- zm ooo

 

 

i
'
3
k

SRECE a aki ERIE EA

Br. 123

zabire, da on ne bi bio protivan, da
se magjarskom jeziku prizna kvalifika-
tivni zmačaj za Hrvatsku. Magjari su
vrlo lukavi političari i ovom novom
formulom oni misle izigrati hrvatske
delegate i hrvatski narod. Magjari znaju
vrlo dobro, da kada bi hrvatski dele-
gati pristali uz kvalifikativni značaj ma-
gjarskog jezika, da bi magjarskom je-
ziku ipak bilo osjegurano ne samo odli-
čno mjesto već i gospodstvo u Hrvat-
skoj; oni bi jednako postigli ono, što
su u pragmatici tražili. Hrvatski dele-
gati treba da rastvore oba oka, e da
ne nasjednu ovim novim spletkama ma-
gjarskih šovena. Mi u Dajmaciji naj-
bolje znamo, što znači priznati kvalifi-
kativni značaj jednome jeziku. U Hr-
vatskoj ne smije biti mjesta, već samo

|spodaru I», i koji će «u zdravlje Gospoda-

na vladu dogju i došli su ljudi, s kojim će
ustavni vladaoc po starome naviknutome
običaju moć vršiti svoju, ne žaleći pri to-
me tužne, gladne, sirotne raje. | Tomano-
vićevom vladom taman pogodio Gospodar
na ljude po želji i srcu svome, koji će mu
na svaki mig znat kliknuti: Tako je, Go-

revo» vješto vodit staru politiku toboca.
Ali ne bijaše dosta stvoriti vladu u sta-
rom zloglasnom duhu. Treba joj dobro u-
čvrstit temelje, da se ne sruši brže kao i
ona Mijuškovića. Da se to postigne treba
uništiti narodnu stranku; treba utuči i go-
niti do istrage svakoga, koji se ropski ne
klanja protu-ustavnom vladanju, koji se usu-
gjuje zagovarati narodna prava i narodne
interese. Za to se naregjuje vojsci, da u Nik-
šiću razore štampariju «Narodne Misli», a

God. [Il.

m
sljepila. Inače on je morao uvažiti naš oso.
biti položaj. Mi se ovdje na žalost još imamo
boriti proti jednoj protuhrvatskoj ideji, U
toj borbi sveta je patriotična dužnost svih
Hrvata cijeloga okružja da nas pomažu a
pravaši napose treba da budu prvi na me.
zevu. stoga štedionice u Korčuli
mjesto da mu bude trn u oku mora mu
biti uzrok velike patriotične radosti. To je
u opće najpametnija stvar što se je učinila
i za osvojenja općine. %

Ovo mi je bilo na srcu da rečem gosp.
dop. Na drugo se za sad opširno ne osvr.
ćem. Samo bi želio da gosp. dop. imenuje
one, koji su bili prisiljeni prekinuti više
nauke radi slabih ekonomskih prilika. Neka
ih onda preporuči ne Korčulanima već opet
svojim seljanima. On će tad znati kako
stoji stvar sa štedionicom. Teško mi je u
istinu bilo čitati, gdje nas prikazuje kao

PRAVA CRVENA HRVATSKA
nazivi u manjim slovima. Polonyi izjavio schmiere). Taj maz moramo obnoviti barem
je, da će se već pobrinuti za to, da se hr- svaki drugi dan, jer se brzo suši, a tada
vatski natpisi u jednako velikim slovima, gusjenice i preko njega puze uz 'drvo. Pro-
kao što su magjarski, na hrvatskim posta- bitačno Je pomiješati kolomaz sa pqtrole-
jama postave. Zahtjev Hrvata, da se ban ne jem, jer je uspjeh tad sigurniji. Ova uputa
bi imenovao na predlog magjarskog mini- se nalazi u knjizi «Arboriculture moderne»
stra predsjednika, jednostavno je govornik od profesora M. Gressent, a rabim  prigo-
odbio, nu naprotiv toga pristao je na to, da dice i sam. Hrpe gusjenica na drveću na-
se banu dodijeli u pomoć podban, koji bi prašim sumpornim praškom valjano; a one
imao biti odgovoran za unutarnje stvari Hr- popadaju od toga na zemlju, gdje ih tada
vatske i hrvatskom zemaljskom saboru. I valja pognječiti».
riječko pitanje došlo je do pretresanja, nu
tada je govornik odmah izjavio, da je ova
stvar uredjena već zakonom i da Rijeka mo-
ra ostati kao «corpus separatum magjarske
države».

