bini. Koliko samo ima i naših prodanih ise-|zna u čem sastoji pravaštvo. Mislim da će
ljenika, namještenih po talijanskim i drugim |mu biti poznati «Naputci», koje nam je o-
profitarskim bankama, koje rastrube hrvatsko | stavio neumrli dični vogja Dr. Ante Starče-
geslo i ako im gospodari ni riječi našeg je- | vić, zato mu preporučam da ih prolista i
zika ne poznadu. Njihovi se agenti služe |promozga, i onda će se manje razmahavati
svakojakim podlim srestvima, samo da što|sa pravaštvom .... Takodjer neka zna gosp.
više zasluže i da priprave za gospodare ma-|dopisnik i drugi Korčulani da «Obad» ne
sne poslove. Više puta ćeš vigjeti kakovog | izazivlje u boj «Vilane» proti «cittadinima»
«rodoljuba», koji tamio u domovini umakne| — nipošto, ali kad bi i do tog došlo, to
nadležnoj vlasti radi kojeg prekršaja, pro-| opet ne bi krivnja bila niti «Obada» niti
nevjeri Banku ili općinsku blagajnu ili ino| «Vilana» već nekih korčulana. Nadalje ar-
što, ter ovaj umače u ovu slobodnu zemlju | gumentira, da ko će živ odobriti onako pi-
da ovamo na novo započme svoj opaki za-| sanje o skupštini štedionice te nabroja kako
nat. Namjesti se gdjegod ili otvori kakovu se je svak zauzeo bez razlike stranaka za
agenciju gdje odma rastrubi «hrvatsko po-|tu ustanovu. Da, svak će odobriti naše ne-
duzeće», sa reklamnim usklicima: ovamo | pristrano pisanje, naravno osim Korčulana.
narode, a samo da što veće primami naš|Ašto su pravaši i rezolucijonaši onih dana
prosti seljački narod. Osnuje kakovu novinu |svi na okupu bili, to je moralo biti kod
kojoj na žalost stavi koje najbolje hrvatsko | malo pametnijih — ta interes je cijele Kor-
ime ter je onda tura, ali ne tura je da ti |čule bio po srijedi: a tu moraju već pre-
dade kakove valjane upute ni pouke već ti|stat sve razmirice. Gosp. dopisnik neka pak
je tura za što bolju reklamu, da što bolje ne bude tako naivan, jer mi dobro pozna-
i više dogje do dolara. U njoj su ti sami jemo naše «usrećitelje». Nije li tako a onda
oglasi, prodaja po njima parobrodarskih i|nam neka protumači gosp. dopisnik zašto
željezničkih karata — odašiljanje novaca po |su svi Korčulani pak i pravaši protivni, da
njima u domovinu i slično. Oni amo tje- se utemelji u Žrnovu «Seoska Blagajna» ?
raju ličnu i trgovačku politiku nad svojom “Gosp. dopisnik kaže dalje da sam ovo na-
trgovinom i imenom dotičnog gospodara. | zvao novom zamkom po seljake, a da se
Takogjer opet drugi zovu sa protivne strane: on to nebi usudio ustvrdit. — Na sadašnjem
«amo k nami, mi smo tvoji», jaoh ati se o- mjestu, da, ali kad bi se našao u našoj
nim koji nasjednu na lijepak. Kupi li kod |koži bi još više, zato ono ponovno tvrdi-
takovih parobrodarsku kartu moraju skuplje mo. Zaključuje gosp. dopisnik da nijesam
platiti nego na drugom mjestu. Odašilješ li |shvatio narav «štedionice», valjda je to tako
novaca u domovinu ovaj uzima njegovu duboka stvar koju samo korčulani mogu
masnu platu. Kupiš li koju knjigu kod njih, | shvatiti, jer da je to demokratska ustanova
moraš ju četverostručno više platiti nego |u kojoj neće nitko imati premoći, i da sam
ista vrijedi. Ako si pak kupio u jednog a/ovo znao, ne bi mi bilo toliko krivo, što
ne u drugog, ovaj nas zove da smo «telići» i\je uprava u rukama korčulana već da bi
«glupani». Svi smo u istinu «telići» i «glupa- im još morao biti zahvalar. Finih li kom-
ni» netom takovim «rodoljubima» upadnemo | plimenata ! Ne tako gosp. dopisniče, jer se
u šapke. Njima nije ni najmanje do hrvatskog ne poznajemo od jučer, a djela svjedoče ....
naroda, već je njima do dolara. Svi su nama kamo li da nijesmo u svemu zapostavlje-
«rodoljubi», svi «skrbitelji», samo da oni što |ni; pak ne samo to, ali i dobro odrti. /-
više za sebe na našem krvavom trudu da | feligenti pauca!
ugrabe. Tako tu nedavno osnovaše nekakvo Uz io gosp. dopisnik bez straha tvrdi,
parobrodarsko društvo, kupiše nekakav istro-| da ja ili nijesam pravaš ili da me je za-
