PRIMI

 

i četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo

polugodište.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom ra godinu K. 5; na po

me vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

U_ DUBROVNIKU 28. Decembra 1907.

JENI MRVATSKA.

GLASNIK STRANKE PRAVA u DALMACIJI.

e
I Pretpista, pisma, dopisi i oglasi šalju se Administraciji lista. — Za zahvale

 

 

godišnje F. 8 — Ko |
|
aa

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

| i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji

Brzotisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. I se više puta tiskaju po pogodbi -- Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefran-
kirani ne primaju se. — Plativo I utužljivo u Dubrovnika.

Odgovorni urednik FRANO SCHICK.

 

 

 

Radi skupoće papira i tiska mora-
mo, i ako nerado, da 1" Januara
1908 povisimo predbrojbu na Čist za
1 X. Prama tomu cijena Čistu će bi-
ti sa donašanjem u kuću ili s po-
štom na godinu X 6; za inozemstvo
godišnje X 9. Pojeđinom broju osta-
je cijena ista.

Uzdajuć se u rodoljublje gg. pred-
brojnika nadamo se, da će, usprkos
ovom neznatnom povisku predbrojbe,
i unaprijed naći naš List onog oda-
ziva i povjerenja, kojim je i do sada
bio popraćen, a kojeg može naći sa-
mo list, koji se bori za interese svog
naroda i mile mu domovine. Na na-
ma je pak, da se tom odazivu i po-
vjerenju u svakom pogledu odužimo.

 

Godina 190%.

S mnogo će razloga ova godina o-
stati zapisana u zgodopisima našega
naroda, kao prilično nevoljno godište.
Hrvatska, koja je bila odahnula od
silnog Khuenovog pritiska, koja je u-
živila prve blagodati narodne vlade,
zovimo je tako, i ako narodna uprav
nije ni bila, jer nije bila izražaj naro-
dnijeh želja nego one stranke, koja se
je bila nametnula kroz riječku rezolu-
ciju, opet se strovalila u potpuni mrak
nasilja i neizvjesnosti, jer neustavni
joj «ban» na glavi neizvjesnost i stra-
hovanje a nadasve još nepopunjena
mjesta raznih predstojnika, koji bi i-
mali da s njoj vladaju.

U našoj pokrajini grozno razočaranje,
jer se je otkrila prozirna magla, koja
je obavila ljubakanje sa bezobzirnim
Migjarima; razne struje, nagla propast
«Hrvatske Stranke» i ona strašna ne-
izvjesnost, koju svi ćutimo, a da nam
s nikakve strane ne sine svijetao
zrak jasnoga sunca. Borbe svagdanje,
trvenje i prepiranje, malo utješljivi iz-
bori, koji će na mjesto razgaliti sve to
više pomutiti obzorje mile naše do-
movine, i prijete očitijem rasulom na
trepet onijeh, koji ipak ljube svoju ro-
dnu _grudu.

U potpunomu mraku, poput svije-
tnjaka po sred gustijeh tmina svijetlu-
ca mala iskrica, a ta je izbor, dvae-
storice vrlijeh spobornika Starčevićeve
Stroake Prava u Hrvatskoj. Kad je
sabor već tamo raspušten, i kad našoj
"braći preko Velebita teški dolaze ovi

»seli danci mira, radosti i čestitanja,

r će tamo borba se strahovito za-

»tnuti, ta sićušna iskra,.jedina utjeha

e godine, koja je već potonula, sluti
n« dobro: po svoj bo prilici društvo
i naša stranka zavladat će izrazitije u
marodu; iskušanoj četi spobornika pri-
družiti će se nove delije na peru i u
poštenju; naši će dobro ojačani i utvr-
gjeni stupiti u novi sabor, da osujete
nakane novoga «bana» nametnika, da
probude sve to jače u narodu čustvo
i prijegor za svete naše idejale, i, ako

Bog da, da rasprše guste tmine i na-|%

rod provadu jedinom stazom spasa,
onom : biti svoj u svojoj kući.
našijem predbrojnicima

izastave slavnoga našeg vogje uz mile
naše spobornike na hrvatskomu sabo-
ru, dočekamo dan radosti, dan vese-
ilja, slobode i ujedinjenja mile Hrvat-
\ske. U to ime čestitamo svijem našijem
\predbrojnicima i sumišljenicima Novu
Godinu, koja neka ih prati u krepkom
zdravlju, u svakom dobru i svakoj
sreći, u onoj Hrvatskoj, koju oni i-
skreno ljube i za koju .su mnogo žr-
itava doprinijeli a spravni su i još više
\ doprinijeti.

