PRIMI i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom ra godinu K. 5; na po me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto U_ DUBROVNIKU 28. Decembra 1907. JENI MRVATSKA. GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI. e I Pretpista, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale godišnje F. 8 — Ko | | aa IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. | i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. I se više puta tiskaju po pogodbi -- Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran- kirani ne primaju se. — Plativo I utužljivo u Dubrovnika. Odgovorni urednik FRANO SCHICK. Radi skupoće papira i tiska mora- mo, i ako nerado, da 1" Januara 1908 povisimo predbrojbu na Čist za 1 X. Prama tomu cijena Čistu će bi- ti sa donašanjem u kuću ili s po- štom na godinu X 6; za inozemstvo godišnje X 9. Pojeđinom broju osta- je cijena ista. Uzdajuć se u rodoljublje gg. pred- brojnika nadamo se, da će, usprkos ovom neznatnom povisku predbrojbe, i unaprijed naći naš List onog oda- ziva i povjerenja, kojim je i do sada bio popraćen, a kojeg može naći sa- mo list, koji se bori za interese svog naroda i mile mu domovine. Na na- ma je pak, da se tom odazivu i po- vjerenju u svakom pogledu odužimo. Godina 190%. S mnogo će razloga ova godina o- stati zapisana u zgodopisima našega naroda, kao prilično nevoljno godište. Hrvatska, koja je bila odahnula od silnog Khuenovog pritiska, koja je u- živila prve blagodati narodne vlade, zovimo je tako, i ako narodna uprav nije ni bila, jer nije bila izražaj naro- dnijeh želja nego one stranke, koja se je bila nametnula kroz riječku rezolu- ciju, opet se strovalila u potpuni mrak nasilja i neizvjesnosti, jer neustavni joj «ban» na glavi neizvjesnost i stra- hovanje a nadasve još nepopunjena mjesta raznih predstojnika, koji bi i- mali da s njoj vladaju. U našoj pokrajini grozno razočaranje, jer se je otkrila prozirna magla, koja je obavila ljubakanje sa bezobzirnim Migjarima; razne struje, nagla propast «Hrvatske Stranke» i ona strašna ne- izvjesnost, koju svi ćutimo, a da nam s nikakve strane ne sine svijetao zrak jasnoga sunca. Borbe svagdanje, trvenje i prepiranje, malo utješljivi iz- bori, koji će na mjesto razgaliti sve to više pomutiti obzorje mile naše do- movine, i prijete očitijem rasulom na trepet onijeh, koji ipak ljube svoju ro- dnu _grudu. U potpunomu mraku, poput svije- tnjaka po sred gustijeh tmina svijetlu- ca mala iskrica, a ta je izbor, dvae- storice vrlijeh spobornika Starčevićeve Stroake Prava u Hrvatskoj. Kad je sabor već tamo raspušten, i kad našoj "braći preko Velebita teški dolaze ovi »seli danci mira, radosti i čestitanja, r će tamo borba se strahovito za- »tnuti, ta sićušna iskra,.jedina utjeha e godine, koja je već potonula, sluti n« dobro: po svoj bo prilici društvo i naša stranka zavladat će izrazitije u marodu; iskušanoj četi spobornika pri- družiti će se nove delije na peru i u poštenju; naši će dobro ojačani i utvr- gjeni stupiti u novi sabor, da osujete nakane novoga «bana» nametnika, da probude sve to jače u narodu čustvo i prijegor za svete naše idejale, i, ako Bog da, da rasprše guste tmine i na-|% rod provadu jedinom stazom spasa, onom : biti svoj u svojoj kući. našijem predbrojnicima izastave slavnoga našeg vogje uz mile naše spobornike na hrvatskomu sabo- ru, dočekamo dan radosti, dan vese- ilja, slobode i ujedinjenja mile Hrvat- \ske. U to ime čestitamo svijem našijem \predbrojnicima i sumišljenicima Novu