šeni teretni parobrod, na kojega rastrubiše | glijepila stranačka strast. — Ja pako još bez
hrvatsko poduzeće i pružiše nam dionice yećeg straha ustvrgjujem, da gosp. dopisnik
koje se prodavaše po 5 a kašnje 6 dolara. nije pravaš, jer «ko se sam hvali, sam
Na hrpe našega naroda je letjelo i kupo-/ se kvari» ili nezna što je pravaštvo kako
valo dionice od tog «zlatnog rudokopa», rekoh; ta, zar nijesu identični pojmovi i
čak neki su uložili i do zadnjeg :novčića !| pravaški radit i istinite nevolje svog mjesta
Parobrod je krenuo put Evrope bez da je|iznašati? — Pak čemu ga tu stranačka
izvjesio hrvatske zastave, dočim druge na- strast ulazi ? Ovo ne shvaćam gosp. dopi-
rodnosti jest, i to ma vidnijim mjestima. snika.... Da se moramo boriti proti jednoj
Nakon malo vremena parobrod se «slomio» protuhrvatskoj ideji; to i mi znamo i zato
i otišao «u pensiju». Pitamo sada: što je naravno, da je sveta i patriotična dužnost
od tog parobrodarskog društva? Koliko i svih Hrvata cijeloga okružja, da pomažu,
koliko našega naroda sada uzdiše za svojim |da i mi ćemo, kao što smo uvijek i do
krvavo zasluženim novcem! Ovoliko za sada. | sada bili prvi na mezevu, a «docet» opći-
Sa onakovim osobama mi nesmijemo dalje, | na, ali pitam što je sa «Bolesničkom Bla-
niti im puštati se u pandže. Radi našeg do- gajnom» i «Kanavelićevim dvorima»? Još
brog srca i iz rodoljublja mnogo se puta pi želio gosp. dopisnik da mu se imenuje
puštamo zavarati, pak kašnje na legjima o- one, koji su bili prisiljeni prekinut srednje
sjetimo i uvidimo da je njima samo do po- škoje radi slabih ekonomskih prilika, neću
hlepnosti za novcem. \ipak ovog puta već neka dobro promisli i
Zovete nas «telići» i «glupani», ta zaista neka se ne ograniči na same Žrnovce, već i
smo netom upadnemo u vaše posvema duge na ostale korčulanske seljake, te, ako mu
ruke, te budemo na milost i nemilost istri- ne dogje na pamet, dragovoljno ću ga po-
jebljeni baš po amerikansku ! \ služiti. Dragocijenjenog prostora radi za sada
Upozorujem sve maše čestite rodoljube | dosta, a unaprijed ćemo sve to bolje bistriti
tamo u miloj mi domovini, da onim, koji pojmove, i zato: do vidova !-- Obad.
se iseljuju, sve to predoče i upute ih na
daljnje vladanje, jer radi ovamošnjih nekih Iz Jelse,
ljutih pijavica naš narod neprestano i upravo (Manifestacija u Splitu i slavosrbi). Zla-
nečovješki bude PRINOS: er Stijepo Vidiš |, je e a neš niti u crkvu,
iz Putnikovića, sada u Sjev. Americi. što nam najbolje potvrgjuje i vajna pro-
svjetno-narodna manifestacija za Megjumu-
rje i Zadar u Spljetu od 29 pr. mj. Prigo-
dom te manifestacije potpuno se je i ma-
nifestirala sebičnost razvikanih «rodoljuba»
I ako se je «Obad» bio povratio sa pu-|i trgovanje pod rodoljubnom etiketom za
tovanja u odregjeno vrijeme, ipak nije mo-|neutaživu ambiciju i svoje vlastite svrhe o-
gao ispuniti s raznih uzroka obećanje do|nih, kojima je do Hrvata Megjumurja i Za-
sada, koje je bila učinila moja vijerna dru-|dra deveta briga. Izvan svake je sumnje,
žica «Osa» mnijenjem koja, obzirom na ona da ambijenat nije riigdje tako iskvaren, kao
dva korčulanska dopisa u broju 123 cije što je na žalost u «gradu budućnosti» i
njene «P. C. H.» iz Korčule i broju 51 or. kad bi megjumurcem i zadranom pobliže
gana «za interese» iz Žrmova, potpuno se bile poznate nesretne prilike Spljeta, prire-
slažem, na što ću se sada nešto opširnije glivali bi skupštine za spasavanje hrvatskog
osvrnuti. — Kaže gosp. dopisnik iz Korčule Zvonimirovog grada, što nam najbolje doka-
osvrćuć se ma dopis iz Žrmova u cije. zuje beznarodnost demokratske stranke. U
njenoj «P. C. H.» od 23 Juna, da sam se/tom dijelu naroda danomice isčezava na-
daleko zaletio ? Sve, ali ne to. Mislim nai- rodno čustvo, a postaje sposobnim mate-
me, da će svak objektivno sudeć, odobriti rijalnu za fabrikaciju internacijonalizma, so-

