NANSEN SSNISNNIS NO Si -

 

MN

.

 

četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo

polugodište.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po

me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

U DUBROVNIKU 27. Jula 1907.

či NA,

GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

 

godišnje K 8 — Ko i

 

 

Farizejst00 N&O-MOGJAFONA.

Gospoda bankrotirani rezolucijonaši,
nemogu a da zataje putpuni fiasko,
što su ga donijeli sa toliko razglašenim

malo povjerenja, što je u njih imao

ivide da svojim crnim denuncijatorskim
radom igraju najsramotniju ulogu na
polju hrvatske politike. Oni upravo

'triotičnije stranke u Hrvatskoj, pred-

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ SIOJI 10 PARA.

Brzotisak DUBROVACKE HRVATSKE TISKARE.
Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

[5 bi to bilo šta nepošteno ? Zar nije
\Frano Supilo ugovorao sa Košutom u

(o RU _ upravo | Rimu i sa političkom propalicom jednim|i denuncije Supilovaca proti Starčevi-
tajne urote snuju i kuju protiv najpa-|Polonyem ? Zašto gospoda rezolucijo-  ćanskoj

|naši jednako ne ustaše proti Supilu ?

i

se više puta
kirani ne ju

 

i Jedino ovako daju se protumačiti
svi oni sramotni napadaji, crne klevete

Hoće li magjari pomoću rezolucijonaša

sstavljajuć je hrvatskome narodu kao!Ako je Supilu bilo slobodno ugova- | u tome uspjeti ? Dokazat će budućnost !
svojim novim kursom. Bankrotaši kakav produkt «velike Austrije» i kao rati sa jednim političkim propalicom,
opažaju, da malo po malo gube i ono miljenicu bečkih političara. Otrag ne- zašto Dr. Frank ne bi smio ugovarati

'koliko dana «Pester Lloyd» započeo

sa poštenim čovjekom i političarem,

hrvatski narod; riječka rezolucija, je sa objelodanjenjem nekakovih to- kakav je Dr. Lueger ? Ako gospo-

ili bolje disolucija hrvatske politike, ne
samo da nije uspjela, ona je dapače
sasvim izigrala hrvatski narod. Hrvat-
ski je narod otvorio oči, i osvjedočio
se kuda ga vodi politika energume-
na Frana Supila i družine, a išla je
isključivo za tim kako bi hrvatski na-
rod još gore sputila pod magjarsko
kopito i magjarski šovinizam: on neće
da ga dalje poput kakova megjeda za
nos vuku ljudi, kojima je osobna am-
bicija glavna politička krepost, on je
odvažno ustao i osudio pseudo-patrijo-
tizam i politiku afarizma nekih hrvat-
skih političara, t. zv. novoga kursa.
Kazali smo nekih, jer dragovoljno
priznajemo, da i u rezolucijonaško/1
taboru ima odličnih rodoljuba kao n.
pr. Zagorac i njegovi pristaše, koji,

\božnjih otkrića o odnošajima Dr. Fran-
'ka sa Dr. Luegerom, kao da je dr.
Frank tražio od Luegerove stranke, €
da bi se ova u Beču postavila na hr-
vatsko stanovište i pomogla Hrvatskoj
da otrese sa sebe magjarski jaram. Ko-
liko je istine u ovakovoj naručenoj
\pisaniji «Pester Lloyda» dokazuju naj-
\bolje dementi Dr. Franka i Dr. Lue-
| gera. Ovaj je posljednji otvoreno i-
izjavio: da ta tako zvana otkrića o ne-
kom ugovoru izmegju njega i zastu-
| pnika Dr. Franka nijesu ništa . drugo,
|nego najfantastičnije izmišljotine ma-
\gjarskih novinara. Ta i inače se do-
| voljno znade, što se imade držati o
vijestima magjarskih novina o  Hrvat-
\skoj. Istina je u cijeloj stvari, da ga
\je Dr. Frank zaista u Beču posjetio,

