jana mm <A Br. 134. jedino na providnost i na svoje hrvatsko i narodno pravo, u pošteni svoj rad za po- bjedu. Zato osugjuje svako prosjakovanje i moljakanje bilo s koje god strane». taju govorniku, kliču i dižu ga u vis a predlog se prima jednoglasno. Gosp. Kulić prigovara da se združimo sa Starčevićevom strankom prava prekovele- bitskom, jer da nemamo (?!) jedan program, dok mi stojimo čvrsto na programu g. 1861. banovinski Starčevićanci stoje na programu g. 1894. A gdje nije jedan program ne može biti skupno poslovanje. Gosp. Angjelinović pobija duhovitom i bi- ranom besjedoin predgovornika, veli da bu- demo li jednom dušom i srcem, programi nam neće biti od omete. Gledajmo bracki, otvorito i pošteno postupati, pak eto lju- bavi, sloge, blagoslova i uspjeha. (Silno povlagjivanje). Gosp. Katalinić Damjan i on zagovara osjećito i muževno predlog (odobravanje i pljeskanje) te je primljeno jednoglasno da se brzojavi D.ru J. Franku: «Starčevićanci sakupljeni u skupštinu u Spljetu dne 6/9. 1907. preko V. G. šalju pozdrav Starčevićevoj stranci u Banovini, i žele da skupni napori dogju do stvarnog uspjeha». (Slijedi). Vijesti iz naroda: * Iz Kotora. (Triumvirat). Vaša opomena u br. 132 PRAVA CRVENA HRVATSKA IE ZAM R IMS ui CSA. 7 VPR SRO i ei a a wa Za Žak ai God. I. da sve one ruže, koju su resile iz početka ovaj patriotični hram, prestale su cvjetati, te mješte njih crni otrovni trm počeo je ni- pe «živio hrvatski zastupnik»! Ba-|irulež! Ne može se sada opravdati pogla- | | rjaci zalepršali, narod krenu neprestano kli- | var Marincovich, koji je u svakoj prigodi čuć, a s narodom krenu i Don Frane, kre- branio «la gioventi italiana di Curzola», da U rezolucionaškom glasilu «Narodna Obra- na» izašao je jedan interesantan članak o F. Supilu, iz kojeg donosimo neke stavke : cati, tako da se je bojati neugodnih poslje- nu u alem-kamen zagorske Dalmacije, ' dica, ne zapriječe li na vrijeme Stonjski ro- gnjezdo sokolova, u bijeli Siuj, i ugje sla- doljubi put temu pogubnome zlu i iz te- vodobitnije u bijeli Sin;, neg Cezar u Ra- melja mu žile isčupaju. — Udješ li danas skošni Rim, iza galskoga rata, kojim poko- u «Hrvatski Dom», gdje je javna kafana, rio barbarske narode. Prolazeći Sinjem, koji čini ti se da si negdje u tugjini, jer tu se bio okićen dragocijenim sagovima i troboj- čuje skoro više njemačkog i talijanskog nicama, gospogje i gospodićne, posipale ga razgovora, nego li svog milog hrvatskog cvijećem sve dok nije došao pred divnu materinskog jezika. Ista pak počast zahvaća zgradu novo «Franjevačko Sjemenište» gdje i javno šetalište. \je držana skupština, na kojoj zastupnik ka- Naravno, u tomu se natječu samo meki | zao čisto, bistro, jezgrovito svoj rad u stol- od onih, koji su ovamo trbuhom za kru- neme Beču, te narodu uz ostalo rekao i hom, a čija imena nećemo za sada na ja- ovo: «Tvrda su, narode moj, gvozdena vra- vnost iznositi; nego na žalost slijede ih ta stolnoga Beča, nu da su mu tvrgja od njeki naši mlitavci, radi glupe ambicije, ili 'vrgjih, nikada ne ću prestati kucati i za iz inih osobnih obzira. To njihovo postu- tvoje potrebe, narode, raditi». Kakovim je panje već je