 

 

 

 

Vijesti iz naroda.

Iz Žrnova.

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Iz Korčule,

Ko je pročitao dopis «Crvene Hrvatske»
od 28/IX. pa onaj od 5/X. bit će odma o-
pazio, da je kancelarija ista u kojoj se do-
pisi kuju, samo da se je stil promijenio.
Stil naime šjor Joza «Šibe» ne može da bude
nego onakav, kakav je u dopisu prvom, jer
on ne zna nego onako «skladno» pisati. Nego
ono ne zaslužuje ni osvrtaja, već se preko
onoga mora prezirom proći, a na pisanje
dopisnika «ć», koji ima smionstva da kaže,
da me želi lijevati ulja u vatru, te da želi
mira, osvrnut ću se na neke tačke, e da
jednom za vazda on i družina upamti, za-
što pravaši pišu i zašto se čuju. Pravaši, a

 

 

ipostignut mjesto načelnika. Koliko bi po

i drugi Hrvati općine korčulanske krivi su
«veleizdaje», jer se usugjuju napadati i kri-
tizirati dičnog vogju malog Roka i sve to
rade za «zlobu» i «navist». Po tom svi žele

tom mačelnika imala ova općina, toga se
valiđa ne stavlja dopisnik «ć», jer valjda ne
zna kolik je broj nezadovoljnika u općini;
koje nije moguće sramotnim pisanjem u
«Crvenoj Hrvatskoj» uništiti, nego bi Roko
morao biti de facto onakav kakva ga «ć»
u dopisu prikazuje. Dopisnik «ć» ima smi-

jedan omot od desetak kg., budu vraćeni
od poštarskog činovnika sa popratnicom
«nemogu primiti» te*opet potrošiti 5 kr. za
prenos do pošte u Stari. — Godina je i po
da nam «milostivo» udijeliše poštarski ured,
i to pješačku poštu, jedinu u općini, koja
broji 7000 duša i 14 sela. — Od ovakove
nam pošte šteta a mnikakova korist. Ubli,
Tešije, Kelami i Stričevići (komšiluci Leće-
vice) primali su poštu 4 puta na sedmicu
dok nije bilo poštarskog uređa u Lećevici,
dok danas kada nas njime «obdariše» pri-
mamo samo dva puta sedmično. — Oru-
žnička i financijalna postaja te i drugi pri-
vatnici koji redovito primaju novce svakog
prvog, više puta inoraju čekati i deseti od
mjeseca.

