M U DUBROVNIKU 15. Maja 1907. PRAMA CRVENA MRMATSKA Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po | četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. Godina [Il. godišnje K 8 — Ko Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. IZLAZI SRIJEDOM | SUBOTOM. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. kirani ne primaju Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku Birači Hrvati! Sutra su izbori! Neprijatelji narodne pravaške misli upriješe svim silama, da Vam sprijeće slobodno vršenje gragjanske Vaše dužnosti. narode, pristupi na biralište i podaj tvoj glas čovjeku svijesnu svoje dužnosti, čovjeku, koji neće gledati interese svoga tobolca, već jedino one n tvoriti u agenta kojekakvih konsorcija, on će biti agenat samo hrvatskih interesa i narodnih prava. Glasuj dakle narode za takovog kandidata, glasuj za ANTUNA kanonika LIEPOPILI! Njegovo ime dušmani narodni i ma se dao kupiti ni bečkim ni peštanskim novcem. Odbij ponositi narode od sebe kandidata magjarskih političara, koji žele i našu ub narode, da su se tvoji stari, protiv Magjara borili, jer ugnjetavali tvoj Nebojte se njihovih prijetnja, već slobodno, aroda. Pravaški zastupnik u Beču neće se pre- gjarski sansari nastojaše okaljati, jer njegov politički značaj nije be ka avu Dalmaciju u mongolske verige okovati. Sjeti se, hrvatski a prava i tvoje slobode. Zar ćeš se ti iznevjeriti sutra pepelu tvojih otaca, zar ćeš pod noge baciti hrvatsku trobojnicu, zar ćeš sutra na biralištu kliknuti SMRT JELAČIĆU — ŽIVIO KOŠUT ? Nikada narode! Ti si odveć pošten, ti ljubiš hrvatsku slobodu, a da bi takova šta bio kader uraditi. Otrag samo malo godina ti si klicao: Dolje Magjari! — sutra ti nećeš sebi okaljati lice kličuć: Živjeli Magjari. Narode! Magjari nam oteše Rijeku i Megjumurje, oni nam žele oteti i bovima otaca naših zasade magjarsku zastavu. Nemoj, narode, da ie prokunu mrtve kosti starih hrvatskih boraca, koji ragje ginuše nego se Magjaru pokloniše - RNTU kan. LJEPOPILI, pravaškog kandidata, a izrodima naroda klikni: DALJE OD NAS! Dalmaciju, e da na gro- već složno ustaj i biraj Medostojna izborna agitacija magjaronske klike. Agitaciju, kakova se provela za ove izbore na carevittsko vijeće, sjegurno ne pamti naša pamet. Još nam je u pameti krvava borba prigodom općin- skih dubrovačkih izbora, još nam od- zvanjaju u ušima riječi D.r Čingrije sa prozora dubrovačke hrvatske čitaonice onom prigodom ; ali sve to nije ništa prama današnjoj agitaciji i 'sredsvima sa kojima su se poslužila neka hrvat- ska bankrotirana gospoda oko Medi- nijeve «Crv. Hrvatske» prigodom ovih izbora. Najsramotnijim i najodurnijim sredstvima orij se poslužiše, samo da utuču svog političkog protivnika i da mu diskreditiraju ime pred narodom. To je sve radila mafija koja se kupi oko organa staroga 70-godišnjega D.r Pera Čingrije, razumije se pod njego- vim blagoslovom i pokroviteljstvom. Svakome je poznato, da na uredništvu «Crvene» sjedi nesugjeni književnik i «političar» C. K. profesor Milorad Me- dini, čije je ime prezreno od svakog dubrovčanina zbog njegovog podlog - denumcijatorstva i klevetanja. Ali ipak toga se čovjeka ne srami tobožnji prvi živući dobrovčanin, kome za života tridesetak robova podignu na «širokoj bečkih konsorcija. Majkovcima Biankini govori: da je za njih, t. j. za Majkovo 18 ura neprestano u parlamentu go- vorio, a Majkovci mu predbacuju: ni- jesi znao ni da opstojimo, sjetio si se nas pred izbore, jer ti od nas potreba. Lažnim obećanjima i klevetama vodiše agitaciju ljudi bez po- litičkog uvjerenja i poštenja. Vide, da im izmiče zemljište ispod noga, hva- taju se drvlja i kamenja, samo da još za koju godinu sačuvaju gospodstvo. Iz poznate mafijske dubrovačke kan- celarije turaju se u novine lopovske klevete proti poštenim gragjanima. Svi- jesno dubrovačko