Godinu, koja neka ih prati u krepkom zdravlju, u svakom dobru i svakoj sreći, u onoj Hrvatskoj, koju oni i- skreno ljube i za koju .su mnogo žr- itava doprinijeli a spravni su i još više \ doprinijeti. \ . ... Dosljedan političar! | Frano Supilo zbilja je dosljedan političar, Ikakova sjegurno nema pod kapom nebe- | skom. U svojoj prevelikoj «dosljednosti», \naš Frano — najnoviji Mesija Hrvatske — \svakoga obijegjuje sa nedosljednosti, koji | neće da se klanja njegovoj izvanrednoj po- \javi. Nas, koji vrlo dobro poznajemo naše- (ga Frana, napadaji njegova libela na Star- | čevićansku stranku ne iznenagjuju; jer nam |poznato, da je Supilo kader sutra polizati sve ono, što je dan prije preko .ogavnog \organa izbljuvao. Naš je Frano «savršen» | čovjek i još «savršeniji» političar. On je \meki dan, preko svoga libela, predbacio \Dr. Franku, jer ovaj kazao: da Starčevi- \čanci ne vode rusku propagandu, jer kad \bi oni imali takovih težnja, da bi to bio za njih znak očajnosti. Ovo je dostatno \bilo švindlerima na «Novom: Listu», da is- \kale svoju žuć proti Dr. Franka i Starče- \vićeve stranke prava. Aliko tako da radi?! \ Jedan Frano Supilo! Sjeća li se Supilo, što \je on nekada o istoj stvari pisao. Vrijedno je, da mu napomenemo. Godine 1894. na 27. Oktobra u «Crvenoj Hrvatskoj» Supilo je doslovce pisao: «Bez slovenske solidarnosti hrvatstvu nema spasa! Ko to kaže ? Pametan hrvatski političar mora znati, da bi on sa ovako zlo shvaćenom solidarnošću hrvatski narod doveo do zdvoj- nosti. Mi smo bili podigli ilirsku ideju, za koju smo ponajprije bili spravni žrtvovati sloge. Kad ta ideja nije uspjela, a Hrvati s njome bijahu preveć zaletili, morali smo se vraćati na staro narodno stanovište. Izgu- bili smo dvadeset godina čisto hrvatske po- litike. Drugijeh dvadeset izgubili smo ide- jom jugoslavenstva i s'psko-hrvatskog na- rodnjaštva, koje bijahu uzrokom mnogim štetnim koracima. Naši stari sve to poku- šaše i nigdje ne nagjoše odziva nego na- protiv zaprijeka kod svih onih Slavena, koji su u ovakoj zamisli bili u prvom redu za- interesovani. Danas smo se opametili. Zar bi kogod htio da se povratimo na staru, da naše najbolje sile trošimo na korist drugiieh ? Malo je više tezijeh, koji bi se solidarnosti dali od drugih požderati. Na- rod hrvatski svoga se hrvatstva više ne od- riče. Mi simpatišemo sa Rusima, veli dalje Supilo, kojim želimo, da se što prije otresu onog vjerskog fanatizma i vjerske pristra- nosti, kojim obiluju. A ma što su Rusi ikada za nas učinili ? Hrvatska će biti slo- bodna tek onda, kada kozačko kopito za- tapta po bečkoj kaldrmi1 Hoće!! Kad bi se to dogodilo, mi bi samo izmijenuli gaz- Evo, ovako je pisao Frano Supilo o sla- venskoj solidarnosti otrag samo nekoliko godina ; a danas on preko svoga sramotnoga libela grdi Dr. Franka, jer je «Hrvatsko Pravo» meki dan doslovce ovo napisalo ; «Hrvatski narod nema razloga oduševljavati za slavensku politiku, ako mu ona ne zajamči podpuni razvoj narodne individu- alnosti te samostalni opstanak». Neka javnost usporedi ovu stavku «Hr- vatskoga Prava» sa gornjom stavkom, koju je glavom Supilo napisao 1894., te neka nam kaže: zar me, da je naš Supilo «naj- \dosljedniji» novinar na svijetu! a i hrvatsko ime, samo da bude slavenske | na laku ruku za volju nekakve slavenske 'Casus belli... ili kretinizam. se je na poje dubrovačke srpske glaz- | već sada razaslala megju narod 45 što učitelji- be gospodina Čižeka i njega zamolilo, da ca, što učitelja. Z i \ «Crvena Hrvatska» od