Često se nagjemo u neprilici radi poštar-
skih maraka, tako da smo dosta puta usi-
lovani impoštirati nefrankirana pisma. —
Vaš list, koji izlazi u subotu, primamo u
petak a rijetko kada u srijedu. Dakle nakon
sedam dana!

Naša se je općina više puta tužila pisme-
no i brzojavno proti ovakovim neuredno-
stima a privatnici su podnijeli više tražbina
radi naknade troškova za prenos paketa, —

 

jonstva spominjati i izbore, a valjda je za-
boravio sramotnu kampanju na pravaše u
Korčuli, koji su onako bili napadnuti samo
za to, da se izvan Korčule pokaže, da se.
je u općini korčulanskoj vodila žestoka borba,
a kad tamo pravaši se nijesu ni makli. Još
kaže, da će on i družba njegova dakako
Rokom na čelu ustrajat u radu «za hrvatsku |
stvar», ne osvrčući se «na proračunane na-
padaje». Nešto slična ozbiljan čovjek mi

|

\

 

 

smio pisati, jer ili zato, što je ko napadan,
smije i hrvatstvo ostaviti? Za hrvaistvo svaki
Hrvat mora raditi, pa ma što doživio, a ako |
krivo radi svak ga ima pravo kritizirati,

pa rek bi da sve to spava u slatkom snu
u arhivu c. k. Ravnateljstva pošta i brzojava.

Ovakove i još mnoge druge «lijepe stva-
ri» koje ćemo danas premučati, dogagjaju

|se u dvadesetom vijeku u Dalmaciji — zem-

lji iznimaka t
Iz Nadina.

Na 15. pr. mjeseca htjeli smo držati javnu
skupštinu za postignuće brzojavnog ureda,
ali je Benkovačko poglavarstvo istu zabra-
nilo. Naš pripravljajući odbor primio je pi-
sama sa više strana, u kojima ga se pita,
da li se je možda otkrila koja urota ili sli-
čna. Na umirenje svakoga iznijeti ćemo ta-

 

Borbu proti talijanstvu u Korčuli vodite go-|čno 0 stvari. Na 15. pr. mjeseca naročiti
spodo radeć ozbiljno, a pravaši će uz vas Odbor na javnoj skupštini htio je jednogla-
biti, ali dok oni napreduju i njihova «Lega» $no sa narodom prihvatiti i odobriti peticiju
onako cvate, vas sjegurno niko faliti neće. na hrvatski sabor u Zadru, da se u Nadinu
Najveća kula je njihova ovdje, nju treba uspostavi brzojavna žica. Peticija na hrvat-
oboriti, a ne da oni uživaju i Hrvate napa. Ski sabor u Zadru ovako giasi: Visoki Sabore!
daju. U tome je šteta hrvatstvu Korčule i|Na 14 3. 1905. upravili su Nadinjani sa oko-
tu valja silu uprijeti. Uzto valja i odnošaje licom molbu Ministaistvu Trgovine, da im
megju Hrvatima urediti, te nametnike na|$e podigne pošt. brzojavni ured i u ovu
općini ukrotiti, jer to truje takogjer hrvat. Svrhu bila je primljena resolucija u Tomu
stvo i te kako. Dok se sve to ne uredi, do- Visokomu Saboru 21/11. 1905., da se što
tle nezadovoljnika svaki dan više, a i do-|prije otvori u Nadinu pošt. brzojavni ured.
isa, jer se više neda umiriti časovito sa Na 17. veljače tek. godine bila je uvažena
kojekakvim izjavama i doskočicama. Prijetnja djelomice njihova molba, naime otvorio im

se vaših ne bojimo, jer ste u raznim dopi+
sima izbljuvali sve ono, čega se pošten čo-
vjek mora stiditi, a vi se čuvajte, jer ako
se stanu iznositi vaša djela, bit će trke. — Jež.
Iz Kotora.

