Br. 143. GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. BROJ STOJI 10 PARA. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Iz jaruge u potok. Svi su već na čistu, da državni stroj hramlje na pasiji način, i da su ima već trideset godina svi pokušaji ostali ne- plodni i štetni, priprosti oblozi, koji mogu za časak bol umiriti, ali nikako bolest ozdraviti i zlo ukloniti. A kako nebi? Kad je to isprepleteno, zamr- šeno, zapučeno. Čemu pak sve to? Jer se neće Slavjanima da dade pravo, nego se hoće po što zašto da budu podre- gjeni narodima koji su se namelli si- lom i našom slabosti. Bez dvojbe ne- stalo bi trvenja, jagme, kad bi se mo- narhija naslonila na pravi jedini temelj federalizma, kad bi razne narodnosti skrbile za sebe, radile za sebe, terete nosile po mjeri i pravici, a po istom razlogu uživale i blagodati uprave, i imale pojednaki glas u vijeću, koje bi cijelom državom upravljalo. Nu još smo daleko od tog sretnog dana, koji kad nadogje, stoprv će se onda moći rijeti, da je monarhija prebrdila sklizavo brdo, mana Malika, da li je Prašek dostojna što je bila za golemo mnoštvo i velika dvo- | niz koje ima godina i godina te se ko- trlja, uspiruje strasti, veliča vražde i ne- prestano prijeti prevratom i raspom. Ovo nam najbolje svjedoči i promjena u ministarstvu, koja se je ovih dana slu- čila. Česi nijesu odobravali da njihovi ministri još sjede u ministarskom vijeću, kad im se ne daje sveto njihovo pravo i povlastice; osim toga, jer su mlado- česi slabo prošli pri zadnjim izborima, druge -česke stranke hoćele su da se osobe promijene. U ministarstvu su sje- gjela dva veleugledna čeha, koji su do- kazali da su uprav dorasli mučnom po- ložaju, ali pokorni odredbama svoje stranke zahvališe se, i po tome nastade kriza. Ministar Beck, koji je do danas dokazao e je pravi državnik, i znao je ukloniti silu poteškoća, koje su stro- valile svaki čas mnogobrojne njegove prešastnike, dao se je na ugovaranje sa glavnim skupinama u parlamentu. Naj- prije je nastojao smiriti Čehe a saču- vati vrsne drugare, ali je bio usilovan otkloniti tu namisao. Tri su glavne sku- pine ostajale, jer jugoslavenska se sveza još ne broji, s kojim da ministar ugo- vara. O njemačkim agrarcima nije bilo govora, jer su se već izjavili odriješiti protivnici nagode, preostajali su česki agrarci i kršćanski socijalisti. Ministar se je Beck znao vješto prometnuti a PODLI STA K. Pabirci po Strojilovoj a povijesti Dubrovnika. (Pabirču dva Stara Dubrovčanina.) Koliko su bili prijateljski odnošaji izme- gju dubrovačke republike i srpskih vladara, svjedoči i slijedeći interesantan dokumenat u dubrovačkom arhivu od 24 Marta 1371. iz «Lettere e Commissioni da Levante», a NEM U DUBROVNIKU 16. Novembra*1907. NR Godina lil. ISK pi Ko — o IZLAZI SVAKE SUBOTE. — _— POJEDINI Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. iv da otkloni sve poteškoće, on je dopo-!svoje konačne pobjede, a kamo li kad se kon, kako vele novine, zaprijetio da | broje oj e NEEPOSSNA SO 60 MANN sstommonat iopet sedi manilestacij tale misi Do- na ponovne izbore. Naravno moćnim |suqašnje skupštine svih naših protivnika skupinama to nije bilo ugodno i tako sky ne mogahu doseći ni polovinu broja \se je izvršila volja ministrova. Najbolje starčevićanske skupštine; a onaj pak bez- su prošli kršćano-socijali. Ministarstvo | broj svijesnih seljaka potvrdilo je opet našu bi dakle imali sačinjavati osim starijeh | tvrdnju, da je starčevićanstvo iz naroda i ministara : Fiedler biti će ministar trgo-|?