O svim ovim stvarima progovoriti ćemo
opširno u dojdućem broju.
Živio Ferencz Supilo i Riječka rezolu-

 

Iz Broca kod Stona.

Ovih dana uloviše morskog psa od 1 m.
i 40 cin. duga. Srećom da ga prije opaziše,
\gdje se vuče uz obalu, inače bio bi koga
ucvijelio. Pohvaliti je srčanost mladička Iva
Baču, koji — izlagajuć sebe — prihvatio
osti i zagazio u more na dubinu od 40 cm,
ite ga isčekivao. Morski pas, opazivši mla-

 

 

da joj urednika preko granice baci. Za to
se progone, premještaju, pensijonišu, otpu- |
štaju iz službe i u tamnice zatvaraju čino- |

 

jednome i to hrvatskome jeziku, a svaki
onaj koji bi protivno zagovarao, pa
makar bilo i u kvalifikativnom smislu
bio bi izdajica svoga naroda i svoje
domovine. Mi se nadamo, da kao što
su hrvatski delegati do sada junački
se održali proti svim magjarskim splet-
kama i odvažno branili hrvatsko pravo,
da neće nasjesti ni ovoj najnovijoj
zamki lukavih magjarskih šovena.
Idemo da vidimo!

Knjaz Nikola —
ustavni (!) vladaoc.

 

 

 

|

Cetinje, polovicom Junija. | petani, komandiri, barjaktari, oficiri i t. d. stvovati (izim Škaljara) jer im je zadnji čas

Kada o Nikolj-danu prošle godine narod-
nome poslaništvu ode za rukom, da obori
Mijuškovićevu (gospodarevu) vladu, i kada
tom prilikom Gospodar dozvoli istome po-/

slaništvu, da ovo po svojoj uvigjavnosti laju potpise za nepovjerenje pojedinim svo- neka gospoda t. z. «hrv. stranke», da
oil gabinet ltinii$ s. oći mnogo | jim poslanicima, a to, jer se bore savjesno tobož svjetuju Pravaše da se kane organi-

od onih, koji se inače nijesu veselili ni |

ustavu, kao ni krilatim riječima i obećanji- | !rPeć, da mu ljudi bez srca i dalje kao i štinu

vnici, pak bili neznam kako revni, samo |
ako imaju taj grijeh, da im otačbina i na- |
rod leži na srcu. Sa lijekarima, učiteljima,
sveštenicima i narodnim poslanicima jedna-
ko se postupa. Već je na stotine žrtava,
koje nastradaše samo stoga, što žele dobra
mukotrpnoj svojoj domovini. Mnogo ih _li-
šeno kore hljeba; mnogo ih već dosle ča-
mi u tamnicama; a mnogim se pokazao i
kaže put preko granice. Ne nabrajam poje-
dine žrtve, da Vam ne zapremam preveć
prostora Vašeg cijenjenog lista; a ko želi,
može dosta toga da shvati po onoj silesiji
Ukaza, koji napunjaju stranice «Glasa Crn.»,

I\pak i po onome, što stroga censura pre- Stranke Prava,
| pušta tiskati u «Nar. Misli». Megjutim, po bilo sakupljeno skoro dvije stotine. Iz odlo-

želji i nalogu Gospodarevu, guverneri, ka-

neumorno agituju za gospodarevu vladu, a
protiv rodoljubnih poslanika narodne stran-
ke. Slikuju ove narodu kao izdajice i anm-
tidinastičare, te od bijednih seljaka sakup-

za njihova prava i za dobro otačbine, ne

cija! dića u bijelu bosim nogama u moru, okre-
ne se k njemu i stao mu se približivati.
Kad je mladić Bača uvidio, da mu je na
let došao džilupne se ostima i pogodi ga
za vrat, da mu je sve osti utjerao. Glavu
: (Organizacija Stranke Prava). Kako se i rep toga psa poslaše c. k. pomorskoj vladi.
i kod nas gospodska politika t. z. «hrvatske Mladić Baća zaslužuje nagradu, jer nas o-
stranke» nalazi u zadnjim trzajima najbolje slobodio tog morskog vuka, koji se je ušu-
se vidjelo dne 23. ov. mij., kad su pozvali ,ljao u naš zaljev, te bi bez dvojbe više od
skupštinu sa dnevnim redom : «Odreka od- || jednog bio ucvijelio i osakatio, pošto kod
bora, biranje novoga odbora i eventualije». nas na svaku uru ima djece i čeljadi u
Skupština je sastojala od dvadeset osoba, | moru.
i tako su odbornici birali opet sebe, a k tomu |
su još birali jednoga Hrvata pristašu Strakne |
Prava (koji se naravno nije tu nalazio) a
za kojega znadu da s njima neće.
Istoga dana imali su Hrvati,