počelo uznemirivati javno mi- \ oduševljenjem bio popraćen njegov govor šljenje, jer vrijegja narodni ponos ove hr- — suvišno je opisivati. Za njim iz srca i vatske grude. Ne opamete li se, moglo bi duše, govorio je fratar Kotaraš, govorio je doći do velikih neprilika. Stonjani znadu kano čovjek, koji ljubi svoj narod i za nj poštovati svačija čustva do nekih granica, se žrivuje, kano svećenik, koji poznaje du- ali neće nikao dopustiti, da im itko po- šu i sve težnje narodne. Dr. Marović go- se pak našim domaćim ulizicam, da ne za- domoljubno, i odvažno. Pri svršetku skup- bacuju svog materinskog jezika, jer je jezik štine, narod oduševljen i zadovoljan radom temelj marodnosti, te svaki onaj koji se svoga zastupnika, izrazi mu jednoglasno | služi tugjim, a ne svojim vlastitim jezikom, najveće povjerenje. Odavlen krenu narod smatra se najljućim neprijateljem svoje do- sa mnoštvom hrvatskih barjaka pred «Hr- | movine, pa ju on ma na kakav god način vatski Napredak» gdje je zastupnik razvijao | slavio. svoj program, te izmegju ostaloga rekao ovo: «ja sam Hrvat, i kao Hrvat raditi ću za moj «Po jeziku dok te bude vrijedi prag svoje vlastite kuće. Preporuča vorio je. da ljepše nije mogao, jezgrovito, «P. C. H.» silno je djelovala na dopisnike | glavom će tebe biti«, hrvatski narod, držeć se hrvatskoga drža- «C. H.», te ih je ubila u pojam. Kako $€ | pjevao je naš neumrli pjesnik P. Preradović, vnoga prava». Gromoviti «živio» izvio se iz u gradu govori, triumvirat se dogovara, što — Stonjanin. |srca naroda, koji mu i opet izrazi najviše se ima činiti, hoteći da ovca bude sita i Iz Trebinja. | povjerenje». Saslušavši tužbe nekojih težaka je ona «mirna mladež», a tebi, o Općino| supilo se nameće skrbnikom čitave koalicije Korčulanska, koja se odveć obzirno držiš Nu gospodin Frano Supilo, taj plodestal, na koji prama injesnoj talijanaškoj stranci, ustani se Vi popinjete, a da Vas nitko ne penje, ne \odvažno i energično proti istoj ! Uskrati im ja Vam, a se sa polovinom gimnazije nigdje, njihovo pašovanje u ovome hrvatskome " 2" maloj Hrvatskoj duhovima ne vlada. | OO 2% I kol"! Hrvati više zahtijevamo, nego li vješto okre- gradu na isti način i sa istom mjerom kako | tati perom ili možda sposobnost sa malim kapi- općina Zadarska mjeri sa hrvatskim dru- | talom izbijati velike kamate ili svojom nametlji- |štvom «Sokol» u Zadru! — Korčulanski | vošću tursti se u prve redove! Takova nadu. | Hrvat ! vena poza.... | Iz Janjine. Davajući lekciju Supilu, da se nema mije- šati u kandidature njihove stranke — pisac rečenoga članka «Nar. Obrane» prelazi na pokojnu riječku rezoluciju i njezinoga au- tora, pa veli: Stoji, de je riječka rezolucija najveć Vašom diplomacijom rodila se na svijet, ali i to stoji, da je Vašom zaslugom ona i najvećma pokopana Kada čita čovjek i same vaše članke i pripo vijesti o njoj, doimlje ga se, da je to. sve ne- kako potajice teklo, bez svijetla dana, često sa političarima zadnjega reda, nigda sa onima do- bra glasa, bez ikakovih garancija, šušto ugova- ranje bez ugovora, Javnosti nije bilo nigda sve rečeno, a mi svi pristaše i branitelji sporazun- | (Skupština «Seoske