zm —— A

Pod 2.

ORI
> > poe K

re ioni

 

Fa

mora slati na poglavarstvo izvješća odlučna
za podijeljenje dopusta. Tako da se zbiva,
da djeca od 16-17 godina dobivaju dopuste
a mladići zreli i neporočni ne. Isto tako,
da pravi utoke za zatvorene krčme. Svak
na Grudi zna za redovite njegove nespo-
razumke kod namizenja trgovačkih računa.
Zna se na dalje, kako se ista osoba po
Grudi javno kara i dreči, kad ko neće, da
mu se nepravom pokori. | kao službena o-
soba straši tako svijet, da se više boji nje
i njenih hira, (da joj se dakle ne zamjeri),
nego li se boji poglavarstvenih naredaba :
jer u narodu vlada uvjerenje, «da ove oso-
be mogu lako nauditit i zakinut samo, ako
hoće, a njima se sve vjeruje». Ne znamo,
ali bismo željeli znati, bi li smjela činit sve
ovo jedna službena osoba.

Drugi ćemo se put porazgovorit 0 pršu-
tima, kokošima i Teiischerovoj čorbi !

Konavljani.

S Kune.
— Koliko se mora pohvaliti odbor za

 

iz Imotske krajine.

Koga je put nanio sa poštarskim kolima
preko Katuna — gdje se u isti čas sastaje
do 6 kola poštarskih, ne može, a da se ču-
dom ne začudi živahnosti i bezbroju putni-
ka, kočijaša, poslužnika, paketa, prtljaga i
ostalih predmeta. Cijeli taj kaos oprema
najvećom hitrošću i zamjernom marljivošću
jedan sam činovnik, naime gosp. Marko
Ribičić, što istome služi na čast, dok c. k.
Ravnateljstvu pošta i brzojava zamjeriti je,
kako ne uzme u obzir, da je pomenuti go-
spodin opterećen u službi, te ne pošalje
bar jednog pomoćnika. Tim bi se olakšao
trud gosp. Ribičiću, izbjeglo eventualnim

 

neprilikama, a putnicima skratilo ono do-
sadno čekanje za voznu kartu. Molimo c.
k. ravnateljstvo pošta, da udovolji pravednoj
želji činovnika i putnika. — Putnik.

Iz Stona.

Eto se kod nas pravi s6, a nemamo crne naši će prosvjedovati,

SILAN PA IRENA sa. i vi se povratiti na stari red. Kakova nagodba francuski vojnik Leon Marie Maille
p , pa je usilovan kupovati Di-|; caniranje! Zar će igda Magjari povratiti ispalio je u Parizu dva hitca na pre-

E SRIRPNEN Eni

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA
kazano, tamo nema ni mačka, u čigovo bi
ime mogla što progovoriti: sve je teklo da|lejo zavladala je velika napetost.. Ja-
nije moglo kud bolje, kad nadogje veliko | vljaju, da je u izgledu oštar o-
razočaranje: gospoda delegati, mješte ostati lamerikanski spor. — Dne 16. ov. mj.
tvrdo pri prvoj odluci: dolje s nagodbom, u dvorištu tamnice u Sofiji oj)
posrnuli su, skrenuli su s puta i sad vele bio je obješen Aleksandar , u
da će uprijeti svim silama da se bojica bugarskoga ministra Petkova. —
sanira. Koju će nevolju sanirati uz ministre , U Crnoj Gori bukti nezadovoljstvo
dla Wekerle i Košut? Uz zastupničku kuću, megju narodom, a u izgledu su, kako
sa onom ruljom koja je svakom ogrdotinom | kažu, veliki nemiri, koji su po svoj
obasula hrv. prestavnike i sav naš narod ? prilici časovito pritajeni. List Or-
Uz stalnost da će dok oni dogju u sabor|ske vlade, netom štogod dopre a
nova nagodba bez Hrvatske već će biti go-. nost, nastoji opovrgnuti. Nezadovolj-
tova stvar? Da je magjarski sabor još na stvu se nije čuditi, jer je tiranija na-
okupu, još bi se nekako dala opravdati o- rodu dozlogrdila. — Radi uapšenja
dluka gospode od koalicije; bili bi imali pri- bivšega talijanskoga ministra Nasi, u
gode da tegnu rukom e se sa magjarima Siciliji je zavladala velika uzrujanost.
nikako ne može izaći na kraj, te treba š nji- |U Catanii i Trappanu (Italiji) buknuli
ma svaki odnošaj prekinuti, a ovako? Proći |su veliki nemiri. — U Odesi (Rusiji)
će tri mjeseca, komesar će Fučko svoju u- U bonici umro je jedan «čovjek od
činiti, magjari će se Bečom sporazumjeti, prave kuge, koji je bio zaposlen na
pak po tome ćemo ruskom brodu «Cesarević». — Isluženi