 

osobite neprijatelje prosvjete puka ; dapače
još teže, sada, kad se je baš u Korčuli
našlo svijesnih ljudi, koji su pokrenuli jedan
pothvat a misle ga protegnut i na selija ;
potvat, kojemu postaviše na čelo jednog
izrazitog pravaša. Zaključujem još jedan
put, da gosp, dopisn. nije pisao pravaški.
Drugi put osvrnut ću se i ja na neke pri-
like ili tačnije neprilike. — Pravaš.

Vijesti iz naroda.

Iz Kotora.

 

 

. e
Što je novo po svijetu >
| U utornik_je bio izabran Dr. Weisskir-
| ehner za presjedika carevinskoga vijeća, koji
\pripada kršćansko-socijalnoj stranci. U sri-
jedu je slijedilo biranje dvaju potpresje-
dnika. Prvim potpresjednikom bio je iza-
| bran Ceh Dr. Začek a drugim Starczinsky,
| Poljak. — U četama u Rusiji (u Varšavi,
| Vilni, Kijevu, Kazanu i Odesi) nastale su

Iz Korčule.

Časni Uredniče! Primite ovo nekoliko
redaka (vrlo rado. Op. Ur.) jer je dobro da
se čuje i drugo zvono pa nek je i od strane |
| pravaške. Osvrćem se na dopis iz Žrnova u |
|zadnjoj «P. C. H.» od 23 Juna Gosp. do-

: 2 e isnik preveć se daleko zaletio. | ja sam
maka općine kotorske sjesa mogi prisu- | pravaš, “at iskreno priznajem da (išo ne
bilo javljeno. Izabran je na tom saoianka | Ole SE O Pravaštvo PO | velike vojničke pobune. Megju vojništvom

: ii i \|ukupnoj nauci, 1apose životnim načelima |. i si ;

promicateljni odbor, kojemu je zadaća da tia a je nagjeno mnogo revolucijonarnih proglasa.
uradi za organizaciju Stranke Prava. Napo- senmrieg eslog vagje trebo. do sul samo | Mnogi su vojnici utamnićeni. — Agitacija
menuti je da prije dogovo bil _ višim hrvatskim ciljevima, treba da ma ka Beogradu (Srbiji) proti crnogorskoj dina-
e lem e oplemenjuje i podiže. Nije sloga pravaški ji takovog je os tu da crno-
požižat antagonizam izmegju pojedinih mje- | oorska vlada sprema da ozbiljno spskoj

stija. Još bi se moglo opravdat, kad bi taj! ki i i
i DT i i |vladi prigovori. Govori se, da će srpska
antagonizam dolazio iz političkog osvjedo- | : i i
vlada poduzeti oštre mjere proti ovom po-

pristaše
bratski dogovor, gdje ih je

zacije, a da složno stupe na njihovu skup-
i izaberu u odbor koga oni hoće,

ma knjaza Nikole. Ta svaki je cmogorac| dosle satiru kožu. Što se ne da lažima i ali naravno pod njihovim programom ! Ne-
već E u dušu spoznao tu staru liju, te levetama, to se nastoji postići silom i sva- mojte, kažu, da se cijepamo ! Kao da smo

zna koliko mu svaka njegova vrijedi! Ali
bijaše nadošao taj čas, kada je izgledalo,

kojakim prijetnjama.

mi privrženici pravaške ideje ikada tražili
U narodu vri. Veliko, silno ogorčenje po razdor megju Hrvatima ! >

Kod nas je na-

kao da se je stari Nikola promijenio pod svuda je zavladalo. Nastavi li se ovako da- čelo vazda isto, tek kod njih se mijenja k6

stare dane, da nešto drži do ustava, a po  !i& lako da se dogje do gustih, teških po- vjetar.
tome da će sretniji dani osvanuti i našoj sljedica. Istina je, da je crnogorski narod ali mi im nijesmo krivi.

