Br. 144.

znati žalosnu, ali živu istinu, da mi Dal.
matinci ne poznamo još Dalmacije ni u op-
ćenitosti, a kamo li u potankosti. Da naša
pučka čipka kao što uopće naše pučke rad-
nje nijesu malenkost dokazuju ove činjeni-
ce. U Saskoj odavna već postoji oveća tvor-
nica, gdje se izragjuje od nas već zabo-
ravljena glasovita dubrovačka čipka (Point
de Raguse), u zadnjoj izložbi u Milanu
bile su izložene, dalmatinske čipke iz An-
cone !). Sjeverne sjedinjene amerikanske dr-
žave lanjske godine su uvezle čipaka i ve-
za iz Francuske, Njemačke, Engleške, Švi-
carske, a nešto iz ltalije u vrijednosti od
preko sto milijuna kruna; najveći kontige-
nat dava Francuska.

Čipke se izragjuju ručno i mašinom raznih
sustava; i ženskinje i muškarci bave se ovim
obrtom. U Francuskoj je središte ove in-
dustrije grad Calais, gdje se je samo pro-
šle godine osnovalo oko dvjesta novih tvor-
nica. Radnici veoma vješti ovom obrtu, za-
služuju sedmično oko sto kruna. Da čipke
i slično nijesu »trice« (po sudu mnogih
naših), dokazuje i činjenica — jedna tačka
skorašnjeg trgovinskog ugovora izmegju
Francuske i Canade izričito se bavi ovim
francuskim specijalitetom. U Italiji Vlada i
inteligencija, a u prvom redu gospogje i
gospojice, svojski/ nastoje ,oko proširenja
ovih Zobrta u zemlji: osnivanjem škola i|
slično; osnivanjem konsorcija za izvoz. A,
u nas?! A što da kažem o našem biseru,
o konavoskom vezu, o njegovoj umjetnič-
koj ljepoti i industrijalnoj vrijednosti? U-
sredotočen u Konavlima čeka Arbanase, da
mu zadnje ostanke razgrabe! Imali smo
svilogojstvo prilično rašireno u pokrajini,
koje je moglo zemlji po strukovnjačkom
mnijenju %), ne prevelikim gojenjem, kori- |
stiti oko sedamdeset ...ilijuna kruna već g.
1836. Kakvu korist imamo danas od ove
grane gospodarske, kraj upravo zavidnih
povoljnih prilika za svilarsku industriju ve-

 

M mm ma maii I A DANE da 2-1 7 a _ m a ra

ne dogjemo dan prije u Cavtat. Zato bi bilo

PRAVA “CRVENA HRVATSKA

O nekim hrvatskim crkvenim | delije! Nijesu ni naši ćaci! Uza nje je za-
dobro, da budu naše pozivnice za 9! ili knjigama. Kako je poznato, po našim | kon i pravo, te oni traže od tih novih de-
bolje 10 ura, da tako uzmognemo bez stra- se selima pročita u svetačne dane preko spota pismene zabrane. Ali takove se za-
ha stići željeznicom, što suđu nema nika- mise puku poslanica i evangjelje na hrvat- brane niko ne usugjuje izdati. Uwvjerili su
kvih neprilika, jer može na 9 sati poze jeziku. To je stari običaj, koji je po- nas da dvorski savjetnik Vidulich, premda
riješavati stranke iz bližnjih sela. Ova je stao pravom. Od narodne povlastice, da se | talijanaš, šija i vozi i ne zna ni sam kako
naša molba sasvim opravdana, pa sc nada- riječ božja govori u jeziku razumljivu na- bi zabranio hrvatskim činovnicima ono što
mo, da će joj se rado udovoljit i tako biti rodu, u staroslovjenskomu, ostadoše nam im zaken dozvoljava. Ljući su oni talija-
na ruku narodu. — Konavljani. \ovi posljednji tragovi, koje latinizatori u- naški činovničići, koji čekaju avansmane,
Iz Plata (Župa dubrovačka). | vedoše potjeravši omraženu im glagoljicu. kao neki Orfei, koji hoće da postane (i po-
Ovitdbaići dijelta sa o Wa obo usi vo-|49-9 POIASA DASE A 0 FR. SRV pie PR SENNA.» de SE SD
jedni i velezaslužni učitelj, g. Frano Rado. |$97! bio dobar, narodan. Čovjek, koji i hrvatski. Da je u talijanskoj Abisiniji pod
nić, i to na novo odregjeno mu mjesto u| salo pozna živi govor, mora zatvorili uši lijepom talijanskom zastavom, koja je nje-
Pridvorje. Kako je megju nama bio obiju. | Čoiće, kad mu se iersalipnsinm— ra 1 mu toliko mila, ne bi ga za cijelo do tako
bljen vidi se po tomu, što na njegovom | Poslanica. Da su te knjige sa jezične stra- visokog čina promaknuli, kad ne bi bar
odlasku 3.0. mj: sakugilo se je staro j\ne- loše, moglo bi se opravdati uzimljuć nešto znao abisinski. Ali nek znadu gospo-
mlado, da pozdrave svog obljubljenog uči- |logod u otete poe" odijoce i vrijeme štam- da talijanski vlastodršci na financi, da: pri-
telja i prijatelja, koji nam je bio srcu pri- posje. Ortografija p starinski, kojoj mo- tisnuto jače, sve to više skače, i da je za

