Br. 142. PRAMA CAKE U DUBROVNIKU 9. Novembra 1907. | četvrt = godine surazmjerno; za inozemstvo polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto GLASNIK STRANKE | u DALMACIJI. it godišnje K 8 — Ko IZLAZI SVAKE SUBOTE. — B - 1 BROJ STOJI 10 rzotisak DUBROVA RVATSKE TISKARE. PARA. kirani ne primaju Starčevićanska skupština u Zagrebu. Jučer primismo iz Zagreba ovaj br- zojav : «Konferencija je tekla u potpunom redu, na kojoj je bilo 500 pouzdanika stranke. Sloga je bila postignuta u sva- kome pitanju. Na skupštini prisutno bijaše 8.000 pristaša; seljaštvo je bilo mnogobrojno zastupano, a skup- ština se je držala pod vedrim nebom; govorilo je mnogo govornika i stvorilo se važnijeh zaključaka. Glasovano je povjerenje zastupnicima a nadasve presjedniku Dru. Franku. Komers je ispao upravo veličanstveno». Žica nam je evo ovdje u malo riječi dosta javila. Javila, — kako smo pred- vigjali — da je starčevićanska skup- ština bila sjajna, veličanstvena manife- stacija volje hrvatskog naroda. Po broju skupštinara, po zastupstvu svih stališa i svih krajeva naše domovine bila je to skupština hrvatskog naroda, a ne jedne političke stranke. Svjedoče to prekojučer, 7. ov. mj., u Zagrebu sa- kupljene hiljade starčevićanske vojske. Ova će učinit, da doskoro zakleca mr- I baš zato trebalo je zajedničkog do- govora i sporazumka, da izmjenita star- čevićanska riječ osokoli Starčevićeve učenike ma gigantski rad i borbu za sveta prava hrvatske kraljevine, i čiju sjenu dušmani bi naši htjeli danas od- stranit. Megjusobno povjerenje, koje tako odvaja pravaše od pristaša drugih stranaka, ragja pouzdanjem u skupnu silu, a ovo u pojedincima oduševlje- nje, zanos, vatru. Ova tad čini čudesa, jer je sveta. Skupština je prošla dakle onako, kako je to narodni ponos tražio. Sjajnija je bila, nego li je ijedna dosadanja, jer je i naše stanje pogibnije i škakljivije od svih dosadanjih u najnovijoj hrvat- skoj povjesti. S te skupštine se svijetu javilo, da hrvatski narod hoće slobodu i da će se za nju borit; da su mu sa- danje ropske verige umjetno skovane od Beča i Pešte; da oni, koji u ime njegovo pred svijetom govore, na to nikakva prava nemaju; da su oni na Odgovorni urednik FRANO SCHICK. ćom Starčevićancima preko Velebita u- vjeravajuć ih, da mirovat nećemo, dok i u nas u Dalmaciji RO čisto- hrvatska, pravaška misao, misao neu- mrlog Ante Starčevića. ullarodnom (I) Listu“ organu za interese jednoga ! Famozni zadarski organ za interes jedno- ga našao se upeknut, jer smo koješta iz- nijeli u javnost, što bi neki politički indu- strijalci na «Narodnom» Listu najvoljeli, da se nezna. U predzadnjem uvodniku našega lista, mi smo pred pupliku iznijeli uzroke, koji priječe «najradikalnijeg» hrvatskog za- stupnika u Dalmaciji, da podigne svoj glas proti švapčarenju na financijainom ravna- teljstvu u Zadru. Mi shvaćamo gnjev ne- zrelih piskarala ma «Narodnom» Listu, t4 sjegurno nije lako progutati najradikalni- jem Hrvatu, kad se sa podatcima utvrdi, da pred 24 tisuće i 557 kr. njega izdaju sile da ustane na obranu našega jezika. Pa kako da nijesmo «libeliste»! Mi pigmejci, mali Hardeni, usuditi se kritizirati rad i probi- Godina lift NMM Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. hrvatske Atene dijelimo radost sa bra-|nom. Pretpostavimo zbilja da je baš onako|Da ipak nije bila tom prigodom oštećena \kako on tvrdi, t. j.: da radnja izvršena u|tiskara «Narodnog» Lista