 

 

 

\ . ...
Dosljedan političar!

| Frano Supilo zbilja je dosljedan političar,
Ikakova sjegurno nema pod kapom nebe-
| skom. U svojoj prevelikoj «dosljednosti»,
\naš Frano — najnoviji Mesija Hrvatske —
\svakoga obijegjuje sa nedosljednosti, koji
| neće da se klanja njegovoj izvanrednoj po-
\javi. Nas, koji vrlo dobro poznajemo naše-
(ga Frana, napadaji njegova libela na Star-
| čevićansku stranku ne iznenagjuju; jer nam
|poznato, da je Supilo kader sutra polizati
sve ono, što je dan prije preko .ogavnog
\organa izbljuvao. Naš je Frano «savršen»
| čovjek i još «savršeniji» političar. On je
\meki dan, preko svoga libela, predbacio
\Dr. Franku, jer ovaj kazao: da Starčevi-
\čanci ne vode rusku propagandu, jer kad
\bi oni imali takovih težnja, da bi to bio
za njih znak očajnosti. Ovo je dostatno
\bilo švindlerima na «Novom: Listu», da is-
\kale svoju žuć proti Dr. Franka i Starče-
\vićeve stranke prava. Aliko tako da radi?!
\ Jedan Frano Supilo! Sjeća li se Supilo, što
\je on nekada o istoj stvari pisao. Vrijedno
je, da mu napomenemo.

Godine 1894. na 27. Oktobra u «Crvenoj
Hrvatskoj» Supilo je doslovce pisao: «Bez
slovenske solidarnosti hrvatstvu nema spasa!
Ko to kaže ? Pametan hrvatski političar mora
znati, da bi on sa ovako zlo shvaćenom
solidarnošću hrvatski narod doveo do zdvoj-
nosti. Mi smo bili podigli ilirsku ideju, za
koju smo ponajprije bili spravni žrtvovati

sloge. Kad ta ideja nije uspjela, a Hrvati
s njome bijahu preveć zaletili, morali smo
se vraćati na staro narodno stanovište. Izgu-
bili smo dvadeset godina čisto hrvatske po-
litike. Drugijeh dvadeset izgubili smo ide-
jom jugoslavenstva i s'psko-hrvatskog na-
rodnjaštva, koje bijahu uzrokom mnogim
štetnim koracima. Naši stari sve to poku-
šaše i nigdje ne nagjoše odziva nego na-
protiv zaprijeka kod svih onih Slavena, koji
su u ovakoj zamisli bili u prvom redu za-
interesovani. Danas smo se opametili. Zar
bi kogod htio da se povratimo na staru,
da naše najbolje sile trošimo na korist
drugiieh ? Malo je više tezijeh, koji bi se

solidarnosti dali od drugih požderati. Na-
rod hrvatski svoga se hrvatstva više ne od-
riče. Mi simpatišemo sa Rusima, veli dalje
Supilo, kojim želimo, da se što prije otresu
onog vjerskog fanatizma i vjerske pristra-
nosti, kojim obiluju. A ma što su Rusi
ikada za nas učinili ? Hrvatska će biti slo-
bodna tek onda, kada kozačko kopito za-
tapta po bečkoj kaldrmi1 Hoće!! Kad bi
se to dogodilo, mi bi samo izmijenuli gaz-

Evo, ovako je pisao Frano Supilo o sla-
venskoj solidarnosti otrag samo nekoliko
godina ; a danas on preko svoga sramotnoga
libela grdi Dr. Franka, jer je «Hrvatsko
Pravo» meki dan doslovce ovo napisalo ;
«Hrvatski narod nema razloga oduševljavati
za slavensku politiku, ako mu ona ne
zajamči podpuni razvoj narodne individu-
alnosti te samostalni opstanak».

Neka javnost usporedi ovu stavku «Hr-
vatskoga Prava» sa gornjom stavkom, koju
je glavom Supilo napisao 1894., te neka
nam kaže: zar me, da je naš Supilo «naj-
\dosljedniji» novinar na svijetu!

