grozničavo zauzeo za Biankina? jer je
ideal mandata za sabor u nastajnim
izborima posrijedi a on je odveć
mali, pa bi mu se lako mogao izma-
knuti. Šef ih Biankini dijeli pa ga
treba zadužiti a Blato će i inače do-
biti Sud jer se pravica može donekle
tlačiti. Uz to je htjeo pokazati kako
je puk uza nj i ako nije grad Korčula
i tim tisnuti Zaffronu pest pod oči.
Da sve to postigne pripovijedaju nam,
da se je služio terorizmom svog veli-
kog tijela i srestvima kojima postaje
ironija sloboda izbora, pa da je podigo
hajku u puku na okolišne župnike.
Naravno da nije izboru falilo pokrovi-
teljstva c. k. Vlade. Svi su činovnici
kao ovgje tako i tamo glasovali za
Biankina.

O izboru pak u Velojluci i ako je
pravaški kandidat dobio dobar dio
glasova, grusti nam se pisati. Onako-
vu izdaju mogu počiniti samo duševni
pigmeji.

I sav ovaj gad kliki je pobjeda stra-
načke misli. Bilo joj na čast!
Primjetba uredništva. Viču da - je Pirova po-
bjeda, Bulićeva u Spljetu, a tamo je Bijankina
u dubrovačko-korčulanskom srezu. Teror i nasilja,
prevare, laskava obećanja na Korčuli, a i u Ko-
navlima što su skupili, skupili su tim sredstvima.
Ljubićevo e. k. bratstvo dobro im je poslužilo,
nekoji c. k. činovnici, Kocelj administrator Bon-
dinih zemalja, Vragolov presijom na svoje kme-
tove i dužnike, Srbadija  cavtajska, dok za
našeg kandidata što je bilo, dobrom je voljom
bilo, probugjenom narodnom svijesti, koju će se
pokazati nadamo se došastih saborskih izbora.
Ne kaže nam ,Crvena“ koliko je od 500 Čilip-
skih birača glasovalo za Biankina po uplivu don
Vice Medini, ne kaže koliko je uopće slobodnih
hrvatskih birača za nj glasovalo, već še pozna-
tom lukovašću izvlači na sve moguće načine da
sakrije svoju blamažu, a pogrdnim rječetinam
dostojnog joj druga ,Novoga Lista“ siplje na
naše pristaše učitelje i svećenstvo, da im tim
ubije ugled u narodu. Ali se u tome ljuto vara.
Narod je progledao i osudio kliku, a sve nje-
zine otrovne strijele odbijaju se od prsa prava-
ških birača i gagjaju kliku ravno u srce.

Na klevete ,Crv. Hrv.“

Ston, 1. Juna.*)

Neki bezdušnik u «Crvenoj Hrvatskoj» od
22. ov. mj, a pod naslovom «Ston, |
maja», govoreći o izborima, koji su se skoro
u Stonu proveli, na najnedostojniji način
upliće tu i osobu našeg nezaboravnog Don
A. Liepopili, kazujuć u svojoj bezdušnosti,
da takav sklad u Stonu nije bio za njegova
župnikovanja, da bi on ljude zavagjao i
mjesne razmirice upotrebljavao, da iz njih
kapital vuče. Što se Stona tiče nebi se mi
na to ni osvrtali, jer poznamo u glavu do-
brotu i miroljubivost našeg Don Antuna.
Ako smo se pera prihvatili, to smo jedino
učinili, da široj publici dokažemo, da to
nije stonjanin pisao i da se je nekomu. pro-

dopisnika, ako je stonjanin, da izagje svo-
jim imenom, pak nek se ne boji, nače se
još poštenja i karaktera u Stonu, koji će
znati bezdušnom anonimnom piscu svaku
u grlo utjerati, jer možemo pregorjeti sve,
ali poštenje ne. Ovoliko za danas.

Nekoliko Stonjana.

 

e e
Izborne vijesti.
S otoka Korčule.