rastao, jer je megju nama kroz sedam go- |'8 prije u sebi proučit pismena i riječi, hrvatskim činovnicima cijela Dalmacija.
dina boravka bio svakim savjetom i upu. P4 tek tad možeš pročitat puku. A ipak sej Nadamo se pak da primjer požrtvovni
tom, radi čega će nam njegova uspomena | iko ne mače do sada, da se tomu pomo- | mladih činovnika u Zadru neće ostati bez

uvijek megju nama biti. Koliko je djecu| 2. 48 nam s€ dadu nove knjige lijepa je- nasljedovanja u pokrajini.

zika. Crkva je zaista najmanje ovlaštena, da Kapitul Franjevaca. U ponedie-

 

 

 

ljubio i djeca svog dobrog učitelja, vidi se

po tomu, što su se sva djeca plačućim o-
čima od njega odijelila. Radujemo se braći
Pridvorjanima na vrijednoj stečevini, a ne-
zaboravnog učitelja pozdravljamo sa iskre-
nim : Živio! — Plaćani.

Iz Sv. Nedjelje (na Hvaru).
Pošto se je pronio glas cijelom okolicom

 

\nam jezik kvari; dapače ona bi morala na
nj najviše paziti, jer je i to jedan grijeh,
veliki grijelć prema narodu. Zato mislimo,
da je skrajnje vrijeme, da se ovo zlo po-
pravi, a nećemo ni malo sumnjati u patri-
jotizam naših biskupa, da će se zauzeti za |
\ovu narodnu potrebu. — Jedan učitelj. = |

Dvojezični natpisi na «Lloy-

ljak 18. o. mj. M. P. O. Urban Talija, ge-
neralni Vizitator Franjevaca, pozvao je Fra-
njevački Kapitul u Spljetu. Pod njegovim
predsjedništvom bila je birana uprava re-
dodržave Pres. Otkupitelja. Bili su birani:
za Provincijala O. Frano Dr. Lulić, ravna-
telj sinjske gimnazije; za Kustosa O. Mate
Kardun, egzprovincijal i Lektor teologije u

God. III.

se pisanija svakomu zamjerila, toli više če-'

'stitom i vrijednom Dou Frani. Poštenja te-
\melj je ne bjediti, kad se ne može doka-
zati. Kad zaslužni Don Frano dokaže i dio
onoga čim nas kori, prosto mu prigovara-
nje; ne dokaže li nekg prizna da se je u
plamu istrčao.

Gradska kronika.

Zadušnice. U stćnoj su crkvi dne 19.
ov. mj. bile zadušnice za pokojnu kualjicu
Jelisavu.