tužnoj otačbini, koji po gotovo upropasti

jedino naučan da trpi; ali, pošto se je već

' i : ; i ršila mjera zloporaba njegove ropske
samovolja, nemilost i — da se najblaže i- Prev 10]
zrazimo svake gadne spletke tai na. Potištenosti, u kojoj se dosle držao, mogao ,
rodnih pijavica i domovinskih zlikovaca. Pi lako jednoga dana svojim zlikovcima

Nije za to čuda, što crnogorski narod sa | dovikasi: slonto pr Nijesmo pomaci,
oduševljenjem bijaše pozdravio Raduloviće- |4li — kako izgleda — 'rgjava se piše na-

vu vladu, koja se odmah u početku bi- |šoj otačbini, ako se stari Nikola jednom ne

jaše pokazala spremnom, da vida zastari- |

4 kao i starih svojih ulizica, tih upropastite-

jele rane, kojim odavna boluje Crna Gora, |

te da prokrči put k boljoj budućnosti. — (a i države i naroda, pošto je narod počeo

| opameti, te ako se ne trsi svoje samovolje,

Nego, kako je poznato, ne progjoše ni dva Progledavati i pridizati se iz ropske potište- |

mjeseca dana, a Radulovićeva vlada bijaše
primorana, da dade ostavku. Ovu naslijedi
ona Radovićeva, koju takogjer svak radosno

nosti, iz koje je dosle skučeno i mučke |
buljio. Videant consules! |

Veritas.

|

 

pozdravi, jer ljudi, koji su je sačinjavali,
već se bijahu pokazali i sposobnim i spre-
mnim, da rade za opće dobro i države i
naroda. Ali na žalost ni ovoj ne bijaše su-
gjeno da dugo žive. Tek što se mladenač-
kim i rodoljubnim zanosom prihvatiše rada,
stara se opozicija, da im mrsi najsvetije
namjere, dok napokon ne prisili i ove, da
ustupe drugim ministarske stolice. Tako se
eto u po godine dana promijeniše četiri
vlade.

Mnogi neupućeni će misliti, da su tome
jedini uzrok inadi, osvete, i t. d. Jest doduše
istina, da mnogo tome pomažu ljudi, koji
u vidu nemaju drugo do ličnog interesa i
svojih džepova; ali bi se ljuto varao, ko
bi mislio, da su samo ovi uzrokom našim
državnim nevoljama. Ovim je glavni uzrok
glavom knjaz Nikola, koji hoće da bude i
ostane uvjek onaj isti stari Nikola. On, ako
je narodu dao ustav, nije mu ga dao za
drugo, već samo za to, da o njemu svijet
govori, da pokaže svijetu kako je «veliko-
dušno» (!!) njegovo srce, a što je glavno,
da osjegura prijestol svojemu sinu, za ko-
jim crnogorci nijesu toliko oduševljeni, kao
što se prošle godine pokazaste vi tamo u

u zajedničkom saboru o postanku riječke
rezolucije. On je kazao:

dili, nijesu imali značajna pregovora. Razgo-
varajuć se sa Supilom bilo je govora kako
bi se imali urediti odnošaji izmegju Ugar-
ske i Hrvatske.

pravnom položaju. Polonyi odlučno je ot-

Kritično stanje u Hrvatskoj.

Ban Pejačević pod pritiskom ministra We-

kerlea i Košuta predao je svoju demisiju, | '0noša da smo N
koja je bila primljena. Novim hrvatskim ba- <zlotvori», jer nas mjere njihovim laktom. |, kojoj nitko neće imat premoći. Da je ovo
nom imenovan je magjaron Rakodczay. Za Na ove titule im odgovaramo : Harno Vam
buduće odjelne predstojnike označuju se :| Zahvaljujemo na podatom nam vijencu cvi- |
Egersdorfer, Spevec, Šumanović, Šilović ir kojeg možete nabrati samo u Vašoj
Plato Mihajlović — sve" fine perjanice iz a.

magjaronskog tora. Prestoji raspust hrvat. |Yidjeti, jer nam mijesu danas neki podatci
skog sabora. |

Na 25. o. mj. Gejza Polonyi govorio je

«Dogovori, koji su se tada na Rijeci vo-

U prvom redu raspravljalo se je o državno-

klonio, da se akcentira državopravna nauka
Pliverićeva, po kojoj bi Ugarska sa Hrvat-
skom sačinjavala državnu zajednicu, jer ja-
sne ustanove pragmatičke sankcije i nagod-
benog zakona sasma bistro kažu, da Hrvat:
ska sa Ugarskom sačinjava zemlje ugarske

 

 

 

Mi ih žalimo da su doigrali karte,
Kotorani Pravaši.

