ZEO miš ti BETON Br, 122. Još bi se imalo mnogo toga ura- dit ne području socijalne politike. In- tenesi radnički bit će dobro zaštićeni i promicani, jer su radnici organizovani se mora računati. Ali ipak još uvijek ju'| uzima kao neku vrstu tugjinstva i šta je mnogo gore, ne ima vjere u njenu dugo- trajnost. Mi smo dosta sami doprinijeli, da te osje- PRAVA CRVENA HRVATSKA God. Ill. važnog brodarstva prešao je jednim neja- | Knin koja u gradnji u ničem krača nije| narice te se zato i nemože preuzeti jedno- snim obećanjem, bez da je donio, sada nego prvo pomenuta, u saobraćaju pako |strano na teret austrijskog bigjeja. Pri tome poslije neuspješnog pokušaja sa osnivanjem Zadar-Spijet stvara obilazak od upravo 80|$e doduše sasvim zaboravilo, da skraćivanje «Dalmacije» duplo potrebno izjašnjenje. Po- | km. i potpuno neshodna jeste, sve dok veza puta za 13 milja morskih još dugo nije je- sve pako manjka u programatičkim izvodima |Knina sa željezničkom mrežom u Magjar- | dina, i dugo na najvažnija korist, koju bi i dosta prosvjetljeni. Mali seljak na ža- lost je pokazao, da on nije tako zrio, pa zato neka se i ne nada mnogo. Isto mu gore ne može biti, nego li mu je sada, a štogod bolje, moglo bi mu biti. Ako budu naši poslanici u ovom parlamentu na svom mjestu, dalo bi se postići kakvih uspjeha za nas. Spo- menut ćemo dva aktualna pitanja, pi- tanja elementarne pravice. U zemlji, koja šalje na temelju općeg prava glasa u Beč samo poslanike, koji su s maj- činom mlijekom čuli hrvatsku riječ, treba da bude jednom i uredski jezik hrvatski. A ko će se pak sa- da protivit, da mi ne stečemo potpunu naobrazbu na svom materimskom je- ziku? Potpuna recipročnost za- grepskog universiteta, koli za ćaje budnim održimo. Premda je zemlja/ gotovo sva hrvatska, ipak još je i danas u pojedinim granama uprave talijanski jezik zvaničnim. U mjesto da se tvrda volja po- kazala, u svim prilikama zemlju sebi održati i ako je potrebno, nju kao središte sviju hrvatskih težnja za sjedinjenje pod našim vodstvom učiniti, trpjeli smo mirno njeno polutno državopravno stanje, koje najposlije nanese, da njen povratak postane javno , priznatom točkom u programu jedne vladine stranke u Ugarskoj. U mjesto da se je pro- budio osjećaj ekonomskoga jedinstva i iz toga crpajuć korist obih stranaka u Dalma- ciji i cijeloj ostaloj državi putem odgovara- jućih naredba u prometnoj i privrednoj po- litici, i starali se i održati ga, postupalo se tom zemljom kroz po stoljeća kao prapor- cem, kojim nezuaš šta početi, kao pasivnom provincijom, koja samo kad i tad prilike , pruža, da joj se pripomogne, a u ostalom se njome «upravlja». A i što je uprava do- brog namjeravala, većim je dijelom osuje- pravnike, toli za filozofe, zahtjev je, ćeno u zemlji uobičajenim staleškim duhom, nama neprikopčamo. Sa tih gledišta treba bez čigova postignuća naši se posla- | nesrećnog nasljedstva vlade talijanskog plem- nici ne bi smjeli kući povrat. U Zej*ha kolomtog padova. | : ua , zadovoljstvo | grebu je učinjeno sve moguće, da se | riješe najvažnija ekonomska pitanja, io je. uklone_zaprjeke ; kolegiji potrebni na“ prije svega pitanje gragjenja željeznice, bila. šim djacima osnovani su, a isto tako!