Svečani izlaz «Gundulićeve,
glazbe. U nedjelju dne 17. tek. mj. stu-
pila je na javnost prvi put glazba hrvatskog
pjevačkog društva «Gundulić». Taj je dan
bio za dubrovačke pravaše dan osobitog
veselja. Već rano jutrom čitao si na svači-
jem licu veselje i znatiželjnost, kad će do-
ći žugjena ura, da glazba izagje. Tačno u
7 sati evo glazbe. Okolo 30 glazbara upu-
tiše se iz društvene škole pa na «Gundu-
lićevu» poljanu. Tu pred Gundulićevim spo-
menikom  otsviraše hrvatsku himnu, koju
velika množina sakupljenog naroda saslu-
ša gole glave. Zatim glazba zasvira korač-
nicu, te se/ uputi preko Poljane, da obagje
gradom svirajući. Usput pozdravi presvj.
Biskup?, Poglavarstvo i Općinu. Kad sti-
gne ispod «Hrvatske Radničke Zadruge»,

 

da je g ea zomi ape: ruagoodnaa, du». O «Lloydovoj» upravi ovih dana po- | Šibeniku ; za Definiture oo. Karlo Dr. Ete-
istini za volju moram se potužiti na onoga, geg, se je riječ u car. vijeću, te se radi oko |rović, Lektor filozofije u Šibeniku, Venće-
koji 1 ove) glas sasuo, jer je _puka Izmi-. (oga, da se prama iznešenim tužbama stvar | slav Bilušić, Lektor na sinjskoj gimnaziji,
VA. M NADOM a još ia 009 do | gredi. Sada donosi «Balkam», koji jeu Lloy-| Miho Kotoraš, guardijan u Sinju, Stanko
700 hektolitara dobrog vina; gradacija uopće | qove stvari vrlo dobro upućen, da je iz Be-| Marušić, guardijan u Imotskoj. Ovih se da-
iznaša 13 supajeta, : neke bačve do M. iga stigla naredba, da se talijanski natpisi | na očekuje imenovanje guardijana u dva-
rematunea: oko 150 bijeloga, izvrsnoga qa parobrodima imaju izmijeniti sa hrvat- naest samostana, i župnika na 68 župa, po-
ro \skim i talijanskim natpisima. \dijeljenih u četiri biskupije: zadarskoj, ši-
Iz Lećevice. Starčevićanska pobjeda. Dne benskoj, spljetskoj i hvarskoj. Bilo sretno!

Nakon pune dvije godine prerevne službe! (2, i 13. o. mj. obavljeni su u Bjelovaru  Mowčana kriza je danas obuhvatila
na ovoj općini, ovih dana ostavio nas je'| popunitbeni izbori za gradsko poglavarstvo. | najšireg maha, tako da je najjače tvrtke i
g. Dinko Baselli, koji kao podtajnik poka-|Qd 11 zastupnika izabrano 'e 7 starčevića- banke dovela u veoma teški položaj, a raz-
zao se je vrijednim općinskim činovnikom naca, dok su naprednjački zelenaši propali, ne državne banke prisilila na ogiomni po-

za, čipaka i tkanica, te obzirom o obilje, svakom pogledu. Bijaše plemenite duše , najinteresaninije je pad bivšeg odjelnog |
vodene sealje? Nikakvu. Naš tipičan nehaj, i srca značajna, radišan kao mrav, radi čega | predstojnika Rojca. Utješljiva doista pojava
tRNA t omslovašanje binčno indu- | je postigao mjesto stalnog tajnika uz pravo | kako svuda starčevićanstvo lijepo napredu-
strije su uzrokom, da već sada je na umo- qa mirovinu na Janjini. Zbog svojih vrlina |je i istiskiva «naprednjaštvo».

ru jedan njezin stari ogranak, naime indu- gio je (od svakoga ljubljen i poštovan, tako Spomenik kraljici Jelisavi. Od.

strija svilenih dubrovačkih marama u Du-|da mu je općina u znak harnosti poklonil
brovniku i u Gomilici. A bila je prilika da. ro PREDIN

vanrednu pripomoć kao darak. Dok svak

se upravo ovim obrtom razvije u Kaštelima ,, općini u velike žali njegov gubitak, žele

i Konavlima industrija gospodskih ženskih
rubaca i slično uz primjenu naših narodnih
vezova poput japanske industrije. Ovom

prigodom pripominjem, da dubrovački Ko-.
navli imađu izvrsnu patriotkinju i učitelji-
cu za primjenjivanje narodnog veza na go-
spodske predmete u osobi učiteljice Miš u!