(Na «ispravak» Bokeške Plovitbe). Ne-
ćemo se potanko baviti tobožnjim «isprav-
kom» Bokeške Plovitbe, jer bi im tim dali
neke važnosti, koje niti iz daleka ne zaslu-
žuju, već ćemo samo upozoriti na jednu

 

 

krupniju i podliju laž megju ostalim lažima
u nazovi «ispravku», a ta je da je «... U-
prava Plovitbe imala potege za utjeranje nov-
ca(!) prvoga puta sa odborom», jer je živa
istina i mnogim poznata da im se je na-
mah isplatilo koliko su tražili a istodobno
se pogodili za parobrod za drugi put i u-
pitali ih mi sami, hoće li novac unaprijed,
na što je kapetan Jozo odgovorio: «Ne treba,
mi smo ljudi, nama je dosta riječi» Za da-
nas ovo, a potegnu li nas za jezik, iznijet
ćemo jedan karakterističan razgovor onog
poznatog Mutikašovića iz Dobrote kao i o
nekim «skladnim» rječetinama kapetana Ja-
koba u Tivtu pred mnogobrojnim svjedo-
cima, pak će se i još bolje vigjeti gdje li je
istina a gdje insinuacija i laži! — Odbornici.
Iz Janjine.

(Zastava Čitaonice «Zvonimir»). Ovih je
dana  uprav prispjela društvena yi
koju je izradio g. Botta iz Spljeta. Kada ino
ju vidjeli odmah uvidjesmo, da imamo pred
sobom radnju, koja je mnogo rada i troška
zahtjevala, a što je doduše savjesno i uloženo
— a tako svi i sude. Moramo ovim putem
da pohvalimo toli lijepu radnjn«gsp. Botte,
koli zauzetnost presjednika, g. Frana M.
Glavovića.

(Trganje). Ove godine dobra ljetina, da
se čovjek nije nadao. Bog nadario. Vreme-

se je samo poštanski ured, tako da je na-
rod odmah pri otvoru držao skupštinu za-
ključkom, da se imade što prije zatražiti br-
zojav, jer i težaci plaćaju porez kao i go-

\spoda, pak imadu i pravo uživati sve bla-

godati prosvijetljene države. Nadin ima žan-
darsku postaju, župnički ured, pučku školu,
seosku blagajnu, javnu dobrotvornost: trgo-
vina je razvijena najmodernije, a prolazu
nema para; Kozlat ima župnički ured i mno-
go svojih sinova u dalekoj Americi; Rašte-
vić ima pučku školu, Župnički ured i dosta
trgovine u mjestu; Biljane donje po isti na-
čin imaju svojih sinova rasijanih u dalekim
krajevima svijeta; dobar dio Škabrnje ima
ljepšu prigodu za brzojav u Nadinu, nego
li u Zemuniku. Preko 2000 naroda lišeno
je sada blagodati brzojavne žice. Nadin se
nalazi uprav pokraj carske ceste, kuda već
prolazi brzojavna žica, pa ipak Nadin neće
da se pripoji brzojavnom žicom u dobi pri-
dignuća Dalmacije. Na 3/5. 1907. narod o-
gorčen poslao je ministarstvu trgovine brzo-
jav slijedećeg sadržaja: Narod uzbunjen na
uskraćenju brzojavne žice, čudi se i nemože
pojmiti jeli istina da se kani podignuti Dal-
macija i pomnožanjem poštansko-brzojavnih-
telefonskih mreža. Ovo pretpostaviv potpi-
sani se obraćaju vrućom molbom u ime
Nadina i okolnih sel& Tomu Visokomu Sa-
boru, neka se živo zauzme kod Vlade eda
se poštanski ured Nadina pripoji brzojavnom
žicom i to na korist Nadina i okolice a na
diku prosvijetljene države. (Slijede potpisi
najuglednijih mješćana). Ovo je bio pred-
met prijavljene skupštine, kako je poznato

|dobro kotarskomu Poglavarstvu u Benkovcu,

koje se uzdamo, da će poduprijeti ovu našu
pravednu stvar, tim više, što brzojav već
prolazi pokraj nas. Odlomci po pravednosti
ne mogu biti opterećeni niti najmanjim iz-