(Kako je uspio Biankini). Otrag više od
|godine pisalo se je o općinskoj Upravi i
g. Načelniku, koje istine nije se mogao usu-
diti da pobije, nego preko prijatelja zamoli
da se gleda na koji način izmiriti stvar te
da će nastojati raditi, inače da se je usi-
lovan odreči načelništva. Općinski vijećnici,
glavari i pristavi sastaviše zapisnik kojeg
potpisaše sa načelnikom kako se moraju
vladati i raditi; ali to je samo vrijedilo dok
se je govorilo, ali kada su izišli vanka to
je sve izvjetrilo. «Šjor» Jozo opet na svoj
| način počme raditi; načelnik obeća nekom
\vijećniku da će postati «vještak», nekom da
'\će mu dati radnja, nekom da će mu se za-
uzeti za kakav posao i t. d., te time pri-
|kupi pod svoj jaram vijećnike, da snjima
\okieće kako hoće. Tako što slična obeća i

 

po drugim odlomcima bojeći se da imu pri,

PRAVA CRVENA HRVATSKA
Roko pošao u Blato sada kad im Biankini

čelničku stolicu i tako zavaravajući jadne
seljake radi ambicije i interesa obavili su
se izbori po njihovoj volji, jer im nije nitko
smetao. Kada se poslije dobro

da još bolje zaspe oči seljacima, eto ti ih
prati glazba. Divota je bilo čuti govore.
Uvijek nešto proti svećenstvu, kao da Bian-
kini nije pop! Svak je ostao u čudu slušajući
«krasne» riječi A. M. pri polasku, kako samo
on zna izreči poslje podne iza dobra objeda.
«Prvi» otplovi uz gromorno vikanje i urli-
kanje. Nije bilo dosta što se je onaj dan
rovalo proti stranci, nazivajući je svakim
imenima, naučeni od gospede. Neki račišćani
pogju do župuičke kuće te stanu župnika sva-
kim ružnim povicima psovati, što nije moguće
ovdje iskazati te napokon ga počnu zvati
i psovati mu oca i majku, sa: «nadvor izigji,
da te pod noge zgazimo!» Mi naprosto na-
tuknjivamo, a neka poštena puplika osudi
takovo nečuveno prostačko djelo, i to još
protiv osobe, kojoj bi morali biti harni.
Služi li i to na «čast» njihovom predvodi-
telju 2... U noći pak mirnom i uglednom
trgovcu P.B. neki izmazaše vrata i prozore sa
crnilom te kroz prozor uljegoše u kuću da
mu nanesu štete, — «Zlobni smutljivci».

Iz Janjine.
Izjava. Nije istina što tvrdi Dr. Bjelovu-

 

I

rzRRmmRmm==XTe<TAmNTr Nj qs EfpSkaNnpIe

pošalje Sud, da ga nebi ko priteko na na- | jednom

razlaganja a i predug za naš list, koji izlazi
na sedmicu. Molimo g. dopisnika

da ne zamjeri.

LAJE ik akan si ki

sia smeatsiškatnamio repo MET. DA x

God. il.

ni izražaja svoje volje dati his pučanstva
(Ugarske. S toga opstoji izmegju kralja i
ugarske vlade spor, s toga vlada napetost

 

Vijesti iz naroda.

Iz Makarske.