da bankrotirani  rezolucijonaši našli
su za shodno stupiti u dodir sa
magjarskom neodvisnom strankom za
obranu hrvatskih interesa, zašto Dr.
\Frank za istu obranu nije mogao sma-
trati shodnim stupiti u dodir i sa Lue-
\gerovom strankom? Mi ne shvaćamo
zašto politička logika gospode bankro-
\taša ne bi vrijedila i za Starčevićance.
'Ili je možda političko poštenje inkar-
nirano isključivo u jednome Franu Su-
pilu ? Zar nije to najskrajniji farizeizam
neo-magjarona ? Dalo bi se pitati, zašto
\magjari onakove fantastične sensacije
baciše u svijet o Starčevićanskoj stran-
ci, dok bankrotašku stranku pustiše
na miru. Nije teško odgonenuti. Već
u zajedničkom saboru Wekerle nije
se oborio na gospodu rezolucijonaše,

neznajuć ni sami kako, osvanuše u ali da je taj posjet imao samo privatni kao da bi tobože ovi radili proti ma-
društvu famoznoga Supila, Lorkovića značaj, buduć Dr. Frank njegov stari ojarskoj ideji, već kao veleizdajnike

i njihove družine. Rezolucijonaši nijesu
opet takovi politički kretini, a da ne o-
pažaju bankrot, što no ga je doživila
njihova politika, ali taj bankrot treba
zatajiti, treba ga dapače predstaviti kao
najsjajnijim triumfom novoga kursa.
Sve bi to vrlo lijepo uspjelo i narod

prijatelj i drug u naucima. Oni su za-
\jedno polazili sveučilište, te da je on
\općio sa Dr. Frankom baš kao i s dru-
\gim Hrvatima. A posjet Dr. Franka
'da je slijedio u početku njegova na-
\čelnikovanja, svakako je već od toga
'minulo više godina.

označio je Starčevićance. Magjari se
ni malo ne boje Supilovaca, jer znaju

da će prije ili poslije ovi opet na nji- |

hova koljena pasti; već se oni boje
Starčevićanaca, jer uvjereni, da se ovi
nikada neće dati zavesti od magjarske

hipokrizije i prijateljskim frazama. Ma-,

 

Crno u Crnoi Gori.

| Cetinje, 17. Jula.
«U Crnoj Gori, Todore,

| Svakoga dana to gore !»

i
I

\  Agitacije, ordeni, obećanja, kao rovarenja,
| progonstva, hapšenja, premještaji i otpu-
| štanja iz službe i poslanika i prvaka i uopće
pristaša narodne stranke ne pomogoše! | ak:
se je za tri mjeseca dana današnja Tomanc
vićeva vlada, pod mogućom zaštitom, vod
stvom i imenom ustavnoga(!) vladaoca Ni-
\kole, kuke i motike hvatala, te bez obzira
desno i lijevo nečuvenim, najnasilnijim, u-
| prav tirjanskim srestvima tražila, da po što
po to utuče poslanike narodne stranke i
\sebi stvori većinu u narodnoj skupštini,
opet joj ne ode za rukom, da postigne što
\je tražila.

Vrlo se svijesnim, poštenim i rodoljubnim
| pokazalo naše narodno poslaništvo, te se
nije dalo ni potkupiti, a bome ni zastrašiti
sredovječnim terorom, kojim se tražilo, da
\ga pokori starome zloduhu, koji je baš za-
bio u glavu da do kraja uništi i upropasti
već davno upropašćenu našu otačbinu. Ali
ne! | svijesno i pošteno bijaše poslaništvo
narodne stranke, pak se voljnijim pokazalo,
da strada, da se obijegjuje, progoni i u
tamnice zatvara, no da se iznevjeri svojoj
savjesti i svetim domovinskim dužnostima.
\Kada se u tome pogledu ne mogaše uspjeti,
pozvala se u pomoć sva vojnička sila, da
pod «mus» primora vojsku, biva narod, da
se odrekne svojih poslanika. Ali jok! Ni taj
pokušaj nije koristio! Crnogorski vojnik,

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale
i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji
skaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nelran-

stranci i njezinim vogjama.

