Br. 146. nego naš Pero, Perko, Perica Bećir, a one male proroke u Vitaljini neću ni mjentovat, znate već zašto. Kakvi prorok pitat ćete, zar su Konavle tako sretne? On vam dakle naviješta novo doba (dakle prorokuje) po novoj nauci do sad nepoznatoj u Konavli- ma, a nadahnjiva ga veliki prorok neki a- vokat Smodlaka koji živi u Spljetu i t0vi se na seljačkim žuljima. Taj je učinio novu gleda, da im se kulturno jedinstvo naroda hrvatskoga čini mala stvar! Saziv hrvatskog sabora. ćini se, ća će zbilja za koji dan (po svoj prilici četvrtak) biti sazvan 'hrv. sabor. Znatiželjni smo kako će funkcionirati u isto doba «za- jednički» i hrvatski sabor. Nadalje kako će Rakodczay provesti ustavni rasplet, te ko će dovesti bana-komesara u sabor a i kako će . — PRAVA CRVENA HRVATSKA BA" Pošto je već skrajno wrijeme da se podmiri predbrojba na List za g. 1907., poslati ćemo dužnicima platežne pozive. : Ko dakle primi platežni poziv, nek nam E Sie a. o a 5 neodvlačno odmah pošalje dotični iznos. korist radnika, radi toga molim Vas da mi Isto vrijedi i za one, koji nam duguju za objelodanite slijedeće : oglase i priopćena. Ja sam član Kotarske Bolesničke Blagaj- ne. Bio sam bolestan g. 1905. trinaest da- Kotarska Bolesnička Slagaj- na. Primamo: Budući mi je poznato da ste uvijek radili i nastojali da radniku čim Administracija. stranku demokrata ili pučku stranku «na- prednu», kako je ko voli zvati. Taj Smo- dlaka imenovo je našega proroka Pera da širi tu novu nauku u Konavlima. On mu šalje svoje novine «Slobodu» i «Pučku Slobodu». U tim novinama priznava i Ta- lijane, t& naše zaklete dušmane, i Srbe i Ma- gjare pak i cigane: obara se na crkve i o- tare. A Pero se prihvatio ko ciganin rakije da tu nauku širi. Ljudi moji, za što bi vi držali jednoga čovjeka koji vam danas reče | Uredništvo je povjereno gg. Angjelinoviću, jedno, sutra drugo, prekosutra treće, te o-|pravniku i Galoviću, filozofu. Odgovorno na vlastitu molbu postavljen u mirovi kreće, kako koji vjetar puše. Sudite sami.|pak uredništvo filozofu Z. Grotiću. Već nam | Nu; iS: RDNSM PRSEMAJSM: 10. AMNOGVANA. . : i aa 5 i Najsrdačnije čestitamo, želeći da zasluženo I Pero naš u svom kratkom vijeku bio vam | imena gg. urednika jamče za dobar uspjeh. | rd I iu i . tiene A ; ; : si a. stanje mira sprovede u najboljem zadovolj- je pravaš kao i mi, nu nije mu se to svi- Našoj pravaškoj omladini rečeno glasilo po-| 2 # * sšijjo ti 2 : | |stvu,'na radost svojih milih ukućana i vi- gjelo, pa je pošao u ME MS «se- | novno preporučamo. | jernih prijatelja j bisvijeta ana Radića, | g pen De eta, zena Odra po Za potpuno priznanje ispita pa najposlije eto ga u gnijezdu avokata o Izvrtanja ,,Crv. Hrv.