MBlagajne»). Na 1. | septembra držaše se javna skupština «seo- \ske blagajne» u prostorijama čitaonice «Zvo- nimira» sa slijedećim dnevnim redom: I. |Odlučiti o pristupu u Zadružni Savez regi- |strovanih kod c. k. okružnog suda u Splje- tu dne 23 jula 1907. Il. Izvještaj ravnatelj- \stva glede rasprostranjenja poslovanja bla- \gajne u gospodarstvenim potrepštinama i ito uslijed zaključka glavne skupštine od 19/5 1907. O prvome se — kano o važnoj \tačci — razvila živahua rasprava. Ali se o- pazilo mnogo neupućenosti, ali s druge | ka sa Magjarima cijenismo, da ima ta nešto strane bojazlivost naroda, kada se tiče nov- | selidnoga, da ima u istinu pakta, da ima obveza ca. Na to ustane M. Z. Mratović —. koji |Čini se, da su u Pešti brzo progledali novoga oda i mei podni». rope NE dručju — rastumači narodu sve, što je PO- | cija poe ai Šri ie ii češe Zo trebito. Tada Dn. Ivo Kiokela vrijedni | pustom svojom igračkom .... inače ja ne mogu župnik i zauzetan, zagovarao pristup, ali | shvatiti, da bi Magjari, ako su iole do rlječkogu sa uvjetom, da janjinska blagajna goa g) kae mtarbnjina e > i cinično iznijeli ravo, da može stavit novce na dobit, gdje | željezničku pi ka, a da mu svoja osnovu m se bde ni, da je bol: Tko pe son lo rak VO dlog bude primljen jednoglasno. O drugoj | za koaliciju i njezinoga vogju, čiji je oat se mnogo raspravljalo, ali do kakvog zna- bio u narodu već posvema pao, a poštanskom tnog rezultata nije došlo, jer je danas mno- | odlučnom borbom i opet se bio spasio i rehabi- . litovao (7) Ove stvari ne bih ja iznašao, da ne kupus čitav. A. Milošević da je mnijenja, da se proslijedi započetom stazom bez is- pravka, bojeć se da ne izazove polemiku, te da ne bude i ponesi i poteži, i da se ne bi i vaš Mali Nino pomamio; Ostojić je naprotiv, da se dade ispravak, a Nino neka nina, i da se mastavi kampanja; Anterić hoće bezuslovno da se dade ispravak i da se ostave ćorava posla, jer se boji udice... Triumvirat je na čudu što da čini i kako svaki odlučno zastupa svoje uvjerenje, mo- glo bi lako doć do.... krize. Očekujemo potanje vijesti, pa ćemo vas obavijestiti, a Naše se Trebinje rek bi matjeće svake|i primivši molbe koje su mu prinesene, pre- \ godine, da što bolje proslavi dan svoje po- dloži, da se sabere odbor od 6 lica, koje- | kroviteljice Gospe Male. Ali ova godina ne "iu će se narod obraćati za svoje potrebe, | zaostala u ničem za drugim, dapače ih na- a odbor neka šalje njemu tužbe i molbe \dišla. U jutro sleglo se već što hrvatski Naroda, za koje će se on živo zauzimati. \misli s omiljenim društvom «Slavulj» na Predlog bio je jednoglasno primljen. kolodvor, a na priček pobratimu svome U jedan sat bio sobet u Franjevačkomu | «Gunduliću» i njegovoj glazbi. Na dohvatu samostanu, uz kiticu ovdješnjih rodoljuba i \se rukovasmo te ujedno uz sviranje glazbe ljudi koji u kakvom god položaju bili, hr- \odosmo put grada, gdje glazba pozdravi vatski i značajno misle i rade. Pred samo- go toga poskupilo. No megjutim se dopu stilo Upraviteljstvu, da slobodno može po- raditi, što je za narodnu dobrobit. Na I. Septembra istodobno polazi koji- | gonoša i do malog seoca Zabrežje, gdje