% narod. vine, Peschka i Prašek ministri bez li-| snice, Ebenhoch ministar poljodjelstva, a Gessmannu udijelit će se novo mjesto u ministarstvu. To će trajati kratko doba, jer se je za čas vreća pokrpala, a nadoći će nove poteškoće, i eto već nastaju, jer je poljski ministar Diedu- czynski dao ostavku, dok se ne uvede ono što Slavljani od vajkada traže, i što je jedino kadro da uvede stalniji red i da odaleči prepredenu ustanovu, i svede državni stroj u pravu kolote- činu. Jur se oblaci nagomilavaju, koji prijete očitom olujom. Nijemci su jako ozlojegjeni, kako svjedoči upit panger- * x * U srijedu dne 6. studenoga držala se u «Starčevićevom Domu» konferencija, koja je brojila do 500 izaslanika. Ona riješi kona- čno sva nesporazumljenja i po tom dade novi temelj daljnjemu složnomu radu svih starčevićanaca. Tim je pokazala našem pro- tivniku, kako ipak starčevićanac mnogo bolje i uzvišenije shvaća svoju zadaću nego li što slavosrb cijeni. Četvrtak okupi pak do osam hiljada star- čevićanaca iz svih krajeva naše Hrvatske u Zagrebu. Ovi se pred «Starčevićev Dom» falange, koja se poslije dolaska zadnjeg vlaka uputi pod barjacima prema zgradi «Hrvat- | skog Sokola». Tu nije bilo moguće održati |skupštinu, već u velikom vrtu «Kola», po- \osoba e bi u ministarstvu bila ubro- rana «Sokola» PRAMA čas bio je | ena. je krupnija larma jer su u/d%Pkom pun vrt «Kola». Skupštinu otvori [7008 o je ai ! dora di ' | burno pozdravljen Dr. Frank, pa pozdravivši | oo RENO; OVE zh : NR, & prisutne, pregje na dnevni red. Svi govor- nadasve Gessmann, koji je alter-ego qici, megju kojima ne izostaše ni naši se- | Luegerov. Kriču i viču e će se povra- ljaci, koji preko svojih 5 govornika dadoše \titi srednji vijek, domaće i sve nevolje jasnu svjedočbu dubokog shvaćanja starče- \mračnjaštva. Naravno da prvi oni koji | vićanske ideje, biše trijezno i mirno saslu- \najviše viču osvjedočeni su da od svega ,š4ni. Ono pak češće povlagjivanje i klica- toga neće bit ništa, ali je golema Vii predloga, najčvršći je dokaz naše svijesti i ka jer će nastati stanka u progonu solidarnosti. Oko 3 sata bi skupština pre- vjere i crkve, s toga je toliko urlikanja. kinuta, da se za po sata opet nastavi u Novi ministri imadu svoje pristaše i dvorani «Sokola». Uz sviranje hrvatske hi- tako će nagoda biti odobrena, te će mne domobranske glazbe i našeg pjevanja ministar Beck ukloniti najvišu zaprijeku Zaključi presjednik Dr. Mile Starčević skup- hiji, i ako za samih deset go- Št"u u osam sati u večer, Zatim jeu istoj " NOSNI 1, : : g | dvorani slijedio komers, koji je takogjer bio dina, i po tome mi ćemo još deset &9- izlijevom naše solidarnosti i ljubavi. dina biti u vlasti jačijih faktora. Sva-. i. kako i u ovomu, kako i u pregovorima Starčevićanska skupština posvjedočila je nagodbe radi, mi jadni Hrvati ostajemo | našu jakost, a dala smrtni udarac svim sla- na izmel, jer smo hoćeli očijukati, jer vosrPskim lažima i ZRNU vi s / . : inim koje su naperene bile proti presjedniku mo vrludali tamo SN '. nijesmo | rene, Ono jednoglasno povjerenje glaso- znali muževno odrediti svoj put i tvrdo vano Dr. Franku, na predlog g. Renčevića, se njega držati. | tako se je na nas presjednika Brodske organizacije, dokazalo iskalila ona stara: sero venientibus|je da nas laži Supila i družine rastrovati ossa. | nemogu. Nek slavosrb i nadalje kleveće, a ita će kleveta urodit opet istim plodom kao \i ovogodišnja skupština. Starčevićanska slava. = - zagre, 9x1. 1907. |Vijesti iz naroda. Sedmoga studenoga slavilo je starčevićan- iz Čilipa (u Konavlima). stvo, a po tom i zdravo hrvatstvo, snagu. (Kragja). Ove dane ponestala je iz naše svoje ideje. Da se starčevićanstvo temelji Matice sv. Nikole škrinjica, u koju se ku- na samo ono prisutnika već bi bilo sigurno | pilo za siromahe. Kad poslije nekoliko dana, do Nicola zupan de Altoman pillo le con-|samo srpskim vladarima, već i bizantij- trade, le qual confina cum lo contado de skom cesaru i drugim kraljevima ne izu- ila vestra zitade de Ragusa, nuy, cogno- zevši ni hrvatskoga kralja. Pa su to Du- \scendo la condicione et le inquietude de brovčani plaćali sve kako jednaki s jedna- lo dito Nicola, perzo ca intra tuti li altri|kijem i plaćali su zato, da uživaju trgovačke baroni de Sassa, avenga che tutti sia falsi slobode i povlastice. Poznato je svakome et iniqui, esso he lo homo pluy arogante da je stara dubrovačka republika bila dr- et traditore, de presente mandasemo nostri žava trgovačka poput talijanskih trgovačkih zintili homeni ambassadori al dicto Nicola, | republika Mletaka, Genove, Pize itd. Nje- siando alle dicte contrade a nuy visine, ad |zina trgovina bijaše raširena po svim zem- amorisare cum esso et honorarlo per lo|ljama južno-istočnoga poluotoka i poduna- mellor muodo, che savessemo et podesse-|vlja ugarskoga, po svim krajevima i oba- mo»... Ovaj je dokumenat objelodanio V.|lama jadranskoga, sredozemnoga, grčkoga Matković, Starine, 1. 174). i crnoga mora, te bijaše kroz tolika stolje- «Ovde treba da napomenemo, veli Nika-|ća poglaviti uvjet njezinu političkom op- nor str. 25, da su dobričine srpski stanku. Trgovinom bijaše se popela i po- morska sila dubrovačka tijekom vremena na toliku visinu; bilo to zaštitom bizantinskom i mletačkom, ugarskom i turskom, a dubro- vački se trgovci bili udomili po svim zna- taijim evropskim i azijskim gradovima. Du- uvrstiše u povorku goleme starčevićanske | nje kao što i jednoglasno prihvaćanje svih | Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale ! priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- kirani ne primaju se. — Plativo | utužljivo u Dubrovniku. |nagjoše je u jednoj baštini ispod iste crkve, \gdje je nesretna i paklena majka nagovo- \ rila svoga desetgodišnjeg sinčića, da je raz- \bije i povadi iz nje novce, dok je ona na straži stražila, da ih ne bi ko zatekao pri |zlodjelu. U škrinjici je bilo samo 83 nov- |čića, koje ponesoše, a škrinju razbijenu na \istom mjestu ostaviše. Dati se srce u gru- \ dima zatrese, kad promisliš i vidiš, kako neki nesretni roditelji mare za odgoj svoje |djece. Pa šta će od njih kašnje biti ? Na- |stojanjem gospode Ivana Cvjetanovića i Ši- |muna Olivari, koji