvalnica šalje
se badava od ljekarne «K Angjelu Čuvaru» A. Thi-
eriya u Pregradi kod Rogatačke Kiselice.
A aldnjim vehianiić DR
Aomawnm ik malusuk samo;
prom
nuki nilke-aluislona.
ro
Supilo na poslu.
Bosansko-Hercegovačko pučanstvo listom
je ustalo proti Supilovom govoru u hrv.
saboru, da «Bosna pripada Srbiji»! Što li
još ne ćemo čuti od famoznoga Supila !
Mepoštena štampa. |
U «Crvenoj Hrv.», br. 14, bio je lažni i
tendencijozni dopis «iz Biograda na moru»,
kojega je «Crv. Hrv.» donijela sa velikim,
neobičnim slovima, da je «preko pira kćeri
g. Jere Strpića, megju ostalim zdravicama ,
N. P. general Varešanin držao skroz poli-
tički govor», te da se je «najžešće oborio
na riječku rezoluciju». O toj lažnoj i ten-
dencijoznoj vijesti donio je organ rezoluci-
jonaške stranke «Narodni List» ispravak, od
g. Strpića, i to u broju od 21. pr. mj. Sasvim
tiim «Crv. H.» nije do danas ispravila. Neka
cijenj. čitaoci sude, je li to pošteno? To je
prava sramota po javnu štampu, koja bi
imala služiti sve drugoj svrsi, a ne lažima i
\|zavaravanjima. Služi li na čast takav list D,ru
\Peru Čingriji i rezolucijonaškoj družbi, neka |
Isudi puplika ! Nije nam do obrane generala
\Varešanina, niti nam je za to stalo, već nas;
gadi takova nepoštena borba, kojom se sta-
novita neka čeljad služe. Još je onaku laž Ko na živćanim bolima trpi, neka slijedeće tivinve
dao štampati profesur Medini sa markan- ei vie e I Ee
tnijim slovima ! uvjerenje, mogu očitovati, da že dvostruko elektro-
| magnetički križ R- B., broj 7, vrlo ljekovite na
ravi 1 da je meni on moje reumatičke boli sasma li-
dum
na Kathreiner
priučiti.
Pravilnik za izbore.
i ilni i : , s toga Vas ja svagdje najtoplije pre-
Primamo: Pravilnik za izbor zastupnika e pai i, VE Kala, Rieka,
\na carevin. vijeće, što sam ga priredio za 18. srpnja. «Veleučeni g. Muller! troj, koji
sam od Vas sam po vašem propisu
Moju bolest padavicu, koju sam teško podnašao, it-
gubio sam posvema, pe s toga primite moju najto
liju hvalu. — Sa veleštovanjem Josip Mihaljević u
uzluku, (Slavonija).
s Si s . a rimio, nosio
tisak, izići će skoro, onakim načinom i ra- g
\sporedom istumačen i razjašnjen, kao što
je moj izbornim pravil. za općine. Koje
ministarske naredbe odnosnog istog nebi! NES
dotle doprle da se u njemu tiskaju, a izdadu = Pretplatnicima. Pošto dojduće se:
se i unapreda do izbora, biti će moja briga dmice imamo dati prirediti nove adrese,
tiskati ih u letacima jednakog formata, kao s toga molimo gg. pretplatnike, ako kogod
dodatci knjizi, uz cijenu koja će se oglasiti ima da nam javi kakovu promjenu adrese
ujedno kad iona iste knjige, te će se dosta- ili boravišta, da to odma učine, da ne bude
vljati onima te knjigu naruča. Vis, 1. ožujka poslije pometnje u odašiljanju lista.
1907. Petar Bošnjak, opć. tajnik.
Gradska kronika.
Što je novo po svijetu ? = ugitetjsko društvo. U broju 100
Nekoji bečki listovi donose seazacijonal- «P. C. H.» bilo je najavljeno ustanovljenje
nu vijest, da je kralj popustio zahtjevu Ma- «Učiteljskog društva za Dubrovnik i školski
džara i dozvolio, da se uvede madžarski kotar dubrovački», Obećasmo iznijeti štogod
zapovjedni jezik u vojsci. Za sada se ova opširnije o istomu društvu, pa evo nas ni
iznenadna promjena još ne iznosi na javu, besjedi.
Sijelo društva je u Dubrovniku, a svrbe
ministarstvu, osobito pošto se približuju sve- mu je da se brine; a) za uzajamnu, sve:
opći izbori za carevinsko vijeće. Ova nova stranu pedagošku i diđaktičnu naobrazbu
koncesija Madžarima uzrujala bi austrijske svojih članova u korist školstva i uzgo)*
krugove više nego sve dosadašnje koncesije. mladeži; b) za boljak svojih članova n4-
-— Tiskovni zakon za Bosnu i Hercegovinu, pose, a u opće za moralnu zajednicu Po:
koji je proglašen dne 2. ov. mj., stupa u dručnog učiteljstva ; c) za osnivanje i mno:
krijepost dne 16. Aprila. — U "Ugarskoj i ženje učiteljske knjižnice ; d) za moralao |
dalje traju proganjanja slavenskih narodnosti, jalno podupiranje a što smjera na
da se čovjek mora da zgraža. | ovakove učiteljskog stališa ; €) za E
ljude hoće da nam rezolucijonaši nazivlju dalmatinskih uče'<lj8";
oništa manje nego «bratskim narodom»! Što () za poticanje i širenje staleške svijesti, 4
1
.
a*
iz
“4
a
. :: * 3 a g *
s M < & ..
k . 4 S . # ma. >
k: i M. AR ROSA , Ri ei
SEO NI suo MU DNO AES
e še AE ŠA pa i de mbu IRA
EI VIME RMS EIO MN ti SURA A
WT