— makana a E + Br. 145. Niko bolje do njih ne shvaća u čemu sastoji kamarilstvo. Ne treba im već rastvo- riti knjigu svog političkog rada i da osvi- ježe pamćenje. Mi čiste savijesti stupamo pred forum na- ših protivnika, uspravljajuć im apastrofu pok. Pavlinovića svojim neprijateljima: Pravaš se ne dogovara s nikim, s nikim ne šapura, pred nikim oči ne spušta. Jedina zastava nad glavom mu vije, jedino slovo na srcu mu je napisano: marodnost i sloboda. To mu je na pameti, to na jeziku, to u saboru, to na ulici. On se od nikoga ne krije, on ništa ne taji. On zna da njegovu narodnost Bog mu je podijelio, a kralj mu je priznao. On zna da njegova sloboda glavni je ures čovječjem dostojanstvu, da je ona svetinja u koju nikome nije prosto dirnuti. Pravaš ne čeka svoju slobodu ni od istoka ni od Zapada, nego od Bogom dane domovine ; on se ne nada slobodi ni od buna, ni od! bezakonja, nego od svoje kreposti i od pri- sega svojih kralja. Kada ga protivnici po- tvoraju kao natražnjaka, on se smije; kad ga sumnjiče, on jih se ne boji, jer mu je savijest čista. Pa i poginuo, tješi ga misao, da će mu nadgrobno slovo narod napisati: Ljubio je pravicu, mrzio je zloću. .. e . Vijesti iz naroda. Iz Konavala. (Predaja duhana). Utornik je bio peti i zadnji dan predavanja duhana iz općine konavoske na Grudi. Vrsta je bila lijepa, a ni na komisiju se narod ne može potužiti, jer su uopće ljudi pripoznavali težačku muku. Uprkos tomu bilo je ove godine duhana manje, nego li lani. A zašto? Oko njega se više ne isplaća raditi. Koliko samo treba oko njega uložiti truda, dangube i troška! Cijene su mu pak ostale iste sada, kada je težačka nadnica 3—4K., kao prije, kada je nadnica bila ispod krune. 1 to sad treba moliti težaka s kapom u ruci, da ti dogje raditi, jer je sve što išta valja, tamo preko Oćeana. Zato bi bilo pravedno od države, da povisi cijenu svakom pojedinom razredu, što bi narodu mnogo pomoglo, a državi bi isto ostalo i previše dobiti. Jedina dobra strana, što je siromašni seljak ima od du- hana ta je, da se predava pred Božić, kad najviše služi gotovine za porez, kamate, soljenje mesa i t. d. Da nema toga, po onomu, koliko se isplaća raditi oko te ljud- ske razbibrige, ne bi ;za niko sadio. Potreba se opaža, da. država zgradi jednu magazu ža manipulaciju duhansku na Grudi. — Je- dan gojitelj duhana. iz Potomlja. (Putujuči učitelj poljodjelstva). Na našu radost imamo sreću da nas ovamo češće pohodi g. M. Marčić, zaista vrijedna sila. Prošli put mas je pohodio dneva 17. ov. mj. Držao je predavanje tumačeći nam dje- latnost novog zakona: «Zabrana o patvo- *tenju vina». Njegovo tumačenje i razgovor s narodom vrijedno je svake pohvale. Že- limo da nas opet što prije pohodi, na ko- rist naroda. Zagreb, * ,. " Po glasovima, koji amo kolaju, rek bi da će vaši zastupnici opstruirati proti nagodbi u bečkom parlamentu. Ali $e općenito amo, i u samim redo- vima koalicije priznaje, da oni nemaju nikakva razloga da proti nagodbi vode opstrukciju, jer Dalmacija po nagodbi mnogo dobiva. Neki amo misle, da to s njihove strane ne će ni biti prava opstrukcija, nego neka vrst opozicije, kojom se ima pokazati simpatiju i so- lidarnost prama hrvatskoj delegaciji; ali je opet općenito mnijenje da nama Hrvatima to držanje dalmatinske braće ne će biti ni od kakve pomoći ni ko- risti, dapače da će se magjarsko bije- snilo još