“ U nared- Smodlake. Neka vam Bog zaimlje lijepo "4 sveučilištu u Zagrebu. Na 27. ga «odvesti». To su sve pitanja koja nam se nameću pri otvoru hrv. sabora. »Mlada Hrvatska““, glasilo starče- Gradska kronika. vićanskog djaštva, izaći će ovih dana. Prie| Festanjuli. Priregjivačima svečano- se bilo javilo, da će izlaziti pod naslovom |sti sv. Vlaha bili su od općinskog vijeća «Hrvatska Vila», da se nastavi rad na tra-|izabrani ovi vijećnici: Slijepo Gjivić, Vlaho diciji prvašnjeg pravaškog književnog rada. | Primorac i Miho Čakelja. List će biti, kako doznajemo, snabdjeven raznovrsnim, zdravim književnim štivom. Umirovljenje. Naš čestiti sugragja- |nin g. Andro Pavlin, viši poštanski prigle- dnik, nakon 36 godina revne službe bio je GL ruli ladi ix Dal so. nom broju poslužit ćemo «Crv. Hrv.», da zdravlje vidjet ćete dokle će doprijet naš|Pr. Mi. Srvalsca omladina iv Dalmacije i|x. zvnost uvjeri kako izvrće istinu : smi- Perica. Prave Konavljane neće skrenuti sa IStre u Zagrebu, obdržala je veliku skup-|<., uvodnika u zadnjem broju našega lista. | s štinu, u prilo otpunom priznanju ispita | , Okani se Pero ćorava | | u prog pot p ju ispita | 4 i e iii a goonadounita "pšenica jer bi taj wpoloženih na hrvatskom sveučilištu, te je! Wrijeme je najbolji sudija! na i Blagajna dala mi je pripomoć. Opet sam bio bolestan ove god. od Trahome, te sam: se dao na liječenje kod g. Dr. Wagne- ra na Grudi. U početku bolesti javio sam Blagajni. Blagajna je poslala svjedodžbe koje mora liječnik ispuniti. Svjedodžbe' su bile ispunjene od g. Dr. Wagnera i posla- te na Blagajnu, ali od Blagajne niti glasa. Tražio sam pripomoć dva puta poštarskom dopisnicom i treći put preporučenim pi- smom. Napokon sam dobio odgovor, koji je glasio: «Budući često oboljevate, ne pri- padate više kao član blagajne». Sasvim li- jepo! U četiri godine bolovat dva puta po kratko vrijeme, to se zove «često»! Na pi- smu Blagajne je potpisan sdm g. Misson. Pitam Upravu Kotarske Bolesničke Blagaj- | ne u Dubrovniku, da li je g. Misson uo-' blašten, da može on sam ostranivati člano- | ve? Tražim da mi bude isplaćena pripo- | moć, (koja me po pravu i zakonu pripada) | pak onda nek me izbrišu, malo mi je sta- lo; ali da sam kroz četiri godine onaj no- ERO mia spamat zi a o o God. Il. naš grad i predgragje, koje ima plemenitu svrhu da mnogo toga uredi i poljepša, što je do danas na žalost bilo zapušteno i sa. svim zanemareno, te svim gragjanima bez razlike stranaka stavljamo na srce, da ko još nije pristupio kao član, da se čim prije i sam prijavi, jer nije moguće da uprava kod svakoga požrtvovnog osobno pristupi. Osim već spomenutih članovi pri- stupiše i ovi: Hrvatska Vjeresijska Banka Kr. 100; dvors. savj. Antun Martecchini Kr. 50; presvi. biskup Dr. J. Marčelić Kr. 30; Antun Baccich Kr. 12; po Kr. 10: Ivo Ko- lin, Dr. S. Mandolfo, Dum Antun Matfioli, dvorski savj. Š. Nasso i Paolo Langheim; po Kr. 6: Dum Mato Vlahušić, Niko Dido- lić, Dum Pero Bijelić, Frano pl. Jakša, Ni- kola Kessler, presj. Mato Bojanić, Artur pi. Saraca, Dušan Bašić, Lujo Kraja, lija Mi- letić i Mirko Potočnjak. «Narodnom Listu» i družini. Prigovarati službu, izmećarstvo na temelju proste fantazije a radi dopisa kog je Ured- ništvo prepuštilo a ne odobrilo, može sa- mo list za interese jednoga; list koji se je iznevjerio pravaškim načelima, list koji je negda pisao sveosve proti onomu što da- nas zagovara, list uskokđ ! Prosit! Financijalnoj Vlasti. imao sam prilike da stupim, ne znam bi li kazao u sobu financijalnog ureda na Pločama u ku- pe ONE i ol EG i kk S s 1 AA i e KAO Mu. duo nali Kojakovića, ili zgodnije, u nekakvu izbu, ljulj mogo tebe prvoga zadušit. Dogji sebi, | Poslala našim zastupnicima u Beč ener.