Mrcinama. Žalibože g.gjica Miš nemože vi-

še da razvija svoju patriotičnu djelatnost |

na korist seljakinja i budućnosti ovog obr-

slabog poštanskog prometa sa

ta radi nezgodnog položaja sela Mrcina |

spram osjalih konavoskih sela i njihovog
željeznicom. dok se zabašuri i stvar padne. Mi imamo

mu svako dobro u novoj postojbini Janjini
radujuć joj se na onako sretnom obiru. -— fps.
Iz Južne Dalmacije.

Kod nas, ko ima svetaca taj pliva u sla-
sti i lasti, pa i kriv; dok pravedan trpi. To
ti je danas kod svakoga stališa. Gledajmo
težaka; ako je imalo kriv, sve se srocalo
proti njemu, i red mu je za bravu; dok go-
spodičić sa finom izobrazbom, naperuša se
tugjeg dobra, red je da bude spašen po što
po to. Tu se njemu zateže, oteže, vrti, mota,

bor za podignuće spomenika pokojnoj kra-
|ljici Jelisavi u Trstu raspisao je natječaj za
\macrt spomenika, koji će stajati 80.000 K.

| Naše žalovanje. «Slavenska Misao»
javlja, da je u Budimpešti Supilo tako o-
bolio, da se jedva drži na nogama. Liječi
ga Dr. Mažuracić. Bijedni Supilo! Uprav |
«borbe», morati će možda prekrštenih ruku |
motriti herojska djela i titanske napore svo«|
jih drugova, da očuvaju čistu i neokaljanu |
čast imena hrvatskog i netaknuta prava do-|
movine. A on, Atlas, koji na svojim legii- |
ma podržava čitavu politiku riječke rezolu: ,
cije, novog kursa, hrvatsko-srpsko-magjar- ,

 

Čipka, vez i ćilimovi dalmatinski izragjeni takovih primjera zabilježenih na stotine. |ckog bratstva, neće moći sudjelovati u «lju- |

i prama ukusu internacijonalnog općins

uz intenzivniju produkciju svilogojstva, do-|
tično svilarstva, kao njihovu osnovu, uza.

Iz Kotora.
(Hrvatsko pjevačko društvo «Bokelj»).

sve to veću svjetsku reklamu o Dalmaciji, | Gdayna je bila želja mnogih rodoljuba, da

uza domovinske sveze sa našim narodom ,; se ustanovilo jedno pjevačko društvo u | <žna magjarski»! A mi nadodajemo: i ju-

| i i ići
tva, Kad se malo odmorimo, eto nas vra kreševu« ! ! |

A njegovi «junački» drugovi? Već pred-
\stavljaju njihovu duševnu potištenost i oča- |
\janje. Ta fali im desna ruka! Jedini koji

višak svog kamatnjaka. Eogleške su banke
u razmaku od samih osam dana povisile
kamatu od 2'/9% na 7%; Austro-ugarska
banka je pak zadnjih dana povisila ponov-
no kamatu na 6 i 7%. Posve naravno da
su ovo teško novčano stanje do sada naj-
bolje oćutile banke i tvrtke, a i njihovi či-
novnici, kojima dijelom bijahu plaće sniže-
ne, a dijelom iz službe otpušteni. Daljnje

pak ovakovo stanje oćutitće i naši trgovci,

a i seljak, koji neće moći ni kod domaćih,
a to manje kod stranih zavoda naći potreb-
na novca. a da za nj ne bude plaćao 7 i

da i nas, koji dobro poznamo stanje našeg
bilo trgovca bilo seljaka, ovo pitanje zanima.

Nadamo se ipak, da ovo neće potrajati
dugo vremena.