o tome smo više kr. godišnjih, kako tvrdi «Narodni» List; tiskari Dn. Jure Bijankinija daje samo 3000 | no sjegurni ! Laž je, da zast. Biankini nije nikada u- treba upozoriti da za onu radnju tiskara stao na obranu činovnika Hrvata, piše za- mora da tipotrebi najmanje tri radnika uz darski organ. Najprije mi nijesmo kazali [jebe platu po 40 forinta, (premda je općenito, da Biankini nije ustao na obranu | minimalna plata 52 for.) što pomnoženo sa činovnika Hrvata, već smo to kazali u slu- dvanaest mjeseci iznosi trošak za same ra- čajevima financijalnog činovništva kad bi dnike 2880 kr. godišnjih; odbijmo od 3000 | se ovo tužilo g. Biankiniju proti Hočevara. kr. ovaj godišnji trošak za radnike, trebo- Mi vjerujemo zadarskom organu, da je valo bi zaključiti po računima «Narodnog» | Biankini išao na ravnateljstvo financija, i Lista da čisti dobitak na cijeloj onoj radnji zauzimao se za činovnike Hrvate, išao je ne prolazi 720 kruna na godinu. Dakle za kao prijatelj k prijatelju; ali pitamo je li samih 120! kruna «Narodni» List štedi g. on ikada javno u svome organu ustao proti Hočevara | Ali mi, koji imamo takogjer ne- |g. Hočevaru na obranu činovnika Hrvata ? kakovu tiskaru, kako veli zadarski organ, | Nikada ! U saboru da, on je spomenuo uijesmo tako naivni, da bi vjerovali, da go- jedan slučaj progona hrv. jezika na ravna- spoda na «Narodnom» Listu za samih 120 teljstvu financija, mi ćemo ono vjerovati za- kr. godišnjih trguju sa svojim radikalizmom ! | darskom organu, ali je li on tom prigodom Nije istina kako tvrdi zadarski organ, da energično ustao proti g. Hočevaru, je li za štampavanje tiskanica financijskog ra- njegovo ime i spomenuo, ili se ograničio vnateljstva, on i Artale primaju samo 24.000 samo, nekako općenito, na činovništvo, ra- kr. na godinu; već primaju, kako smo mi gmateljstva financija, žigosavši postupanje kazali: 24:557:87. Zašto je organ za inte- doseljenih činovnika ? Radi čuške, koju je rese jednoga premučao onih 558 kr.? Mi/g. Hočevar dao cijeloj Dalmaciji kad je pre- razumijemo da trgovcima na «Narodnom» |križio hrvatsko riješenje a napisao talijan- Listu ovo je malenkost, ali javnost treba da sko, zašto u saboru g. Biankini proti tome \temelju privilegovanog izbornog prava rani patrijotizam hrvatskijeh Moltkea! Ne- i za njih zna. Svakako nama je milo, da nije prosvjedovao i podupro g. Prodana na od Magjara prije imencvani, nego li od hrvatskog naroda izabrani; da na- rod ne vežu njihovi sramotni čini i vjerojatno !! \je «Narodni» List priznao ono 24.000, ovo Organ za interese jednoga pobijesnio i je dostatno da se protumače neke pojave u 87. broju posvetio nam ništa manje nego na uredništvu onoga lista. Da slučajno naša jedan stupac, što je najbolja svjedočba, da smo tiskara prima od financijalnog ravnateljstva tvačko zvono nagodbenoj politici ro- bovanja domaćih neprijatelja i onoj vaški poziv na borbu na smrt i život nepravde, bezakonja i sile vanjskih sa svim našim protivnicima, od koje dušmana. \uspjeh neće i ne može izostati. Zato Sretni smo i veseli, da možemo za- će se 7. novembra 1907. ubilježit zla- bilježiti ove uspjehe, ovaj napredak, tnim pismenima u anale Starčevićeve ovu snagu starčevićanske misli, da za hrvatske stranke prava, a mogao bi biti njom stoji osviješćeni hrvatski narod. Od braće u Banovini crpamo jakost u hrvatskog naroda. teškoj i nejedmakoj borbi sa svojim kli- Za sadanju ovu