Br. 151. svoj državni znak, našu svetu troboj- nicu, najsvetije što nam naši pradjedo- vi ostaviše u baštinu. I ta čeljad hoće na silu da ravna kormilom našega hrvatskoga broda! Dopuste li to Hrvati, razvratni i se- bični fuzijonaši i koalirci natjerat će našu hrvatsku ladju na uzburkanu pu- činu, ne da tu s njom poginu, nego da ih nadju tudji mornari, pa koji bu- du vještiji, da ih skupa s ladjom o- prezno uvedu za sva vremena u svo- ju luku. Svi narodi svieta rade oko svoga narodnog jedinstva, da steku što više odporne snage, samo kod nas Hrvata kroz stoljeća se provadja dioba, kako bi se konačno postiglo razsulo hrvat- ske države. Tomu zlu, toj nesreći do- napokon je morala poslužit i vjera. Braćo moja, nije li sablazan, da oni sinovi hrvatske naše domovine, koji su grčko-istočne vjeroizpovjesti nemo- gu biti Hrvati, nego moraju biti Srbi? Da pako uzmognu postati Srbi, njiho- vi podmukli učitelji prekrstiše im grčko- istočnu vjeru u srbsku vjeru, i tako pomoću toga prekrštenja vjere zloči- nački zavadjaju grčko-iztočne Hrvate te nesvjestno postaju odmetnicima od svoga hrvatskog imena i jezika, odbje- glice od svoje hrvatske zastave. Kada bi vjera mogla stvarati narod- nost, tada bi svi Rusi, Grci i Bugari morali postati Srbi, jer im je svima vjera grčko-iztočna, ona ista, koja je radi ciepanja naroda u hrvatskim zem- ljama prekrštena u srbsku vjeru. Kada bi vjera mogla stvarati narod- nost, svi Česi Luterove vjeroispovjesti morali bi biti Niemci, jer osnovatelj luteranstva jest Niemac Luter. Ali Česi vjerski raztrojeni, kao narod jedna su cjelina, svi su samo Česi. Oni naši vajni političari, koji Hrva- te upućuju na Slavenstvo, kao na glav- ni temelj narodnoga našeg obstanka, trebalo bi da-od slavenske braće Če- ha,: kojima je prošlost; približno slična našoj, nauče, kako se valja odlučno i bezobzirno boriti za svoje ime, svoj jezik i svoj narodni obstanak. Ćesi se ne bratime s Niemcima, ne nudjaju im bratstvo oružja, kao što čine naši koa- lirci, rezolucijonaši i fuzionaši sa Tali- janima, Srbima i Magjarima. Ovi politički nemoralni ljudi ortače se sa svakim tko je proti Starčevićan- stvu za to, jer Starčevićanci su ona ponosna i nepredobitna vojska, koja prezire svako šurovanje, mešetarenje i moljakanje, tražeći jasno i glasno, da Hrvati budu sami gospodari svojih prihoda, sami gospodari u svom do- mu, kojemu se glasom kraljevske za- vjernice imadu pripojiti svi natrag ste- čeni dielovi nekadanjeg hrvatskoga kra- ljestva. movine, koje je njihova u srbsku pre- krštena vjera načinila Srbima. Taj ži- valj za svoje pogubno nastojanje na- lazi podporu u svim hrvatskim stran- kama, izuzev one starčevićanske voj- ske, kojoj je u Dalmaciji na čelu za- stupnik don Ivo Prodan, a u Banovi- ni dr. Josip Frank, neslomiva klisura, koju će kao i moga blagopokojnoga muža jedino sila smrti maknuti sa naj- izloženije točke na braniku hrvatskih prava i svetinja. Oduljila sam, ali da mi je moguće vu, bilo bi još više razgovora. Dao dobri Bog te Vaše mlado dru- štvo bilo razsadište čiste hrvatske mi- sli, gojilište iskrena prijateljstva, hram ljubavi «Koja srodna srca i pameti Spaja u plam žarke strasti, Te im slast je nad sve slasti: Za dom živjet i umrieti!