Borba hrv. delegata u Pešti.
Rezolucijoniaške novine stale su opet, da
uzvisuju držanje hrv. delegata u Pešti, pa
se side na nas, koji tobož nećemo da zna-
mo za tu njihovu borbu. Nama se pak sve
čini, da_smo tu borbu hrv. defegata bolje

\upoznali od niih samih. Ako se ne varamo,

hrv. su delegati mnogo žešću opoziciju vo-

i i ji | i t I ili u peštanskom parlamentu oljeću,
u Americi, obzirom na tog najjačeg potro ovom gradu. Ta se je želja već ispunila, i\nak «zlatnih satova»! dili x sa ansko! %. ' : s proljeću
šača predmeta za luksus (sjeverne ameri- nrovija društva biše od vlade odob | licij Puli. Prče- pa čim je urodila? Zar je Hrvatskoj bilo

pravila društva biše od vlade odobrena pod| Državna poliolja u € ul“ | priznato barem ouo pravo, koje joj je i na-

: : sa: t : s | h Š sat :
kanske države) mogli bi biti tri nepre ušna naslovom : Hrvatsko pjevačko društvo «Bo- | kom. nove godine ustanoviti će se u Puli | oodbom zajamčeno; zar joj je ma u čemu

vrela narodu za privredu. S druge strane ,,; ki < ije i
p g \ kelj». Za sakupljanje članova mnogo se za- državna policija, a sastojati će se iz počet: | polje bilo ? Hrvatskoj je naprotiv uza svu

čipka, vez, pletivo i tkivo narodno su 000 \ ti :
| g. Tripo Delso, koji je lijepi broj sa-
redni zo ME komi 48 kupio, što muških što ženskih do 40 čla-
: ' "\mova i članica. Već su neke pute u crkvi

i i i još da- |_. ; . a
soci ro ro kit popa So ri
= zo ie dragi , S oi u teljaša stone crkve sv. Tripuna, koji se
svije grli s patitnvagnjiiie g qa e marljivo zauzimlje da pjevače poučava. Ve-
Pjevati gr ući odi \o.na smo se radovali ustanovljenju spome-
PODA e ruku go oo i 1. ća, "utog društva, i želili mu svaku sreću, ali
E: ya : . o: E viši rać4 ovu našu radost ne izrazismo javno, pro-
grabe ovo blago iz Dalmacije: i briga nas matrajući na okolnosti i neslogu ovdješnjih

ka od 100 ljudi. — Javljaju, da će se i u |
\ Zadru isto dogoditi. |
| Slovenski zastupnici o hrvat.
skom pitanju; U carevinskom vijeću |
u sjednici od pretprošlog ponedjeljka, go-|
\vorili su većinom sami slovenski zastupni-
\ci, koji se dotakoše i hrv. pitanja. Zastup-
\nik Šuklje je rekao, da je fiasko riječke!
resolucije jasno dokazao, da je nemoguć
\trajni sporazum sa magjarskim imperijaliz- |

 

 

opoziciju hrv. delegata, magjarski jezik na
željeznicam proveden, a «narodna» se vlada
morala pod višom presijom zahvaliti. Ovo
bijahu plodovi borbe hrv. delegata! Pa kad
nam samo iskustvo dokazuje, da i najžešća

opozicija četrđesetorice Hrvata u Pešti ne

može nam koristiti, kad su sami delegati
na njihovom svečanom povratku u Zagreb
javno pred Jelačićevim spomenikom priznali,
da se s Magjarskim vlastodržcima neda ni-

za narodnu košulju, dok je koža čila. Vri-
jeme je skrajnje, da se trgnemo iz nehaja
i da sačuvamo poznijim našim  pokoljenji-
ma svoj obraz i svoju dušu: narodno umi-

, stare uzorke veza, čipaka, pletiva i
ikiva, te i ostale predmete narodnog umi-
jeća. Nastojmo, da sve ovo blago spremi-
mo na vrijeme u svoju kuću u etnografske
muzeje, koji bi :e imali osnovati u Spljetu
(za srednju i sjevernu Dalmaciju) i u Du-
brovniku (za Dalmaciju južno od Pelješca).

P. Burić.

Vijesti iz naroda.