 

se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

\je velikodušni Gospodar nadario, sa strane
\vlade, a pod vodstvom samog ustavnog
\vladaoca odigravaju žalosni prizori, kakovih
se već ni u Turskoj ne dogagja.
, Pošto je visoka Tomanićeva vlada odo-
\bravanjem i u ime ustavnoga vlađaoca Ni-
| kole, bez uspjeha prokušala sva najodur-
\mija srestva; pošto je vigjela, da teror ne
| koristi i da tamnice uzalud napunja vrije-
\dnim, naprednim i najpoštenijim crnogor-
\skim sinovima, ne bijaše drugog izlaska,
\već da se raspusti skupština. | skupština se
zbilja raspuštila.
| Po «Glasu Crnogorca», vladinu organu,
do toga se je došlo s toga, što državi ne
\ treba radikalnijeh izmjena, već da se sveto
' wa sve ono dobro, što je Crnu Goru u
rpstvu izdiglo i u svijetu proslavilo.
Naivni i neupućeni, da iz ovih zlatnih
iječi «G. C.» ne zaključe, e u Crnoj Gori
med i mlijeko teče, kazat ćemo u dvije ri-
či, kakovih radikalnih izmjena neće, a
kakvo dobro hoće da čuva «G. C.» i nje-
\ govi gospodari. Neće oni radikalnih izmjena
\u starom zloglasnom režimu; neće radikal-
nih izmjena u najžalosnijim našim ekonom-
skim prilikama; neće radikalnih izmjena u
| priviknutome natražnjaštvu, koji je već cijelo-
\me svijetu poznat, i t. d.; već hoće da sveto
\|čuva svako ono dobro, koje nam je otač-
\binu do svake propasti dovelo. Hoće da se
| narod u neznanju, gluposti u ropstvu sapet
| drži; hoće, da se i dalje toj tužnoj raji do
zadnje kore hljeba iz grla diže; hoće, da
\se državne i narodne pijavice podržavaju i
unapregjivaju, o čemu nam je i zadnjih dana
\Tomanićeva vlada dokaza pružila. To je eto
| dobro, koje «G. C.» naglasuje, i koje nje-
 govi gospodari žele da očuvaju u Crnoj
, Gori; — dobro, koje je već davno Crnu
\ Goru ponizilo u Srpstvu i u svijetu sramo-
| tilo, a ne, gospodo, «izdiglo» i «proslavilo»,
\kako vi bajagi naglasujete. Crne naše ne-
\volje uzalud vam je hiniti i tajiti. One su

bi se lako dao zavarati rezolucijona- Evo što glavom izjavljuje Dr. Lue- gjari znaju vrlo dobro, da gospoda koji je davno upoznao varalice i pijavice bjelodano na javu izbile; o njima i vrapci
škim sofizmima, ali su tu Starčevićanci, ger o tobožnjim senzacijonalnim otkri- rezolucijonaši traže samo reviziju na- naroda i otačbine svoje, nije se dao ni pre- po C. Gori pjevaju, pak bi trebalo narodu
koji budnim okom prate svaki korak ćima magjarskog lista. godbe, jer žele ostati u dobrim odno- varit, ni zavestit, ni odreći se ljudi, u kole [eek = i uši, da ma uzmogate seg