 

Izmegju Amerikanaca i Japanaca u Val- | gromni

God. Il. -

imnim mnoštvom naroda i pucnjavom iz
mužara i trombuna, udarajuć dogje do fra-
njevačke crkve, gdje otsvira nekoliko bira-
nih komada. Oko 10 sati započe svečana

misa, koju su vješto otpjevali hrvatski dile-

tanti. Iza službe božije muzikanti otsviravši
nekoliko komada pred crkvom, otigjoše na
opredijeljeno im mjesto, da se od truda od-
more. Poslije podne u gornju Rijeku navr-
vjelo je svijeta iz svih obližnjih sela, a pri-
ličan broj iz Gruža i iz grada. Nakon pro-
cesije, g. Oniskijević progovori sakupljenom
narodu pod velikim hrastom, da mu se za-
hvali na veličanstvenom dočeku. Govorio je
zanosno iz srca u srce, svaka mu riječ bila
na svome mjestu, svaka se ugodno naroda
dojmila. Narod ga je burnim pljeskanjem
prekidao. A na riječi: «Riječani, budite Pra-
vaši kao što ste dosele bili i visoko držite
neokaljanu hrvatsku zastavu» — iz stotinu
grla zaori: hoćemo; slava Starčeviću, živjeli
Pravaši, živjela prava pučka glazba, i t. d.
Oduševljenju nije bilo kraja. Do 7 sati
pod otvorenim nebom uz pralnju glazbe
plesalo se i zabavljalo. Na rastanku poz-