su | obitelji Franovića i Iva Šatare. Eto nakon toliko molba dobismo i to. Ali neki hoće | zastupniku Vukoviću — kao da je to on svojom moći i zagovorom isposlovao. Ali za- crkvu, kotarski ured i društvo «Slavulj», |Stanom svirala je glazba. Preko sobeta uzi jydu im svaki trud! Još bismo imali reći vidim, da. je riječki političar još i danas nakon postemašnjega neuspjehu svoje politike — još toliko smion, ter hoće i nadalje ne samo da se na brodu održi, nego pače gramzi, da i krmom dalje vlada. Po svemu se vidi, da se riječkom me- šetaru ljulja tlo pod nogama u koaliciji. da odatle prošire — vrio i vrlo uzak S EM progledavati njegovu igru i razne zakulisne makinacije. Neka, neka ! Protuslovne rezolucijonaške laži. «Pokret» i «Crvena Hrvatska» ko da se natječu ko 10 sati krene povorka s društvenim | 9stale nazdravice viteškomu Sinju nazdravi koju o našoj čitaonici, no to mislimo op- |< bolje izmišljati i lagati. Tako io prošloj skupštini naše stranke na široko su se raz- njih ćemo obrijati po.. što se briju Krivoprisegovići, Tamničarevići d i Čoravćevići u Dossthoj. Mašte m P ses “ dulićevaca». Crkva dupkom puna, a tu su Š4 (Tužba). Tuži nam se prijatelj iz Mlješe- |, prestavništva svih vlasti. Iza evangjelj vića u Dobroti, da se onamošnji «srpsko- : slogaški» prota Antonije Milošević, sta- | rinom s Njeguša iz Crnegore, ne može da- lod ii lušali. Prek Mi h | g : : ' : _|od miline slušali. Preko sv. Mise gruvahu RE Spjat Tul je. sastoji: mami 158 9- ooo sp. starih. fosbltiskih zidina. Po do-| stalo uveo u selu, da su on mačetnik + poe senoj sv. Misi otsvira glazba na Babiće- iza I . + a kutu \barjakom i glazbom k svetoj Misi, koju ot. | veleučeni franjevac. Dr. Lulić.. Njegov skla- | širnije, stoga za zada dosta. — Glas s Gra- .. ANNE, 0 o x trojci naš obljubljeni župnik-dekan | ni govor i žarka riječ probudi oduševljenje | gine, um Angjelko Glavinić uz pjevanje «Gun. neopisivo. Na to glazba odsvira «Liepa na- a naroda, odijelio se od nas Don Frane, osta- | gnetički krst R. A. broj 86.967 izum od g. Alberta iprihvati prigodno slovo mp. dum Miro Ta-|Yivši slatku i milu uspomenu u ovomu tako ljekovite naravi, kao što on u svom oglasu piše jeran, kratko, bistro i točno, da smo ga Marodu. glagoljali, i toliko im je dala brige, da je «Crv. Hrv.» posvetila ništa manje nego či- tav uvodni članak, kao i «Pokret» u po- sebnom članku pod naslovom «C. kr. (!!) frankovački koncil u Splitu». Da ne spo- minjemo sve budalaste izmišljotine, što su rečena dva lista gurnuli na trpeći papir, dosta je sanio da istaknemo ovo: «Crvena Hrvatska», ko obično, piše, da smo «ka- ». Na dva sata i četvrt praćen mnoštvom | Dokazati se mora, da li je dvostruko-elektroma- | Mallera iz Budimpešte V 36 Vadasz ulica br. 34. zbilja To je ali već u biljadu slučajeva i dokazano, kako Iz Korčule, 9/1X. | slijedeći list opet potvrgjuje: «Blagorodni gosp. Albert , 11 ia i Miiller! Izvolite primiti moju nejiskreniju zahvalu za (Talijanaški izazivi). Eto , Korčula vk Vaš neprocjenjivi izum. Vaš stroj nosim po Vašem ostaje u izgredima od talijanaške rulje | propisu 4 tjedna proti bljuvanju hrane i životnoj boli, sjednik