|Što god smo pisali i iznašali o mjesnom kud riljaš bez busole. Naša je busola Ante Starčević, a tvoja ? Zar avokat Smodlaka ? Ta i on je vrtikapa, pa nije ni čudo kako se uvijek nagju složna braća. Malo smo se odviše s tobom pozabavili, a nije bilo vrijedno, nu oprostit će nam gospodin u- rednik, komu pravaški pozdrav od brata — Konavljanina. zauzimanja oko riješenja tog velevažnog pitanja. »Sveza južnih Slavena““ u pi- tanju nagodbe. U «svezi Slavena» vlađaju 3 struje: jedna struja, koju rapre- zentiraju zastupnici Mantiić, Tresić i Baljak, hoće da nagodbu opstruiraju. Ivčević je za nagodbu, dočim su Perić, Prodan i Bian- kini za to, da se poslije jednog protesta sa državopravnog gledišta «sveza» odstrani iz sabornice, kad se bude raspravljalo i gla- sovalo o nagodbi i tim ne smetato eventu- alnom prihvatu iste. — Na sjednici je «ju- goslavenske sveze» predsjednik Ivčević naj- oštrijim riječima protestirao proti tomu, što sur razni članovi sveze potpisali opstrukcijo- nističke predloge. Svakako do skorih dana biti će konačno jasno, kakvo će stanovište zauzeti «sveza» o nagodbi. »Slovenska pučka stranka““ osnovala se je u Goričkoj, a zastupati će na novog povjerenika D.ra Joza Smodlake, advo- kata u Spljetu. Možda bi i u Konavlima htio mutit. Uvjereni smo da je braći Konavljanima mjesto pod pravaškim barjakom, te ne će poć na lijepak advokatu Smodlaki. Mi mu dovikujemo, kao i njegovim doušnicima: ,0s grivo, nije amo za te mlivo“ /) Iz Korčule. Zadnji dopis «Crvene Hrvatske», kojim se tobože hoće da odgovori na moj dopis, zaslužuje osobitu pažnju, jer prefriganije, zlobnije a uz to podlije duše do takvog dopisnika ne može da bude. Meni tobože ima smionstva da predbaci, nadošli sasta- vljač zadnjih dvaju dopisa, da sam «izvrnuo smisao njegova pisanja», jer da on nikoga nije napao». Po njemu dakle kazati, da su pravaši korčulanski jedino za to takovi, jer neprijatelji maloga Roka, nije napadanje ni uvreda. Doista je to dobar dokaz, da je nje- gova koža tvrda, pa ne osjetljiva. Ostale pak dopise prije njega napisane, on kao da ih nije ni čitao, pa nebi htio ni odgovarati za iste, kao da nije isti skup koji piše. Vrijegjanje, napadanje i denun- cijanstvo to su vrline kojih se pošten čo- vjek mora stiditi. Ne hijet pako uzet odgo- vornost za sve to, a bit član «dinastije» i uz to odobravat onakovo pisanje, to je više nego bezharakternosi. Iza kako bi se dakle tobože skladni dopisnik riješio odgovorno- sti za ostale dopise naivni čovo ušao bi u polemiku odgovarajuć samo za ona dva do- pisa. Doista vrlo pametna i fina glava, koja izgleda kao da se je i pravom bavila. Ja ću megjutim uvijek zle strane dinastije iz- nositi, a ona nek pobija i mene stjera u laž ako uzmože, ali stvarno i temeljito ne dopuštajuć da stvorovi alla šior J... dina- stiju stavljaju na ime prostih denuncijanta i zlobnih osvetljivih ljudi, koji se nebi u- stručavali ni upropastiti koga, samo da svom iskvarenom srcu oduška dadu. — Jež. Presjednikom stranke izabran je nar. za- stupnik dr. Gregorčić. Liberalci s toga sikću od jeda. Kao megju Kafrima. Neki dan je u Golezanu u Istri talijanska fukara nava- lila na čestitog hrvatskog mladića, te ga stadoše dotle tući, dok nije pod teškim u- darcima dušu ispustio. Ovakva su barbar- stva kadri počiniti ljudi, koji se pozivlju na svoju «slavnu kulturu»! Slovensko zadružništvo. «Zi- družna sveza» u Ljubljani brojila je na svršetku g. 1906. 