(Popravak stare obale i ploćnik na no-
voj obali). Nazad tri godine, kad je po-
morska vlada bila poslala «Kavofanag» da
našu luku pročisti, isti se je tako približio
obali, u blizini od 1 do 2 metara, da je
silno oslabio njezine temelje, te je isto u
nutraštosti razrovana i rasklimana, što je
prouzročilo, da se je pločnik spustio a o-
bala u duljini do 150 metara rasjekla, tako
da prijeti koja pogibao. Lučki ured znamo
učinio je svoju dužnost, i dva puta javio
starijoj vlasti, da obalu treba odma popra-
viti. Bio je amo i mjernik spljetskog lučkog
ureda, dva puta, ali od toliko mjeseca ne
vidimo nikakvog uspjeha — niti naredbe
da se izvrši popravak. Lani kad se je svr-
šila nova obala za nasip, naša je općina
potrošila do 8000 kruna -—- a pločnik na
toj obali — još od lani nije dovršen ni za
polovicu, + što ružno izgleda, da radi šted-
nje novi je pločnik uži po metara, od plo-
čnika na staroj obali. Vrijeme bi bilo da
kroz ovo ljeto pomorska vlada dovrši za-

u Ugarskoj, a neki bi htjeli, da bi lako
moglo doći i do krize.
Šibenski ,,pravaši«.

Ovako se rado nazivaju sada oni, koji se
kupe oko šibenske «Hrv. Riječi». Htjeli bi
oni, da, i poslije toga što su se pridružili
«Hrv. stranci», ostanu ipak pravaši, jer
znadu, da je ime ukorijenjeno u šibenskoj
krajini. I mi smo ih s početka kao pravaše
i cijenili, pa nas je i zanimala njihova borba
za općinu, ali smo se i brzo razočarali na
ton pisanja «Hrv. Riječi», kad smo uvidili
njihovog zastupnika kao tajnika u «Hrvat.
stranci», tada smo odmah i shvatili, da bi
rado sjedali na dvije stolice a da ne bi bje-
žali ni od treće. Ne bi smo se mi ni sada
njih sjetili, da nije «Hrv. Riječ» stala češće
dijeliti lekcije nama pravašima i onako nas
po slavosrpsku klevetati.

Ovo par redaka napisasmo preko volje,
jer više ne mogosmo trpjeti videći gdje
neke osobe, u svrhu da im bolje idu osobni
interesi, zaogrnuli su se pravaškim plaštem
i s neke božanstvene visine dijele lekcije
| desno i lijevo. Sada se nadamo, da će nas
| gospoda oko «Hrv. Riječi» počastiti sa mo-
|dernim «naprednim» irazama, da smo «au-

 

kakovoj potrebi nebi bili pri ruci. Slare rea
| pouzdanike uzdrži svojim vještacima, koji čić u zadnjoj «P. C. H.», da se je samnom
su više koju hiljadu štete nanijeli odlom- | htio samo našaliti u kolu prijatelja, ako ne

početo popločenje. Kad smo na novoj obali | strijanci», «kamarilci» i t. d. Eto ih tamo,
zamolili bi općinu, da na četiri gvozdena |neka se zabavljaju ! q

stupca namjesti četiri fenjera — kako što g
je ma staroj obali — jer ako se čeka, da| Nasslo »Hrvatske Stranke“.

šnom uredu, općinske zemlje su maldane
mjerili “svaki dan pa i vlasnika zemljišta
koje nijesu nikada mogli naći u redu te
tako nagjoše koristi sebi i svom omiljenom
odvjetniku, koji na taj način ima dovoljno
radnje. A zašto da bi se oni pošli mraziti?
To je sva politika g. Načelnika, koji nas
vara putem njegovih agenata. Prije izbora
svim silama se počelo po navici mazati i
lizati te i češće zalaziti u naše selo samo
da ih licumjerski privabi. Slično radi i u
drugim odlomcima pa ako se ko nagje da
mu se dosjeti manovre odmah zna proti
njemu podignuti svu graju i nazivati smu-
tljivcem. Velika obećanja prije izbora sipljala
su na sve strane. Komu nije imao što obe-

cima od kada su počeli brčkati po zemlji-| glasujem za Vukovića, da će mi učinit

dražbu. Naprotiv je istina, da me je pozvao
naročito za to na stranu, da mi nešto reče
i tad mi najozbiljnije zaprijeti, da će mi
učinit dražbu za dug, ako ne glasujem za
Vukoyića, ali ja nijesam htio baciti obraz
\pod noge. Ako sam i siromah, nijesam ni-
| čiji sužanj, te sam glasovao za našega Don
Iva Prodana. — U Janjini, 3/V1. 1907.

