m neq am mnm PRI Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po U DUBROVNIKU 15. Juna 1907. GRIENA MAVATSMA GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. «Godina [Il. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale | četvrt godine“ surazmjemo; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. ljezničkoj mirnim na- Sua: xal; *aa |iz tekuće rasprave o že Mogiuri i M0. ŽENJEZNICA, pregmasci Osi poruss \činom i diplomatskom lukavosti, u svoju U sjednici od 5. ov. mj. u zastu- (sferu privuči Hrvatsku i proglasiti ju pničkoj kući u Budimpešti, došla je na Magjarskom provincijom. : Magjarske red rasprava o željezničkoj pragma- |škole u Hrvatskoj i magjarski jezik na tici i o uregjenju beriva željezni- željeznicama, po njihovom mišljenju, čara. Rasprava je vrlo interesantna i|najuspješnije je tome sredstvo. Izvjesti- poučna. Da, poučna za neke hrvatske | telj najnovije željezničke osnove Marcel političare novoga kursa, koji na ma-|Jankovich, ovim značajnim riječima gjarskoj liberalnosti i Košutovim simpa- preporuča u magjarskoim saboru osnovu : tijama prema hrvatskome narodu, htje-| «Ovom osnovom sistemiziraju se nova doše sagraditi slobodnu i ujedinjenu | prava, ali i nove dužnosti. Svaki tero- Hrvatsku. Ne znamo kako u duši danas rizami isključen je, ali i sve škodlji- misli Supilo et comp. o Košutovom «li-|\ve agitacije učinit će se nemogućim. beralizmu» i njegovoj «iskrenosti», ali| Osnova je u svim svojim pojedinostima rado konstatujemo, da smo pravo imali, |magjarska; ona štiti pravo magjarskih kada smo već u zametku novoga kursa državljana, magjarskog jezika i magjar- upozorili hrvatski narod, da se ne po-|skog ustava. Protunacijonalne težnje ne vjerava u magjarski liberalizam i sim-|mogu se megju željezničarima raširiti. patije Franje Košuta. Pristaše novoga Osnovom dokazuje se, da smo mi Ma- kursa počastiše nas tom prigodom sva- gjari i da takovi hoćemo i ostati. «Ovim kojakim epitetima i nastojaše nas pred riječima Jankovicha pridružite i ove narodom predstaviti kao «smutljivce» i druge Franje Košuta: ,Jezik državnih «neprijatelje» njegove slobode. Kao što željeznica bio je do sada magjarski, a se kaže: sa istoka sunce, jednako službeni jezik ostati će i u buduće ma- pristaše tako zvane riječke rezolucije, gjarski« — i cilj je jasan. zanosno klicaše: iz Ugarske spas. Ko| Delegat Vrbanić obrazložiti će hrvat- se ne sjeća famoznih filipika u «Novom |sko pravo i stanovište, ali će ipak Ko- Listu» i «Crvenoj Hrvatskoj» u slavu šut hrvatskim delegatima bez ikakova «liberalizma» Franje Košuta i magjar-|straha kazati: «neće biti ni jedne ma- skog naroda! Ali, il tempo č galan- (gjarske vlade, koja će ikada dopustiti, tuomo — i vrijeme je nama dalo da se magjarska prava krnje». Ovako pravo. Mi se nikada nijesmo nadali, da | «simpatični» Košut poručuje njemu će se tako brzo hrvatski narod osvje-, «simpatičnom» hrvatskom narodu. Pre- dočiti o ispravnosti naših tvrdnja; pri-|poručamo «Crv. Hrv.» i «Slobodi» da staše riječke rezolucije, da pokriju svoju | opet otvore svoje stupce grofu Batty- blamažu pred hrvatskim narodom, neka any-u, koji je onako mirno saslušao se slobodno ponose: da se nijesu|Vrbanićev govor u saboru! magjarima prodali — ali nikada, Ditficille est satyram non scribere! neće osvjedočiti hrvatski narod, da su se pri