 

a

i hrvatsko ime, samo da bude slavenske |

na laku ruku za volju nekakve slavenske

'Casus belli... ili kretinizam. se je na poje dubrovačke srpske glaz- | već sada razaslala megju narod 45 što učitelji-
be gospodina Čižeka i njega zamolilo, da ca, što učitelja. Z i

\ «Crvena Hrvatska» od prošle subote do- tz; uz . ar ante “i Čiže | g Reto po zi 54 OMR DS»

o \bi se za sivar zauzeo. Gosp. Čižek nasto- Hrvatske općine, koja ne bi u svome podru-

\nijela je kao uvođnik nekakovo otvoreno izg ; ši i ; ak. | žiw i 3 i uo FA ;

e WEP o 17 \jao je doći u susret toj želji, ali dubrovač. čju imala nepismenih ljudi, ali hvala prili-

| pismo na upravitelja namjesništva g. J. 10n- ko tamburaško društvo internacijonalno, a kama u kojima se nahođe, njihov narodni

\čića. Onaj članak kod svakoga ozbiljna čo- «Crvena» sima tvrdi da sastoji «od Srba, opstanak nije ničim ugrožen, doklem su u

\vjeka biti će pobudio smijeh i sažaljenje Hrvata i auionomaša», bilo je prepravno ot- našoj Istri ne pismeni ljudi izloženi vječitoj
\ prema žalosnim figurama. koje se kupe Oko | putovati u Beč uz nagradu od 6000 kruna. opasnosti, da ih onako bezsvjesne tugjinska