prošle subote do- tz; uz . ar ante “i Čiže | g Reto po zi 54 OMR DS» o \bi se za sivar zauzeo. Gosp. Čižek nasto- Hrvatske općine, koja ne bi u svome podru- \nijela je kao uvođnik nekakovo otvoreno izg ; ši i ; ak. | žiw i 3 i uo FA ; e WEP o 17 \jao je doći u susret toj želji, ali dubrovač. čju imala nepismenih ljudi, ali hvala prili- | pismo na upravitelja namjesništva g. J. 10n- ko tamburaško društvo internacijonalno, a kama u kojima se nahođe, njihov narodni \čića. Onaj članak kod svakoga ozbiljna čo- «Crvena» sima tvrdi da sastoji «od Srba, opstanak nije ničim ugrožen, doklem su u \vjeka biti će pobudio smijeh i sažaljenje Hrvata i auionomaša», bilo je prepravno ot- našoj Istri ne pismeni ljudi izloženi vječitoj \ prema žalosnim figurama. koje se kupe Oko | putovati u Beč uz nagradu od 6000 kruna. opasnosti, da ih onako bezsvjesne tugjinska velika grehota, da bivši profesur nije sta- koji je imao ma svoje raspoiaganj \; O |vio svoju firmu ispod onoga članka; jer i|6000. kruna, na one uvjete PE a E It a lako će dubrovčani u onome članku odmah | gat Doličevalkie svaško ts | P \y; ONENOOE_J0. OVAN: EVA REPERA : Niš ati. b pravaško tamburaško dru- | rodoljuba, i naša družba goji pouzdanu na- \prepoznati čist i meokaljan značaj izdava- [zivo znajući za sve ovo prinijelo je odbo-|du, da će je u tom izdašno pomagati Sl itelja i odgovornog urednika «Crvene Hr-/ry u Beč i svoju ponudu, naime da mu se | Upraviteljstva općina i ic tira " \vatske», ipak bilo je nužno da stavi svoj |igpiate samo putni troškovi ne postavljajuć Molbi Ravnateljstva odazvale su se = | potpis zbog publike izvan Dubrovnika, koja| nikakovih dragih uvjeta. Odbor prisiljen|sada slijedeće i Općina Sušak 100 |nije sretna, kao mi u Dubrovniku, lično po- | odbiti prvu ponudu zbog nestašice sredsta- K. — Općina Oborovo 5 K. — Općina Dja- znavati neka tužna lica na uredništvu «Cr-/gg, prihvatio je drugu. Tu nije bilo nika-|kovo 50 K. — Općina Sv Martin pod o vene». Sjećamo se onog otvorenog pisma ovog spletkarenja, jer mnogijem u gradu | kićem 20 K — Općina Ivanec 20 K. E | upravljena od «Crvene» na dubrovačkog | pilo poznato, da su i pravaški tamburaši | Općina Nijemci 39 K. 80 para. — O ina \biskupa, ali je onaj nosio potpis i ako me | javili i svoju ponudu. Nije se moglo tražiti | Hercegovac 10 K. _Quišlta mihi. m auktora jest barem odgovornog urednika; gd pravaša da u ime kakove kolegijalnosti |K. — Općina Cernik 20 K. — Općinsko U- ne shvaćamo zašto se i u ovoj prigodi ni-| odustanu od svoje nakane, jet izmegju pra- | praviteljstvo u Splitu za od 1907., 1000 K, jesu jednako vladali. Karnevo sjegurno još |vaških tamburaša i onih drugih stranaka|a za god 1908 — 500 & i Naprijed nije, ali čovjek se može smijati i prije kar-|ne postoji nikakav ugovor, a mi vigjamo | družbu ! ; M nevala, a da je onaj članak nosio potpis|, pr. da i ugovor izmegju općinske glaz- | Dr. Medini a a rei o VE Pa- | be i srpske glazbe nekad utanačen više ne! : zara i smijeha za šaljive i satirične dubrov-| postoji, jer ga općinska glazba svakom pri- | i čane. A na onaj način i ako smo se rado ia Pai k lin ii 0. #| Pismo . Amerike. nasmijali, nijesmo se ipak mogli doslatno |štrh srpske glazbe; kako dakle tražiti od Pišu nam: Milo mi je, g. uredni- izpazariti, jer bez firme onaj članak ne vri- | pravaša, da ostanu neutralni ovom prigo- | Če, što vam se mogu oglasit s ovih p. : mg a pd ora UNO dom, kada njih ne spaja nikakova ugovo-|strana. | u mas po Americi ko i u vas giulli bili bi mu