plahovitije razmahati proti našim delegatima u Pešti. Zato ta na- mjera dalmatinskih zastupnika nije u nas naišla na nikakvo oduševljenje ni odobrenje. Jugoslavenski klub, u inte- resu dalmatinskih Hrvata, nije pametno učinio kad je zaključio da glasuje proti nagodbi, ali još bi bespametniji bio njegov zaključak da proti nagodbi op- struira. Hrvati na carevinskom vijeću mogli su i morali su, odlučnom i mu- ževnom izjavom svoje državnopravno stanovište istaknuti, uz prosvjed proti nasilju Magjara, koje nama i nagodbe- nom pitanju krati sveta naša prava; ali su se morali ograničiti samo na to; E ia stranke, kojoj prepuštamo . (Op. Ur.) CŽS OOO. 5. M jer je, na žalost, to jedino moguće bez zajedničke štete u sadašnjim našim i vašim prilikama. Dalmatinski su za- stupnici imali držati u ovom času pred očima velike potrebe svoga naroda i ekonomske interese Dalmacije, te pri- hvatiti nagodbu koja joj doista velikih koristi donosi; a nijesu imali nerazbo- ritom odlukom staviti na kocku pita- nje željezničkog spoja, koji ma kako bilo, sačinjava jaku sponu izmegju Dal- macije i Hrvatske i približuje tamošnje Hrvate svojoj prekovelebitskoj braći; nijesu imali staviti, uz ovo vitalno pi- tanje, takogjer na kocku cio državni program na korist Dalmacije, koji je \u savezu s nagodbom. Ali se je na žalost supilovština u- \vukla i u jugoslavenski klub; a kako je ona mnogo štete nanijela amo na- išim interesima, tako će i vama tamo prouzrokovati neprilika i štetovatignno- \go. Proti Supilovoj politici, koja tako ludo u zajedničkom saboru izazivlje zapletaje i zastupa u hrvatskom klubu \skroz radikalno stanovište, vlada amo | u samim resolucijonaškim krugovima veliko nezadovoljstvo. Da nije Supi- love lude politike, mogla je nastati poslije skorašnje audijencije dr. Šuma- novića kod Wekerlea prijaznija neka' \struja prama Hrvatima, jer se je bilo \nadati da će se zapodjeti novi. pred-| govori i bila je već nagjena i formula za privremeno riješenje hrvatsko-ma- | gjarskog spora. Ali ovako, tjerajući. \'mak na konac, Supilo je sve pokva- rio, te je proti njemu zavladalo veliko matorih političara već i megju učenim mladim odvjetnicima a osobito megju pristašama stranke prava. To, i ono što on toliko brani Srbe, daje mnogim povoda da posumnjaju da je on srp- ski plaćenik. Ta će njegova politika, koja je jamačno utjecala na odluku. jugoslavenskog kluba da glasuje, a e- ventualno da opstruira proti nagodbi \biti će i Dalmaciji fatalna. Mi se ne "čudimo hrvatskim zastupnicima iz Istre; \jer oni dopokori ne stavljaju svojom '\opozicijom na kocku nikakve interese \njihove zemlje, jer Istra već ima svoju željeznicu; a razočaranje koje bi na- stalo nestajanjem onih ekonomskih in- \teresa koji su skopčani s nagodbom, bilo bi daleko manje osjetljivo za |, stru nego za Dalmaciju. Dalmatinski zastupnici, koji znadu kakvi su interesi tu po srijedi za njihovu zemlju, puno bi pametnije uradili kada bi, bez štete hrvatskih državnopravnih načela, svo-. jim postupanjem obvezali Austrijsku | vladu da ispuni sve ono što je obe- ćala za ekonomsko unapregjenje Dal-. macije i da joj ne pruži izliku da od svog programa odstupa, ili da ga u kut baci. Kad se Dalmacija bude eko- nomski pridigla biti će sve lako; ali u sadašnjim prilikama niti može oma na- ma koristiti, ni mi njoj, jer je nevolja i s jedne i s druge strane. Domaći pregled. 