poljepšavanje naše ubave varoši, ne može jelu so i plaćati skuplje Kruna 5:10 po) Megjumurje i Rijeku? Zar će igda pristati sjednika Francuske repuplike Fallieresa,
ga se toliko pokuditi, ali ipak mora da kvintalu. Kako je uprava solila znala odre- | 4. tan bude izravno izabran? Zar će nam ali ga nije pogodio. Uhvaćen je, te je|dravljanju i rukovanju ni kraja ni konca,
mu se zamjeri, jer je postao kao odbor sa- diti 1u sahrani ostaviti prama potrošku ko- dopustiti financijalnu neodvisnost? Zar će pri saslušanju izjavio, da ga je s toga |pri čemu. zaori više hitaca iz mužara, a
mo za «gornji» dio vavoši, a za «donji» likoć bijele soli, tako je mogla sačuvati !| nam udijeliti željnu prugu da nas veže sa htio ubiti jer da mu je od vlade po-|glazba se uputi do kočija, svirajući. Pri
ne mari kao da ga ni nije. Ima dvije go- kolikoću crne soli. Znamo da je danas tra“ | Europom? Ne, Magjari to neće dopustiti, činjena najveća nepravda. — Dne 13.| povratku glazba se je zaustavila u Sustje-
dine, da se govori, da će se ponačiniti put žena u velike crna stonjska 50, što je na ako ih ljuta nevolja ne prisili; pak baš zato | OV. mj. proglašena je optužnica protiv | panu, da pozdravi rodoljubne Sustjepance
od Bobanovića do Medovića, ali još čast upa solila, koja je znala i crnu $0 ikad su ne u jednoj tački, nego stotinu puta ruskih generala Štesela, Foka, Reusa i\i da im se zahvali na pozdravu pri polasku
ništa uradilo nije. Ovim ne ću da kažem, poboljšati, te tim naša solila, od starine na govrijedili nagodbu, kad su prvi zgazili pod | Smirnova, radi predaje Port-Artura. Za u Rijeku, jer su braća Sustjepanci pozdra-
da se odbor možda ne bi htio brinuti, ali glasu uzdignuti, o usmeđeno pobvešit da noge očito pravo zajamčeno tim ugovorom, navedene im zločine vojnički kazneni vljali pucanjem iz mužara i mahanjem. Ta-
svakako stoji, da oteže, pa bilo s kojega narod uz današnju skupoću usilovan je ku- nazi sg imali tvrdo zaključiti: vi kršite taj zakon odregjuje smrtnu kaznu. \kodicr se je i u Gružu glazba zatmstavila da
razloga. Bilo bi takogjer vrijeme, da seod-|povati bijelu s0 i plaćati je skuplje PO ugovor, a mi ga s glave ne priznajemo :| === S _ ima želju nekolicine gružana otsvira par ko-
bor pobrine za naše grobište. Mnogo je |K". 5:10, nego li a. Upravitelj solila uzo- | nak o sebi! Starčevićanci već od davnina £ \ mada, gdje glazbari bijahu takodjer srdačno
tomu vremena, da se je sazidala lijepa gro- ran je činovnik i njegova je zasluga, ako da- stoje na tom stanovištu, oni zagovaraju Gradska kronika. \i oduševljeno dočekani i počašćeni. Na Pi-
bišna crkvica i da su mnogi imučniji po-|"as Ma | u čemu vidimo koju poboljšicu pravo, narodno dobro, oni su dosljedni, a \lama pred kafanom gosp. Perića zaudaraše

jo ; “" _Ima c. k. solilam, pa se čudimo, da on, koji Boje : 2 a 300-godišnjica. Uprav se danas . : : i veli
s aa rest ree: iu politici glavna je stvar biti dosljedan :| navršuje 300-godišajica smrti Miha Pracata. \ jednu koračnicu, gdje navrvi veliko mnoštvo

7o ljubi narod, došao je do ovakovih okolno- dočim gospoda koja su nam darovala rije- \puka i zavlada gromorno pljeskanje i po-
okolnog zemljišta jako je zapušteno i još

 

 

 
    
   
 
 
 
 
 
  

  
 
 
 
 
 
  

 

trošiti. Ako ima u magazinu freške crne soli,

 

i Ua i Ko je i što je po Dubrovnik bio Miho Pra- | E JE sika ote jed
k sti, da narod mora mnogo više i za so čku rezoluciju, koja ih je oparila na vražiji |cat, to je svakom Dubrovčaninu vrlo dobro | lagiivanje, tako da su bili prisiljeni tri
nije očišćeno ni kamenje, što je od gradnje koračnice otsvirati.

spomenute crkvice preostalo.

— Ovih dana došao je u svoje rodno
mjesto u našu Kunu slavni hrvatski umjet-
nik Dn. Mato Celestin Medović, da se ma-
lo odmori, ali ujedno i za lo, da čitavu
ovu grobišnu crkvicu ukrasi svojim umjet-
ničkim darom. Tako ćemo mi Kunavljani
imati, kaošto malo ko imade čitavu crkvu
naslikanu kistom sina, kojim se diči čitav
hrvatski narod a napose mi Kunavljani.
Kad crkvica bude gotova zamolit ćemo na-
šeg umjetnika, da nam sve slike protumači,
pa ako on to bude htjeti, o čemu smo u-
vjereni, poslat ćemo po novinama, a nada-
sve našoj

 

   
  
 

 

dajte je narodu da kupuje, jer mu je teško
suviše trošiti uz današnje prilike. — Stonjani.