gragjanstvo tome se ipak ne čudi, jer mu poznato, da su urotnici one kancelarije rastvorili vrata tamnice pok. Fabrisu i grob Gonduli. Ako bi ikome dozvoljeno bilo o po- litičkom pooosu i poštenju zboriti, to nije dozvoljeno dubrovačkoj mafiji, koja je na nepoštenju i špekulaciji svoju zgradu sazidala. Još malo sati i izbori će svršiti, a se podižu crkve i zvonici, otvaraju se nove ceste, grade mostovi, prepleču željeznicama, dijele se časti i povlastice. Ali ih zapitajte samo da li su zapamtili što su svakome obećali; je su li uzeli svakomu ime na notesu ? Laćaju, se svakojakih srestava e da naumljeno izvrše. Eh, da je toliko nisko narod pao, da neraz imijć itjihovu taktiku ! Eh, da b im ko vjerovao ! Narode, kako le u ovim časovima trzavica ližu i glade! Sad te pod ruke hvata, sad te gosti, sad te nazivlje čelik poštenjakom, sad te uzdižu do nebesa, sad ti provire u tvoju siromašnu kolibicu, sad mu je na- rod sve. Progju li izbori, pitaj za njih gdje su? Nijesu li, ono bile utvare? Jesam li sanjao? Ne, narode, takove odbij od sebe, te biraj čovjeka iz naroda, koji te je častio i pošto- vao, koji poznaje tvoje patnje, biraj Dum ANTUNA LIEPOPILI-A. Pokažite otvoreno im, da ste osviješćeni, da nijeste njihovo prosto orugje, da nijeste marva. Ne vjerujte im ako vam kažu i pripovi- jedaju: «Mi smo uz Madžare dok uz nji- hovu pomoć postignemo željenu slobodu i neodvisnost Hrvatske, pa ćemo im onda kad svrše, iznijeti ćemo biografične. po- okrenuti legja». A na to im vi odgovorite : teze beznačajnika i lopova tugjega po- | «Nećete moći, jer ćete već biti za grlo uhva- štenja, koji se kriju iza legja političkog | propalice Frana Supila i «Pokreta». Nij Matija nas je izazvala, mafiji dužni | "Lol. ostati nećemo ! * Do vidova na Kosovu..... ćeni i zadavljeni». Nijesi, narode, zaboravio na vješala Ru- na ubijanje Srba, na mučenje Slo- , na proganjanje Hrvata. Nijesi zabo- ravio a i historija ti opominje, što su Ma- su htjeli pokriomčariti vogje i matadori «Hrv. stranke», nazvali su taj narod fanati- zovani narod, a sam Dr. Pero Čingrija do- bacio je tome prosvjetljenom narodu u lice da je rulja. Da «rulja» je narod kad je osudio «riječku resoluciju», dok bi bio ple- menit narod da je slijepo saslušao i bege- nao samozvanim vogjama. Klika piše: «bila su megju seljacima če- tiri učitelja, pa se htjedoše ovim da zahvale (biva što je narod klicao Liepopilu i »Dolje resolucija») dičnome Biankinu, što je stari borac dum Jure više puta grmio sa govor- nice, da se povisi plata siromašnom učite- lju. Kako se u politici zahvalnošću vraća». Jeste li čuli? Polako «dobri» gosparu Pero. Dakle da za to i učitelji budu vaši telići, da im vežete ular na vrat pa da slijepo klipšaju za vama? Je li to pošteno? Je li i jedna stranka igdje to zahtijevala da ljudi ne smiju slobodno misliti, već da ih se za novac kupuje? O, to nije ni malo dično od vas. Vi ste aludirali na učitelje kad ste kazali da njihova šienca preko «Prave Crv. Hrv.» i «Hrv. Krune» ne dopire, da ne znadu što čine i tko zna što je još vaš bljutavi orga- net nanizao. To su vas izvijestili «vaši ljudi» ikoji su dobili zasluženu lekciju od pripro- | stih seljaka kad su megju narod stupili i kad su ga zavarali da su i oni «pravaši» i «starčevićanci», ali svijesni narod nije im pao na lijepak. Neka vam kažemo još i to, jer izazvani, da isti vaš jedan D.r kazao je glasno i jasno da priznaje da su: Vuković, Zafiron i Ivčević najveći vladinovci i da nijesu na čest stranci u kojoj su. A njih se nije služila, da svoje navode dokaže i utvrdi ? Laži, izmišljotine, klevete, podvale, napadaji, sve je to služilo njezinom niskom i sramotnom cilju. Ali stani! Tako se dalje ne može! U XX. smo vijeku, vijeku pro- bugjene narodne svijesti, narodnog ponosa, narodne moći. Slobodnije se diše, zavjese \se otkrivaju, spletke se