|je Ugarska, preko čijeg teritorija ili čijom | su spravni utemeljit za sporazumkom se dozvolom veza željeznice mogla postig- austrijske vlade komisije, da ispituju nuti. Politika ustupanja korak po korak, i] hrvatske djake iz još nesjedinjenih di- Principalnog kukavluka, kojom smo do aa : t : na sva magjarska potraživanja odgovarali, jelova. Do rada naših poslanika U 1O- vija je nemoćna da savlada preponu Ma- vom parlamentu stoji, da se već je- gjarske, te nije baš za divit se, kada je iz! dnom ova pitanja privedu kraju. Pri- dna općeg nezadovoljstva izrodila se misao, | jeka ozbiljnih sa strane ostalog zastup- da se jednom u mjesto proti Ugarske sa stva ne će biti, pa ne uspijemo li, znat Ugarskom pokuša, tim prije što i ona pi- ćemo, na komu je krivina. | rukama. To se pako prije svega na pitanje bro- Tempora mutantur | po ta ++ *. | darstva odnosi. Mirno smo trpjeli da jedno Mi u Dalmaciji lako se zagrijemo za| magjarsko društvo iz Rijeke sebi prisvoji svaku novotariju bez da smo ERO brodarski promjet u Dalmaciji, tako u njenoj vrijednosti i uspjehu. Tek je li|da je izgledalo, kao da s magjarske strane , nešto novo, a naša ti osobito mladež ko krepko napreduje, dočim s austrijske strane | na juriš srće, ne razmišljajuć vodi li to sreći, umorno _izdiše. Osjećali se malo po malo'/ jal propasti naroda. Kasnije nastane 1450: | napuštenima. te se okrenuše drugom skro- | čaranje, ali mjesto da nagjemo opet onaj | vitelju. Uz to još i narodno-političke struje, pravi put koji vodi k meti, sreći i slobodi pa i utisak iz Magjarske preko burno zvo- | domaje naše, opet se nagje kakav politički neće fraze o carinarskoj samostalnosti na| petljanac koji nešta nova iznese, a naša blagostanje zaostalih zemalja učinio je svoje. nemirna ćud za njim, ištući nove puteve, | Nadali se, da će blagosovima g. Szterenyija neutrte, koji vode vrlo daleko do slobode.|i Dalmaciju usrećiti. Iz tih razmišljanja i Bolnim srcem čitao sam ovih dana, kako promišljanja izrodi se Riječka rezolucija. “| nekoć najgorljiviji Starčevićanci, okrenuli su Njoj nasuprot staviše s austrijske strane | radi bog zna kakovih ličnih ambicija, ka-| program državnih naredaba za poboljšanje | banicu i postali skutonoše matadora «Hr- ekonomskog stanja Dalmacije. Nemože se | vatske stranke». To su iznimke naravno, upravo rijeti, da je objavljenje toga pro- ali karakteristične, jer nam osvjetljuju neke| grama na narod premoćni utisak izazvalo. ljude i njihovo kamaleonstvo. Naprotiv na- | Neuzima ga se još ozbiljno te se smatra | rod prionjuje sve više uz pravašku ideju. za Primoran sam da spomenem jedan slučaj. | dobiti, , diktovan od probugjenog znanja | U Preparandiju svi smo štovali i uvaža- | važnosti Dalmacije u slučaju diobe carinar- | vali najvrijednijega druga Puhieru radi nje- /ske i od straha, da ju se može izgubiti. govih neobičnih sposobnosti i karaktera, te | Politika rezolucijonista takodjer ne pruža ga ljubili neograničeno. On je bio kao naš ništa više no mjenicu na budućnost, čija učitelj, te je svojom prirogjenom ljubazno- isplata uz to još veoma sumnjiva mora iz-| sti prisvajao svakoga. Stranka prava bila je | u svom cvatu. On nam je tumačio Starče- hrvatskog litorala u korist magjarskog pri- bezo izdaj nju ni i i ii