Niko Prišlić.

Iz Janjine.
U «Crvenoj Hrvatskoj». broj 20 neki ano-
nimni dopisnik odgovara na dopis iz Janjine,
(tiskan u «P. C. H.». Odgovara, ali onako
| glupo i smušeno, kao što je i sam dopisnik.
\Napada gosp. Prodana, jer tobože izmamio

| jednoj ženi glasovnicu. Ispravak g. Sekula

 

vlastnici tvornica kod Gubavice dadu nam
električnu svjetlost, to će biti vrlo kasno —
s toga želili bi da se što prije namješte.
Iz Vitaljine (Konavle).
(Gradnja nove crkve). \z našeg sela nit-
ko se ne javlja u našoj cijenjenoj «Pravoj
Crv. Hrv.» pa ni u drugim novinama, te
svak može mislit da mi amo uživamo sva-
ko dobro, a kad tamo nemamo niti najpo-
trebnije. Crkva nam je u takovom stanju
da moraš za kišljiva vremena izać iz nje
mokar. Suviše je malena, vlažna i trošna
da je takove u svoj pokrajini nema. Istina

je, da je Vlada odredila gradnju nove crkve.

i već na 3. Aprila bila je javna dražba, a
još prošlog mjeseca Namjesništvo je odo-

| Što smo predvigjali, to se je i izvršilo.
vu par dana dvije odreke:Cingrijina i Trum-
|bićeva. Svakako u jedno kolo nije mogao
\stajat Trumbić i Cingrija. Rasulo «Hrvat.
Stranke» je neizbježivo. Koliko je ona jaka,
pokazala je i kod zadnjih izbora. Da dalje
takova stranka životari besmisleno je poslije
tolikih neuspjeha rezolucijonaške politike.
Nama je pak drago, da je jednom došao
kraj politici vječnog mijenjanja programa,
politici malođušja i ropstva. Patriotska duž-
nost rezolucijunaša bila bi, da iskreno pri-
hvate pravašku narodnu politiku.

Magjarsko nasilje i rezolucijonaši.
Čitaoc će se valjda sjećat, kako su se

rezolucijonaši zagrijavali i oduševljavali za

prijateljstvo Magjara, ta ponudili su im brat-

* reče, tako put u Banju i most, zvonik, crkvu , ,

dot ri je poijetii Ni kođa je došao | obara tu nisku klevetu. Nijednu važniju
Biankini u pratnji zlobne gospode najbolji | stavku našeg dopisa od 18 pr. mj. nije niti
dokaz bio je priček. Mislio je načelnik da. ušao oboriti. U. spomenutom dopisu u-
nije dosta «Čitaonica» sag narod, ali ih je još swvedili smo: lL.vo, da su Vukovičevci širili
o zedavvni P oi m - dvorane, | o odlomcima glas, da se ovdi radi o pre-
tu im ishvali Biankini njih i sebe 1 Po“ moći Janjine nad odlomcima za opć. izbore
\čme obećavati da će sve doći što mu $€ zu, se imaju dojdućeg mjeseca obaviti i t.

 

| veću dvostruko nego je vlada obećala; rai hod ke, oštrač ipso ša em
ki 0 Š KE
sebi kalo am e iznio kolni eO: va), le ooo naprednača Boni,
preporuči i dade za nj glas, te do sčitnc| M. agp sa eia nasitano+ oš
će «svi iz Amerike moć slobodno doć točki 008 a da je ti 1 D+ Bučilo javno
bez ikakove kazne i službe u vojništvu» 11 prije o onodi selena " a
Tako isto u Pupnatu obećao je očistiti lo- e S 208 dug, kr u glasuje .
kve, put u Kneže i Račišća, mosi u Kneže / ODRE SOME NA maii " RDA
i t. d. U Račišćim se ishvali kako im je iz. | GOVU o tomaniju, 4a je se da će
\sc dali kandidirati za Beč do 6 godina. Na

vojštio novu crkvu, oh! koliko se je trudio | # teđuie Goslsiit: pm
a sada da će im poslat za orloj produljiti | 7 vodnje dopisnik mukom poetasi i hvata