velika grehota, da bivši profesur nije sta- koji je imao ma svoje raspoiaganj \; O
|vio svoju firmu ispod onoga članka; jer i|6000. kruna, na one uvjete PE a E It a
lako će dubrovčani u onome članku odmah | gat Doličevalkie svaško ts | P \y; ONENOOE_J0. OVAN: EVA
REPERA : Niš ati. b pravaško tamburaško dru- | rodoljuba, i naša družba goji pouzdanu na-
\prepoznati čist i meokaljan značaj izdava- [zivo znajući za sve ovo prinijelo je odbo-|du, da će je u tom izdašno pomagati Sl
itelja i odgovornog urednika «Crvene Hr-/ry u Beč i svoju ponudu, naime da mu se | Upraviteljstva općina i ic tira "
\vatske», ipak bilo je nužno da stavi svoj |igpiate samo putni troškovi ne postavljajuć  Molbi Ravnateljstva odazvale su se =
| potpis zbog publike izvan Dubrovnika, koja| nikakovih dragih uvjeta. Odbor prisiljen|sada slijedeće i Općina Sušak 100
|nije sretna, kao mi u Dubrovniku, lično po- | odbiti prvu ponudu zbog nestašice sredsta- K. — Općina Oborovo 5 K. — Općina Dja-
znavati neka tužna lica na uredništvu «Cr-/gg, prihvatio je drugu. Tu nije bilo nika-|kovo 50 K. — Općina Sv Martin pod o
vene». Sjećamo se onog otvorenog pisma ovog spletkarenja, jer mnogijem u gradu | kićem 20 K — Općina Ivanec 20 K. E
| upravljena od «Crvene» na dubrovačkog | pilo poznato, da su i pravaški tamburaši | Općina Nijemci 39 K. 80 para. — O ina
\biskupa, ali je onaj nosio potpis i ako me | javili i svoju ponudu. Nije se moglo tražiti | Hercegovac 10 K. _Quišlta mihi. m
auktora jest barem odgovornog urednika; gd pravaša da u ime kakove kolegijalnosti |K. — Općina Cernik 20 K. — Općinsko U-
ne shvaćamo zašto se i u ovoj prigodi ni-| odustanu od svoje nakane, jet izmegju pra- | praviteljstvo u Splitu za od 1907., 1000 K,
jesu jednako vladali. Karnevo sjegurno još |vaških tamburaša i onih drugih stranaka|a za god 1908 — 500 & i Naprijed
nije, ali čovjek se može smijati i prije kar-|ne postoji nikakav ugovor, a mi vigjamo | družbu ! ; M
nevala, a da je onaj članak nosio potpis|, pr. da i ugovor izmegju općinske glaz- |
Dr. Medini a a rei o VE Pa- | be i srpske glazbe nekad utanačen više ne! :
zara i smijeha za šaljive i satirične dubrov-| postoji, jer ga općinska glazba svakom pri- | i
čane. A na onaj način i ako smo se rado ia Pai k lin ii 0. #| Pismo . Amerike.
nasmijali, nijesmo se ipak mogli doslatno |štrh srpske glazbe; kako dakle tražiti od Pišu nam: Milo mi je, g. uredni-
izpazariti, jer bez firme onaj članak ne vri- | pravaša, da ostanu neutralni ovom prigo- | Če, što vam se mogu oglasit s ovih
p. : mg a pd ora UNO dom, kada njih ne spaja nikakova ugovo-|strana. | u mas po Americi ko i u vas
giulli bili bi mu dali takovu važnost, da | jena kolegijalnost sa društvi i A e i i
rr inedia«kzmeriiannn či orač onaagsesinieeaitomdunonipani poedka jaca loa Ši
plomatska mudrost urednika i gospara oko|dnicima i odgovornim urednicima ruin E rije pomišija %.; da loči
«Crvene» bila bi neosporiva. Pogriješili su | Hrvatske». «Crvena» pita g. Tomčića je u \rebaju, kako bi nas progutali. Crkva
li u velike pogriješili. Čudimo se samo na-| upućen u sve ome intrige i igre na račun | Škola, to jedino blago koje je kadro
 šemu gosparu Melku, finom, simpatičnom | lojalnosti dubrovačkih Hrvata i Srba, koje da nam sačuva čuvstva, koja smo ko
ji Avdiitim go 7 goin dai je poznati žongler izvagjao u Beću, i koje majčin amanet od kuće ponijeli, vjeru
vidio, te izašao or, kad m2. htjedoše Ingi, svršile tako, da je poziv Nj. Visost: i i i
sa svojom svjetskog glasa šilrom: M. Č. pile it. d Ovako 3 i sao e I brvstsko. iso, . aline saddeni-
«Novi List» bio bi odmah sve preštampao, | ljudi bez glave i politički vrtikape oko rd udjesanavike land: uspijeva ka-
a brzojevi iz kancelarije: Jetjeli bi desno i|vene: Hrvatske», ljudi bez političkog odgoja|2o 0) Vebelo. U nes Bogavass Jo-
lijevo: «danas «Crvena» objelodanjuje vrlo|i skladnosti, koji sjećajuć se svih intriga letu, gdje nas je dobar broj Hrvata,
interesantan članak iz pera narodnog za-|\koje su oni mekada izvagjali na racun | nastojanjem i samoprijegorom oboje
so tireješiat Sineteiiaj «Sokola» | Srba u Beču, prosugjuju danas svakoga polje već podignuto.
r. 4 grije». Koliko bi sve to vrije-| sebi; a buduć klevete, insinuacije i denun- | . i
dilo za prestiž njihova lista, lako je zami-|cije njihova prirodna svojina, misle da je| x dn kv po a troje SR
sliti. Vidi se, da otkad su izgubili g. Ko-|i svak drugi denumcijator. |skup Miljawick uz podvorbu dvanaest
lina, da se u nekim okolnostima ne znaju| Nije «Crvenoj» do toga hoće li pravaške svećenika, te svih slavenskih društava
snaći; a gospar profesur ne može svaku | tamburice ili internacijonalni tamburaški zbor_“ Jolietu, svečano je blagosovio našu
predvigjeti, jer teško uregjivati list i isto-|y Beč, to je njima deseta briga, a glavni novu crkvu, koja je po svačijem sudu