lome, raskidaju, a narod uvigja sav gnjilež, trulež, kugu, koja hoće da ga otruje, pomete. Neda joj se, junački se opire i na sva usta viče: «Upo- |znasmo te, crna kliko, izbrojeni su ti časi | političkog života ! Koprcaj se u svojim za- | dnjim trzajima, mapiri se, grizi ko ljutita zmija, ali i to će proći! Mnoge si nas va- \rala, teške si nam jade zadavala i to pod izlikom najvećih dobročinstava, ali padoše mrene s naših očiju i mi ti više ne vjeru- jemo, mi te s prerirom odbijamo i legja ti za uvijek okrećemo ! Ovako od prilike pro- govori cijeli narod ovoga kotara prigodom Biankinievih ophodnja sa zloglasnom du- brovačkom klikom. Ponosna Župa ne do- pušta, da njezinu zemlju kaljaju i gaze vi- jerne sluge Srba i Magjara i da nedostojna klika sa svojim vrtikapam zavarava i zalu- gjuje njene hrabre i osviješćene sinove. Ravne Konavle pokazuju svoju političku zre- lost, tjera sa svojih grudi t& pijavice hrvat- skoga naroda, kliče opojeno pravaškoj ideji i_svom dičnom kandidatu Don Antunu kan. Ljepopili. Svijesni svega toga, iz dna srca zahvaljujemo svima na tako dostojnom i patriotičnom ponašanju, želeći da se i drugi svi ugledaju u njih, te na isti način otje- raju one pod kojima što no riječ: «Ne bi |bilo čuda ni da se zemlja prosije». | giari s našom braćom radili a i što dan: | danas još rade. Eno ti Hrvat suznim okom | progovara, uklonite nam Madžara, muči nas kandidira tko ? Vaša stranka gosparu lero, koja se ističe da je tako daleko od kama- Amerikanski novac. ulici» mramornu ploču, rekosmo, on se jedini sa svojom mafijom ne srami Odlučni dani. onakovog urednika na svom organu. . Da Peru Čingriji nije 70 godina, dalo bi mu se prigovoriti; ali 70-godišnja sijeda glava, rješava nas svakog prigo- vora, jer je stari Pero Čingrija slijepo orugje .u rukama neiskusnog svoga sina, .profesura Medini, Boža Mičića i DeGiulli-a, tč cijele tobožnje političke inteligencije «hrvatske stranke» u Du- brovniku! Ko pozna spomenute osobe, neće se mi najmanje čuditi da se ma- fijska «Crvena Hrvatska» nije ustruča- s mpištrebijavati najsramotnija sred- današnjoj . političkoj izbornoj Hrvatski narode i čelični birači! Ova izborna reforma donijela je našoj prrosnoj | gospodi u izobilju žuči i tuge. Prepotenca njihova našla je svoje dno, odbila se o, i davi; raznosi nam novce od naših poreza. Naš trud i znoj podiže u Pešti veličanstvene zgrade, a nama otimlje koru hljeba. Prevara Magjarska raširila je svoje pro- tvrdoj klisuri, razmrskala se, Narod je pro- | Pasne žile na hrvatsko tlo, ostranimo i pre- gledao ! Cilindri i rukavice pretvaraju se u' kinimo te tanahne žile dok se ne ukorijene crven-kape i žuljave ruke. Nekada se seljak duboko u zemlju. Ne družimo se s njima nije brojio, nekada je narod morao šutiti, a to ćemo učiniti ako ne priznamo rezolu- | nekada je siromah bio odstranjen. Sad pro-|Ciju, ako ne izaberemo kandidata Biankini. govara i siromah i seljak, sad ima jednako pravo. Ali gospoda u velikoj neprilici stom nevjerojatnom promjenom laskaju i glade narod, u čijim je rukama sudbina one ša- čice tobožnjih «rodoljuba» i prkosite sile. Ti tobožnji gospodičići, kojima je koža i korist prvo, a narodni interes ništa, neka sad pogledaju naokolo, da li još narod u nekadašnjem podjarmljenom životu drijemlje. Dosta je trpio vaše pašovanje ! Ti naši borioci za marodna prava i hr- valsku ideju ne vide propast u prijateljstvu Madžarom, ne rade svojom glavom. Žalimo ih. Madžare, te naše stoljetne dušmane i krvopije obožavaju i u svijezde kuju. Mad- žarima nas žele predati na milost i nemi- lost. Madžarima, koji su naš narod mučili Poguban je izbor njegov za cijeli hrvat- ski iskreni narod. Privolom naših izdajica zasadilo bi se na našem tlu magjarska zastava a pod sje- nom njezinom morali bi mi plakati prokli- njajući prkos i inad tobožnjih vogja, koji su nas