zici i i e : : Po re pe pasna, izdaje da i nju nije ozbiljno na ne imade, u konkurenciji svojoj pruzi Brod- vićev program ; on donosio Starčevićanske | staništa Rijeke. Probitačnija je pako svojim um uzela. Moramo dakle tim računati, da Sarajevo snižene cijene za naš uvoz dozvo- novine ; on sakupljao pretplatnika za iste i za | snažnim agitatorskim zastupstvom, dočim | Prodanove «Uspomene», a tek don Ivo bio | program austrijske vlade u vidu krute bi-. mu je kumirom. Kad je Ante Starčević umro, | rokratske objave, koja sva moguća razmi- o saobraćaju, postupanje sa tendencijom u veliko, koje bi u pitanjima željeznice i bro- darstva donijelo jedinstveno riješenje te o- snovalo iskrenu harmoniju zajedničkih inte- resa izmegju Dalmacije i ostale Austrije i time Dalmaciju onim stvorilo, čemu je od tačka za izvoz na istok. U staro vrijeme bijaše cvijetanje njenih gradova na tome osnovano, da je vršila mletačkoj republici istu službu. Sigurnije će se tome stanju povratiti, ako njene luke preuzmu saobraćaj sa istokom, no ako ih polusesirama mnogo više zašti- ćene Rijeke učine. Takva politika više od- govara i potraživanjima zdravog egoizma. Na blagodarnost narodnu netreba računati. Možemo Dalmatincima sve lokalne pruge izgraditi, kojih žele imati, sve bare im isu- šiti, budake im ošumiti, ribarstvo im retor- mati i poljodjelstvo poboljšati, sve to ih neće pridržati, da nam legja okrenu ako im zemlju na privrednom i političkom interesu ustanoviti naredbe saobračajno-političke. Prije svega n pitanja gragjenja željez- nice. ; Ugarska nam je zadnje vrjeme gradnju željezničke pruge kroz hrvatsko primorje ponudila, koja bi se sastajala kod Ogulina sa Karlovac-Riječkom, kod Knina sa dal- matinskom državnom željeznicom. Kao na- platu za tu željeznicu — koja je tako ne- ophodno potrebna, ako želi bezprimjernom zapuštenju južnog dijela Hrvatske kraj uči- niti — traži Ugarska ne manje no tarifalno- političko razoružanje Austrije na svim pru- gama, koje za ugarski saobraćaj na zapad u obzir dolaze, koja cijena nije za platit. | tanja ekonomske politike. ostadoše potpuno | već nikako onda, ako se za to ponugjeno | željeznice preko Hrvatske ili | zanemarena, čija riješenja ležaše u našim o pravoj vrijednosti ispita. Od budućeg | ništa promijenula u stvari za veći broj robe se iz tog novog puta potpuno korist izluči, | mjesta, gdje se pruge ukrštavale budu, Ogu- a osobito stovarne. lina, jest naime Rijeka 120 km, Spljet i Šibenik 360 do 400 km udaljeni. Nikome neće na um pasti, da svoju robu dade pu- tovati putem najmanje triput tako dugim i pri ugarskoj tarifalnoj politici, pet puta tako skupim na Spljet, da ih tamo prebrodi, kada mu je na raspoloženju mnogo bliži i jetti- niji put na Rijeku. Samo transporte drva iz Like po svoj će prilici nova željeznica u Spljet donijeti. U ostalome ostaju za trgo- vinu te luke bez ikakva značaja. Ta pruga imala bi vrijednosti samo za vojnički i turistički saobraćaj, pa i ta vrijednost bila bi po Austriju umanjena, ako Ugarska ne pristane na gradnju direktne pruge od te Karlovac-Riječke željeznice na Kočevje i Ljubljanu. Hoće li i trgovini njenoj veza Dalmacije sa austro-ugarskom željeznicom u dobru da bude, morala bi vozna pruga voditi od Knina