341 gospodarskih i nov- čanih zadruga. U ovoj goćini pristupilo je «Savezu» 87 novih udrusza, tako danas broji već 428 članica. Svoj je pristup osim toga najavilo 12 zadruga, a sada se osniva 10 novih udruga. Tako će koncem ove godine brojiti «Sveza» do 450 članica. pla Tribuna““ donosi jedan infamni članak proti Hrvatima. Iza kako je izasula pregršt ludosti, laži i dokazivanja da u Dal- maciji nema Hrvata ili ako se krste takvim, da nijesu već latinskog porijetla, veli da prije pedeset godina nije nitko u Dalmaciji govorio hrvatski. Ali najbezobraznije su sli- jedeće doslovne infamne riječi: «Un popolo paranoico, col punto di ritenere fermamente d' avere un passato glorioso.... un tale popolo non merita l' onore di una intesa (?) con noi, e non & degno di liberti». Bečka ,,Zeit“4 javlja: Da će se po- četkom g. 1908. napustili kotorska tvrgjava t. j. da će Kotor prestati biti utvrgjeni grad. Ratna luka Tivat biti će uregjena po naj- modernijim zahtjevima vojne tehnike, te su već radnje oko utvrgjenja rečene luke zna- tno napredovale, koje da će potpuno odgova- rati svojoj svrsi. Trgovačka obrtna i agrarna banka. U Trebinju su katolici i napredni muslimani ustrojili trgovačku banku. Pra- vila su već potvrgjena. Na obdržavanoj kon- stituirajućoj skupštini, bili su izabrana sli- jedeća gospoda: predsjednik Murat ef. Še- «| hović, potpresjednik Pero Sambrailo. Upra- tore sa diplomom stečenom u Zagrebu. Ni- | vno vijeće: Džater aga Balać-Babović, Ahmed li dakle više vrijeme, da se učini kraj|ef, Sehović, Kristo Žeravica, Abdurahman- beg Resulbegović, Bajramaga Bijedić. Nad- Domaći pregled. A za zagrebačku universitet? U potonje su vrijeme talijanski djaci na u- niversitetima u Beču i Gracu ponovili že- stoke demonstracije, da im se dade talijan- ska universitet u Trstu. Imaju pravo. Ali u Trstu Hrvati i Slovenci podnipošto ne bi smjeli dopustiti njeno utemeljenje, jer Trst mora biti naš, a ne talijanski. Žilavost pak i ustrajnost talijanska imala bi nas dosta i dosta poučiti. U ostalom naše parlamentar- ne poslanike ne poučava ni najmanje. Do- bro znamo i vidimo, da im ni najmanje nije na pameti postignuće potpune recipro- čnosti zagrebačke universe, ali barem ova- stra Hartela? A ipak se gospodi to pitanje! zorno vijeće: Predsjednik: Ferdo Vrbančić, čini malo važnim. Mi smo n. pr. čitali neg- jednik Husein ef. Čamo, savjetnici dje uvjete, pod kojim ne bi naši poslanici ućur beg Resulbegović i Avdaga Selimo- vić, Vrlim rodoljubima na teškom pothvatu | želimo svaku sreću na uhar hrvatstva Her- jednaka politička načela kao u Kranjskoj.' štetio 1! Ako to nije uprav nečuvena smje- Missoni uradio da šuti mješte da govori o de potezati za jezik iznijet