dobno voditi aministraciju štamparije. Upravo | joj je cilj, da njezin urednik iskali svoju | jedna od najljepših ovdje, a zapala je
dok smo na sve ove okolnosti promišljali, | dušu na jednog uglednog gospodina naše- 250) tisuća kruna. Uz crkvu podignuta
jedan nam je njihov prijatelj povjerio pravi ga grada, jer se ovaj ne ubraja u njihovo |; i hrvatska šk i koia i M
uzrok zašio je onaj članak izašao bez pot-|društvo i neće da bude na raspoloženje a5. SSSR SRS (ONI otvorena
pisa. Dr. Degiulli, rek bi, bio je spravan |trigama neke gospode. Pa da nijesu butoni! 73 4 rujna, a u njoj učiteljuju naše
članak potpisati, ali da se je urednik tome| «Zar čekate posljedice ?» Ovako ibel| dumne iz Bosne. Već je u školi 70
opirao, buduć g. Tončić ne pozna gospara | poručuje Tončiću. «Crvena» prijeti ćak re- djece, a moglo bi ih biti i više, ali na
Nina; a opet Dr. Medini nije htio staviti |volucijom, ako se g. Tončić ne zauzme za|žalost nijesu ni svi Hrvati na svome
svoju firmu, jer odlučio tražiti povišenje mi- | gospare tužnoga lica na njezinom uredništvu. mjestu, pa šalju djecu gdje i prije, u
rovine, Gospar Melko svjetovao je gospara | Vidi se, da Rajković, kada je prenio bom- | R ka Nad ] g prije,
Pera da on potpiše, ali mu ovaj odvrati: |be preko Dubrovnika na Cetinje, da je ne-; e e R s da će se s
vi ste moja djeco izgubili busolu, ne valja ke ostavio na uredništvu «Crvene» — i o-| Vremenom \o urediti te da će se na-
biti odviše galiot, a malo wiše skladnosti\ne kad i kad eksplodiraju, ali buduć od|ša braća Hrvati držati one: Po jeziku
ne bi vam naudilo. | tako onakova intere- papira ne ozlegjuju nikoga, samo što pri- | dok te bude, i glavom će tebe biti.
ge ostala je bez ge Naše je mi-|godom eksplozije omrće već dosta tužno li- |
šljenje, da se gospar Pero ne bi bio izlo- (ce političkih vrtikapa na «Crvenoj». | : x
žio, da je sve ono potpisao pa neka je pro- Malo više ozbiljnosti i skladnosti djeco, Dvije faze Dr. P. Čingrije. )
fesur napisao. On sam može konfidencijalna \a manje galijotstva ! | Gospodine uredniče! Pročitao sam članak,
Moe tažisdkalsai.. ju selio: ća Mi zion: strani, HRK € 3>
: . . aslovom: » « i do-
gospar Pero još nije pristojno zahvalio, Općine i novčani zavodi \sljednost. Pisac onoga članka vješto je i ta-
: opa Bol svim IE ze e ih, za družbu Sv. Ćirila i Metoda. šno orisao politički rad Dr. Pera Čingrije.
e učinio — pak da mu je istodobno : Slika je savršeno izvedena. Znati
na svršetku čestitao božićne blagdane i Družbino se je Ravnateljstvo i ove Kod6.| iokoa. sivi Aira? vei sed
novu godinu, to bi sve bilo dosljedno i ne obratilo na sve općine u Hrvatskoj, Sla- Čingrije, da vidim što će ma sve ono ona
skladno -- po dubrovačku. Nitko tome ne|voniji, Istri i Dalmaciji usrđnom molbom kazati i ako uvjeren da je teško onakova
bi se usudio prigovoriti, gospar bi Pero bio za potporu. U svojoj molbi Ravnateljstvo šta pobiti. Znao sam unaprijeda, da će ona
ispunio svoju dužnost. Nu ostavimo sve|je napomenulo, kako dušmani našega ime- | nastojati sve ono bagatelizirati, ali da će
šolfice sa strane, kako bi rekla naša sim.|ma hoće da nam izbrišu svako obilježje Hr- golficama okrsliti politički rad neprežaljenog
patika, dosljedna, diplomatska «Crvena Hr-|vatsko, da nam otupe svijest, da nas otkinu | Miha Klaića, nijesam se nadao. Vjerujte mi,
vatska», 2 pozabiavimo se malo samim pred-|od zajednice s kojom nas vijekovi vežu. da je pokojni Miho živ, da bi milkomj pre-
metom, koji je alao povoda «Crvenoj» đa|Rekli smo, kako im u djelu odnarogjivanja šao preko nekih ljudi, pa makar oni neka-
onaj članak napiše, Istarskih Hrvata idu mnogi na ruku: vlada dag bili i njegovi prijatelji; oni danas zlo-
Kako je svakome pozihalo, do malo dana |i društva u lialiji te zemaljski sabor Trsta | rabe njegovu uspomenu, neokaljani njegov
otvara se izložba dalmatinski.h čipaka u Be-|i Istre. Spomenuli smo još i tlo, kako j€ | značaj, koji je dosljedan ostao svojim po-
ču. Odbor za pripremu izložibe izrazio je talijanska većina u istarskom saboru i ove jitičkim načelima do zadnjeg časa svoga
želju, da bi istoj prisustvovao i jedan tam-|godine glasovala «Legi Nazionale» 10.000) života. Dr. Pero Cingrija ne bi se bio iz-
buraški zbor iz Dubrovnik: u marodnom|kruna potpore. Svakomu će biti shvatljiva nevjerio starom programu »narodne stran-
odijelu, i u tu e shu obratio se|teška borba, što je moraju voditi Istarski \ke«, da se nije dao nagovoriti od svoga
da bi mu ovol| Hrvati za svoj narodni . Utomeihi___
izvesti. krijepi nada u jedinu njihovu uzđanicu : + pPrimismo od jedne ugledne osobe izvan

 

 

 

 

 

 

 

 

kažu, obratilo | Družbu Sv. Ćirila i Metoda za Istru, koja je naše strunke. Op. Ur.

|uredništva «Crvene Hrvatske». Grehota i/f ovi mvjeti otpuilovaše u Beč. Ali odbor, sila odnarodi. A time bi u nepovrat bila.

|I FAIRE GONNA NINE Prve