sklapanju riječke rezolucije po- kazali iskusnim i ozbiljnim MANNA Oni su se slijepo i neoprezno bili ba-'| cili u zagrljaj Magjara, a ovi ih dra-, govoljno primiše, ali ne kao goste i prijatelje već kao ponizne sluge, koji Dosta je bilo čitati u jednom od za- će vijerno služiti šovinističkim njihovim dnjih brojeva «Crv. Hrvatske», kako ih ciljevima, njihovome imperijalizmu. Do- se je dojmio izbor Bulića u Spljetu: šao je čas i oni se razočaraše, ali do! «Pirova pobjeda, ne veselimo mu se, razočaranja ne bi bilo došlo, da je kod strasti su prevladale razum», tako su njih bilo više opreznosti, pronicavosti, u svom jalu siktali u svom «napre- političkog iskustva i takta. Teško da dnjačkom» libelu. Dugo su šutali, za- je ikada ikakav narod nasio onakovim tajivali same sebe, ali eto najedanput političkim spletkama kao što je nasio | istupili ko ljuta iz procijepa guja, koju jedan dio hrvatskog naroda Magjarima, je «hrvatska stranka» u njedarcu go- a sve krivnjom neiskusnih nekih svo- jila. «A ti, moj ćaće, odstupi, jer neće jih političara. Kuda ciljaše Košut, za|da nas slušaju, da se slijepo tebi, po čim su išli Magjari, kada nastojaše po- mojoj komandi, pokoravaju». moću Frana Supila za svoje ciljeve 1 gospar Pero odstupa, da zadovolji predobiti Hrvate, najbolje se razabire naprednom (!) Melku. O jadna starino! Napokon otkrili se..... U predzadnjem broju dobro ste ra- zjasnili Čingrijinu odreku. Dozvolite da i ja dometnem koju. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- kirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. 40% od upisanih birača došlo na glasova- nje. Istina je i da je Ivanović srušeni na- čelnik, jer je općina pod njegovim načelni- kovanjem raspuštena, a i sad je još kome- sar na upravi raspuštene općine. Kako i zašto je srušen, razjasnićemo drugom, po- desnijom zgodom i iznijeti sve zakulisne spletke na javnost. Laž je, bezočna laž, koju je mogao da iznese samo jedan '4 /a;Ni- kola Zvonimir, da su dne 14 pr. m. u nje- govom domu bili prisutni svi odlomčari i nudili kandidaturu srušenom načelniku Iva- noviću. Nikola Zvonimir, iznoseći ovo, drži da je svak ograničena shvaćanja kako.... on misli. Dvajestak skutonoša i pristaša koji ne raspolažu ni čerekom trećeg izbor- nog tijela, mogu samo za Nikolu Zvonimira biti svi odlomčari. A kako baš većina iz- bornika, pa i onih iz odlomaka, misli o srušenom načelniku Ivanoviću i o njegovoj kandidaturi, kad smo izazvani, iznijet ćemo baš na javu u drugom dopisu. Istina je i da je jedan birač bio aretiran, jer je htio glasovati s tugjom glasovnicom, a dokaz je za ovo sam izborni zapisnik. Ako je on bio kasnije i pušten, nije ovo dokaz da nije bio aretiran; pače ovo je logični dokaz da je zbilja bio aretiran, jer se puštati može samo nekoga, koga se bilo pridržalo. Bezočno laže Nikola Zvonimir kad tvrdi, da nije prijetio jednom biraču. Izjava Nikole Prišlića stjerala mu je laž u grlo. Nikola Zvonimir se je očešao u ispravku i o go- spodina Iva Antićevića. Ovo je njegova bo- lest, da se pri svemu hoće da se očeše o gosp. Antićevića, pa ga kompatiškamo. U ostalom gosp. Antićević ne treba naše o- brane. Bude li htio znaće odgovorit on sam. Samo ćemo natuknut onako usput, da nam kaže po čemu zaključuje, da se Antićević klanjao Vukoviću. Jer bio na skupštini ? Od dvadeset prisutnika bilo je dvanaest