neo-magjarona i otkrivaju njihove po- . Ali ipak rezolucijonaške novine neišajima sa «liberalnim» Košutom _ jedino nazrijeva poštenja i ljubavi prama |ž ijeću dati. a:
ličke rileške. Start dičia: oolk: ui M i | šaj : : domovini i jadnom starom crnogorskom pa- | Vlada, a na čelu joj uvijek knjaz Nikola,
“ 4 ješke. reevićat poli- | propustiše ni ovu prigo h, 4 mo su dok Starčevićanci nasuprot neće nika-|tniku, pak je otvoreno i neustrašivo dovi-|da pred svijetom i narodom opravda žalo-
ika, koja se je pokazala jedino spaso- potpuno osvjedočene o ispravnosti Lue- kove zajednice sa Magjarima, jer po- | knuo svojim vojničkim glavarima: «Lažete!» | sne prizore, koje sami izvagjaju, naše prvake,
nosnom u Hrvatskoj, nije i nemože gerove tvrdnje, a da se sramotno ne učeni iskustvom uvjereni su, da je na- Uzalud se i «ustavni» naš vladaoc natezao ljude u svakom pogledu napredne i iskrene
biti po ćudi gospodi rezolucijonašima. obore na Starčevićansku stranku. Svak, godba uzrok sviju zala u Hrvatskoj. \i gromkim svojim glasom u narodu nagla | rodoljube proglasiše nezadovoljnicima, ambi-
Odatle se tumače svi njihovi ne vele ko i malo ima poštenja, mora vjero- Treba dakle uništiti Starčevićance, io a: piše Ke: a IA LOVRE o 28 , NENO EME Gore.
časni napori, kako bi u redovima star- vati kategoričnoj izjavi je Dr.! i iti EVICENČC: | drugo no balega; uzalud mu se i mado-| Mislilo se, e će to pobućih narod, Će sna-
ak: dmostns Smatra M e? a A izjav DIM r \ treba ih pretstaviti kao veleizdajnike \budni sin knjaz Mirko mučio, da uvjeri na- temiše narodnu stranku, ko što ju ovih za-
. posij gu, 9-|Lueger, 0 Dr. ueger nije ni Folony \magjarske ideje i države i Hrvatska će rod, da je narodna stranka «bezobrazna i dnjih dana anatemisao arhimandrita M. Bo-
malovažili njezine vogje i najpodlijim ni Košut. Ali gospoda rezolucijonaši se odmah pokloniti Wekerleu i Košu- poganska». Kao varalice, tako je i iskrene žić; ali se izvrnula njihova nada, pa na-
denuncijama i klevetama ocrnili njezin kao da to ne razume. itu. Magjari vrlo mnogo računaju na | Svoje prijatelje narod spoznao, a ma koliko. rodna osuda pade na one, koji ju već da-
politički rad pred narodom. Gospoda _ Nu pretpostavimo kao da je zbilja gospodu rezolucijonaše, da će im i ovi|8e4 mu se s visoka prijetilo. Ovo je zanas vno zaslužiše. Povagjenim žandarskim se-
rezolucijonaši, ili bankrotaši, koji uvijek Dr. Frank sklopio kakav politički u- pomoći srušiti najspasonosniju ideju ste ar pojava. Utješljivo je toliko, bljama cetinjski gjaci. neustrašivo pokazaše
na ustima imadu Arguse i Strassnofe govor sa Dr. Luegerom u obranu hr- Hrvatskoj, koja je inkarnirana u dvije PDA MN KEŠVIP IU 01O:90SI SP SRUAPON PAMEŠN setiih: SETE
da podmetnu Starčevićancima, za e vatskih int E M. i to), ] (šoj državi u dvadesetome vijeku, a u sa- nici odvratiše studenim tušom; na prijetnje
ancima, zar ne|vatskih interesa —'šta odatle slijedi ? same riječi: Hrvatska Hrvatima. mom početku ustavnoga života, kojim nas i inkviziciju visoke vlade narod se podru-

PODLISTAK
MIHO PR AC AT. | brodovlasnici i bogataši: Balaći, Batići, Bal. Kad sam prelistao :Stonski Arhiv Dubrova- rere in alto mare colla nave e cussi cor- brod oštetila. U svojoj oporuci Pracat je
di, Benincase, Bernardi, Bolispi, Borghi, čke Vlade, našao sam, kako je Miho pretr-  rendo per alto mare con ditta nave perfino ostavio svoju kuću u Gružu i vrtao pri
i Jedini dubrovčanin, komu je republika po- Brauti, Buskaini, Di Rado, Giorvi, Martolo- pio tu nemilu nesreću g. 1565, jer u knjizi alle due ore di notte da poi cosi per gran škveru Vici sinu Ivana Vidova.
. spomenik. U dvorištu Duždeve Pola: | Bi, Mitošine, Ohmučevići, Durani, Sprlente, | «Diversi di Stagno» g. 1565, nagjoh što fortuna di mare ne forno rotte et strapiate Kad se je rodio naš Miho ne zna se, zna
na kamenitom podancu, stoji i danas Radi, Radulovići, Radišici, Vanki, Vodopići, | slijedi : Itutte le velle et li penoli della mezzana ne se izvjesno da je umro oko 20 srpnja god.

polukip dobrotvora, bez ikakvih cifrarija, a Tomići; a nadasve Pracati. Cijelo brodovlje | «Coate Ser Nicold Gian Palmotta, Otficiali furon rotti e schiavezzati, et # -| je j
E oi i oj: zati, cusi tempe- 1607, a ne zna se gdje je bio pokopan, jer

| sa glasu s pitomosti i s' bogastva. Tamo!se osvjedočio da je uprav u svojoj mlado-|presso bari di schiavonia et non potendo iza kako je izgubio viši dio nakrcanog žita
zanatlije i obrtnici, tamo umjetnici, tamo sti bio nesretan i pretrpio zaista brodolom. avere dito porto di budua ne fi forzia cor- i ječma i pokli mu je porazbijala jedra i