kroz dolju rijeke Une preko Bihača i Krupe na Bos. Novi. Pri izboru sad kao pokušaj narod obećanjima 247 toga puta mogao bi Spljet barem u sjeverno- zapadnoj Bosni od Banjaluke do Bihača i u Slavoniji sa Rijekom u utakmicu stupiti, jer bi u tome slučaju udaljenje tih mjesta podjednako bilo. Pa baš zato je Ugarska od uvijek suprotna bila gradnji te željeznice u dolji Une,-a cijena koju potražuje za produljenje dalmatinskih pruga od sadašnje kraj Knina, budi preko Bosne u Novi ili preko Hrvatske u Ogulin, još duže vri- plakao je, a i svi mi s njim. Ali? Tempora šljavanja «u obzir uzima», te je i snabdjeven jeme neispunjena želja ostaje, i mi moramo mutantur ... . Sad čitam da je isti postao sa mnogim : da i ako. skutonoša maloga Roka. Iznenadilo me je., Ribarske udruge i premije za ulje, u- Poznam ih još takovih, ali im se ne Pon ika voćnjaci i postaje za marvu, lijepe su| jer bijahu i u mladenačkom svom zanosu | uradbe, Ko pako zna, s kojim teškoćama | slaba karaktera, pravaši od mode, ali Puhiera? je skopčan prevrat baš u polu-orientalskim | Naša omladina ne uvigja da svaka ideja zemljama od starih običaja i metoda, neće | za kojom se je slijepo povela kroz kratko pretjerati i prije svega odmah u život stu- | vrijeme bankrotirala je, jer na slabom te- pajući uspjeh očekivati, a gčljekoje naredbe melju sazidana, a k tome tugjinska, dok kao n. pr. nasada šuma i razdijela općin- ideja starčevićanska ostaje, jer je izvagjena | skih livada, naiće šta više ma kako nužne iz duše hrvatskog patnika, mučeničkog na- i probitačne bile na supornost naroda, koji roda našega. Toj ideji služiti dužnost je u tome neuvigja neposredni dobitak. svakoga hrvatskog učitelja, toj ideji nadam Sve te odredbe, kojima je potreban iz- se da će se povratiti i moj drug Puhiera. | držljiv neutrudljiv i vaspitateljski rad, da ći \se do uspjeha stigne, i koji tek poslije |godina i stoljeća pokazuje korist, nijesu \kadre borbu izdržati proti agitacije, koja odlaguje državnu prinadležnost, koja stavlja \na narodno-političkom i ekonomsko-politič- kom polju velike ciljeve. Da bi joj se na suprot stupilo, vrijedi brzo djelati u važnim vi a kolnog puta od Tivata prama Kotoru životnim VE kadai baš u tome se ma strani jedan brežuljak, čije vrhove je nedovoljan program krasi nekoliko kuća i ostalih starih tvrgjava. | Najvažnije i najpopularnije pitanje, pita- Kočijaš mi stade marljivo tumačiti predjele, mi, o vezi željezničkoj sa Monarhijom, i Borba o Dalmaciji. (Piše Rikard Riedi, tajnik Trgovačko- Obrtničke Komore u Beču). kazavši mi da još postoje od doba turskoga, me spominje progam, sdeceni ka, cao |P jednom Crnagora zapovijedati». Ta naivna i potpunu samostalnost bude posve nehotimična izjava značajna je u po- ia a Bree Hake samonana Ngnia tugjinac austrijsku izmegie hrvatskog usima kao negda mletačku : kao fakt, kojim |Detmaele"" Pm m i i koe zapovijeda Austrija a u budućnosti će valjda oi com Jo nitetonije iS dlleninstih | treba da Monarh obzirom na to, pri gradnji unutrašnjih dal- matinskih pruga sa tog gledišta ići, da smo za sada u saobraćaju s tom krunovinom još za duže vrijeme na more upućeni. Gradnja željezničkih pruga imala bi da- kle naše veze na moru da dopuni, tako da moguće