su se baš duševno za- \uzeli, ušlo se u trag rečenim krivcima, te \na osvit nedjelje bijahu otac i majka vezani li otpraćeni u cavtajske tavnice. Finim istra- živanjem gospode oružnika, regbi da su isti imoćni lovci provalili u dućan ono nazad | malo mjeseci, g. Vlaha Boškovića, s toga | molimo i živo preporučamo slavnome cav- tajskome Sudu, da pomno pretraži vrhu gornjih zlodjela, jer ovo je u kratko vrije- me treći put, da radi trojice-četverice sra- motnika, pada sramota na cijelo selo. Go- ispodi pak oružnicima neka bude ovim i- zražena najljepša zahvalnost za njihovo za- | uzimanje. — Čilipjani, Iz Rijeke Dubrovačke. \ (Parobrodarskim društvima). Kad stigne | koja trgovina, bilo sa Lloydom, Ungaro- | Croatom ili drugim društvima, malo kad da |nedogje sasma izmazana. T» nije do časti niti kapetanima niti društvima, Zamolili bi smo kapetane, da upozore svoje «nostrome» i | «magazinjere», da kad primaju trgovinu da | gledaju gdje će je stavit, jer pošteno pla- ćamo vozarinu pa nećemo trpjet da se sa nošom trgovinom postupa ko da je ukra- dena, a suviše gdjekad zbog nemarnosti istih primi kakav neugodni njuh, kako n. pr. od katrama i petroleuma. Istodobno mo- limo, da se ne baca s našom robom, pa kad pukne vreća svašta nakupe i vreću sašiju. (Kako ekonomično postupa naša općina). Od vajkada u našoj općini rasprodavaoci vina ili dućandžije plaćali su taksu općini od 4 krune godišnje. Kad se uzme u obzir to je bilo pravedno i korisno po odlomak. Sadašnji g. načelnik ima nekoliko godina da je ukinuo ti porez. Pilamo: zašto? U našu općinu godišnje ulazi više stotina hek- tolitara vina, što dovažaju iz dalmatinskih otoka na prodaju. Ti ljudi ne plaćaju niti prebijene pare općini Riječkoj, a unosom vina nanosu štete domaćim trgovcima i po- sjednicima, koji imađu svoje vino. Nije to dosta, već i puljizi dovažaju svakovrsnih trgovina, obilaze od sela do sela, prodavaju na veliko i na malo, a općini niti pare ne plaćaju, nego još činu utakmicu domaćim trgovcima. Jeli to pravedno? Možda će ko pomislit da mi ovim želimo ko da strani trgovci ne dolazu u našu Rijeku. Ne, trgo- vina je slobodna, ali ovo predbacamo na- čelniku, iz čega može utjerat lijepu svotu na korist mjesta. Općina Dubrovačka i đruge |sanskim i bugarskim, sa zemljama ugarske krune sa susjednim općinama dalmatinsko- ga i albanaškog primorja, naime sa Senjom, Trogirom, Kotorom, Spljetom i Krfom, za- tim s ltalijom, s bizantijskim carevima, i- menito za vlade Komnena i Poleologa, sa sultanima, i onim Egypta i Sirije, napokon čak s Francuskom, Engleskom i Španjol- skom. (Ci. Matković, Rad VII. 182-183). Ne- kima bi za trgovačke povlastice republika plaćala godišnji danak, a nekima bi se ob- vezala u potrebi im u pomoć priskočiti. Ako se gdjekad spominje «srpski danak», onaj pridjev srpski ne znači drugo, nego da je onaj danak u početku pripadao srp- skim vladarima, o ovome najbolji je dokaz pismo Dubrovčanima bosanskoga kralja Tvrtka od god. 1378, gdje se o tom do- hodku kaže: «da davaju (dubrovčani) kra- potpunim pravom naplaćuju od svake tra- bakule, a zašto nemože i naša? — Glas s Mihana. Iz Korčule. Jučer, dne 3. ov. mj. u prostorijam Pje- vačkog Društva «Sv. Cecilija» bila je od Uprave «Kanavelića» sazvata