 

I i
\sa 39 velikih i golemih brodova. Nije li ss. Piero Elia Saraca, Zupano Ziorzi Zama- stando et d | i i
«Michaeli Prazatio Benemerito Civi ex S. Lopud doživio vigjeti o jednom trista Vic i izvan boračivd m utugpađinae| lr=vwtaznppd_ gr. ko u
udovica? Naravno da je broj prilično hiper-
boličan, ali svakako je živa istina da je
mnoštvo Lopugjana poginulo ispod Alžira,
i mnoge valjane domaćice ljuto zakukale.
Nije mi namjera da što javim o životu i
radu toga bogataša, nego ću se osvrnuti
na ono što se po čitankama diljem domo-
vine o njemu pripovijeda. Veli se da je is-
prva bio silno nesretan, da su mu se slo-
mila tri broda, i da je već bio odlučio ne
povratit se nevjernoj morskoj pučini, kad
ga opameti jedan gušter, koji po tri se je
puta penjao, a tri se puta skliznuo, a ipak

C. A. MDCXXXVIII» Povod vanrednoj toj
počasti bijaše kraljevska darežljivost Miho-
va, koji zavješta Dubrovačkoj Vladi 200.000
genuina po Skurli. | to otrag 300 godina.

Onda je bilo doba kad je Dubrovnik o-
pasao svu snagu, kad je po moru i po su
hu trgovao sa svim narodima u svim kra-
jevima, kad se je zastava S. Vlaha kočlia na

88

 

| gna, Valentino Orsatto Zorzi,
| Prodanelli. /
| 1865 adi 2 Gennajo Giovanni de Vido
patrone pustizio della mave de Michiele
Prazatti nominata S. M. de Bison, € com-
parso qui davanti al ss. Conte di Stagnio
et ofi. lamentandose e volle fare fede et
provare pelli testimonii qualmente parten-
dose de Manfredonia alli 25 del passato
che fiv al di del natalle per andar la volta
di napoli colla nave ditta carga di formento
et orzio et andando al loro viagio atrovan-
dosi for de brendezi ne assaltd una fortuna
di mare et de vento de ostro scilocco et
correndo per potersi salvare in porto di
santo Gioan de Međdua in arbania atrovan-

 

\sparse pelle bande per la gran fortuna che
corevaino et pelle grande onde che ne ve-
niano adosso et intrando il mare nella sten-
tina della nave.e giustando la stentina ne
\fiu forza da gitare di molto formento et or-
| sio che si butto in mare et questo si č
'\fatto per sichurta della nave della robba et
|anche delle persone et cusi ne slorzio la
gran fortuna da venire qui in lo canalle di
Stagnio, et questo intendo di provare pelli
olf.li della nave atento che ditto patrone
non ha avuto in la nave nisuno pasagiero :
testimonii saranno Marco de' nicolo nochie-

 

 

Marin Piero | nave el formento et lo orzio pella nave si zabilježen; ali je sva prilika da je bio po-

kopan na Lopudu.

Po gornjem navedenom dokazu, očito je
da priča o nezgodam mladoga Pracata ima
temelja, i po svoj prilici da ga je gušterica
ohrabrila, kad je već zdvajao o sreći svojoj.

Još mi se same nameću dvije opaske :
prva je, da je vlada Dubrovačka tako nje-
govala i štitila poduzetne svoje podanike,
da je mnoštvo njih obogatilo vanredno, i
daleko za sobom u imanju i bogastvu za-
ostavilo i glavnije kuće vlasteoske, kako
nam svjedoče Ivelje, Ohmučevići, Skočibuhe,
Pracati i t. d., druga da priznavši za slugu
i ljubav rodnomu kraju našemu Mihu, je-
dinomu njemu podigoše spomenik, dok ni-
jesu velikanima u nauci i znanju od svojih
porodica. Ćast Dubrovačkoj vladi.

A. L.

 

 

 

  

— i FATE AN MOME TINI EJIVE k