« Na uspomenu otvorenja Čitaonice primiti njegova djela. \ dogogiaja, dijelom komičnih, a dijelom tra- \ inicijativom, pod upravom i pod jedinom \ odgovornosti ondašnje hrvatske stranke u čira : | mijem, da bi jučerašnji neprijatelji, a da- Proti tome ujedinjenju dižu se oni našnji prijatelji Srba, htjeli izbrisati prošlost, nezahvalni sinovi svoje hrvatske do- što ih pred ovim kompromitira; ali je ta | bilo odazvati se Vašem častnom pozi- PRAVA CRVENA HRVATSKA Bratski Vam pozdrav šalje stiščući| Što se pak moje osobe tiče, evo kako je Vam junačke desnice stvar tekla: plači Vie i: ovaa Da Moe u Marija Kumičić, ;, mjesto 1.98 općinskog prisjednika. pod ZAGREB, 20. prosinca 1907. | načelnikovanjem njegova oca. Ja sam na to odgosorii da sam spravan ponugjenu mi čast prihvatiti, ako se misli, da bi ja mo- . Javna govornica. \gao pripomoći u radu za dobrobit našega Primamo od g. Brnje grofa Caboge i | grada. Držim, da sam ovim dokazao, da je rado ivvšićujema slijedeći: pleše, "Dhje'sli-] bilo, sasvim nemoguće, da me g. Tončić : kao kandidata i nasljednika baruna Gondo- ži dokumentom za mjesnu političku povjest le postavi, pa je jasno takogjer, da se moj i za moralnu vrijednost ljudi, koji su na- ulazak u Općinu ima tražiti u ponudi g. zad godina Hrvatskom Strankom u Du-|Dr. Melka Čingrije i onih elemenata, koji brovniku vladali, a danas upravljaju du- | se računaju kao tobožnji zdravi elementi brovačkom općinom. | hrvatske stranke, a koji ne samo da mojoj Pismo glasi: |kandidaturi nijesu bili protivni, već su je $ \oni sami iznijeli. Ugl. Uredništvu Kako su ti elementi onda vodili borbu »Prave Crvene Hrvatske“ proti srpskoj stranci u Dubrovniku i proti Mjesto. \njezinom poglavici barunu Gondoli, najbo- Molim, da uvrstite u*Vaš cijenj. list ovo lji je dokaz Leibjournal g. D.ra Pera Čin OTVORENO PISMO. grije: «Crvena Hrvatska» pod uredništvom Nijesam se do sada osvrtao na lične na- g. Supila. Kojim se sredstvima pak vodstvo : : |hrvatske stranke u Dubrovniku služilo pro- padaje «Crvene Hrvatske» na moju adresu, .. . i i . M 4 ii 13a enax: ti Srpskoj stranci, dokazom su opet. godi- jer čovjek nije prinugjen, da svačije riječi. . “... : ii + e : ' : i šnjaci lista «Dubrovnik», Ljudi, koji su on- ozbiljno uzme i da im važnosti daje. Na i ia vije : i da «odili mjesnu hrvatsku stranku, sada tu ulici svak je izložen uvrijedama prolaznika; so tentau Seli same. dii uv: taktiku i ta sredstva poriču: niti su oni i- glag) ! s. |kad imali posla s g. Kaćanskim, niti su o- j j jadeta, dok preko drugih| . . ko tE MAN dt moo. "i ikad imali posla s Vladom. To je očita i : i : \i drzovita neistina, a na potvrdu te moje go se je navrata pozabavila mojom osobom / a i \ tvrdnje iznosim ova dva fakta, kojim sam čas izmotavajući istinite fakte, a čas tvrde- | U : : ći neistinite. Dok se to samo mene ticalo, |! svjedokom : Jednom :Uobijem posiv.od nalazio sam izlišno da ispravljam. Ali ne- |". pg I Mj: tom taj'list silazi na političko polje, . |doći u njega doma «Na llijinoj Glavici» na i . t Gabenaii, |&rušon, gdje ću biti u prijateljskom krugu. me RE M drugim prema. Hkrivijnju: Dogioh i taj se prijateljski krug sastojao od ći fakte u svoje svrhe, tad ne smijem da g. Kaćanskog, g. D.ra Melka Čingije, g ; Get | ol i i EM. ba penis o to WRDOONIK. 