pravaša, izmegjukojih osvjedočeni starčevićanac gosp. A. P., zar su se i oni došli klanjati, kako \Zar nemaš pogleda Miha Klaića, bistar | temelje klimave stavljali, jer su licu- \razum Pavlinovića, već se puštaš za- \mjerno obožavali, jer im je domo- \vesti pokretenskom dječurlijom. vina trbuh i vlastita kesa. Trovati Mi se svemu tome ne čudimo. To|narod onakovim idejama i ubijati u je naravna evolucija «hrvatske stranke» \njemu ono što mu je najsvetije, biva \gdje ima toliko razložnih elemenata, vjeru otaca našijeh, to je zločin najgore (koji bi htjeli privući veći kraj bijela na | vrsti. \se. Nema jedinstvene ideje, vodilje, a! Svim Hrvatima bez razlike, bit će 'takove stranke moraju uginuti. To pri- zadnji dogagjaji otvorili oči, bit će se znaje i «sijedi borac» gospar Pero, jer | osvjedočili kakovu politiku tjera dina- kaže da stranka boluje. Da, uhvatila je \stija Čingrija i Medini u Dubrovniku. sušica, ona prava dubrovačka. | Napokon otkrili su se... — ub. Ali što je najzanimivije u ovom istu- pu Pera Čingrije, jest po mome ie Vijesti iz naroda. \šljenju to, da on, stari veteran narodne Iz Janjine. stranke najednom se priklonio pod upli- oem sina Melka demokratskoj stranci Napokon se udostojala «njegova milost» \i svim naprednim elementima oko Smo- \Dr. Zvonimir Bučilo, da nam odgovori. Naj- dlake. Ta svakome je poznato (osobito | prvo nam je poručio u «C. H.», da prelazi Antoniju, koji ga pozna ko stari ire/ sm zana preko napadaja nekih osoba, za- da u Dubrovniku što god se dogagja, tim se predomislio. Odgovara nam onako |po komandi je Melkovoj, a da je otac vu e sojenica, lijući čateljima dai \pod uplivom svoga sina. To dokazuju 1og e mona Ali mu a km mnogi očevidci koji su se a smogo Ne radi Doktora Bučila, recte Nikole Zvo- \puta našli u prigodi da čuju i vide nimira, ni radi čitajuće publike, koja poznaje Ikako bi se Melko opro očevim nazo- Nikolu Zvonimira, nego radi slavnog ure- rima i donekle prisilio ga, da mu po- dništva, koje nam je dalo riječ, i radi go- pusti u prilog; to dokazje i liblsko sro oo Moj ne Pod RA pa - : V 3 pisanje «Crvene Hrvatske» ; to doka- njegov dopis iz Janjine, štampan w zadnjem zuje i zadnja odreka «sijedog borca». proju cijenjene «P. C. H.» Najprvo nam Sad se može tek shvatiti kakovom su poručuje, da su u devetom izbornom kotaru teroru izvrženi pravaši u Dubrovniku kandidovali pravaš Prodan i rezolucijonaš (?) od strane klike i upoznati samovolju | Vuković. To smo znali i bez njega. Ali pre- mladoga Čingrije, koja je prevršila svaku | mučao je ono što je naj važnije, biva da je i EA i . | kandidovao i Leonida Franić, doduše izvan mjeru i koji je bacio bakcile u stranku, | stranaka, ali preporučen od demokratske od kojih je zahvatila sušica. \ stranke. A u ovom grmu zec leži. U našem Zar je to politički moral, o kome dopisu čudili smo se i pitali, kako dolazi vazda buncate, gospodo demokrati u,Doktor Bučilo do toga, da on kao napred- \. ar svojem libelu «Crv. Hrv.», vaše po- | jak pri svim silama za ssa kopije, [9 a org) Ava zgi Porez i ii i \proti kojemu je njegova vlastita stranka u, u elili su ukovi pro- stupanje pri izboru Mnsg. Bulića? Žar) GSlobodi» naperila najžešće strijele ? Bučilo | gram, kojeg nijesu imali sreću (?)) čuti (re- MjoRe. u vašim pametnim glavama stra- (kaže, da nije mogao glasovati za