ćemo štogod što gičnu brzojavku, zahtijevajući od njih više «Hrvatskom Sokolu» predbacivala nam je| «Crvena Hrvatska» da su tobože to naše »strasti», «pretjeranosti», «mržnje» i ako sve iznesosmo u najboljoj namjeri, jer re- čeno društvo imalo bi biti izgledom, samo htvatsko, pučko društvo, kojim ne bi ima- la okrećati i izvrćati dvojica-trojica. A evo sada što o tome donaša uvaženi list Hr- vatske Stranke, «Naše Jedinstvo», u broju 144. od 30. pr. mj.: «(Strast !) U nas u Dubrovniku u politič- kim borbama zavladaju takove strasti, da se ne mjere ni riječi, pak ni sredstva, već odmah u skrajnje žice, do — mahnitosti, a to, osim što je žalosno, ali je i štetno po istu našu «Hrvatsku Stranku». Na pr. dru- štvo «Hrv. Sokol» imalo bi biti vodićem i izgledom, a evo što ono radi: Prošle ne- djelje otigjoše se fotografisati izvršujući čla- novi «Hrv. Sokola», pak znate li u koga? U najzgoljnijeg mjesnog talijanaša Cesara Damiani, jer i ako imamo u Dubrovniku dobro uregjeni fotografski atelijer rodoljub- nog Hrvata i Dubrovčanina g. Antuna Mi-'| letića, ali on ima neoprostivi «grijeh» jer| nije pristaša naše stranke, već pravaške !! I ako sam pristaša «Hrv. Stranke», ali ova- kovu zasukanost ne mogu odobriti, kao što neće odobriti niti ijedan razborit pristaša, jer ćemo tim i sumi sebi štetovati. Prvi pak | slučaj nadmašuje ovaj, kad je naime upra- | va Hrv. Dubr. Sokola bila povjerila radnju oko sokolane poduzetniku g. Niku Matiče-| viću, koji je bio mabavio sve potrebno i'| počeo raditi, ali zatim je uprava Hrv. So-| kola «uvidila», da je počinila «veliku po-| grešku», jer poduzetnik Matičević pristaša pravaške stranke, s toga mu odma radnju, oduzeli i povjerili je — znate li kome? Je- | dnom rogjenom talijancu, puljizu ! | Vrijedi pak znati, da je «vogja» «Dubr., Hrv. Sokola» Dr. Melko Čingrija, odvjetnik i narodni zastupnik na pokr. sabogi! — Jedan rezolucijonaš. | Na ovo nadovežuje uredništvo «Našeg Je- dinstva»: (Još je organ Dr. M. Ćingrije — «Crv. Hrv.» — u svoje vrijeme bio donio člančić protiv pravaša i njihove «P. Crvene | Hrvatske» jer da «bojkotiraju!!?) | | Opet nezgode sa automobi. | lom. U nedjelju po podne oko 4 sata bi- | lo se je nešto pokvarilo u automobilu, ta- ko da nije mogao naprijed, pa opet u ve- čer oko 6 sati na putu kod bonice, na po- lasku put Gruža. A da se je to dogodilo niz Pile, u onako mahnitom jurenju? Ali baš je ovo došlo zgodno ko odgovor na nekakovo «priopćeno» g. L. Missoni u pret- prošloj «Crv. Hrv.», gdje ima smjelosti ka- zati, da je naša vijest o prošloj nesreći sa automobilom «od početka izmišljena»! Da- kle g. Missoni hoće da /ažima istinu po- bije, i da tako «dokaže», da «nije istina» niti da se je ona nesreća dogodila niti da su pri tome trojica ranjena niti da je auto- mobil razorio zid bašće g. Gjivanovića a niti da se je automobil pri lom udarcu o- lost tada nije ni more slano! Bolje bi g. bijednom šoferu i «kazni», jer ako nas bu- danas izostavljamo, pak bi se tada i još bolje uvidjelo ko laže a ko istinu kaže, Ne- ka pak g. Missoni ne drži da ga mi išta i- |otrči u njegov ambulatorij po sprave, da mu zau- je nevoljnik