8 takim | poza Mičića. Razgovor se vodio o izbori- prigodama privatna stvar postaje općenitom, |. (o načina. kako da 6 Sidi lui 8 i i : vi i j pa et aijiuje se potiho MRS a nijesam običan primati poziva, a ne od- sljenje, ; " » pravcu, koji tiwarednoj stva- | raćati ih, nakon nekoliko dana pozvah kod : S di šta Hrvat. | S€de u Batahovinu na večeru istu gospodu: zi ek Zidni di K kome se tvrdi. | Kaćanskoga, Dr. Melka Čingriju i Boža Mi- da je nekadašnja srpsko-autonomaška du.| ica. Razgovor se opet vodio o načinu, ka- ] oy P . : ko da se sruši bar. Gondola i srpska stran- brovačka općina, pod načelnikom pok. ba- ,, pa se viječalo i o koracima i mjerama runom Gondolom, bila srušena od trećih što «aki GRD RADI < i četvrtih osoba, a ne valjda od tadašnje 4, fakta na loa e at: koje jam- ujedinjene hrvatske stranke u Dubrovniku, čim svojom riječi. sui čelo Kofo; Dio je Čonnkaji. nečelaik gpoip. Što se tiče moje. osobe u Presjedništvu Dr. Pero Cingrija. Članak bi očito htio u- Trg. Komore, izjavljujem, da g. Dr. Pero vjeriti publiku, da ondašnje vodstvo hrvat- Čingrija nije ništa imao proti ei AG. ske stranke u Dubrovniku nije nikada, ko- dii ao e udeškani:i : i presjednikom iste, a to bi u jostalom bilb i nemoguće 1 ono vrijeme, valo makinacija proti sjedinjenim. Srbima i kada je izmegju Hrvata vladao jedinstveni Autonomašima i da ono nije ni malo ' ula- zilo u spletkama, koje su se osobito proti 1oslitički duh i kada se je sve u sporazumu [Srbima plate i koje cn ir napokon i 9 la-| radilo. Istina je samo g da je g. Dr. Pe- (57. e 58 vii ge tika bi članak ro Čingrija želio postignuti, da Trgovačka pao Javno: moišijenje nginoNi < stvarake Qru- Komora postane Ured podložan Općini, te | 8€ otoke, viešiei pe ST NA 3954 t mi je često govorio, da je on vršio radnje rei age bijela, * je tenog pio: za pok. negdašnjeg presjednika Vlaha De- |\ske stranke stajalo sasvim na strani, niti se Giulli, misleći valiđa. da bi ija t \u to prtilo niti o tome znalo. Neda se poje 0" mošleći valjda, da 0i se i ja tome Jo a. Se POJ* načinu rado podložio, čemu sam ja narav- miti, da neko može tako što ustvrditi i štam- sio lo. grečvan ke. asć elo. 4: pat u Dubrovniku, već ili ako će da se ru- prRNTAMe | i Tr | tave : Š u, mora bude filijalka Općine, Ra "0: i ODE KORN Moja odlučnost u tome kao i kandidatu- išumili, pa da se više zar ne sjećaju onih, g. D.ra Iva DeGiulli za tajnika Komore — kojom sam kandidaturi bio protivan, dr- \žeći da je pravednije, da to mjesto dobije | siromašno, a vrijedno čeljade, nego li imućno — bili su prvim povodom kampanje proti tmojoj osobi, uslijed čega sam se našao pri- |nugjen svaku primljenu čast napokon po- \ložiti, još više, jer se moje