8 3 "\se nuzgrednih pitanja. Jest, dopisniče, do-
digu, put u jen SRA sko nebi! puštena. je agitacija, ali ne onako gadnim i
za nj glasovali da će do godine opet kla- | nesramnim sredstvima, kao što ste je vi

brilo pogodbu i naredilo Poglavarstvu da aka e E De
stvo oružja i u svojoj deklaraciji priznali

radnju ,preda zakupniku, ali sve do danas|“". ,

još se radnja nije predala zakupniku. Ne- | Pripadništvo Hrvatske Ugarskoj. Danas pak

znamo što se više čeka. Ili zar čekaju da | kako se je to prijateljstvo brzo ohladilo! Ma-
gjari naime hoće, i ako to nagodba zabra-

nam se stara prije sruši, pa onda da nam 58!“' : Tr
novu počmu. Do koga je nek radnju od- njuje, da u Hrvatskoj uzakone magjarski

mah preda zakupniku. — Nekoliko Vita- jezik na željeznicama. Koliko je drzovit taj
ljana. postupak Magjara toliko je težak i položaj
Sa Neretve. | stsolucijonaša. Ali budu li ovi upotrebili
Pozlacer Goteni.-osmita) dut. velis je Sva moguća ustavna sredstva, budu li ulo-
TN sa , Jek_J€ | zili sve svoje sile i branili narodni probitak,
jednako ekscentričan. Do sada se govorilo, | tada “će ih u teškoj borbi pomoć i sav hrv
Ni i n0m0 SREONNNO NN, O da ga či narod. Do njih je dakle, da se pokažu spo-
novništvo i gragjanstvo ljubi. Sada pak iz- Isobnim u obrani hrvatskih interesa.
bilo je na javu ozbiljno nezadovoljstvo či-
novnika proti njemu, koji su za čas mučali \Starčevićanske skupštine.
i trpili, ali kada je preuzetnost Griona pre- | U ovo zadnje vrijeme držale su se u
vršila, tada je pravedni gnjev činovnika di- Banovini mnogobrojne starčevićanske skup-
gao sg proti njemu. Govori se javno, da je štine, Uspjeh tih skupština upravo je veli-
kot. Sudac i cijeli Sud u očitom sukobu čanstven. Svakoj je prisustvovalo na hiljade
sa sudbonosnim čovjekom, koji u sudcu svijesnog, oduševljenog naroda, koji je otvo-

 

bijelo, vi 0 iz sakrivice nabaca blatom na uzola na vino. Načelnik zaprijeti da će ih
x i stomjeo . ile pisao dokazat ćemo teško stati ko ne glasuje za Biankina, da
ist : yi oč inj _ e mjeseca 1897 neće smjeti u drva nit krčiti općinske zemlje
istom «Crv. » . Š i Š
br. 33., gdje su stonjani ko jedan čovjek u u ska ri eO Šid
poduljem dopisu oslovili svoga Don Antuna pošalje načelnik svog općinskog pisara u
pri polasku njegovu iz Stona u Dubrovnik. Pupnat, da pečati glasovnice a u slučaju ko
Na dugo bi pošli, kad bi sve to u cijelosti bi di do biti 100 k
ijeli. Ograničit ćemo se samo na pas | obi . žo eištnd o : SE
M ije. ostaloga u dopisu iz Stona | Sobe. Nije ni to bilo ora Na osvit ve
i i 1% pošalje svog vjernog Autu policijota u Žr-
04:30. sugusto, tisa o dišana, boos ovo da još vidi i bolje osigura. Iz Žrnova
«C. H.», a potpisan «Harni Stonjani» čita nogje u Pupnat, te tamo strogo zaprijeti da

 

se i ovo: «Način na koji su stonjani opra- «g ne dogje na izbore da će ga skupo stati

tili do parobroda svoga Don Antu najbo-
ljim je svjedokom koliko ga je ovaj narod
ljubio . ..