0. U. Talija i socijalisti u Splje- tw. Pišu nam iz Spljeta :'Socijalisti u Spljetu dovabili iz Mletaka nekog socijal-demokrata, đa im drži konference, Drugu je držao dne 24. ov. mj. u socijalističnoj dvorani «Mika- čić». Prama programu morao je konferen- cijer govoriti «il socialismo e la religione»; nu pošto se je pročulo po Spljetu, da će po svoj prilici imati oponenta u O. Taliji, toga jutra, kada je vidio O, Taliju u dvo- rani, promijeni temu te najavi da. će, govo- riti o povjesti socijalizma, izjavljujući da mu je žao da oponenat neće mu imati šta da prigovara, jer se radi o. samoj povjesti. O. Talija ipak ga je izazvao nekako ua polje, pitao ga, što on misli o privatnoj i- movini. Pošto se je konferencijer izjavio, da on stoji uz to, da se mora ukinuti pri- vatna imovina, prihvati O. Talija te jakim | dokazima pokaže da je to prava utopija, da se socijalna demokracija hoće da služi! utopijaina, da riješi socijalno pitanje, da se ne dade društvo reformirati utopijama već uništiti. — Kušali su da mu odgovore, ali dakako na svoju, tu nije falilo niti uvreda. O. Talija mirno je stao, na uvrede se ne nezadovoljstvo, ne samo u krugovima, osvrćao, do tri puta preuzimao riječ, obje- PRAVA CRVENA: HRVATSKA |ktivno, trijezmeno, odbijao njihove dosko- čice. Gospodin konferencijer do dva je puta bježao iz dvorane, pa bi ga zamijenio g. Dorbić. Tako je trajalo od 10 sati i po u jutro do 12% po podne, kada su obadva konferencijera zgrabili svoje šešire te puni ljutine pobjegli iz dvorane, ostavivši O. Ta- lija padrone del campo. Opazit nam je ovdje, da premda je g. Dorbić gledao da pobuni masu protiv O. Talije, a masa je bila gotovo sva, osim malih iznimaka, nji- hova, ipak to nije postigao. Radujemo se i čestitamo našem dičnom i učenom fra- njevcu O. Taliji, želeći da nam češće pri- redi sličnih predavanja, koja bi nam mnogo koristila, te bi i najgori zavedenjaci oči o- tvorili i uvidili da je prava utopija ono na što ih upućuju ueki socijalistički «vogje», koji eto ni sami ne mogu ni dokazati ni potkrijepiti sve ono što neukim zavedenja- cima pričaju. — Nekolicina Splićana. Smodlakovci proti težacima. Spljetska «demokratsko-lalijanaška firma», podigla je do 70 tužaba proti težacima i drugim izbarijicima radi izbornih «nasilja». Sud je uvažio samo Četiri tužbe, a ostale kao netemeljite odbio. Ovo je doista pravi «de- mokratizam», koji se sastoji u progonu ne- voljnih seijaka; Ne razumijemo kako se to slaže! * sensi tb LA SLS NS SA LN Gotovo svaki treći čovjek jest bolestan ili živčano ili na želudcu ili na srcu, trpi usljed malokrvnosti, slaboće ili bezsanice. Pored drugi uzroka bila je zrnata kava često razlogom spo- menutih bolesti. Baš u obitelji, gdje se ima po- lagati temelj zdravlju svijuh, ne bi se ni pod kakovim uvjetom smjela piti nepomiješana zrnata kava. Djeci, bolesnicima i onima, koji se opora- vljaju, ne bi se smjela davati nikakova druga nego čista Kathreinerova kara, kojačusljed svog osebnoga načina pripravljanja imade isti miris i ukus zrnate kave. Samo treba paziti na to, da se kod kupovanja pribavi pravi Kathreiner u za- tvorenim izvornim: zamotcima. sni td SL SSL LISTS SLAO Premilostiva gospodjo! znadete li, zašto li kod kupovanja siacna kavo ime »Kathrelner« izričito morato naglasiti? S razloga toga, jer Vam drugćije predleži pogi- belj, da ćete dobiti manjevrijednu _ patvo- rinu, kojoj manjkaju še prednosti, koje »Hathreinera« odlikuju! ro s Pošto jedino Ka threiner-Knolppova a a kava posjeduje uslled svojega amovisietnoga — načina roisvadjinja. milotek | »kus zrnate kave. + gospodjo, ts 20 pravi + mo ma Najkrasniji ures za božićno drvce. Ni- jedna kršćanska obitelj ne bi smjela propustiti lijepu prigodu a đa ne naruči briljantnu zeonaj vu angjelića za b0r, što je novi izum ć i k. dvorske firme ms Konrad u Brite-u, br. 1952. (Česka). Pozivljemo časne čitaoce, da se osvrnu na oglas u današtijemu broju, po kojema moći će se pobliže obavijestiti o ovom novom izumu. Pri naračbama pozovite se na oglas u ,Pra- voj Crvenoj Hrvatskoj“. Gradska kronika. + Imenovanje. Veleč. g. Dum Baldo Dr. Botta imegovan je na zadarskoj bogo- sloviji stalnjm profesorom dogmatike. Naj 'skrenije česfilimo ! Pir. Danas se je vjenčao g. Oskar Eisl pl. Adelsteld, .c, i kr. satnik pri mjesnoj topničkoj posadi, za simpatičnu g.gjicu Li- diju Nikolorić mo ! Odlikova: je. Ni. Visost Nadvojvoda Karlo, koji jč pretprošlog mjeseca sa svo- jom majkom,.Ni. Vis. Nadvojvodkinjom Ma- rijom > nekoliko dana proboravio u našem gradu, upravio je povjereniku mje- sne političke: vlasti, g. Dragutinu Gruberu, pismo pohvale za revnu službu i pratnju i zlatnu briljantnu iglu sa krunom. Takodjer je primio zlatnu iglu ljekarnik mjesne bo- nice, g. Slade, koji je bio pošao s Ni. Vis. na Trpanj u;lov, u svrhu radi imbalsamo- vanja čegalja, a istodobno je poslao i ko- je je čijašu g. Ivu je vozio. hk. Ponovno molimo općinu, neka poviću zlatnu iglu, koji ga Općini. strogo pripazi na osobe, te boluju od fra- home. Mi smo vigjeli takovu čeljad a oso- bito djecu, gdje se m ješaju sa zdravijem i zalaze po diićadlima u kupovinu dotičući se svih predmeta. Nego je najgore; što se ve- ćina zaraženike ne liječi, jer ne shvaćaju žalosne posljedice, Ovih dana kod pregle- |danja sve školske djece, naročito zato po- \zvane, našao je jeđan liječnik, koji je bio \ dodijeljen od Namjesništva kotar. liječniku, ljedan do sad najpogibeljniji slučaj. To je dijete bilo pred 40 dana odstranjeno iz škole radi prvih znakova, a sada je tako zaraženo i ranavo, da se sam g. liječnik uplašio. Ra- zlog je tome, što dijete nije bilo liječeno. Treba osim toga spomenuti, da žive u dru- štvu mnogo djece koju može ako već nije lako okužiti. Ali ovo nije jedini slučaj, ima 'ih više. Pozivljemo sve vlasti a naročito općinu, neka paze da se zaraženici liječe, jer nije dovoljno dijete odstraniti iz škole, već, pa i prisilnim srestvima zahtijevati, da se ta djeca liječe a osobito, da ne zalaze | megju zdrave. | Glazba Hrvat. Pjev. Društva \Gunduli6““, pod ravnanjem kapelnika \ gosp. Vjekoslava Raha izvršiti će na Gru- \škoj obali sutra (Nedjelja) dne 1. Decembra \u 3 sata po podne slijedeći program: l). Raha: Koračnica; 2). Flotow: Fanta- sija iz op. «Marta»; 3). Russo: «Eden», valčik ; 4). Donizzetti: Čavatina iz op. «Lu- crezia Borgia»; 5). Valverde: Serenada «La Gran via»; 6). Muttner: 4Cossich», kora- čnica. — Prije i poslije programa obaci će gradom svirajući. Ispiti osposobljenja. U ć. k. žen- skom preparaudiju dovišili su ove sedmice ispiti osposobljenja za opće pučke i gra- gjanske škole, pod predsjedništvom g. A. vit. Stroll-a. Za pučke škole prijavilo se šest kandidata i deset kandidatic.. Bili su ospo- sobljeni s odlkom: Hodnig Marija; Matulić