(Op. Ur.). U Nedjelju po podne bio nam
je brzojavno javljen ispadak skupštine vrle

Hrvat iskreno

čenja pojedinog mjesta.

Nu ovdje obratno njegov uzrok leži u
onim mjesnim osebinama. U to ga prava-|
štvo ne može i ne smije da ulazi. Ovakva

ikretu. — Blagajnik štedionice neki Taroni
\u mjestu Lugo (u ltaliji), pronevjerio je
1800.000 lira. Netom se je doznalo za pro-

i | nevjerenje, odma se je ustrijelio. — Engle-

napetost žalosni je pojav naših manjih mje-|

| + : :
stija, uzrok čestih razmirica. Rekbi hoće ) ereaioo zov nj A I 3.
gosp. dopisnik da učini, kad indirektno u "7 o pov]

boj zove vilane proti cittadinima, a to mu ma | ici Jedna sa še apenili — Mi šovil. utor.

mogu nikako odobrit. Kolikogod neke pri-

\nika dogodila se je nesreća na željeznici

like i osobe od njega napadnute bile pro-
tivne pravaštvu, on kao pravaš nije imao
nam braće Kotorana, što nas je veoma ni pravo ni razlog,
\obradovalo, kao što će se i svaki pravi Ko mu može živ odobriti, kad onako piše
obeseliti čujući za napredak o skupštini 2 tek. i štedionici, koja se na

da napadne sve i svaku.

i razvijanje spasonosne pravaške ideje u|njoj utemeljila !? Za ovakovu ustanovu mo-

| pruge New-York-Hartford, sudarom u drugu

željeznicu. 11 radnika je ubijeno*a 35 ranjeno.
— Ovog se je mjeseca navršilo 40 godina,
otkada je bio u Kveretaru ustrijeljen mek-
sikanski car, bivši austrijski nadvojvoda
Maksimilijan. — Dne 24. ov. mj. navršila
se je 41 godina kada su austrijske čete u

tmiloj nam Boki,, a tome najbolje svjedoči rao se je svak zauzeti a valja reč pravo svi

ratu kod Custozze pobijedile talijanske čete.
— Velika predionica pamuka i tvornica ča-
rapa u Sosnovicama postala je žrtvom pla-
mena. 2000 zaposlenih radnika jedva je
iznijelo živu glavu. Štete ima oko pet mi-
lijuna maraka.

i rezolucijonaško mahnitanje i klipsanje. su se bez razlike stranaka i zauzeli: Na
Naprijed braćo započetom stazom, u čvr- skupštini, ako je bio, mogao je opaziti
stom i žilavom rađu, jer u radu nam je prisutnih i pravaša i «resolucijonaša». On
spas! Živjeli ! \je nazivlje novom zamkom, u koju se misli
\strpat seljake. Neka mi oprosti, ali što ova-

Povodom tim, što se je počelo u pravom kva ustvrdit, ja se ne bih usudio. Zaklju-
svijetlu izmašati kroz cijenjeni list «P. C. čujem iz ovoga da gosp. dopisnik nije još
H.» rad i ciljeve naše nadri-gospode <USTe- shvatio narav štedionice, u kojoj je isklju-
ćitelja», dobacuju nam preko njihovih sku-  čena mogućnost, da zagospodari stalna klika
«ziobni smutljivci», «lažci», ljudi. To je sasvim demokratska ustanova,

Iz Žrnova.

 

Gradska kronika.

Zadušnice. Jutros su bile u stonoj
crkvi priregjene svečane zadušnice za pok.
kralja Ferdinanda l., uz prisustvo svih voj-
ničkih i civilnih vlasti,

iz uredništva. Radi, sutrašnjeg blag-
dana izašao je naš list danas (petak), na
6 sati po podne.