način mog pisanja, kad iznašam nevolje
svoga mjesta e da bi mu se priskočilo u
pomoć. Nadalje tvrdi gosp. dopisnik da
«podžižem antagonizam izmegju pojedinih
mjestija» i po tom zaključuje, da «to nije
pravaški». Fine logike! «Daleko sam se
zaletio», kad ne kažem niti deseti dio ono-
ga što sam morao reći, — no i to bi mo-
glo doći s vremenom. — «Podžižem anta-
gonizam» to je po onoj: «reci mi da ti ne
rečem». Eto, što je učinila Korčulanska Op-
ćina, i drugi Korčulani, koji su bili na mje-
stu da što urade za sela ? Gosp

na javu naše nevolje, e bi se opametili oni
koji su uvijek morali biti u ovim stvarima
ne samo ... sela
bivaju kriva eventualnom zlu koje dolazi
sa strane. — | zaključuje da nije pravaški.
Lijepo ! Gosp. dopisnik ne zna ili neće da

 

cijalizma i slično, pa će hrvatski narod mo-
rat voditi duge borbe, da predobije taj dio
za svoju plemenitu svrhu. Narodnjaštvo,
trumbićstvo i klikarstvo otrovaše dušu spljet-
skoga puka, te je neophodna potreba radi-
kalnijeg lijeka, da se na vrijeme bar spasi
što se spasiti dade. Neizmjerno žalimo a-
kademičare, kojih je vodila plemenita na-
misao, da su nasjeli kliki, koja je izvrnula
manifestacija u vlastiti gescheft, a što se i
jasno razabire kroz pisanje «Slobode».
Napokon žalimo, po «Obzoru» i «Nar.
Listu «desetoricu zasukanih čistih»; po «Hrv.
Rieči» «naručenih Frankovaca»; po «N. Je-
dinstvu» «dvaestoricu čistih»; po «Slobodi»
«prilično klupko», a faktično 400 naših pri-
staša, koji slavosrbima, da bi
mogli održati riječi, t. j. da se neće stran-
čariti; no, ovo nam je dokaz više da je
slavostb nepopravljiv. — Starčevićanac.

je prije pala, vrlo bi koristila, ali sada ne|1000 je puta povoljnije nego li bijaše pi-
bi, već bi jošte štetovala. Vrst će vina biti|tanje brzojavne žice za sela Tkon, Pašman
izvrsna kao malo koju godinu. Janjina će|i
se — dakako i okolišta — moći jedne pare, kako je i pravo bilo, za skoro
sa svojim vinom glede gradacije, ljupkosti | uspostavljenu brzojavnu žicu preko cijeloga
i slatkosti. oloka Pašmana. — Nadinjani.

Iz Lećevice.

na najzgodnija. Oblačno, a kiše nema. Da|nosom, jer pitanje brzojavne žice u Nađinu vi

 

(Naša pošta). Uredba naše pošte prešla

 

 

 

 

na njih red dogje; one pak koji su od de-|kini da izvještaj, ma koliku povoljan bio,
setak kg. moramo sami pridignuti te za to|ne može u 24 sata da probije ljuti mraz
potrošiti 5 kr. Ako pak želimo impostirati| koji bije Dalmaciju preko 100 godina na

God. mi.

ekonomskom polju. Njen program dužna je
reparacija, a tek do 10 godina, ako provede
sve ono, te je obećala, imat će pravo da
joj vjerujemo; a čas. Marović bude |i je-
nom vlada stala da radi, mi ćemo tom radu
doći u susret i tvorom i zborom, jer je to
naše susretanje u narodnom interesu,
Izniješe Biankimi tri predloga, Marović je-
dan, Kulišić jeđan, Vukotić četiri, te biše sa

 

|predračunima odobreni. .

U večer bi dniga sjednica, u kojoj se ra.
spravljalo o predjelnom putu Hvar, Stari.
grad, Jelsa, sa ograncima. Primljena je za-
konska osnova.

O novoj velikoj bolnici u Spijetu pri-
mljeno je na znanje odborsko izvješće.