Iz Kotora. |

 

(koju sačinjavaju Srbi, Hrvati i Crnogorci)

«Dolje Općina»! i t. d. Glazbari mjesto po
obićaju (obićavali su ići pješke, svirajući) |
vratili su se muklo kući u lagjama. Načel-
nik na to razljućen htio je dati ostavku ali

dičnoj i kod mas obljubljenoj \je na molbu prijatelja odustao od namisli.

«Pravoj Crvenoj Hrvatskoj». — \Ne odobravamo demonstracije, ali je narodu
«Glas ispod Rote». — gospodska politika dozlogrdila te ono što'

Iz Maranovića (Mljet). |

\su gospoda sijala sad mora da žanju. Neda
\se narod već zavoditi što je najbolje doka-

mačin, sad ustaju da  saniraju nagodbu.

poznato. Da se barem ako i iz daleka _odu-

U nedjelju dne 7 ov. mj. prigodom sve- ne daj, da ne bude kasno!
čanosti u Dobroti svirala je Kotorska glazba Priprave za skorašnje 'saborske izbore.

i makon koncerta od ila j i : a

kiš i i RRETE i novine složne u tome, da će slijedit raspust | Niko Ivetta dovršio je ovi

nika. Na io je stala prisutna pravaška mla- sabora, te se kod svih stranaka opaža neko |dačkoj universi sve pravni
aš Hein pom i M4“ | življe gibanje, naime pripreme za nove iz-

dež demonstrirati i vikati: «Dolje načelnik > bore. Stoga će Starčevićeva stranka sazvati,

Prosto im; mi tamo nećemo, a za stalno|žimo Njegovoj sjajnoj i dičnoj uspomeni,

će nedaleka budućnost dokazati da su se i|donijeti ćemo u narednom broju jedan oi

po drugi put ljuto blamirali, a samo Bože|važan sastavak u podlistku, iz pera jednog

 
 
 
 

našao jedan do danas nepoznati spis.
Poslije odgode hrvatskog sabora sve su

tamo !

oli : + Pavao Srinčić. U Nedjelju u ju-
kako javlja «Hrvatsko Pravo», veliku konfe- |, preminuo je naglom smrću g. Paul

renciju pouzdanika u kojoj će se konačno |Srinčić, u 77.oj godini. U subotu u večer

odrediti kandidati za pojedine kotare.

Napredak naše štampe.
Dobro uregjivani zadarski «Pučki

Radostni smo, da je baš sreća, što je naša
glazba prvi put u dubrovačku Rijeku, ovu
zenicu hrvatstva otišla. Koliko je pak pra-

; za \vaška ideja usagjena u srce našeg naroda
t -
uglednog starog Dubrovčanina, koji je Pro- |, gjižnjoj i dalnjoj okolici, najbolje doka-

zuje to, što ova glazba, premda nema još

Položio ispit. Naš sugragjanin gosp. ni uniforma a niti je uregjena kako treba,
h dana na Gra-|ipak je već do sada na više mjesta u oko-
čke nauke. Česti- |lici pozvana, dočim narod ne će ni da čuje

za druge dvije gradske glazbe (srpsku i
srpsko-magjarsko-hrvatsko pćinsku). Živio
svijestni narod dubrovačke okolice ! Živjela
Stranka Prava!