političko mišlje- \nje, kojemu sam ostao dosljedan, kosilo sa onim novoskovanim g. D.ra Pera Čingrije. Pri svrsi opominjem pisca rečenog član- ika, da mu je prosto pisati kako hoće pro- iti mojoj osobi, samo neka se ne služi la- | . |žima, kad za svoje svrhe uplete sa mnom prošlost PO O Atjiv, sika ei; druge vigjene ljude u stvari, u koju oni ma nadgrobnim pločama jošter se nijesu | ne ulaze jer ima marodua poslovica, koja \izlizala ona tri imena, koja jedino toj Pr0- | kaže du: «ko laže, taj krade» : šlosti svoje epitafije duguju. Proziran je, no | PES R ' i smiješan je pokušaj htjeti; da Srbi Du. Dubrovnik, dne 6. januara 1908. brovčani ciglim jednim uvodnim člankom Brnja grof Caboga. zaborave desetak godina ne zaisto kavalir- ski vogjene borbe, u kojoj izgubiše jednu najugledniju političku ličnost, pak svoga Vijesti iz naroda. prvog novinara i napokon jednog mladog | pjesnika. Neće u Dubrovniku zaisto ni di-' Iz Konavala. jete vjerovati piscu onog članka «Crvene | Vina ima još dosta po našim konobama, Hrvatske», kad hoće da publici prišije, da sve najbolje vrste. Da imamo zgodnih pro- \je ondašnji kotarski poglavar, gosp. Tončić, metnih sredstava, ne bi ga zanago više bi- | | gičnih, skoro uvijek pak gnusnih, koji su \se za Gondolina načelnikovanja zbivali pod Dubrovniku, dogogiaja, koji su napokon u petom činu one čudne glume kulminirali, \a dokončali se posljednjim prizorom, do- \stojnim klasične tragedije: na mrtvačkom \odru jednog dubrovačkog vlastelina. Razu-' (htio da kandidira mene za načelnika, ori Kad bi se austrijska vlada brinula ljud- | svak kod nas zna, da je borbu proti onda- ski za ove krajeve, željeznica ne bi hodila šnjem načelniku barunu Gondoli vodio g. samo do Zelenike, nego dalje Bokom sve Dr. Pero Čingrija, načelnik Dubrovnika, pri tamo do Arbanije. Onda bismo imali dobar e i poslije baruna Gondole, i vodio je je- | pazar za naše vino, a mogli bisino lakše \dino tom svrhom, da istisne baruna Gon-|dobavljati i jeftinije žito. Ipak smo uvjere- \dolu sa načelničke stolice, kaogod što je ni, da neće uzmanjkat našemu vinu kupa- ovaj bio istisnuo njega. A pošto je najači ca naprosto za to, jerbo je roba dobra. | oslon baruna Gondole bila srpska stranka ulja će biti nešto ove godine. Radoznali \u Dubrovniku, zato je i g. Dr. Pero Čin- smo, kako će poći pokušaji s pravljenjem | grija bio onaj, koji je inaugurirao i tovionajfinijeg ulja i hoće li u opće zasluživati srbožderstvo u redovima mjesne hrvatske bavit se s tim. Svakako mislimo, da bi se stranke, onaj koji je za'tu svrhu i stvorio u ovoj općini dalo napraviti 2000 do 3000 \list «Crvenu Hrvatsku» sa ultrasrbožderskim kvintala ulja najbolje vrste, što bi našemu | programom i onaj napokon, koji je svu onu dalmatinskom ulju moglo pribavit lijep glas družtva «Kumičić» izvolite od mene političku taktiku izumio, vodio i do konač-|u trgovini. |ne pobjede pridržao. | Starčevićanac. g. Kaćanskoga, da izvolim sutra po podne ' Iz Lopuda, (Otvor Hrv. Radn. Društva «Kumićić»). Napokon je osvanuo dan, kog smo željno očekivali: dan otvora našeg