dali takovu važnost, da | jena kolegijalnost sa društvi i A e i i rr inedia«kzmeriiannn či orač onaagsesinieeaitomdunonipani poedka jaca loa Ši plomatska mudrost urednika i gospara oko|dnicima i odgovornim urednicima ruin E rije pomišija %.; da loči «Crvene» bila bi neosporiva. Pogriješili su | Hrvatske». «Crvena» pita g. Tomčića je u \rebaju, kako bi nas progutali. Crkva li u velike pogriješili. Čudimo se samo na-| upućen u sve ome intrige i igre na račun | Škola, to jedino blago koje je kadro šemu gosparu Melku, finom, simpatičnom | lojalnosti dubrovačkih Hrvata i Srba, koje da nam sačuva čuvstva, koja smo ko ji Avdiitim go 7 goin dai je poznati žongler izvagjao u Beću, i koje majčin amanet od kuće ponijeli, vjeru vidio, te izašao or, kad m2. htjedoše Ingi, svršile tako, da je poziv Nj. Visost: i i i sa svojom svjetskog glasa šilrom: M. Č. pile it. d Ovako 3 i sao e I brvstsko. iso, . aline saddeni- «Novi List» bio bi odmah sve preštampao, | ljudi bez glave i politički vrtikape oko rd udjesanavike land: uspijeva ka- a brzojevi iz kancelarije: Jetjeli bi desno i|vene: Hrvatske», ljudi bez političkog odgoja|2o 0) Vebelo. U nes Bogavass Jo- lijevo: «danas «Crvena» objelodanjuje vrlo|i skladnosti, koji sjećajuć se svih intriga letu, gdje nas je dobar broj Hrvata, interesantan članak iz pera narodnog za-|\koje su oni mekada izvagjali na racun | nastojanjem i samoprijegorom oboje so tireješiat Sineteiiaj «Sokola» | Srba u Beču, prosugjuju danas svakoga polje već podignuto. r. 4 grije». Koliko bi sve to vrije-| sebi; a buduć klevete, insinuacije i denun- | . i dilo za prestiž njihova lista, lako je zami-|cije njihova prirodna svojina, misle da je| x dn kv po a troje SR sliti. Vidi se, da otkad su izgubili g. Ko-|i svak drugi denumcijator. |skup Miljawick uz podvorbu dvanaest lina, da se u nekim okolnostima ne znaju| Nije «Crvenoj» do toga hoće li pravaške svećenika, te svih slavenskih društava snaći; a gospar profesur ne može svaku | tamburice ili internacijonalni tamburaški zbor_“ Jolietu, svečano je blagosovio našu predvigjeti, jer teško uregjivati list i isto-|y Beč, to je njima deseta briga, a glavni novu crkvu, koja je po svačijem sudu dobno voditi aministraciju štamparije. Upravo | joj je cilj, da njezin urednik iskali svoju | jedna od najljepših ovdje, a zapala je dok smo na sve ove okolnosti promišljali, | dušu na jednog uglednog gospodina naše- 250) tisuća kruna. Uz crkvu podignuta jedan nam je njihov prijatelj povjerio pravi ga grada, jer se ovaj ne ubraja u njihovo |; i hrvatska šk i koia i M uzrok zašio je onaj članak izašao bez pot-|društvo i neće da bude na raspoloženje a5. SSSR SRS (ONI otvorena pisa. Dr. Degiulli, rek bi, bio je spravan |trigama neke gospode. Pa da nijesu butoni! 73 4 rujna, a u njoj učiteljuju naše članak potpisati, ali da se je urednik tome| «Zar čekate posljedice ?» Ovako ibel| dumne iz Bosne. Već je u školi 70 opirao, buduć g. Tončić ne pozna gospara | poručuje Tončiću. «Crvena» prijeti ćak re- djece, a moglo bi ih biti i više, ali na Nina; a opet Dr. Medini nije htio staviti |volucijom, ako se g. Tončić ne zauzme za|žalost nijesu ni svi Hrvati na svome svoju firmu, jer odlučio tražiti povišenje mi- | gospare tužnoga lica na njezinom uredništvu. mjestu, pa šalju djecu gdje i prije, u rovine, Gospar Melko svjetovao je gospara | Vidi se, da Rajković, kada je prenio bom- | R ka Nad ] g prije, Pera da on potpiše, ali mu ovaj odvrati: |be preko Dubrovnika na Cetinje, da je ne-; e e R s da će se