Iz gornjih Konavala.
sudu u Cavtatu). Sad je o-
bičaj, da se sve srranke bez razlike udalje-
nosti pozivlju na 9 sati na raspravu. Na taj
sat one moraju biti na sudu, jer inače mogu

 

Hrvata, da iskreno kažemo, posumljasmo: i
hoće li spomenuto društvo z apre - vati i| om. I u neslavenskim krugovima Austrije

opstojati za dugo vremena ? Ta naša radost 5% lek rina i: VE
malo potraja a sumnja se obistinifa opazeći. e i Herceg-B M čb samo tet

vih dana nekoji članovi društva izigraše ne, i i

lijepo njihovog učitelja, g. P. Fretti-a, koji SN os M re

videći neiskrenost nekojih članova, zahvali, J k :
aka je |dru. Nuždno je, da se i vrata za riješenje

se na službi učitelja te istupi iz društva 81. godbenog pitanja traže i to u Zagrebu

nekoliko članova, i tako društvo propada, vejika je š Pe kv sik; ii

mješte napretka nazadak. Kako čujemo, o- stiti monarhiji. — Zastupnik Grufenauer ve- |

od nekoliko godina Hrvatsko pjevačko dru-
štvo «Zvonimir», pa u slozi i požrtvovno-
sti članova lijepo napreduje na diku Mu-

\|ljana, koji svi složno i ponosno viju hrvatski

barjak, da mogu služiti uzorom. Ove retke
napisasmo iz ljubavi spram društva, pa se
nadamo da će uvjereni Hrvati kotorski po-
radit, što će bit na čast i, napredak hrvat-
skog pjevačkog društva «Bokelj». — Ro-
doljub.

što veoma žalimo. Eno na Mulu opstoji | izručila Rijeka. — Zastupnik Ploj rekao je,

\da je nuždna revizija dualizma, a to se sa-
mo može provesti na temelju riješenja 4r-
vatskog pitanja.

Hrvatski jezik na direkciji fi-
nanolja. Pišu nam iz Zadra: Ovdješnji
talijanaši smatraju ove financijske urede kao
neku podružnicu talijanskog vanjskog mi-
nistarstva. Naše činovnike Hrvate, koji su
u manjini, htjeli bi gnjaviti kao robove. Na-
ši se ipak nedadu, već otrag vremena po-

 

Domaći pregled.

češe hrvatski uredovati. Talijanaši su mu-
čali dok je Hočevar bio na dopustu; go-
vorkalo se naime da se niti neće vratiti.
Sad, kad se je vratio, podigoše glavu, te

Nardelli posve je dobro, i do počeli opet progoniti činovnike, koji'su po-

 

išta za Hrvatsku dobra isposlovati; kad im
sva usta bijahu puna usklicima: dolje na-
\ godbom, odakle tolike smjelosti, pa od nas,
koji i danas ono isto tvrdimo o čemu su
nas do jučer sami rezolucijonaši uvjeravali,
\tražiti nekakve svjedočbe priznanja? Zar
nas cijene tako kratko-pametnim? Naš «pa-
metni put», za kog se «Crv. Hrv.» toliko za-
nima, je onaj, za kojeg se je i ona zagri-
javala do nazad kratkog vremena: dolje na-
godbom ! Kad znamo pak da hrv. delegati
u magjarskom parlamentu sve rade samo,
da uzdtže nagodbu, mislimo da smo posve
dosljedni, što i u ovom istupu delegata ni-
šta dobra za nas ne vigjamo. Ovo je za
nas jedna bezuspješna kušnja, koja će sa-
mo naš položaj još gore oteščati.

tinskoj Svezi». Jer se tu objektivno raspra-

 

 

 

 

rvatski uredovati. Polako

Don Frani ivaniševiću. Dali smo pomoćnikom
u list skladni i stvarni članak o «Dalma- Ba - Sladović bio je ustoličen
Račišća.

vlja, nijesmo ni snijevali da će se DON| Canon
Frano, i to kako naljutiti. On zna da ga :
štujemo i častimo, zato nije imao slijediti
buncanje nekih listova i oj a Jelaska za g.glicu Anku
kojim naš list diše, struji, kojom naš list
plovi; a mađasve ne kazati da o poštenju poća brašna, ponovo je poskupio kruh po
[najviše govore koji ga nemaju, Takova bi 2 novč. po kilogramu. ;