Ioliko je dobra narodu učinio, da to nije
lako ni opisati... Kogod se je k njemu za
što mu drago obratio, u njega je pomoć i
savjeta nalazio . . . U jednu riječ on je bio
svakomu sve.

Cetrnaest godina njegova boravka me-
gju nami to će biti četrnaest dragulja u
povijesii stonjskoj, koji dok Stona bude
potamnjeti neće, jer svaki kutić gdjegod
se obrnemo na nj nas sijeća.

Ovako su pisali stonjani na 30. augusta
1897. Sada pitamo: Ko i malo drži do o-
braza i poštenja stonjana može li i za sami
čas posumnjati, da je dopis od 15. maja o.
g. tiskan u 41. br. «C. H.» stonjanin pisao?
Stonjani su poštena čeljad i stalne riječi,
jer što su mazad 10 godina pisali, to će i
danas potvrditi. Ne ostaje dakle drugo nego
zaključiti, da ono nije piso stonjanin, mego
kojekakvi bezdušnik, samo da omrči sto-
njane na što mi s prezirom prosvjedujemo.

Ako spomenuti skorašnji dopis od 15.

i da će do godine opet klauzola na vino,
(te ako im što pop govori da mu pokažu
\erkvu. Otole otiđu u Račišće tamo nagje i
\ «šjor» Joza, te živahno stanu sa rondarima
|kupiti glasovnice naregjujuć da ako što pop
komu reče da mu pokažu crkvu, jer da oni
|se ne smiju pačati u ove poslove. Tamo su
i prenočili. Kad eto ti parobroda, prvi oki-
ćen barjacima a na njemu g. Lupis et comp.,
zaboravljajući koliko su lanjske godine proti
njemu pisali. Oh! Puste «dosljednosti»!
Šjor Jozo ako se i muči, ko zna da mu ne
bude zaludu nebi li mu u ovaj čas Biankini
isposlovao ono što je izgubio, što mu je
vijeće preko volje bilo uračunalo u općin-
sku službu onu u vojništvu i na sudu pa
mu je Zemaljski Odbor odbio. Viče «šjor»
Jozo: «na noge svijesni Račišćani! Glasujte
proti tolomašu Ljepopili!» | tako se narod
sakupi te besplatno zaplove put Korčule.
Putem im šjor Jozo podijeli glasovnice. Do-
gju u Korčulu, dočeka ih šjor Roko kličući
im «živjeli», te ih vodi oko grada pod ba-
\rjacima. Slatki F. se smije i rastapa od wi-
line, jer je bio dostojan biti sa Biankinom

 

i
i

maja t. g. iz Stona nije maslo samog ure- u šjor Roka na večeri pa zaboravlja na pi-

dništva «C. H.», onda pozivljemo bezdušnog ganiju u «Narodnom Listu» od 2%/XI. 1906.
broj šjor»

 