s vi ste moja djeco izgubili busolu, ne valja ke ostavio na uredništvu «Crvene» — i o-| Vremenom \o urediti te da će se na- biti odviše galiot, a malo wiše skladnosti\ne kad i kad eksplodiraju, ali buduć od|ša braća Hrvati držati one: Po jeziku ne bi vam naudilo. | tako onakova intere- papira ne ozlegjuju nikoga, samo što pri- | dok te bude, i glavom će tebe biti. ge ostala je bez ge Naše je mi-|godom eksplozije omrće već dosta tužno li- | šljenje, da se gospar Pero ne bi bio izlo- (ce političkih vrtikapa na «Crvenoj». | : x žio, da je sve ono potpisao pa neka je pro- Malo više ozbiljnosti i skladnosti djeco, Dvije faze Dr. P. Čingrije. ) fesur napisao. On sam može konfidencijalna \a manje galijotstva ! | Gospodine uredniče! Pročitao sam članak, Moe tažisdkalsai.. ju selio: ća Mi zion: strani, HRK € 3> : . . aslovom: » « i do- gospar Pero još nije pristojno zahvalio, Općine i novčani zavodi \sljednost. Pisac onoga članka vješto je i ta- : opa Bol svim IE ze e ih, za družbu Sv. Ćirila i Metoda. šno orisao politički rad Dr. Pera Čingrije. e učinio — pak da mu je istodobno : Slika je savršeno izvedena. Znati na svršetku čestitao božićne blagdane i Družbino se je Ravnateljstvo i ove Kod6.| iokoa. sivi Aira? vei sed novu godinu, to bi sve bilo dosljedno i ne obratilo na sve općine u Hrvatskoj, Sla- Čingrije, da vidim što će ma sve ono ona skladno -- po dubrovačku. Nitko tome ne|voniji, Istri i Dalmaciji usrđnom molbom kazati i ako uvjeren da je teško onakova bi se usudio prigovoriti, gospar bi Pero bio za potporu. U svojoj molbi Ravnateljstvo šta pobiti. Znao sam unaprijeda, da će ona ispunio svoju dužnost. Nu ostavimo sve|je napomenulo, kako dušmani našega ime- | nastojati sve ono bagatelizirati, ali da će šolfice sa strane, kako bi rekla naša sim.|ma hoće da nam izbrišu svako obilježje Hr- golficama okrsliti politički rad neprežaljenog patika, dosljedna, diplomatska «Crvena Hr-|vatsko, da nam otupe svijest, da nas otkinu | Miha Klaića, nijesam se nadao. Vjerujte mi, vatska», 2 pozabiavimo se malo samim pred-|od zajednice s kojom nas vijekovi vežu. da je pokojni Miho živ, da bi milkomj pre- metom, koji je alao povoda «Crvenoj» đa|Rekli smo, kako im u djelu odnarogjivanja šao preko nekih ljudi, pa makar oni neka- onaj članak napiše, Istarskih Hrvata idu mnogi na ruku: vlada dag bili i njegovi prijatelji; oni danas zlo- Kako je svakome pozihalo, do malo dana |i društva u lialiji te zemaljski sabor Trsta | rabe njegovu uspomenu, neokaljani njegov otvara se izložba dalmatinski.h čipaka u Be-|i Istre. Spomenuli smo još i tlo, kako j€ | značaj, koji je dosljedan ostao svojim po- ču. Odbor za pripremu izložibe izrazio je talijanska većina u istarskom saboru i ove jitičkim načelima do zadnjeg časa svoga želju, da bi istoj prisustvovao i jedan tam-|godine glasovala «Legi Nazionale» 10.000) života. Dr. Pero Cingrija ne bi se bio iz- buraški zbor iz Dubrovnik: u marodnom|kruna potpore. Svakomu će biti shvatljiva nevjerio starom programu »narodne stran- odijelu, i u tu e shu obratio se|teška borba, što je moraju voditi Istarski \ke«, da se nije dao nagovoriti od svoga da bi mu ovol| Hrvati za svoj narodni . Utomeihi___ izvesti. krijepi nada u jedinu njihovu uzđanicu : + pPrimismo od jedne ugledne osobe izvan kažu, obratilo | Družbu Sv. Ćirila i Metoda za Istru, koja je naše strunke. Op. Ur. |uredništva «Crvene Hrvatske». Grehota i/f ovi mvjeti otpuilovaše u Beč. Ali odbor, sila odnarodi. A time bi u nepovrat bila. |I FAIRE GONNA NINE Prve