čitaonice radi njegovog ponašanja | odrekli. Vele da je silno bolestan od srčane bolesti. Vidar D. O. da bi ga ozdravio, ali da je skuplji nego oni vaš dotur, a on si- s i. | romah da se ne može toliko žrtvovat. Vi \otvoren ples, koji podne u bašći svratišta Naglić, gdje je mo- ralo na sveopće odobravanje opetovati ne- koliko komada. U osam sati u večer bi potraja do u kasno doba vom trgu svoj program, a tako isto po/pored Zadra i Rijeke. Jučer na Malu Gospu \po običaju iz grada otigje u obližnje selo | Žrnovo na sajam mnogo naroda, ali ove (godine na osobiti način iskažaše se talija- \naši, koji poslije podne otigjoše u veliko- dar da mu daje kadgod po koji «dekof», _.. ' i : PSA ' da mu ne da na moždane, ali ne će da ga moci I te NENA Tisuć puta |ime broju, predvogjeni od štipendiste Por- sasvim mukte ozdravi. Ova njegova bolest, ni Dao Bog da NEE : i Mi p57 | tolona, koji prima masnu potporu od Ze- govore, da mu je uzrokom njegovim nepri- |". g a lubav, koja je otrag maljskog Odbora i od putnika trgovačke godina svezala «Gundulića» sa «Slavuljein», \kuće Emilio Mustacchi iz Trsta, gdje u krč- likama. Žao nam ga je jadnoga, jer su mu | pravaši dragi kao luk očima i jer o njima misli i po danu i po noći. Bože nam ga sačuvaj, a mi ne ćemo žalit ni muke ni truda, da vam priopćimo štogod o njego- vim lijepim sanjarijama. (Načelnik kotorski pravaš). Kažu nam, što ne vjerujemo, da se je M. Radimiri pred svjedocima J. J. izjavio, da je on veći pra- vaš nego oni i da je i on vikao /ažeš, kad su vaši origjinali Andrijašević i družina, na odlasku 1. ov. mj. klicali; «živio srpski Ko- tor, živjela srpska Boka, živio srpski Bosfor». Mi sve ovo ne možemo vjerovat da je isti- nito, već ko možda je prosuo glas, da muti pojmove, te preporučamo našima, da se ne dadu na lijepak. (Napetost). U građu vlada velika nape- tost i mučno joj je predvigjet posljedice. Slogaši, pošto u građu nemaju sobom ni kukavice, hoću da se uzdrže milom silom, te se ne žacaju nikakvih sredstava, kao što su obećali u «C. H.», denunciranja, rovarenja i svakih podlih sredstava. Ovo je“ iznimno stanje i prijeti svaki čas da sve žice popucaju, jer su prenategnute, te ne može dugo potrajati. Upozorujemo do koga stoji, da se slogaši pokore svojoj sudbini, jer ako ko zatvara oči radi «domaćeg sina» nek ne krive poslije pravaše za posljedice, kojih uzroke nijesu izazvali. Poslije smrti nema kajanja. — Videant consules ! (Preporuka). Preporučamo visokoj vladi, da «Bokeljskoj Plovidbi» povisi subvenciju, jer su joj brodovi novi, zdravi, ukusni, u- bude sve to veće rasla, do potpune sreće mi njihovog starog sumišljenika i', Baka- i blagostanja jednoga i drugoga na diku|rića odmoriše se i tu pjevahu izazivne ta- I (hrvatskog roda. — Trebinjac, član «Sla- lijanaške pjesme, megju ostalim onu «del | vulja». |Si» i «nella Patria del Rossetti» itd. te «Ev- Iz Sinja. \|\viva Zrnova italiana» i «Evviva |' italia». | (Veličanstveni priček zastupnika Ivani- Donapokon su megju nekojim od sela, koji ševića). Munjevitom brzinom raznio se glas su bili u krčmi, sakupljavali doprinose za po ubavoj Cetini, da dolazi Don Frane. A «Školu leginu u