Jelka i Tecilazić Marija; a osposobljeni : Dabinović Olga; Ghitaldi Augustin i; Gju- rović Franica; Ivetić Milka; Jakulić Vicko ; Marić-Mijić Lucija; Martinis Josip; Pavlina | Stijepo; Rusković Nike; Stella Juraj; Ter- | zić Stjepan i Guina Audieis Marija. Jedan \se je kandidat povukao lijekom usmenih \ispita, a jedan je osim ovih položio dopu- | nitbeni ispit iz talijanskog jezika. | Nova parobr. pruga. Miiuistarstvo \ trgovine prihvatilo je ponudu našeg novog | parobrodurskog društva, koje ustanoviše do- i \maći trgovci i posjednici iz grada i okolice, iza prevoz pošte izmegju Gruža, Mljeta i Stona. U Euglešku je već naručen novi, Bi |brzi i udobni parobrod. Milo nam je, a bilo lje i pravedno da se već jednom i otok Mljet \spoji sa dnevnom poštarskom linijom. | Pomilovanje. Nj. Veličanstvo naš | kralj pomilovao je sve one, koji su optu- : M Iženi radi vojničkog prestupka, biva radi de- | sertiranj, i zbog toga što se nijesu prika- &. zali na novačenje. Koji su osugjeni radi tih či | prestupaka neće izvršiti kaznu, a koji je već nastupio kazan, biti će dne 2. dojđućeg De- ćembra pušten na slobodu. Svi pak oni, \ koji se nijesu prikazali k novačenju radi de- e | zertiranja ili kojeg drugog razloga, moći će \se prikaz ti sve do 2/12. godine 1909. bez x \ikakove kazne. Eto lijepe prigode, da se svi |oni iz Amerike vrate nekažnjivo kući! | Malo više skladnosti! U nedjelju \u jutro neki mesar Ivo Vidojević u jednoj \je kafani najprostačkije napadao i vrijegjao \sve pravaše, i to rječetinama kojih bi se morao sramiti i najgori neotesanac. Ovaj prodava meso na Poljani, u društvu trgo- vinom sa g. Vlahom Curčijom. Sada razu- mijemo zašto «Crv. Hrv.» uvijek uzimlje u obranu one poznate kapurijone mesara ! Pogibelj. Prijeti da pane i koga u- smrti, jedna glava od kamenog zuba, koji uzdrži solar na kući, u kojoj stanuje g. Mato Kesovija, u ulici «Bošković». Neznamo, ali smo čuli, da je g. Kesovija bio više puta upozoren, pa sada se obraćamo općini nek ona barem, dok je na vrijeme, providi. Žrtva pića. U ponedjelnik oko 4 ure u jutro bacio se je s prozora na ulicu na «Prijekome» Svetozar Šešević. Ponesoše ga odma“u bonicu, gdje je ma 10 sati istog jutra u strašnim mukama dušu ispustio. Bio je vrijedan radnik, šavac, ali sasvim o- dan alkoholu. Prošle godine kada je bio u bonici na liječenju, htjeo je kidisati na ži- opaziše i odvratiše. Zatim je bio šenuo pa- jati, gdje se je nakon malo dana oporavio, ali uzalud, jer netom stupio u radnju odma bio mu je priregjen sprovod. Vjere je bio grčko istočne a rodom je iz Banata. Imao vot, i već se bio popeo na prozor, ali ga meću, te bi smješten u ludnicu na Nunci- se opet počeo opijati. U utorak po podne što God. [. broju sa onim izvrtanjima u «Crv. Hrv.», pa neka ih publika sudi i osudi! Lutrija. U Subotu dne 23. ov. mj. bili su izvučeni ovi brojevi od tršćanske drža- vne lutrije: 85, 69, 67, 39, 44. Općinsko vijeće. U četvrtak na 4!