milog Hrvat- skog Radničkog Društva «Kumičić». Posla- lo se mnogo poziva, a u. prvom redu miloj rodoljubkinji gospogji Kumičić, ženi blago- pokojnika, čigovo dično ime nosi naše dru- štvo. Pozivu se nije mogla osobno odazva- ti, ali se je našeg društva spomenula lije- pim darom i popratnim pismom (kojeg do- našamo na drugom mjestu; Op. Ur.). Je- dnoglasno ju imenovasmo prvim počastnim članom. Na dan otvora društvo je bilo dup- kom puno obojega spola. Mladi i vrijedni učitelj g. Stjepan Pavlina pozdravi prisutne |biranim govorom, a zatim g. Niko M. Zec | pročita životopis i rad blagopokojnikov, či- |govim će se imenom naše društvo dičiti i | ponositi. Poslije toga učitelj g. Pavlina pro- \čita pisao udove, na što gromorno odjek- \ne: «Živila!» U večer kita mladosti sa upravom i od- iborom lijepo se pozabavi u veselom dru- ištvu, razgovoru i pjevanju. I tu zgodu nije \g. Pavlina propustio -a da ne obodri pri- sutne, te im je proslovio «o materinskoj ri- \ ieči» i «o troboji», a zavišio je s onom svog kolege g. Kapića: «Kud god idem i što tvorim — hrvatskim se ja jezikom pono- sim i vazda zborim». Živjelo Hrv. Radničko Društvo «Kutmič ć»! \Bilo na korist čisto hrvatskoj misli! Živjeli Lopudski pravaši i pravašic?! Naprijed za- početom stazom ! Sedmične novosti. U Parizu je ministar pravosugja Guyot- Dessaigne dne 31. pr. mj. umro maglo u senatu, od srčane kapi. Imao je 74 godine. |— Uapšeni vojnički kapetan v. Goeben, na \ kojeg se je sumnjalo, da je ubio supruga |svoje ljubovce, majora v. Schonebecka u (Berlinu, o čemu smo u prošlom broju ja- \vili, priznao je svoj zločin. Na osnovu Goe- ibenova priznanja uapšena je žena pk. ma- jora Schonebecka. Parnica će počet do par \dana kod ratnog suda. — U palači burze u Rimu dne 1. ov. mj. uslijed eksplozije | dogodila se je velika katastrofa. Ranjeno je 20 osoba; sasvim je razoren stakleni svod |glavne dvorane; takodjer je uništen sav |namještaj brzojavnog uređa. Pod ruševina- \ma je zasuto mnogo novca. Vrataru je raz- \mrskalo gornji dio lubanje, će je na umri iću. — U rudnika «Cartago» u San Anto- \miju (Novi Meksiko) zbila se je eksplozija praskavih stvari. Mnogo je rudara ubito. — Belgijski ministar-presjednik pl. Trooz u- mro je u Bruselju na staru godimu. U \|štajerskom Gradcu pojavile su se ospice. Oboijelo je oko 400 osoba, a ima i smrt- nih slučajeva. — U Bukarcštu (Rumunjska) preminuo je na tajanstven način milijunaš \Stefan Urlaceanu. Imao je preko 20 miliju- ina franaka, a bio je u dobi od 75 godina. Drže, da ga je svojbina otrovala. U Ru- munjskoj je ova afera pobudila veliku sen- zaciju. — U Kaluszu (Galiciji) nepoznati su lupeži provalili u blagajnu poreznog u- reda, i odnijeli 150 hiljada kruna. — Kod nedavnog vučenja konvertiranih ugarskih hipotekarnih srećaka glavni zgoditak od 1 milijun kruna dobio je grof Dyonis We- \nekheim, jedan od najbogatijih madžarskih |velikaša. | rijetko da siromašku grane sre- ća, već obično dobije onaj kome nije po- treba! — Peštanska je policija doznala, da su prošle sedmice u Budimpešti inozemni anarhisti imali