vodili. Mi vas čekamo, da oprovrgnete, ako
možete, da nijeste varali na spomenuti način
|odlomčare. Poznata je napetost izmegju Ja-
njine i odlomaka radi opć. izbora, te vam
je bilo lako kod neupućena svijeta uspjeti.
Na postavljene prigovore odgovara nam D.r
Bučilo onako s visoka (kažu, da se i tikva
Idrži visoko), da ga mala briga za napadaje,
\pa prelazi smiješkom preko njih .... Baš
\po primjeru velikih ljudi ! Ne, D.r Bučilo,
ina one prigovore, odnoseći se na tebe ne-
može se preći smiješkom. Čemu nas ne
biješ, pa ako i nećeš radi nas, a eno se
\udostoji radi javnosti, jer ona kad se od-
\govara, već prelazi smiješkom, onda kaže
 — kriv je . . . . Dalje nam priča dopisnik,
(da je deputacija iz odlomaka i Janjine (?)
iponudila nač. stolicu gosp. M. I. U depu-
taciji ne vidimo Trstenjane, a to su bane
moje ljute rane . . . . Ti vraški Trstenjani,
ej, da nijesu živi . . . , Nu vidi belava.
Ponuda učinjena M. [., a našem Dr Muti-
lu ? Što, zar se šalila deputacija | Mi znamo
za izvjesno, da je D.r Mutilu bila ponugjena
načelnika stolica od Janjine i odlomaka.
Tako bar on kaže, Bit će, da se nije znao
odlučiti od koje bi je stranke primio, Peh |!
Mora se priznati, jedan neznatni dio izbor-
nika nudi nač. stolicu Dr Mutilu, neki g.
N. Mratoviću-Kuso. Nami se čini, da bi se
ta 'dva gospodina mogla nagoditi, ta to je
napokon svejedno, te jedan nek bude na-
Me a drugi prvi prisjednik «in spe»,

ikovoj te se broj
80 pretvorio u brojku 100, jer nam je po-
znato da iz odlomaka nije pao za don Iva

 

PRA
smo prisljeni skrati, jer prekao odviše u

 

nije našao puzavca, nego čovjeka od harak-
tera, koji nije htjeo svoju sudačku slobodu
i samosvijest prignuti. Kažu dapače, da je
Grioni hotio nekog činovnika od Suda, da
ufati na svoju ruku, e da sudbene tajne i
nutarnje uredovne poslove njemu referira,
pa neuspio. Nije samo čelični sudac zanije-
kao svoju službu Grionu, nego i stari Grio-
novi trabanti ostavili ga na cijedilu. Kada
je i jedan Gazzari okrenuo legja Grionu,
tada je već dosta. A kamo li popovska i
i fratarska mržnja proti dobrom Grionu !

Riječ ima c. k. Namjestnik i Angjeo ču-
var Grionove osobe G. Tichy.

 

..

Domaći pregled.

Kralj i Madžari.

Madžari bi htjeli, da im kralj d4 pred-
sankciju na neke «ustavne garancije», kojim
bi se onemogućio povratak drugog Fejer-
vary-jeva režima, da se u Ugarskoj uzmogne
vladat bez ili proti parlamentu u formi je-
dnog neparlamentarnog ministarstva. Stvar
bi bila opravdana i zasluživala bi opće sim-
patije, da se bori za takav polažaj jedan
pravi parlament, pravo pučko zastupstvo ;
ali se ovdje ne bori narod za svoja prava,
nego stanovita madžarska aristokratska klika
za svoju moć, Potvrdit pak sad te ustavne
garancije značilo bi podat vjerolomnoj oli-
garhiji slobodne ruke, da gnječi i na dalje

reno izjavio, da ne pozna nego samo jednu
političku misao, misao slobode i narodnog
ujedinjenja. Valja priznat, starčevićanstvo
silno napreduje ; a kako ne će, kad je jasno,
da je ono jedino opravdana politika. Nu
starčevićanstvu je bez sumnje, da se ogleda
sa Magjarima. Sukob bit će žestok, borba
oštra, a na to treba, da narod bude pripra-
van i složan. Nas veseli, da taj čas, čas
pobjede starčevićanske misli a time kraj
\magjarskoj supremaciji, nije dalek.

| nata ALL AO
jedna . djevojčica za

wo
Traži “ «Dubr. Hrv, Tiskaru»,
i to kao ulagačica !
: prigibačica papira.

Uvjeti sasvim povoljni. Za potanje brati$ se
na ,Dubrovačku Hrvatsku Tiskaru“.

 

 

m
š 35:
zi

ši
ti
ta

U
:

prednosti,