pozdravi društvo, na što ovo odgovori si-
panjem cvijeća i pozdravljajući društvenim
barjakoim. Zatim glazbari ugjoše u «Zadru-
gu», gdje im Uprava bijaše spravila pristo-
jan ručak. Iza kako se pokrijepiše, obagjo-
še ope! građom svirajući pak na Pile, te
usput pozdraviše kafanu g. Perića, na što
ih ovaj počasti slatkišima i pićem. Na 9
sati bijaše sv. misa u cikvi sv. Vlaha. Ve-
lika povorka uputi se iz društvenih prosto-
rija naokolo grada do crkve: na čelu po-
vorke glazba, zatim društveni barjak a za
njim preko 200 članova te najzadnja U-
prava. Iza svršene sv. mise, opet povorka
obagje .istim redom grad, pak na poljanu
«Jezuvita», gdje se je fotografirala glazba
sa društvenini barjakom, upravom i odbo-
rom za ovu svečanost. Otole se svak razi-
gie.'Na 11 je sati glazba imala, da olsvira
na «Stradunu» birani program. Nešto lijepi
\dan kao usred ljeta, a nešto znatiželjnost
da čuju novu muziku, «strađun» se bijaše
napunio ko šipak. Netom glazba zasvira pr-
|vu koračnicu, sjati se oko nje sila naroda.
Zatim nastavi sviranjem komada po  pro-
gramu. Giazba je svojim sviranjem, biva

 

nam ga je žao. Baš sađa u potpunom jeku | go o; pa je ovo zadnje i najglavniji uzrok preciznošću i ljepotom izvedbe svakoga u-

prav iznenadila, tako daju je svak bez raz-
like stranke jednodušno pohvalio. To nam
\je veoma milo, jer je to na diku stranci,
koja glazbn uzdržava a na pohvalu vrijed-
inom učitelju g. Vjekoslavu Rahi i muzi-
| kantima. Svi su nastojali, da što bolje iz-
|vrše svoju ulogu i uspjelo im je, a nada-
sve vrijednom komnetisti g. G. Demitrisu,
|bombardinisti g. Tripu Tomasu, g. Jozu |-
vančiću i ost. Iza svršena programa glazba
\obagje gradom svirajući do «Hotel Impe-
|riala», gdje čekaše puna sofra. Uz vrijednu
|upravu i sve muzikante bijaše na objedu i
odbor svečanosti. Preko šampanjca palo je
\lijepih nazdravica sa strane uprave, odbora
li muzikanata ovom po nas veselom danu.
U veselju zabavljajući se, ostalo se do bli-
\zu 3 sata. Na 5 sati poslije podne uz u-
žežene električne lampićne glazba obagje
| gradom svirajući, praćena od velikog imno-
ištva naroda i opkoljena bengaličuom ra-
| svjetom. Nakon toga uprava počasti glaz-
bare čašom pive u društvenoj školi. | tako
se svrši ova svečanost. Kako rekosmo glaz-
ba je stekla od svakoga priznanje i pohva-
lu, a i zaslužila je. Da je ova stvar ovako
lijepo poslije tolikog truda uspjela, zaslu-
ga je u prvom redu vrijedne društvene u-
prave, a osobito predsjednika g. Marka Mi-
trovića i zauzetnog upravitelja g. Petra |.
Orepića, kao što i radišnog odbora, ie već
spomenutog učitelja g. V. Raha, koji nije
ni truda ni vremena žalio, da muzikante što
bolje uvježba i izuči. Eto, Bogu hvala, sve
je u redu uspjelo i mi se ponosimo ovom
našom glazbom, koja je prva starčevićan-
ska glazba, te želimo da bude cvasti i na-
predovati sve to bolje i ljepše, što smo u-
vjereni da hoće pod vodstvom onako vri-
jedne uprave i onako valjanog učitelja.
Imenovanje. Presvj. biskup Dr. J.
Marčelić imenovao je Mp. Dum Frana Gla-
vovića župnim pomoćnikom u građu, a mla-
domisnike Mp. Dum Nikolu Uukovića žup.
pomoćnikom u Blatu na Korčuli, i Mp. Dum
na Kuni.

Pir U četvrtak se je vjenčao g. Antun
Nupić. Bilo sretno!

Skupoća kruha. Uslijed velikih sku:

 

 

FMNEC

šiljania licta am

= nhustav?*? Čara

w

zmaa

— nA

BA Ae