veličinu i jakost stran- kam, političkim vrtikapam i nadutim ke treba zahvalit u prvom redu onim tikvama u ovoj nesretnoj Dalmaciji. Oni ljudima; što su joj na čelu, Franku i su nam najbolje svjedočanstvo, da čisto- drugovima, koji su znali u svim slo- hrvatska i pučka politika, koju mi ne- jevima narodnim probudit ljubav za ustrašivo evo treće godine propovije- svoju mučeničku zemlju. Na samoj se damo, mora konačno odnijeti pobjedni skupštini tako jasno pokazao demokra- lovor. tizam stranke, te je to danas jedina prava A zgodnijeg momenta za ovu skup- i iskrena pučka stranka u nas. One ti- štinu ne mogaše biti; i radi sadanje suće hrvatskih seljaka, radnika i obrt- političke situacije i radi svrhe, koja se nika na skupštini, iz čijih se redova imala postići. Ta kojeg misaonog pa- čuli tako zreli i bistri govori, neka svje- trijotu ne bi nestalna sadašnjost upo- doče tomu. Neustrašivi su sve to voj- zorila na svu ozbiljnost budućnosti ? nici za naše idejale: slobodu i jedin- Komu mne bi ona praporučila najveći stvo Hrvatske. oprez i prepravnost na najteže kušnje? Sa žala Jadranskog mora, iz ove u pravom smislu riječi historijski dan \gov gazda pošten, skladan i valjan trgo- \wac; a ako mu nevjerujemo, on je prepra- \van iznijeti nam trgovačke knjige, ugovore i potpise, razumije se sa vlastoručnim pot- pisom Dn. Jure Bijankinija i g. Hočevara. A iz dotičnih računa razabrati ćemo, «ka- \ko trošak za sam papir tiskanica iznaša 16.000 kr., onda dogju drugi izvanredni troškovi: za vez, za korice i t. d., tako da sama radnja, izvršena u štamparijama ne daje godišnje više od 6000 kr. poprije- kr. Koliko se pak može zaslužiti na jednoj tiskarskoj radnji od 3000 kr., to mogu la- ko znati gospodari dubrovaćkog libela, jer i oni isti imaju nekakovu štampariju». Evo baš ovako trgovačka firma popa Dn. Jure Bijankinija odgovara na predzadnji uvodnik našega lista. Izjavljujemo odmah, da nam je vrlo dosadno upuštati se u polemiku sa onakovim ljudima, kao što su oni na or- ganu za interese jednoga. O političkoj špe- kulaciji dotičnih gospara mi smo već oda- vno bili uvjereni. Radikalizam i patrijotizam kod njih su sinonimi vlastitog interesa, i stoga bsš oni su dobri i vješti trgovci. Organ za interese jednoga neka sada i čno. Podijeljeno to na dvoje — daje 3000 \propusti. Na toj se skupštini ponovio ga u živac pogodili i istinu kazali. Znoji ovu sumu novaca za razne radnje, nema još jasnije i glasnije nego li igda pra- se da dokaže, kako smo mi libeliste, a nje- govora organ za interese jednoga predba- cio bi nam da smo se za nekoliko hiljada prodali vladi. Nego čujte i ovu: fiskara »Narodnoga» Lista nije dobila ove radnje ko nikakovu uslugu nego se je natjecala na javnoj dražbi. Tiskara «Narodnog» Lista natječe .se na javnoj dražbi, a radnju dobiva takogjer i tiskara Artale ! Zar da ovo nije vrlo intere- santno | E-pa da nijesu dobri trgovci oni na «Narodnom» Listu ! Mi znamo vrlo do- bro što znači javna dražba za kakovo vla- dino poduzeće, to je opsjena javnosti, a radnju dobivaju preporuke i simpatije. Je li ili nije tako ? «Narodni» List dobiva na javnoj dražbi radnju i «Narodni» List štedi Hočevara. Svaki komenat mislimo da bi bio suvišan. Laž je, da vrst tiskanica ne odgovara po- godbi, tvrdi zadarski organ, a istodobno priznaje, da. je bio podignut prigovor — dakle nije laž što smo kazali, već istina; ali organu za interese jednoga: laž je istina, a