\bio je zdrav, šetao se je gradom, te se j€! Ten u oku je gospodi oko «Crvene»

\ glas o njegovoj nenadnoj smrti nemilo doj-

naša glazba. Još se nije ni ustrojila a već

Glas» mio, jer nije u Dubrovniku bilo osobe a , svakom broju zadijevaju. Mi ih konside-

svakdano naprepuje, što će obradovati sva- | da nije poznavala gospara Paula. Pokojnik je zamo, ali mi im krivi nijesmo, mi smo bili

kog prijatelja hrvatskoga naroda. U samu
godinu i po otkada izlazi, već se štampava

Ima nekoliko vresseno da se neki nemit- | zalo kad su dvojica od opć. upraviteljstva u 3420 istisaka, a to znači dobar i vidljiv
njak nabacuje u «Crvenoj Hrvatskoj» sva-|nozvali Škaljare na seoski zbor i niko im |

kim lažima na našeg dobrog i zaslužnog |. nije odazvao, već

župnika Mp. Don Vicka Lisičara. Buduć

smo uvjereni, da koliko mi nekolicina, koji \tvo naroda,-pjevajući «Liepa naša domo-
ovo pišemo, ljubimo i častimo našeg Don \vino», a prkosnoj gospodi legja o
Vicka, toliko isto i sva naša župa, a i Svi posta je i predosta gosposke sile,

ovgje na Mljetu,

ne da piše kao tobože u višem broju ili od
naše strane. Nadvor s potpisom, da upo-

znamo tog smutljivca! Mi uz to iskazujemo _
našem Don Vicku Lisičaru svaku ljubav i| istina,

! koji ga poznavaju, nala- naroda sjećaju samo za vrijeme izbor
zimo shodnim opomenuti onog drzovitog eto im je odzvonilo, puk ih je dobro upo- |
pisca, da kad što napiše proti našem žu- znao i pravom im legja okreće.
pniku neka se potpiše svojim imenom, a |

Kotoranin.

iz Čilipa.
Kako nam javlja g. Vlaho Bošković, nije
ko što nas je naš dopisnik pogre-

štovanje, jer to zaslužuje radi svoje ljubavi, | šno_ izvijestio, da mu je bilo ukragjeno do

koju nam je iskazao i iskazuje ne samo u.
dali i u djelima, što nam dosle| novca.

riječima

\kr. 100, već skoro 200 kr. što robe što

nije toliko nijedan, a bojimo se i hoće li Ljekarnika A. Thierrya balsam |

ikoji,
list, koji se na žalost nazivlje hrvatskim
imenom, da štampava onakove laži i pa-
klene tendencijozne klevete. Ovu izjavu

pisat će do potrebe i svi ostali župljani,

 

 

dok žalimo, da se može naći jedan osobito u vruće ljetno doba i na putovanju i izletima

izvrsno služe ova sveopće poznata pouzdana srestva
u svim slučajevima. Ona su pravi pomoćnici u nuždi
kod slabosti, koja često nastane u vrućini, k nesvje-
stici, a osobito kod u doba voća i krastavaca nasta-
jućih bolesti: kolike, grčeva, smetnje probave, pre-

što danas u hitnji nijesmo mogli učiniti. — hlade, imiekcije uslijed loše vode i t. 4. Cefftifolia-

Nekoliko župljana.
Iz Orebića.
Doznajemo, da će po svoj prilici biti
imenovan stalnim učiteljem u Gružu dosa-
dašnji naš nadučitelj gosp. Stj. Vekarić.
Njegovim imenovanjem ostaje ispražnjeno
madučiteljsko mjesto u ovoj varoši, a on

| mast je ne nadomjestiva kod svih ozleda, oteklina i

krenuše.