bude, put na moru skratiti i putem na suvom ga nadoknaditi, što bi osobito probitačno bilo, za divne primorske dijelove Dalmacije, ako će ih strancima otvoriti, jer su ožbirom na blagu klimu zato i stvoreni. Bolesnici i rekonvalescenti straše se duga putovanja na moru pri nesigurnom vremenu. Potrebno je dakle da se neizbježan put na moru što više skrati i u slučaj zla vremena putem na željeznici zamijeniti može. Iz toga isključuje se potreba jedne željezničke pruge, koja paralelno obalom vodi i koja na naj kraćem putu Dalmaciju od sjevera na jug vezuje. Njen prirodni početak imao bi biti Zadar, najsjevernija luka Dalmacije, koja se dađe stići od Pulja i Rijeke za 7 do 8 sati. Odavde vodi najkraća imade sa postojećim dalmatinskim prugama Benkovca i Skradina u Šibenik (od prilike 100 km.), koji je već danas skopčan skoj nije u život stupila. Mora se dakle po- gradnja toga kanala donijela. traživanje staviti, da se vodi u Dalmaciji | Metković danas leži u čorsokaku, te je glavna pruga unutrašnje željezničke mreže | nemoguće Spojiti u jednu prugu te po tr- od Zadra upravo u Šibenik i tako isto od govinu najvažnije luke u Dalmaciji Spljet, Spljeta na najkraćgm putu južno do Met-|Metković i Gruž, pošto ulaz u ušće Neretve kovića, gdje se pruzi Metković-Gruž-Boka |; obilaženje predležećeg poluotoka Peljašca | prirode pozvana, t. j. da nam bude glavna | kotorska priključuje. Takvom duž obale vo-| toliko dangube donosi, da je nemoguće dećom željeznicom pomoženo bi bilo kako održati brzi tovarni saobraćaj na moru u | potiska stranaca tako i izvozu nekojih |Gruž sa dodirom Metkovića. Uz to na Ne- domaćih plodova (zelje, voće, cvijeće i t. d.). | retvi ploviti mogu samo lagje sa razmjerno Svoju dopunu našao bi željeznički sabraćaj | niskim tonućem a brodovi sa većim tonu- kao i prije u brzim parobrodima, pobolj-|ćem iz toga razloga i nemogu u Metković |šanje njihove službe jest dovoljno u vladi- | voziti. Bilo je dakle nužno za saobraćaj u Inom programu u obzir uzeto. Osobito bi se Metković vlastite pruge uvesti, koje u toj imalo na to gledati, da izlaz saobraćaja br- | luci kraju stižu, a za njegovu zmatnost go- zih parobroda ne bude+ Trst, nego jedno |vori, da putuju nedeljno dva parobroda Dalmaciji bliže ležeće mjesto istrijskog pri- | od Lloyda i tri parobroda manjih poduzeća | morja, bilo to sad Volosta, gdje oblik obale izmegju Trsta i Metkovića. Uz to još do- bez osobitih teškoća omogućava odgovara- | laze nedjeljne vožnje društva Rismondo juće proširenje luke i vezu sa željeznicom, izmegju Spljeta i Metkovića, dva parobroda bio to Pulj u čijoj neposrednoj blizini se Ungaro-Croate izmegju Rijeke i Metkovića nalazi zaljev od Medolino i prilike pruža sa dodirom na Zadar, Spljet i još nekojih za gradnju luke u najvećem stilu. manjih luka. U Gruž podržava Lloyd danas Za razvitak trgovine bila bi ta unutarnja dvije pruge brzih brodova, jednu ubrzanu dalmatinska željeznica istina samo u toliko tovarnu i dvije obične tovarne vđžnje, koje od znatnosti, što bi olakšan bio saobraćaj | pristaju i u raznim manjim lukama i oto- \njenih najglavnijih luka izmegju sebe i sa cima, dok brzi brodovi samo u glavnim lu- unutrašnjosti kao i koristi, koja bi se iz kama Zadru, Spljetu i