istina laž je. Da, bio je podignut jiri- govor, ali taj prigovor nije podigao g. Ho- čevar, već ekonomat preko volje g. Hoče- vara. A zašto ? Ne samo zbog vrste papira, već takogjer što dužina i širina tiskanica nama dozvoli pozabaviti se njegovim raču-|nije odgovarala pogodbi. Ko dakle laže?! PODLISTAK Pabirci po Strojilovoj 4) povijesti Dubrovnika (Pabirču dva Stara Dubrovčanina.) |da: kad su Arapi osvojili Bari u Pulji, car|irreconciliabile contro la Repubblica; e co- \Vasilije Maćedonac, koji nije sjegurno bio mincio asprissimamente perseguitare i Ra- \srpski knez, zatraži u župana Travunje i!gusei, divenuto loro fierissimo memico. Me- | Zahumlja pomoćne čete, a u Dubrovčana no in ischiavita quelli che all' improvviso «Dakle, po narodnosti opština dubrova- Na strani 15 niški episkop piše: zna. se čka bila je srpska, što svedoči i ta okol- da su Arapi 867 g. bili opkolili Dubrovnik sa 36 ratnih brodova, i da su se Dubrov- iz ljubavi prema opštinarima, prisajediniti čani hrabro protiv njih borili i nadbili ih posle očajnog boja, koji je trajao punih 15 meseci . , .. te slavne pobede, koju su Dubrovčani održali pročuje se Dubrovnik | nost, što nijedan srpski vladalac ne htede, svojoj državi i staviti je pod svoju juris- dikciju, već je ne samo ostavljahu rezavi- snom i samostalnom nego je još podizahu i granice joj proširivahu» ... Ovako Nika- . nor na str. 19. Kakovi si bili odnošaji izmegju Dubro- vnika i srpskih vladara i koliko su ovi bili skloni Dubrovniku, jamči nam svjedočan- , |stvo dubrovačkih pisaca. Iz njihovih spisa razabire se sve drugo nego li sklonost srp- skih vladare prema Dubrovniku i Dubro- vnika prema srpskim vladarima. O Dešanu, Nemanjinu ocu, piše Resti (etr. 95, 96), kako je tražio od republike dubrovačke, da mu u ruke preda Radoslava i sve njegove, koji se bijahu u Dubrovnik zaklonili. Ali republika da mu je odgovo- rila, da se ne može odazvati njegovoj želji, jer ona nije vična gaziti sveti zakon |primstva. «Questa risposta altero talmente I' animo di esso Dešan, che prese un odio gosto- | buona * brodovlja, e da protjera Arape iz Apulije. | trova e che non aspettavano ricevere da lui ingiuria alcuna. Questa dissensione ed ini- micizia col Dešan duro molti anni, e passo anche in eredita ai suoi figlioli, con vari successi, come si dira quando tratteremo di tali tempi essendo convenuto alla Repu- blica pih o meno, secondo le occasioni, ma pero continuamente, di stare con |' arme alla mano, per garantirsi di qualsivoglia attentato d' un nemico, che pure stava sem- pre armato ai confini suoi». O Nemanji i, njegovu bratu Miroslavu Lukari na str. 44 i 45 piše: «Ricerca Ne- magna che li vescovi di Servia, suffraganci della chiesa di Ragusa fossero sottoposti alla metropoli di San Pietro di Rassia. La Signoria di Ragusa temendo dello Stato proprio infesto dalle scorrerie de' barbari, fu costretta a ricercare con preghi e con nuove obbligazioni ajuti da ciascuno: onde non volle risolver la cosa nč mandarla cosi presto a Roma, ma diede tempo in mezzo, alfine che questo poitasse seco qual:he soluzione, i Ragusei gli risposero, che que- stra, come quella ch' era pih giusta, Teo- doro Padiate, e poi in persona |' Imperatore, il quale perdono loro |' errore, obbligandoli a far pace con i Ragusei. Ma Miroslavo pieno d' ambizione e di proprio interesse ruppe la pace e di nascoso si mise a rub- bare i confini», O Stjepanu