koji se ništvu i seljaštvu, jer
a, ali | korine pouke u svakom

procvat. Do sada je izlazio samo dva pu-

su bili došli u Kotor ta u mjesecu, a od sada će početi izlaziti
drugi dan, na što im dogje u susret mno- | svakog četvrka. Godišnja je cijena za se-|
ljaka samo 4 kr, a za ostale 6 Kr. Toplo vlja i pokućstva,

bio dobar, miran i čestit gragjanin, i jedan
| od prvih dubrovačkih trgovaca. U Dubrovnik
je došao kao vojnik, te je cijeli svoj život
| uprav izgledno sproveo. Isprva je radio
\kao prosti drvodjelac, te je godine 1853.
osnovao trgovinu staklarije, gvožgjarije, dr-

koja i danas opstoji, i

prisiljeni od njihove prepotence, da ustro-
jimo ovu muziku. Koliko je pak u narodu
obljubljena ideja stranke, koju ova muzika

zastupa, viđi se po tome, što je već na više

mjesta zvana. A još nije uregjena, još nam

\nije stigla druga partija istrumenata, još ni-

jesu gotove unilorme i još nijesu svi glaz-

ga preporučujemo, a nadasve našem rad- teškim napornim trudom, štednjom i razu- pari na mjestu. Neka se «Crvena» ustrpi

će iz njega crpsti
pogledu.
Dosadašnji polumjesečnik «Hrvatska Hr-

\vatom» od 20 o. m. unaprijed postaje dnev- | Dalmaciji.

|mnim upravljanjem stekao je velik imetak.

! Pokojnik je pripadao autonomaškoj stranci,

za malo sedmica, dokle bude sve u redu,

(pak ćemo onda vigjeti, čija će muzika

\koja je u ono doba hvatala maha po cijeloj (ekvičat» a čija udarati, sasvim njihovim

nikom. Ovaj zaslužni starčevićanski radikalni | gjen sprovod, za kojim je stupalo mnoštvo
list preporučamo svim našim istomišljenici“ prijatelja, znanaca i štovatelja.

ma, a može ga svak nabavit jer mu je cijena

Laka mu bila zemlja, a teško ucvijeljenim

sasvim miska. List izlazi u Zlataru (Hrv.), naše iskreno saučešće.

pod uredništvom g. Mirka pl. Pisačića.
Politika osobnosti.

protivno. Izjava d.ra

politici, u istinu je najviše provagjaju. «Hr-

U ponedjelnik bio mu je prire- | qvaljenjem i sa svom općinskom potporom
\(2400 Kruna na godinu) i sa svijem muzi-

|

\im već danas: ustrpite se samo malo go-

kantima di ripieno, gosparićima studenti-
ćima od universitati. U toliko poručujemo

Glazba Hrvatskog Pjewačkog spodo, € poi arrivederci a Filippi!

"(Društva «Gundulić» u Rijeci. Pri-

|

svoje strijele proti D.r Franku, jer je tobož | dana slavila u starodnevnom franjevačkom
on jedini, koji neće slogu, koja se sada |
sama po naravi nameće dok je u istinu sve
A. Pavelića i d.ra V.

u potpunom ređu, ipak rado se odazva go-
rućoj želji riječkih rodoljuba, koji su sva-
kako željeli osobitim načinom iskazati * po-

Franka najbolji su dokaz, ko je težio za
slogom, kojom bi se nagodba samo naprijed
podupirala, nego koja će sjediniti sve ele-

čast pravaškoj i pravoj narodnoj glazbi.
Naša glazba nije mogla inače a da ne u-

 

| rana. Oba sredstva valja uvijek sobom ponijeti u do-
statnoj količini. Ne treba tražiti druga nevaljana fluida.
Neka se adresira kod svih dopisa i naručba. Ljekar-
\nik A. Thierry u Pregradi; (Hrvatska).

i

dovolji  rodoljubnom  čuvstvu rodoljubne
Rijeke, koja se je onako slavno opoštenila
pri zadnjim izborima, i nije se dala zavesti

mente kojima je geslo «dolje nagodba».
Starčevićanci željeli su takovu slogu, ali na
žalost nijesu našli odaziva kod onih, koje

 

 

Domaći pregled.

rek bi ršdi za svoga sina Marka. Sad nam |Dolje s nagodbom!