Korčuli». Malo prije njiho- narod je to nestrpljivo i čekao. Posli nego (vog odlaska doznadoše nekoje uglednije je na nogama brižni don Frane, obašao se- osobe od sela, da se kod Bakarića nalazi la svoga kotara, osobno se uvjerio o po- |četa talijanaške rulje iz Korčule i što tamo trebama naroda, pridre na : ogama planine rade, te se brže bolje sakupiše u dosta do- Prolog i Kamešnicu, dogje na megju bo- brom broju da ih pogju kod Bakarića poz- sansko-dalmatinsku, da se na svoje oči u- (draviti i otpratiti ih odakle su došli, ali na vjeri, glede životnoga pitanja za ovu kraji- žalost pobjegoše prije, jer će' bit bili ob- nu, a to je —— paša. Odatlen preko Baja- znanjeni o čemu se radi. Putem do Korčule gića i Hrvaca u Sinj. \gdjegod bi koga Hrvata susreli ili popa ili Bio je baš dan 8 rujna kad se je Don fratra tu bi bilo svakih najgadnijih rječetina. Frane približavao k Sinju. Mnoštvo svijeta | Koda su na ulaz prvih kuća gradskog va- sabralo se iz cijele sinjske župe. Ne ćemo roša došli u 7 sati večer, počeli su pono- promašiti ako rečemo, da je došlo sve, što vno pjevati izazivne talijanaške pjesme uz je lizti moglo. Narod je bio veseo, oduše- viku «Evviva Curzola Italiana», «Evviva I'|- jen. Italia», «abbasso i Croati»,. «fuori le cavre dei Croati da Curzola», tako su preko gra- da pjevali, a kada su došli pred Čitaonicu ispred koje su mirno sjedali sedam hrvat- skih mladiću, te kada ih talijanaši opaziše Odbila je jedanaesta pred podne. Spljet- ska glazba, usprkos varavim strašilim tu- čnjave i nemira, sa strane Tripalovih prista- ša, skladno je preko Sinja svirala «oj Hrvati, marilci», «bečlije», «denuncijanti» i radi to- ga što smo «u službi bečke kamarile» (!) da plivamo u izobilju novca, da nam iz Beča šalju, a «Pokret» donaša, da je «Pra- va Crvena Hrvatska» ... «imala lani samo 800 Kr. deficita, no taj je marasao ove go- dine na 1600 Kruna» ! Sada usporedite je dno i drugo i dobit će te pravu sliku tih dvaju niskih libela. Kao u tome takovi su u svemu ! Ali da su barem u lažima soli- darni ! Smodlačite. Ovako se zove kuga, koja je zahvatila maha u Spljetu, a transportirao ju je iz socijalističnih i anarhičnih krugova u hrvatski Spljet Jozua Smodlaka, nesugje ni vogja katoličke stranke u Dalmacili. Po- kroz uporabu istog ozdravio sam hvala Bogu sasma, ja Vam se stogi mnogo zalival ujem i želim, da Vas za Vaše djelo i izum dragi Bog nagradi i ujedno molim jošte ova tri stroja: 1 kom. po 6 kruna i 2 kom. po 8 kruna meni kretom pošte priposlati. Sa štovanjem Ivan Žeželić u Cerniku (Hrvatska), na 16. travnja. S toga mi preporučamo takav stroj svakome, koji ma gihtu, reumatizmu, padaviei, teškom disanju i u opće na živčanih bolih trpi. . Domaći pregled. Skupština u Kotoru. Suha po podne biti će u Kotoru obdržavana skupština pravaša diljem ponosne Boke Kotorske, za orga- nizaciju Stranke Prava. Radujemo se na- pretku pravaške misli u Boki iz svega srca želeći, da sutrašnja skupština bude odre. nl VO t gjeni pravac, kojim će odsle stupati sve | sljedice su te bolesti: poremećenje uma, fa- što je slobodna i domoljubna u ubavoj_ rabutstvo i kleveta -- kako se može raza- Boki. Čestitamo