antirezo-.ko je da možemo čitati u novinama njegov sti prevladale razum kad podižete u|igcijonaša Prodana. Dobro, ali ako je htio| Program ....). Uzalud ti je Zvonimire sva svome jalu takovu hajku na pravaše |biti doslijedan svojim riječima, onda je mo- | muka. Antićević visoko nad tobom stoji, te u Dubrovniku? Zar nije bivši vaš vogja|rao raditi za kandidata svoje stranke i. ga tvoje blato, kojeg nabacuješ na nj u javno nazvao narod u Konavlima da stodobno i rezolucionaša L. Franića. A on, | vako! repo ne ae, dostići, već se vra- i oi. -Suših 3 što je glasovao za Vukovića nego svom izvoru.... voj bijes i mržnja je rulja? Zar nije isti nazvao svijesno u sage 1 \ I oče . ii iš je i radio za nj i nedopuštenim sredstvima. nemoćni su da mu naškode. Znaj Zvoni- učiteljstvo sektarima? Žar Veliki Melko Živila dosljednost ! — Nikola Zvoniinir ispra- | mire, da smo te počastili, što ti u opće |ne propovijeda nekim svojim pouzda-| gia nešto što i ne stoji u našem dopisu, 9dgovaramo, jer ti najbolje znaš što i ko- \nicima iz naroda, kako su svemu zlu|jer mi nijesmo ni rekli. da će im, njima liko do tebe držimo. Ti nijesi kriv što svi \« vi krivi», (!) kako je najbolje da|Don Ivo Prodan pomoći pri općinskim iz- kotači u nečigovoj glavi nijesu na mjestu | «popo (kotači u nečigovoj glavi ai pona i kod nas rastava crkve od dr- | borima. Do ovakoga zaključka mogla je dalek smo A prisiljeni, radi javnosti, raskrin- 3; i je jedi i i. |kati tvoju megalomaniju i duplu facu. Ne ž a ? To ie živa dogje jedino poznata logika Nikole Zvoni- |kati jea m jav poza . kia us do mira. Mi smo kazali, na koji način se nA ni malo što kaže, da on «po- | i M o | agitovalo po odlomcima, i kako se je pri štuje Iva Prodana», jer je to njegov kažemo. , — |ovome miješalo općinsko pitanje, a ono je (gooo običaj. Don Ivo je sada zastupnik, | Da, to je politički moral gospode bila živa istina, koju smo spravni i doka- Pa eto! ..-. — A sada da napravimo i demokrata ; takim se sredstvima uzgaja | zati. Dapače pozivljemo ga neka poreče ako \poskupac. Znate, zašto je Nikola Zvonimir \narod. Ali svijesni narod otkazao je može, da nije on isti u kafani javno izja- [ave onaj ispravak ? Da može stavit ono : vio, da se ne bi pačao u ove izbore kad .r! Pa neka mu zadovoljstva, jadniku !... povjerenje tim unesrećiteljima hrvatskog Nia OJ i . | , sam državnog jedinstva, kad ti isti ljudi da-| 4; bi bilo Bitanje nadmoćiu općinskim iz- prigod ur nas ruše što su jučer gradili, danas (pljuju što su jučer obožavali; jer su | borima po srijedi ! o poručujemo da ne bi plakao, jer bi bila Istina je i ono što smo naveli o porazu, |grehota da gubi zdravlje. jer, kako smo brojkama dokazali, jedva je Slobodni birači. PODLISTAK I tuje upliv iztočne kulture. Malo zatim kre- mgrrentitoteoro |nusmo put Sarajeva. Pogledi. KU. — Putne bilješke. — i Ponosita se Bosna zaodjela večernjim gri- Napisao Ante Anić. | mizom umirućeg dana. Spori željeznički vlak Kad se približilo vrieme odlazka, uputi- nosio nas kao tromo iztrošeno kljuse put smo se put željezničke stanice, uzalud se | Sarajeva. Mrak se stane hvatati onih divo- obazimć na Krista. Čim stigli tamo, Kristo |tnih bosanskih predjela, te požalih, što ne već ide prama nami sav zaprašen, kao da|mogu da uživam poglede na njezine pri ga je tko brašnom posuo, te će veselo: rodne ljepote. Kroz