Gružu pristaju. Veći njenih prirodnih izvora crpjela. Te pruge saobraćaj sa Gružem mogao bi se postignuti bile crpajuće u razdijeljujuće, po kojim tr- samo tako, da bi se uvele nove brze ili \govina iz luka u unutrašnjost teži. Saobra- ubrzane vožnje tovarnih brodova, što bi sa \ćaj Austrije sa dalmatinskim prugama išao | znamenitim povišenjem subvencije skopčano \bi i poslije veze njene +a austrijskim, ipak bilo, dok bi prokop kod Stona mogućnim (većinom na moru, već za to, što je konku- učinio, da se produlje obe Metković-pruge \rencija željeznice sa jeitinijim prevozom na Lloyda jednim samo 45 milja morskim du- \lagji većim dijelom kod sviju roba isklju- gim putem u Gruž; pri obilaženju poluotoka čena a išto u obzir dolaze, povišeni izdatci Peljašca iznosi put izmegju Metkovića i na mjestu, koji narastu pri iskrcavanju sa Gruža 86 morskih milja, te ih na taj način, \lagje na željeznicu. | sama direktna veza |bez znatnog povišenja subvencije i službi Bosne nebi južne Dalmacije korisnim učiniti može. Da i Uz to mne dolazi nužno bi bilo produljiti željeznicu, koja u | samo u obzir vlastita trgovina Dalmacije Metkoviću dokončava do otvorena mora na \nego i prolazna, u Bosnu s jedne strane a Klek u čiju krasnu od prirode stvorenu luku \u Albaniju s druge. Od obih parlamenata uvoziti mogu brodovi sviju dubljina, a koja |u principu već dozvoljena gradnja pruge bi se dala udesiti sviju potrebama saobra- | željezničke Aržano-Bugojno napravit će ćaja sa razmjerno malenim troškovima. Ti- Spljet važnim stovarištem za uvoz i izvoz me bi pretovarivanje u Klek prenijeto bilo, sjeverne i srednje Bosne, Metković, koji i nebi samo izbjegnut bio obilazak oko Pe- južnije na Neretvi leži, i koji već danas že- lješca već i teškoćama skopčan i dugi put | ljeznicu u Mostar i Sarajevo imade, nosi već na Neretvi. U tome slučaju bilo bi moguće | dobar dio bosanskog uvoza, a znatnost udesiti da i brzi kao i polu-brzi brodovi njegova još će većom postati, kada se izmegju Trsta i Gruža u Klek pristanu, *im ostvari veza bosanske istočne željeznice, | prije, što uštegjeni put od 13 milja morskih |koja je lani otvorena, sa srpskim željezni- gubitak vremena radi pristanka više no cama i kada nas ugarske tarifalne naredbe izravnjuju. Na temelju današnjeg reda vož- nagonile budu, da za našu trgovinu sa tim nje Lloyda i bez umetanja novih vožnja, istočnim zemljama tražimo puteve, koji ni- 'postala bi dalmatinska služba takova, da bi jesu izloženi magjarskoj politici. Pošto je išlo nedeljno od Trsta u Gruž sa pristan- Metković za 91 km. bliži Sarajevu no ma- kom u Zadru, Spljetu i Kleku dvoje brzih | gjarsko-bosanska granična postaja Brod, | brodova i troje ubrzanih tovarnih brodova, pruža mam se prilika, kroz ustavu tarifalne |od ovih zadnjih mogli bi pristati pri nešto konkurencije za tu luku pobijediti neprija- dužoj vožnji dvoje brodova u nekojim ma- teljske tarifalne naredbe Ugarske. Gruž ma njim lukama izmegju Spljeta i Metkovića. Ida je sa Bosnom željeznički skopčan, ne. Tim unutarnjim vožnjama duž obale mogle može za tu svrhu u obzir doći, pošto jeod bi kao vanjske dvije sporije tovarne vožnje Sarajeva dalji za 100 km. no Metković a za | Lloyda pristati, koje bi sada kao i prije |18 