U školskom proračunu iznešene su stvarne
tužbe-i nekoliko predloga, koji su primljeni,
a nadasve je važan predlog Biankinia da se
analfabeti podučavaju Anderlićevom meto-
dom. Milić je iznio predlog da- odbor pro-
uči pitanje, sabere podatke, iznese izvješće
za ustavni postupak, kako bi se pridružili
Dalmaciji Kvarnerski otoci,

U predračunu pokrajinske zaklade posve
su zgodne opaske Marovića, i predlog Bian-
kinijev da odbor upotrebi 'svako moguće
srestvo da nam ne otmu zavod sv. Jerolima,
kako su nakastili; takogjer Fresićev da sje-
dište novog parobrodarskog društva bude
u Spljetu, što je posve pravo i razložito;
razložito mu je bilo i prigovaranje talijani-
ma Zadra, nu sa visina o jednom je skli-
znuo u blato. Oborio se je na naš list, i
rekao da bi se imao zvati Crno-žuta.
Gosp. Tresiću odgovaramo: da će on prije
prsnuti nego doživiti da nam to dokaže;
on _je već promijenuo svoje mišljenje, a mi
smo ostali što smo uvijek bili. Pak da nije
dobra ona naša: reci prije nego ti rečem !
Vrijeme će najbolje dokazati ko je ostao

|dosljedan, mi ili on; u ostalom prezirom od-

bijamo takovu insinuaciju. Pusta moć parole!
Slijedila je duga politička debata, u kojoj
se Prodan opoštenio, jer u lijepoj: je formi
majstorski našu stranku obranio od napa-
daja, i Perić koji je rekao što mu je u duši.
Primili su se novi statuti vjeresijskog za-
voda, i bi odobreno da se utemelje dvije
nove općine, Poljička i Krajinska.
Rasulo ,,Hrvatske Stranke“,
Kako razabiremo iz pisanja novina iste
stranke, ova gospodska stranka napokon je
došla do svrhe života. Na njihovom zad-
njem sastanku u Zadru, kojemu je prisu-
stvovalo do 17 zastupnika, bilo je velike
bure, te su istupili iz stranke gg. D.r Man-
gjer, D.r-Grgić i Borčić, Glavni je uzrok
istupu ove trojice, buduć harakterni ljudi,
s toga što im je dosadila zakulisna i intri-
oi politika D.ra A. Trumbića, mlagjega
ingrije i družine. Trumbić pak misli osno-
vati svoju stranku, kojoj bi se priključili uz
razne političke -špekulante i gg. D.r Maj-
strović, D.r Marinković te šibcnčani, koji se
kupe oko «Hrv. Rieči». Kako se po ovome
očito vidi, nije ništa drugo nego prava
advokatsko-gospodska politika, a ti jadni
narode za njima klipši i šuti. Uprav žalosno

»Naprednjačka“ skupština.
Prošle Nedjelje obdržavala se je u Osijeku
glavna skupština onih ljudi, koji su pro-
zvali svoju stranku «naprednom», buduć —
uz male iznimke — svi njezini «nadobudni»
pristaše uprav napreduju u kretinizmu, ili,
kako bi mi Dubrovčani rekli, u imbećilitati.
Njihov organ «Pokret» javlja, da je skup-
štini prisustvovalo «do 300 osoba», a to je
vrlo utješljivo, jer kad se uzme u obzir
prirogjeno «Pokretovo» bumbižanje, može
se zaključiti da ih je prisustvovalo oko 100.
I po tome se vidi kako je mršavo ispala
skupština, kada uredništvo «Pokreta» nije
imalo smjelosti broju «300» nadovezati još
jednu ništicu da bude «3000», da barem
vanjske pristaše «osokoli» ! Iz Dalmacije
bili su prisutni «glasoviti» spljetski talijanaš-
bajamontinac D.r Joze Smodlaka sa D.rom
Pervanom, te je svoju «stranku» spojio sa
banovinskom. O tom zboru nema pak ništa
važna, osim običnih napadaja na našu vjeru,

koja sela nijesu doprinijela niti ne posla,

miješaju s& u politiku, Uzrok svemu tome
je, što Hrvati radosno posdravljaju. vijesti
o imenovanju za komesara po svoj prilici
FML. Gerbu.

Srbi wx Kotoru otvaraju novu štam-