Prvovjenčanomu, Miklošić (Mon. serb, 29-30) donosi povelju, kojom Dubrovčani sklapaju savez s bosanskim ba- nom Ninoslavom proti njemu, da bi se lak- še odrvali njegovim nasiljima. A ban im obeća : «i ako se razratite s kraljem raškim da vas nedam s vsiem vašim dobitkom, i da vi uhrant». O Stjepanu Urošu Appendini (str. 231) donosi: «Passando Stefano Orosio alla o- stilita, i Ragusei pensarono di dover op- porre al R& delle leghe formidabili. Si ri- volsero adunque a Michele imperatore di Bulgaria, ed a Radoslavo, conte di Chelmo, ed oltre a molti scambievoli vantaggi si strinse alleanza offensiva e diffensiva contro di Orosio», U Miklošiću (isprava XLI) ima- de taj ugovor Dubrovčana s bugarskim ca- rem Asjemom, u kojem se oni kunu, da će «koliko mogu pakostiti Urošu, vragu i kra- lju nevjernomu», sta cognizione spettava al Papa. Onde mos- | se la guerra; ma soccorrendo la parte no- | \obranu časti zemlje, kao što je ustao proti bivšem namjesniku Handelu, već naprosto kazao: g. Hočevar nije sam ? Zašto sve \ovo? | «Nije nam poznato, da su tri činovnika bila premještena sa ravnateljstva financija, \jer uredovali hrvatski» piše zadarski organ, a odmah iza toga nadodaje: «znamo da su nekoji bili premješteni i koji nisu uredovali hrvatski, Zastupnik Biankini i za njih se je zauzeo, pa je intervenirao i kod presjedni- štva i kod ravnateljstva financija, gdje mu je bilo odgovoreno da se radi o potrebi službe». g Kako to, organ za interese jednoga tvrdi : nije istina i jest istina, nije nam bilo po- znato i bilo nam je poznato. Kada ne bi bilo nikakovih drugih podataka i kada ne bi ni opstojale 24:000 kruna, dostatno je samo ovo nekoliko redaka iz «Narodnog» Lista da se svak uvjeri o ispravnosti naše tvrdnje: da zadarski organ štedi g. Hoče- vara. Ta eto i ovom prigodom on ustaje u njegovu obranu. «Narodnom» Listu bio je sasvim dobro poznat premještaj onih triju činovnika, kao što mu je bio poznat i uzrok toga premještaja, jer uredovali hrvatski. «Narodni» List ko i u drugim slučajevima, nema nikakova obzira prema osobama, nije se niti dotakao ovoga premještaja, a za- stupnik Biankini niprosto im je odgovorio : da će se za stvar propitati. | nakon malo javi im, da su mu kazali na ravnateljstvu, da su bili premješteni radi službe, i stoga «Venuto questi a morte, veli Appendini str. 282, gli succede un suo figlio naturale, che ritiene il nome di Orosio, conferma gli antichi privileggi della repubblica, e se ne mostra quindi capitale nemico. Orosio fa- vorendo i Cattarini spinge le sue truppe nei Sobborghi di Ragusa, e ne costringe gli abitanti unitamente ai Religiosi Francescani a rinchiudersi nella citta miseramente trava- gliata da una epidemia e dalla mancanza dei generi necessari alla vita.. O Dušanu silnom Appendini str. 289-290 donosi: «Stefano e gia guadagnato, e gia vola coi suoi eserciti verso Ragusa. | Ra- gusei imbarcano tosto per Constantinopoli I' imperatrice col figlio, € mentre si prepa- rano alla difesa, il Re Stefano dopo alcune inutili aggressioni € richiamato in fretta da- gli Ungari, che lo attaccano al di la del Danubio». God. 1350. dne 6 Oktobra bojahu se u Mlet- cima, ds će možda srpski car htjeti Dubrov- čanima oteti Stonjski Rat i ina mjesta, koja im bješe još 1333 bosanski ban daro- vao; zato naloži vijeće svojim poslanicima, da i nadalje ostanu na svom mjestu, dok se ne uvjere, da ne prijeti ni Dubrovniku "m“-oVSODvvIRROeE