skupština, na kojoj je č. rodoljub Don B. Depolo držao predavanje o marodnosti. Skupštini je pri- sustvovao lijep broj Hrvata i Hrvatica. Go- vornik je u svome jezgrovitome govoru kao pravi rodoljub vješto razložio što je naro- dnost i koju moć sačinjava jedinstvena sloga jedne narodnosti, te je ustao proti zanema- renju našeg milog hrvatskog jezika, kako imade mekih Hrvata, koji ne samo da na |šetnjama i u svojim kućama ali i u istim hrvatskim društvima služe se tugjim jezikom. Bilo bi veoma korisno da se slična preda- vanja često obdržavaju, što stavljamo ma srce upravama društava kao i našim rodo- ljubima. — Korčulanski Hrvat. Iz Prožure (na Mljetu). Prošle nedjelje doživilo je naše mjesto jedno neopisivo slavlje. Pomoću naših su- mješćana nastanjenih u Americi, a uz na- stojanje našeg obljubljenog župnika Mp. Don Vicka Lisičara, bi popravljena mjesna glavna crkva «sv. Trojstvo». U toj obno- vljenoj, krasnoj crkvi u nedjelju se je rekla prvi put sv. misa. Već od jutra nagmulo se dosta svijeta iz okolice, da prisustvuje tom slavlju. Posveta slika i kipova i sv. misa bi obavljena u prisutnosti mnoštva pobožnog svijeta. U večer pako osvane cijelo selo u krasnoj rasvjeti uz pucnjavu iz mužara i puštanje vatrometa. Suze radosnice uz ne- opisivo klicanje pokazivalo je koliko je za- dovoljstvo i veselje u našim srcima a k tomu bio je i najbolji dokaz naše harnosti i lju- bavi prama dobročincima, nastanjenim u Americi, a poglavito prama našemu zauzet- nomu i opće obljubljenom dušobrižniku. — Prožuranin. Iz Lećevice. Nakon 11-godišnjeg boravka, odijelio se je od nas zaslužni M. P. O. fra Dano Mar- ković, župnik Ćvrljeva. Zamijenio ga je M. P. O. fra Jozo Špika, koga pretekoše dobri glasovi iz Sinjske krajine. Mlad i zauzetan, pobrinuo se da pomogne nevoljnim, koji trpe od groznice, a poradio je i oko osnutka seoske blagajne u Lećevici. Dobro nam došao! Domaći pregled. Izbor i sukob na sveučilištu u Zagrebu. Kako svake iako i ove go- dine običaj je na našem sveučilištu, da se bira odbor u «potporno društvo». Svaka po- litička stranka imenuje svoje kandidate. Usljed toga dogje do žestoke borbe izmegju protivnika. Na 8. o. mj. obavio se je i ove godine izbor, te udruženi Srbi, resolucio- naši, Bugari i domovinaši te socijaliste izni- loro vicini; e sapendo gia per esperienza, che la loro citta poteva con sicurezza re- spingere ogni ostile attacco, dopo |' 800 di Cristo ardirono di cimentarsi in guerra coi vicini Bani della Zaculmia, e Tribunta per ottenerne quindi I' amicizia, e |' alleanza. La guerra, che durd per qualche anno porto la pace seguita da un trattato, che aveva principalmente in mira la liberta del com- mercio nelle limitrofe provincie, e che si assicurarono, al dir di Porfirogenito, con pagare 36 monete all' anno a quei due Bani». Portirogenit (Cap. 30) doslovce piše: «Cae- terum Ragusium urbs međium jacet inter has duas regiones, nimirum Zachulmorum regionem, Terbuniamque, et habent Rausaci čives in utraque hac regione etiam vineas suas, pendunique Zachulmarum quidem Principi numismata triginta sex, Terbuniae vero Principi numismata totiđem». Da je Dubrovnik bio podpuno neovisan već godine 867. svjedoči nam isti Porfiro» genit (Ibidem). (Slijedi).