sastanak. Uspjelo je dva a- \narhista uhititi u času, kad su htjeli otpu- | tovati sa istočnog kolodvora. Obojica su |Rusi. Jedan je fotograf Stevicky, a druga krojačica Rosa Urakov. — Dne 30 pr. mj. na večer nastao je u palači grofa L. Sza- parya u Budimpešti požar. Izgorjelo je po- kućstvo, grofove zbirke i_neke umjetnine. Misli se, da je vatru podmetnuo iz osvele nedavno otpušteni sluga Pinterovicz. Šteta se cijeni na milijun kruna. -— Javljaju iz Beča, da će Ni. Velič. naš kralj još ovog mjeseca otići u Istru, radi oporavka zdrav- lja. Mjesto boravka odabrano je na Cigali kod Lošinja, pak će tom prigodom posje- titi i Pulj. — Iz Meke stižu vijesti, da on- dje kolera strašnom brzinom svaki dan sve više preotima mah, ali da turske sanitetske oblasti taje pravo stanje. Od kolere je on- dje oboljelo na stotine osoba, a i umrlo je mnogo više ljudi, nego što su javile obla- sti u svojem izvještaju. — !z Stockholma javljaju, da je ondje umro talijanski posla- nik Ferrara Dentice. — Iz Petrograda jav- ljaju: Pomoćnik šefa poštanskog i brzojav- nog ureda u Charbarowsku, koji je u srp- nju prošle godine ukrao 118.000 rubalja, te pobjegao u Japan, izručen je jednom ru- skom častniku u Port Turugu od japanskih oblasti. I kod njega nagjeni novci izručeni su častniku. — Iz New-Yorka javljaju, da se pokret proti kućevlastnicima sve više ši- ri. Preko 100.000 stanara uskratiše plaćanje God. IV, kućne kirije. U jednoj velikoj kući, gdje stanuje preko 1000 stanara talijanske na- rodnosti, došlo je do nemira. Ovi se od početka zime nalaze u najvećoj nevolji. Po- što najamninu nijesu mogli platiti, dade kućevlasnik zatvoriti vodovodne cijevi u ku- ći. Došlo je do burnih prizora. — Na vi- jest o užasnom postupku policije sa uro- gjenicima u zapadnoj Australiji, jedan en- gleski list javlja, da policija u sjevero-za- padnom dijelu zemlje na čamcima po rije- ci urogjeničke djevojke vozi u unutrašnjost zemlje, te ih ondje prodaje bijelim ljudima. Policija sili djevojke, da s njima idu. — Engleska banka snizila je diskont na 6%. — Sa sviju strana u Evropi javlja se, da je nenadano nastala nagla promjena tempe- rature i nastupila ciča zima. U Doljnjoj Austriji pokazuje toplomjer 17 stupnjeva ispod ništice. Svi vlakovi imadu zakašnje- nja. U Parizu i u više okružja u istočnoj Francuskoj vlada jak mraz. Već se rijeke slegjuju. Iz Sebastopolja se javlja, da su uslijed sniježnih : mećava prekinute sveze izmegju crnomorskih luka. Mnogi su paro- brodi na otvorenom moru pretrpjeli znatne štete. — Kod Djeddaha u Crvenom moru , potonuo je parobrod »Gregory Merek», vla- sništvo danskog parobrodarskog društva »Comipagnie Nord«. Nekoliko je osoba na- | stradalo, a spašeno je oko 2000-hodočasnika u Meku. — Iz New-Yorka javljaju, da je poziati bogataš Rockfeller darovao sveu- čilištu u Chicagu 2.191.000 dolara, da se pokrije deficit zadnje akademske godine. Rockfeller je do sada darovao onom sveu- čilištu 24 milijuna dolara. — Na otoku Jamaici bio je strašan potres. Otoku je na- nijelo velike štete, Osobni kredit za činovnike, oficire, u- čitelje i t. d. podjeljuju neodvisne podružnice činovničkog saveza za štednju i zajmove, uz najpovoljnije uvjete takogjer i osobne na duži rok. Agenti su isključeni. Adrese podružnica biti će badava saopćene od »Centralne uprave činovničkog saveza“ u Beču. /. — Wipplingerstrasse 25. 