km. dalji no Brod. a bosansko-hrcego- svoj put oko poluotoka Pelješca uzeli te u \vačka željeznica dozvolit može jeftinije ta- \različne luke otoka pristale. ? rife za drvo i drugu bosansku izvoznu robu = Osim toga moglo bi se pobrinuti mnogo gledati, kada se pred očima drži zapuštanje | prugu Knin-Ogulin, koja je po Rijeku posve u Gruž, nasuprot tome nikakova interesa bolje za saobraćaj na otocima kroz privatna parodrodska društva sa pet brzih u ubrza- nim vožnjama. liti, i meobziruć se, da upliv Ugarske na| Uz očevidnu hasnu u prometnoj politici, zajedničku upravu okupiranih zemalja ne bi koju bi se gradnjom kanala kod Stona i to dopustio. Zato je Gruž već danas izlazak | željeznice kod Kleka postiglo, pridružuje našeg prometa sa sjevernom Albanijom te|se čitav red drugih prijatnih pobočnih ko- | posjeduje u svom položaju prirodne pred-|risti. Regulisanje Neretve koje je do sad u postavke da postane stovarištem za trgovinu | glanom pod vidom i u koristi brodarenja na istok, kao što je to i u staro vrijeme bio. | učinjeno, moglo bi se i preraditi u interesu = Smatra li se cilj naše politike u prometu | 49 $ada zanemarenih potreba zemljodjelstva da putem povećane trgovine sa i preko Dal- |! paprevke ĆE mije, asaniranje Stona posti- | macije probudimo misao zajednice te zemlje glo M e radikalno gradnjom konsle, i s Austrijom i utvrdimo, to se mora led g havu cessk rad ze upraviti prije svega na Spljet, Metković |P"? : SIMI MIA i Gruž, i porad ele: odgovarajućeg luci kod Kleka važan i siguran oslon, vojska brzog parobrodskog saobraćaja javlja se i imala bi osobito povoljno situjirano i za in | brodove sviju dubljina plovitbeno prista- potreba, za dopunu dalmatinskih tovarnih vožnja, sa osobitim obzirom ma saobraćaj "ište za iskrcavanje vojske. Na posljetku imenovanih triju luka. Pri tom u &či da, | bilo bi moguće uvodom kanalne takse i da program vlade šuti o jednom iki i | njenog povratka domaćim parobrodskim dugo pretresanom pitanju: o prokopu kod društvima na osnovu ugovora svrnuti korist Stona, koji vezuje samo 1! km. južno od ie a ie SEE SAM | Metkovića jako istaknut poluotok Pelješac | ' : : sa kopnom. Gradnja toga kanala bila je !!o vrijedio bi pak moralni efekat, kojeg bi smišljavana već od francuza za vrijeme izazvalo to veliko djelo u toj ugo 5094. kratke Napoleonske vlade u Dalmaciji. Od štenoj zemlji. Bila bi dokumentacija dobre tada je mnogo puta potaknuta i govoreno volje, da se staramo održati što je naše, te je za nju od lokalnih interesanata a osobito | inlerese zemlje i države u suglas donijeti i od strane vojne mornarice, pošto bi taj pro- | 39 je već priroda spojila putem zajedničkih kop kao što se na prvom pogledu iz karte interesa i zajedničkog rada tvrgje spojiti u viditi može, bio od velike zamašitosti za|*teku prometa. obranu primorja i za učvršćenje našeg po- oma morskog stanja. U reformski program nije uzel u obzir, izgleda da znatni troškovi | slitove prednosti i s. (od prilike 12 milijuna kruna) nestoje u DERE razmjeru sa malenom hasnom, koja bi skra- naa ljekarna A. tila put izmegju Spljeta za 13 milja. Sma- “ trao se daklen taj prokop kao stvar koja | kleelice. leži gotovo isključivo u interesu ratne mor- 0000 flijedi u prilogu.