prodali i predali stoljetnom dušma- ninu — Magjaru. Ali ne, mi nećemo to dočekati, jer ćemo ragje u sjeni zastave krvnog neprijatelja podići humak uz natpis: «U borbi za na- rodna prava voljesmo pošteno poginut nego li Magjaru robovati. Budi vječito proklestvo vogjama rezolucije, koji su izdali i prodali svoj narod dušmaninu hrvatskoga puka, samo da udovolje njihovom hiru i prkosu». S toga, braćo Starčevićanci, glasujte za Dum Antuna Liepopili. lucijonaši 4 kandidata, Glasujte za kandidata pučke Star- čevićanske stranke ! ŽIVIO Dum ANTUN LIEPOPILI. Olas slobodnog naroda. '|Sličice sa Čilipske skupštine. Klikina «Crvena Hrvatska» u svom 37. br. | dubrovačke — osudio riječku resoluciju koju rile. A pučki učitelji neće kod Vas doći činiti političke ispite, jer znaju da ste ljudi prevrtljivci, šarenjaci, dok oni su luč istine | pravi sinovi onoga kraja, kojima se ne može | poreći patriotizam, jer rade za prosvjetu | puka, a po tom za slobodu mile Hrvatske. «Crvena» u svom jalu svaljuje vas neuspjeh čilipske skupštine na pučke učitelje. To nji- | ma može biti na ponos jer iza njih stoji, do dvije hiljade naroda, a to znači, da su, obljubljeni u narodu; znači, da narod bistro | shvaća ideje neumrlog učitelja Ante Starče- | vića; znači da učitelji slijede narodnu volju da | ne idu u prkos naroda koji ih plaća, a na, dum Jure Biankini. Učitelji moraju s naro dom, ako neće da ih narod osudi, kao što je osudio resolucijonaše u Ćilipima, jer na- rod nije marva, nije rulja, kao što netko misli ; on svojim bistrim shvaćanjem raza- bire gdje mu je pravi put k slobodi. Je li se uvjerio Melko, kad je «Crvena» okrenula kabanicu, da je narod listom odbio taj list i prigrlio «Pravu Crv, Hrv.». Je li razumio dum Jure što je narodna volja ? Ne izlažu bruci, učitelji, konavosko ime, ta i sami su Konavljani, već nastoje da usčuvaju stari konavoski ponos, dok vaša stranka bljuje na čestito svećenstvo i učiteljstvo jer ono brani čast naroda i ne dopušta da trujete narod kad dolazite u ci- lindrima megju narod samo onda kad su na vratima izbori. Dosta je kliko, narod ti je sudio ! Puk je progovorio! Mnogo li je pusa «Crv. Hrv.» bezočno i bezobrazno ustvrdila, da je cijeli ovaj kotar listom uz nju! Čega se nije hvatala i čim «Crv. Hrv.» već slavi triumf, da je Frano Supilo svemu svijetu i hrvatstvu dao račun o amerikanskim novcima, i nas prikazao «lopovima (!!) i smradovima» (!!) Doista bi koga mogle zaslijepiti ove fraze famoznoga Frana Supila i mjesne klike, pa cijeniti, da je stvar već gotova. Odgovorite, viče Su- pilo i naša klika, a mi vedra lica evo da odgovorimo i dokažemo, da nam kleveta nije oružje, kojim se borimo. Izbori su, pa treba narod, koji još vodi računa o 56,000 amerikanskog novca, umiriti ili bolje zaslijepiti. A čime? Frazami, kle- vetami, lažima i neosnovanim napadajima iz Supilovog «skladnog» riječnika. O ovom pitanju naša se javnost bavi preko pet mje- seca, pa ne nagjoše shodnim, da prije od- govora dadu, nego sada se upustiše u kle- vetanje, ne bi li barem tim mogli, da pri- vremeno do izbora zavaraju jadni narod. Ali uspjeti im neće. Jednostavno naše pi- tanje gdje se novac nalazi, pobunilo je du- hove mladih magjarona, i natjeralo ib, da se počeše jedan po jedan izgovarati. Supilo viče : «ja ne ulazim u'to kao ni u kineskoj banci», a tim se pravda i «Crv, Hrv.» Čemu se pravdati i izgovarati se, a računa ne podati i tim to pitanje svršiti ? Mi ne po- tvaramo nikoga, nego punim pravom za- htjevamo, da se movac bijednoj Istri čim prije pošalje. Ta kad se je pred pet mje- seca g. Trumbić «potrudio» i «udostojao» u «Narodnom Listu» javiti, da će novac do 1. Januara 1907. biti poslan u Pazin, a to do danas 15. nije izvršeno, Zar da nije opravdano naše pitanje? Novac je na banci, to je čim se pravdaju, a zar treba pet punih mjeseca, da se novac s banke