prozor zurim niemo u — «Znajte, 560 koraka je dug most». pospanu prirodu, koju je vedra noć obavila — «Pa si ih izbrojio, Kristo?» k , jer su čarobnice — «E, a da zašto šam pošao?» — Kristo zviezde , razbijale podpjunu = noćnu tminu, je vrlo dobro poznat znancima sa svojih |žel Mjeseca na iztoku. Drhtavi njihovi pješačkih ekskursija. On vam je blažen, kad titraji previjali se kao kroz pučinu u može da prevali pješice kakovih 5 sati puta |prozimom svietlu, mrkim sjenama stoljetnih M. dana. Mnogo je Kristo obio na svo- | hrastova, prastarih omorika, visokih jela i ; fm uaikim sagena, kojima se ponosi|toinih bukava, io sioje tuda nepomično| kao malo tko. Orenota bi bilo, kad bi ga|kao velebno stupovlje kakovog starodrevnog vremena izdale. hrama, koji skriva grobnice junaka za dom imanje od po sata voza nadjosmo se|poginulih u danima tuge i žalosti. Preda Bos. Brodu pred liepom željezničkom sta-| mnom se otvorila žalobna knjiga vjekovne : u maurskom stilu. Tu ti se već oči-Iborbe medj kratom i polumjesecom. Tim *| žešće i trajnije borbe, nego li je ona bal- tužnim krajem odzvanjaju zvuci junačke epo- | peje, kakove ne pamti historija, što je odr- žala tužna golotinja uboge bosanske raje, sievajuć kroz četiri duga vieka na poboju divno : «Za krst častni i za vjeru slavnu i za svoju na ramenu glavu». \) Ne doista, povjest ne može da zapiše krva- vijim, ali za to slačnijim slovima stranice pružajuć ti sliku groze i očaja, kad su Turci palili kuće i kućišta. 1 u t'm mislima usnuh. Već rana zora bijaše odkrila svoje slidno lice, a svježa priroda disala jutrnjim dahom i prosipala ugodni miris svojih nakita, dok Bosna mirno tekla pored nas, saimo što bi kadkada uzdrhtala valom, kao uspomenom fratar srce svoje davao je svojem stadu, stao s njim neustrašivo na braniku domaćeg ognjišta, vidao mu rane, toplio ga na grudi, kidao s njime crnu koru hljeba, podržavao vez ljubavi i bratstva, nosio svietlo znanja i spasao mu narodnu sviest. Prevelike su zasluge toga reda u životu našeg naroda Bosne i Hercegovine; zato se je on i pri- ljubio uz svog fratra kao bršljan uza stablo. .|S njime se i danas veseli i raduje, trpi i kanskog roblja sa turskim zulumom. Dugo sam zurio u gluhu noć i preda mnom se dizale slike iz krvave prošlosti tužne raje. Rieka Bosna, svjedokinja stoljetnih jada, teče uza te i podsieća te na nedjela turskih|zeleno humlje i plodne doline, koje na ža-| cama dizala voda. Gdje i gdje uka- paša i-begova i na pustu sirotinje bledu.|1ost azalud čekaju maru 'ruku težaka, daj suju ti se trožne siline starih kula bosa Tu je Doboj, tu Zenica, sve uspomena za|im prevme zemlja | potraži u njoj avjeljskih begova, te se dišu kao mrtvi ostanci uspomenom iz živola robija. blagostanja. Što mi nećemo, to će učiniti| negdašnje moći i slave svojih gospodar i Onamo opet nedaleko pruge su. |tudjin na štetu naše narodnosti. kao da žale za uminulim dnevima siećajuć plameni velikog ognja — a to je bilo Doli u tišini sjenastog stabalja, kod Vi-|te da «stalna na tom sviefu samo miena kod neke pilane, gdje su gorjeli ugljevlje|S949&. pogledah na dvore skromnih Iratara, /esf». ) — da te prenesu mišlju u krvavu prošlost, 89 no ih podigle sirotinjska ruka ubogog Iza 7 sati u jutro stigosmo u taki iiais j g =a. 3) Martić. za tužnih dana biede i nevolje. Skromni! 1) Preredović: «Mujesin»