26 LR LA La Lapat SSL rt pal .“. . . Političke vijesti. Izbori za česki sabor raspisani su 30. de- ćembra ovako: 20. februara biraju seoski izborni kotari, 27. februara gradovi, 2. marta trgovačko-obrtničke komore, a 5. marta ve- leposjednici. — Izbori za tirolski, kranjski i gorički sabor raspisani su za zadnie dane februara i prve danč. .uaua. — lanovi (austrijske delegacije zaputit će se 13. ov. mj. u Trst, odakle će krenuti u Pulj i na Rijeku, da pregledaju sve pomorske uredbe. — Franceski ministar izvanjskih posala Pi- chon stići će u petak u Madrid, da uzvrati posjet španjolskom ministru izvanjskih po- sa!a i s njime vijeća o položaju u Maroku. — Česki zast. Dr. Jos. Herold izradio je i prije nekoliko dana uručio ministru-pred- sjedniku bar. Becku osnovu za riješenje na- rodnog spora u Českoj. Ova osnova polazi sa stanovišta, da se iznova ustanovi zemalj- ski red i stvori novi zemaljski ustav za Će- sku. — Mladočeski eksekutivni odbor odr- žao je 30. pr. mj. pod predsjedanjem Dr. Škarde sjednicu, u kojoj je vijećao o novim izborima i o predmetiina, koje će poglavito novi sabor uzeti u raspravu: novi izborni red, zemaljski red i česko-njemačke nagod- bene pregovore. Odbor je izabrao povjeren- stvo od 8 lica, koje će proučiti ova pitanja. Povjerenstvu su upućena dva elaborata, što su ih o tom-izradili Dr. Herold i Dr. Ćela- kovsky. Na dalje je pročitan u odboru do- pis radikalnog zast. D.ra Baxe i drugova, kojim pozivlju sve česke zastupnike na sku- pni dogovor o svim pitanjima, koja se tiču českoga naroda, da se uzmogne utanačiti izajednički postupak. Dr. Kramarž ovlašten je, da se s radikalnim zastupnicima dogo- vori o danu za konferenciju. — Iz Cari- | grada javljaju, da je Porta primila ostavku kneza na Samosu Georgiadesa. Njegovim nasljednikom imenovan je državni savjetnik | Kopas-efendija. — Vijest, da je u talijan- |skom ministarstvu listnicu ratnoga ministra preuzeo civilista, pobugjuje svuda u svijetu senzaciju. Novi ratni ministar Severino Ca- sano rodio se 23. listopada 1842., te je i- zučio za mjernika. On je g. 1864. do 1869. u društvu sa drugima izradio osnove za gradnju lombardskih željeznica, te je od g. 1881. profesor na turinskoj mjerničkoj školi; bio je zastupnikom izbornog kotara Pallanza, te je jedan od najboljih parlamen- taraca. On je bogat i neovisan u svakom pravcu. Prije je bio načelnik Turina. Sena- tor Casano prvi je civilista, koji je u Italiji rana javljaju : Mnogo se ovdje govori o čir- kularnom brzojavu engleskog poslaništva na tvrtke i oblasti u Perzijskom zalijevu, u kojem se veli, da je šah pred engleskim i ruskim zastupnikom obećao poštivati ustav, te je izjavio, da je za Perziju jedino jam- stvo rusko-perzijski sporazum. — U parnic; dobio listnicu ratnog ministra. — Iz Tehe- .