je jasno zašto je gosp. Stijepo bio gorljivi
negdašnje resolucije — vijerni slu-
ga slugah Don Jure, a i ono njegovo ma-

Tako se je vikalo, tako se je pisalo; taj
poklik nije bio odisaj uzbugjenosti ili strasti,
nego pravedni otkaz sili i odvratnom Košu-

novrisanje oko članova mjes. i kot. Vijeća. tovo-Wekerleovu cinizmu, koji de samo da

Vidjeti ćemo samo kako će se ć. k.kot. škol.

su ljuto ranili onu ruku, koja ih lakoumno

Hoće li |pridiže do visokih stolici, nego su prkosno

mjesto dati zbilja onome, koji izrugali se naivnosti hrv. delegata, odvratno

zaslužuje ili će i ovom pri-\im spočitnuli veleizdajničke namjere, zagro- lijanski
počiniti obzirom na razne zili se kangjiom, i doista bana
.|komesara Fučka ds ih u tor svede. Bez

 

«Hrvatska Rieč» štedi. intrigima neke dubrovačke, tobožnje hrvat-
ske gospode, koja su se trudila e da bi

 D.r Josip Pliverić. i — |gostoljubivi i plemeniti riječani pod noge
U Srijedu preminuo je u Zagrebu sveuči-|pacili pravašku misao i hrvatsku zastavu,
lištni proiesor, d.r J. Pliverić. Pokojnik bio | koju su oni uvijek visoko i neokaljanu di-
je jedan od naj uglednijih članova propale | zali, Ne, riječani se nijesu iznevjerili svom
narodne stranke. političkom mišljenju, oni su glasovali za

Što je sa, po svijetu ? pravaškog kandidata, ne bojeći se prijetnja

dubrovačke famozne dinastije i nepuštajuć

se zavarati prijevarnim obećanjima Jurja
Austrijski ministar Aehrenthal i ta-
imali su sastanak u Des-

 

Bijankinia. Gornjoriječani svim se silama za-
uzeše, da bi ove godine svetkovina Gospe

čanstvena, a izvan crkve u čisto
pučkom duhu. Već u 7 sati u

 

i

siu (l

velika važnost, a tim su se iskazali i
odnošaji

 

 

 

 

i
i

 

 

 

 

 

taliji). Tom se sastanku označuje |od Karmena što bolje ispala; u crkvi veli-
pravaškom |

«Nema srpstva bez tri prsta .

Oni, koji najviše grakću proti osobnoj godom svetkovine Gospe od Karmena, naša | pokojni se Risto Mačuga krivio na vas glas
\je glazba na želju gornjoriječana učinila isleti ph ed njegovim dućanom na Placi, da će sc

vatska Rieč» u zadnje doba naperila je sve \ Rijeku, da uzveliča svečanost, koja se toga | 512 nosred latinske crkve sv. Vlaha u gradu

manastiru. | ako naša glazba još ne bijaše |P*7:-'> Umro je, ali to nije dočekao, "i
da je pož

ivio još malo bio bi mogao to
izvršiti u jednoj drugoj našoj crkvi, koju sad
grčko-istočnjaci ruše. A ko je svemu ovome
kriv? Mjestni Srbi katolici. Jer oni u svemu
podupiru grčko-istočne Srbe i podigoše ih;
bez ovih ne bi se za njih ni znalo. A kako
im ovi odvraćaju? Slobodno možemo ka:
zati, da oni od njih zaziru i ne vjeruju im
jer nijesu Srbi grč.-istočnjaci. Na svoje smo
uši čuli u javnoj kafani jednog grč.-istočnjaka
gdje viče: «Srba katolika nema nigdje, nego
ovo malo u nas, pa što će nam i oni! Ko
će njima vjerovati! Oni su Srbi samo za
osobne interese. Dobro je rekao Milaš, da

istočnjaci, ali javno ne govore, a ti govoriš»,
on odgovori: «Tako je, mi smo svi jednaki,