Blagoslov novog parobroda.
Jučer dne 27. ov. mj. stigao je pred grad-
sku luku novi dubrovački parobrod «Dan»,
(o kojem smo u svoje vrijeme javili), i usi-
drio se je pod Lokrum. Po podne istog dana
bio je svečani blagoslov, kojeg je obavio
O. Kazilari, franjevac. Blagoslovu je prise-
stvovalo dosta pozvanika i dobar broj starih
dubrovačkih kapetana. U večer je proslijedio
dalje. «Dan» je jedan od najvećih dubro-
vačkih parobroda; nosi 6500 tona. Pratila

znao ne bi mu bilo toliko krivo što je
uprava u rukama Korčulana. Dapače on bi
\im baš zato morao biti haran. Uprava treba
|da je tu na okupu radi nenadnih posala i
\dogovora. Koliko bi zato stvar zapinjala,
pri ruci. Dovigjenja ! —- Obad. \kad bi većina uprave bila od seljana a ko-
Iz Gospića. — liko bi i samim njima bio težak dolazak

(Uputa za utamaniti gusjenice). U pro. možda i česti a osobito u rabotnim danima ?
šlom broju objelodanili smo kratku uputu Dok mu je to krivo, gosp. dop. ne zna
o utamanjenju gusjenica, što nam je bio brzo- ili neće da zna ili zaboravlja, da su prigle-
javno javio vrli rodoljub gosp. Nikola Ko. dači računa i odbor velikom većinom, go-
lar, civilni inžinir u Gospiću. Ove pak se- tovo svi sastavljeni od seljaka. Dapače na
dmice primili smo od pomenutog gospo- zahtjev jednog Žrnovca njihov se broj po-
dina pismo, koje sadržava potanju uputu, visio i opet sa seljacima osim jednog ili
što vrlo rado objelodanjujemo na korist na. dvojice. Vidi se opet da gosp. dop. ne zna
šeg težaštva, a cijenjenom otačbeniku g. Ko. koju vlast ima odbor, jer on treba da kon-

bašći. U ostalom će mo se opet do malo

 

 

 

laru i s naše strane srdačno zahvaljujemo. troliva upravu, a do potrebe može ju izbacit,
Pismo glasi: «Čitao sam u broju 121.,

cijenjene «Prave Crv. Hrv.» o nevolji, koja seljaka, o zapostavljanju sa strane citta-

prijeti od gusjenica Vašemu kraju. Brzojavio | dina ?

sam Vam odmah jedini do sada uspješni

lijek, ali nek. to potanje razjasnim :

|Može li se dakle govoriti tu o strpavanju

Na skupštini nijesu bili samo korčulanski
|općinari već i neki orebićki i to iz sela

ga svaka sreća !

De. Bendoni na poslu. Ko što smo
u prošlom broju javili, u ponedjelnik se je
na Sudu vodila rasprava na tužbu liječnika
D.ra_ Bendoni, koji traži da mu g. Benve-

nuto Job isplati 600 (šest stotina) kruna,

 

Trsju treba dobro sumpornim praškom | Nakovani, Viganj i Kučišće. Svak je dakle
\(Poudre de sonfre — Schwefelblithe) po- shvatio važnost i potrebu ove štedionice
sipati lišće i grozdove, i to obićnom pu- samo ne gosp. dop. Koliko je istine u ovim
haljkom., koja se rabi za sumporavanje proti mojim riječima pokazuje i opet skupština,
zahtjev primiti, a oidiumu; ko je neima, meka načini kesicu na kojoj si mogao opaziti rame uz rame
imenice ne kao kakav zahtjev. Vijernomu ili vrečicu 20 centimetara u kvadrat (široku
savezniku nakon dovršene borbe neće uz- i dugačku) od rešetkavog platna i u nju
manjkati ni zaslužena plaća, ali kao zahtjev uspe sumporni prašak i vrećicom stresa |jednog
ne mogu magjarski političari akceptirati hr- nad listom i grozdovima tako dugo, dok list

vatski zapovjedni jezik. Što se tiče utjelo- i grozdovi nepožute

vljenja Dalmacije pregovaralo se, da će Dal- kom je rad uspješniji, jer njom možemo

Dubrovniku. (Ne mi niti dubrovačko gra-
gjanstvo, već šačica «rezolucijonaša» i ovdje
doseljenih grčko-istočnjaka, koji su se za
njim derali: «živio», Mi pak dovikujemo:
Daleko mu kuća! Op. Ur.).

da je knjaz Nikola imao i još
kakvu svrhu, koja ga dovede do toga, da
dade ustav; ali budite stalni, da to ne bi-
dobrobit zemlje i naroda.
od početka

krune. Ovom stanovištu dao je točan izraz.
Zatim se je raspravljalo i o hrvatskom je-
zičnom pitanju.

Ovom zgodom izrično izjavio je Polonyi,
da Magjari ne mogu ovaj

a za to samo što mu je nekoliko puta po-
mazao prst sa nekom o čemu smo

i
š
#

ž

inlažl
ii;
i

 

i
E
:

 

ž
i