/g sata po podne bila je sazvana sjednica op- ćinskog vijeća. Na dnevnom je ređu bilo 17 tačaka, a prva je bila «Odobrenje pred- računa za godinu 1908.» Prisutno bijaše 27 vijećnika. Uprava Hrv. Pjev. Društva «Gun- dulić» zamolila je, da joj se dađe 2000 Kruna godišnje potpore, a da preuzimlje sve obveze za svoju glazbu, kojim se da- nas odazivlje ,,srpsko-hrvatska“ glazba, te je molila, da se o toj stvari pretresa u prvoj tački dnevnog reda. Pročitao se je predra- \čun, ali samo ukupne svote. Na to je vije- |6nik g. Liepopili zatražio, da se proračun \pročita po stavkama, što bijaše i učinjeno, \a kad je svršilo čitanje iznio je predlog, |da se i pravaškoj glazbi («Gundulićevoj») dade godišnja subvencija, kako i drugoj, ili bolje da se dotični godišnji d&prinos od 2.000 Kruna povisi na 4.000, razloživši svoj predlog, jer da se rađi o kulturnom društvu, o pravici prama svakoj stranci, jer općina nije politička nego prosto admini- strativna ustanova. Na to ustane g. Milorad Medini i jedovito naglasi da je «prkos> novu glazbu stvorio, da je njihova glazba «općin- ska», i stoga da se odbaci predlog g. Lie- popilia. Predlog vijećnika g. Liepopilia: za- govarali su: vijećnik g. Petar I. Orepić ve- oma zgodno i umjesno, dokazavši da nji- hova glazba mije općinska, a takogjer vije- ćnik g. Marko Mitrović, koji jć i utemeljio staru našu glazbu, kao i vijećnik g. Antun Miletić, koji veoma zgodno opazi, da nije prkos našu glazbu stvorio već ljuta nevolja i prkos s gospodske strane, jer uprava nije htjela davati glazbu onijem, koji su ju u- sianovili, pomagali zborom i tvorom, upra- vljali njom i spasili je od propasti. Jedan od glavnih prigovora bio je taj, da kad bi se «Gundulićevoj» glazbi glasovala godišnja subvencija, da bi tada i srpska glazba isto tražila. Gosp. načelnik hotjevši to razložiti reče: Onda bi valjalo da damo i onoj naj- starijoj mužici, koju sam i ja pomogo osno- vati, pa znate, da ne govorim, što mi se dogodilo; na to. vijećnik g. Liepopili ustane i reče da bi to bilo i pravo, jer svi gra- gjani plaćaju porez pa imaju prava i tražiti od opći:e koju pogodnost, radi toga neka se ko:od njihovih vijećnika .(t. zv, «rezo- lucijonaša») uštane i predloži godišnju su- bvenciju i srpskoj glazbi, a da će on kao i pravaški vijećnici poduprijeti i glasovati. (Ali na taj predlog g. Liepopilia mije se htjela «iskrena bratija» odazvali, već pre- gioše okamenjenim miikom). Vijećnik g. Me- dini reče, da je «samo jedna općinska gla- zba», na što g. Orepić primjeti da nije općinska, kao što i nije, već skroz stran- čarska, a nadjevak «općinska» da služi sa- mo za reklamu; kada bi sve troškove glazbe općina pokrivala i kada bi s njom općinsko j upraviteljstvo upravljalo, tada bi se jedino mogla nazvati općinskom, i ta glazba mo- rala bi služiti svim gragjanima bez razlike stranaka, jer je općina administrativna vlast, ali ta glazba osim što neće da služi osta- lom gragjanstvu još čini svakojake inade (što smo i u mašem listu više puta doka- zali). S toga vijećnik Orepić podupire pred- log vijećnika Liepopilia. Ali vrijedi spome- nuti da je odma pri početku govora počeo nalagati Dr. Melko Ćingrija svome oču — načelniku Dr. Peru Ćingriji — kako će i što će raditi, na što se okosito ustane Dr. Pero Ćingrija, riječima : «Ma ko ima voditi vijeće, ja ili vi? Puštite me, ja sam ovdje !> Vijećnik Dr. Melko Cingrija ustane te pri- mjeti' da «Gundulićevoj» glazbi «nije po- treba od subvencije, jer da je ona prosla- vila prvi dan izlaza i Hotel Imperialu». Na to bi mu mogli odgovoriti, da je njihova glazba mnogo pula činila razuih svečanosti i raskošnih objeda i večeri, pa tako i ove godine na dan sv. Cecilije u «Centralu». Da uprav nije potreba potpore tobožnjoj «općinskoj» glazbi dobar je dokaz i to, što na više poziva i u više navtata