uslijed krvotoka i stanja u kome se je ualazio, mogao na mjestu dušu ispustiti. Či- | Blagajna ne htjede platiti, već mješte zahval- je rasprava obdržavala prošle srijede re. Takovo upravljanje sa Blagajnom nanosi joj \hinja izdala je slijedeći broj porcija: Kruh: vac, koji je podan \jer joj to ime sasvim pristaje. Soba nema neba; pretinci su od prostih dasaka, da vjetar probija sa svih strana; stakla su gnu- sna, nigda oprata, da se kroza njih jedva može vidjeti. Pokujstvo dolično resi tu so- bu, jer se sastoji od nekakvog nezgrapnog stola za pisanje i možda dva sjedala; sve primitivno, bez ikakve slike. Začudilo me da se dotične vlasti ne brinu barem za pri- stojnost, ako i neće za zdravlje svojih po- dioženika, koje eto tako zakapaju da tu ča- me. Da se to radi o kojim višim činovni- cima, gospoda bi se pobrinula za sigurnost vlastite kože, a kad se radi o nižim činov- nicima i o strankama, koje se moraju tu baviti, to su devete i desete brige. Neka g. financijski nazornik to razvidi, stavlja mu na srce — Oćčevidac. Za ,,Gundulićevu“ glazbu. Po- ložio je u fond glazbe Hrv. Pjev. Društva «Gundulić» g. Mato Beasić Kr. 1 za izgu- bljeni oklad sa g. Nikolom Mulanović. — G. Josip Mandi Kr. 2 mješte dara g. Antunu Jelaski prigodom njegovog pira. — G. Nik- ša Posedel i njegova dva prijatelja Kr. 5. — G. Tomo Heid K 5 prigodom dolaska kor- netiste g. Rafaela De Mitris u našu glazbu. Skupa Kruna 13:— Uprava najtoplije zahvaljuje, preporučujuć ostalim istomišljenicima, da se u svakoj pri- godi sjete naše glazbe. Dubrovački parobrodi. «Epidau- ro» na putu iz Swansee za Trst, krcat u- gljenom. — «Istok» na putu iz Singapore za Hongkong. — «Leopoldina» na putu iz Limione za Barrou, krcat rudom. — «Maria Immaculata» krca ugljen u Dunston za Spljet i Šibenik. — «Orjen» krca drvlje u Šibeni- ku za Barcellonu i Valenzu. — «Srgj» na putu iz Nikolajeffa za Rotterdam, krcat ži- tom. — «Dan» na putu iz Larmes za Rot- terdam, krcat rudom. — «Beatrice» na putu za Bonu, prazan. — «Presj. Becher» na pulu za Middlesbrongh, krcat rudom. — «Bo- sanka» u North-Shieds krca ugljen za Trst. — «Dubac» na putu za Rotterdam, krcat Štedionicu, sada bi bila prilična svota, sa kojom bi se mogao liječiti od Trahome. Neka se sada svak uvjeri kakove nam se stvari rade, nama bijednim radnicima. Biti ću napokon usilovan pripomoć tražiti pu- tem Suda. — Cilipi u Konavlima, 15/11. 1907. — Josip Basselli Josipov, drvodjelac. Primjetba uredništva: U svoje vrijeme bili smo izjavili, da se više nećemo baviti Kotarskom Bolesničkom Blagajnom, pošto smo se nadali da će novom upravom sve u redu hoditi, ali se ra- zočarasmo i osvjedočismo, da se prama članovi- ma Blagajne ne postupa jednako i mnogim uči- niše očite nepravde, a toga nesmije bit; i u ime radništva najenergičnije prosvjedujemo. Da u Bo- lesničkoj Blagajni gospoduje samovolja dobar je i ovaj dokaz: U našoj tiskari bilo je nešto pre- došlo knjigoveži pok. Niku Komnenoviću, tako da je u nesvjestici pao na tle i nagrdio glavu. Odma otrčaše po liječnika, na što Dr. Martecehi- ni ne hljede doći, i ako ga je i redar bio po- šao zvati, jer rečeni bio