pak braći Bokeljima, da brati od saradnika «Slobode», Molimo «Crv. su se jednom otresli gospodske, protupu- Hrv.», tu čuvaricu «javnoga morala» i «tu- čke politike, te ostavili na oseki onu zasli- gjega poštenja», koja je znala izdavati re- jepljenu pet-šestoricu, kojim je samo do /cepte proti našemu listu, neka se potrudi titula i zapovijedanja, a nipošto do našeg izdati recept i proti ovoj kužnoj bolesti čestitog puka hrvatske Boke-Kotorske. Na «Smodlačite», jer prijeti da će zaraziti i nje- skupštinu odlazi i jedan naš odaslanik, te zina uređnika i simpatikoga Melka. Ko se ćemo u narednom broju izvijestiti. želi osvjedočiti o potankostima ove zaraze Ostavka dal nam Bolest "eka pročita «Slobodu» od 7. Septembra. jesnika. ! : dalmatinskoga namjesnika Narđellija došla !Pak mi ćemo se na ovu bolest opširno je nekako iznenadno, i to baš kad je za , njega postao položaj vrlo nepovoljan. Nije Mirovina bivših odjelnih predstojnika. Rojc čudo stoga, da mnogi smatraju Nardellijevu i Badaj, odjelni predstojnici «narodne vla- bolest političkom bolešću, pa se stoga već de» umirovljeni su. Kao pensionirci ne beru u Zadru govori, da će dati ostavku. Upravu ništa više nego šest hiljada i šest stotina bi Dalmacile preuzeo vladin savjetnik šestdeset kruna mirovine za svoj «mu- Toačić. \čni» (1) rad u 10 mjeseci, Movom Listu“ i ,Nar. L* Pošto smo je-| Sramota je, da ta gospoda u opće reflek- oj junaci» te sa mnoštvom naroda izašla, da izvan varoša čeka onoga, koga narod svojom voljom birao, koga čisto hrvatsko srce zastupnikom odabralo. Na mjesiu gdje je narod čekao, bio na- pravljen slavoluk, pod slavolukom stale u- redane naše krasotice u djevičanskoj bjelini sa cvijećem, kojim će posipati dolazećega zastupnika. Nije se mnogo čekalo, kad se uhvatiše zgodan čas i stanu na njih nava- ljivati (njih preko stotine talijanaša ma se- dmericu, i to sa stolicama i trpezama, da su jadni morali bježati dok nije navalilo mno- štvo drugog naroda i tada nastade prava gungula. Porazbijeno bijaše 12 trpeza, pre- ko 20 stolica a botilja i čaša nezna se bro- ja. Dvojica od talijanaša bijahu teško ra- njena sa nožem u legja a od koga ne zna čerašnju poštu stoprv primili jutros, s toga nemožemo danas poslužiti oberbanov «Novi List» i Bijankinijev «Nar. List», koji vrlo rado lju «Pokretove» neslaštine i lu- dovanja protiv našega lista, Ali zadovoljit ćemo ih u naređnom broju, kao i nekog Kulića iz Šibenika, koji ima vrlo «lijepih» (uspomena. Našli su se, ko da su se s me- tiraju na mirovinu, a još je veća. sramota, kad se uvaže još i njihove imućivene pri- like. Malo je preskupa ta kratkotrajna «na- rodna vlada»! Već je gotovo dvije i sa pratnjom ukaza Don Frano. Umebesni se. Pogovara se, da od njih istih. Nekoli- «živio» ko iz jedne duše zaori hrvatskim |cini pak bi razbijena glava. Portolan bi ot- obzorjem, svijet se uzmiješao da ga što bo- | praćen u tamnicu, kod kojega su našli i lje vidi, a glazbari odsviraše «Liepa naša». teorom tražili ! Svaka ptica svome jatu .... W tempo & galantuomo | Mi smo više puta Skupa Stro iznijeli vijernu sliku g. Frana Supila kao političara, koji je najviše štetovao_interesi- | sk