u pogibeljnom stanju, ali Dr. Martecchini prkosno mu dobaci: «neću, po- dite ga u ošpedo“! U to opaziše D.ra Milića, koji odmah na prvi poziv priskoči i kad vidi pogibelj stavi krv. sašije ranu na čelu i obavi sve po- trebno, radi čega zaslužuje svaku pohvalu, jer novnik naše tiskare, da manje troškova bude Bol. Blagajni, nije dozvao niti dva čovjeka, ko- ji bi ga u nosiljci ponijeli u Bonicu, već zamo- li dva prijatelja da ga doprate u kočiji do Bo- nice. U sve je računa bilo samo 13 kruna, ali nosti prkosno odgovori, da će platiti samo 7 K, a ostalo da tiskara plati. Zbog toga nije [preo- stalo drugo nego poslužiti se Sudom te se - i, na- ravno, pravica je pobijedila, i sada Blagajna mo- ra da plati 13 Kr. i suviše sve parničke troško- samo štete i opravdanog prezira, a tome se mo- ra po svaki način doskočiti, Zar bi se htjelo o- pet počet sprovagjati nezakonitosti i nepravde na štetu radništva ? Prva godina rada Pučke Ku. hinje u Dubrovniku. Od 1. Decem- bra 1906 do 1. Decembra 1907. Pučka Ku- Supa: — Meso Vino: ili Riba: — |žitom. — «Gradac» u Trstu iskrcava ugljen. Decembar. 2,034 2,696 2,907 958|— «Napried» u Galazu krca drvlje za lta- Januar . 2,247 3,021 3,280 854 |liju. — «Prazattus» u Marsilji spravan na Februar 2,064 2,709 3,081 762 | odlazak za Glasgow, prazan. — «Gundulić» Marat . . 1,929 2,184 2,866 = 679|u Syri krca rudu za Trst. April 1,437 = 1,508 2,135 648 Maj . 11,707. = 1,640) 2,341 = 961 Jun 2,063 1,892 2,749 1,209 Jul . 1,918. 2,002 2,831 = 1,094 Kazalište. Avgust . 1,666 = 1,987 2,507 870| Danas -ćemo se osvrnuti na 5 zadnjih Septembar 1,834 1,941 2,704 914 | predstava, počamši po obećanju sa onom od Oktobar . 1,800 2,119 2,823 = 997 | prošlog petka (7! Nazzareno). Novembar. 1,746 1,986 2,611 701| Dramatizovanje imilke i smrti Spasiteljeve 22,445 25,655 32,835 10,577 |Polječe još iz srednjega vijeka; to je maj- starija poznata forma kršćanske drame. Dvi- je su dobe u povjesti ove umjetnosti: u prvoj su se djela sastavljala latinskim, a u drugoj narodnim jezikom. Koncem srednjeg vijeka opaža se cvat ovih nabožnih pred- stava, koje su u ono doba imale i toliki opseg, da se je jedno djelo prikazivalo po više dana. Iz prvog je doba znamenito djelo ove vrsti (napisano latinskim jezikom oko godine 1300) ono, koje potječe iz malog bavarskog sela Benediktbeuern; a najstarije Ukupno 91,512 porcija, od kojih bilo je po- dijeljeno besplatno siromasima 7.977 por- cija, i to: Kruha 2:659, Supa 2:659 i Mesa ili ribe 2:659, Gornje brojke najbolje dokazuju kakav je napredak ove humanitarne i vrlo potrebne ustanove, koju siromasi pravom zovu siro- maška majka, pak ju toplo preporučujemo svim gragjanima bez razlike, da ju podu- piru svakom zgodom. Zadovoljstvom bilje- žimo ovakav razvitak, zahvaljujući u ime bijednih siromaha požrtvovnoj Upravi, a na- dasve presvij. biskupu D.ru J, Marčeliću i S ugl. gosp. Ivu pl. Saraca, koji me žale ni tuda ni dangube ni troška samo da ju u. | društvo napregjuju na korist nevoljnog siromašnog gragjanstva. Množili se takovi ! ! ceg-Bosne. Društvo brovnika. odaziv ovom Zadorieivom bii potrebnom društvu Du. lijep | veoma po