li O Br. 153. PRAVA CRVENA HRVATSKA God. IV. Vama može biti komodan, ali nemoj- se spomenuti članak, ne obazirem se. A kao | bilo po Konavlima sva sila ulišta, bilo li-j Mladočeha i Staročeha pregovori za izbor- |mjestancu rimo-katoličku crkvu. Svojim vla- te cijeniti, da je hrvatski narod u Dal. od što «Crvena Hrvatska» meni na kraju om teko. nofvanjc te a (o Vvam vje. (u ono doba) k njima dovelo, a što od njih rovati. Žalosno je, da Vi kao Slaven Quyelo», tako i ja njoj dovikujem: «Nek i odgojen u slavenskom duhu, na 0- promišljaju, što je u Gondolino doba hr- vaj način postupate prema hrvatskom vatsku stranku k meni dovelo, a što je istu jeziku. Narodna poslovica veli: Gori poslije od mene odvelo». Odgovor na to je poturica od Turčina. Jedva, da Pitanje čini suvišnim svako dokumentiranje : i : \i svako svjedočanstvo za konstataciju neče- bi se na ovaj način prama hrvatskom sa, što se je sa stanovite strane do jučer jeziku ponašao najzasukaniji Nijemac sqrivalo i nijekalo, a što bi se od jučer ili Magjar. Molimo Vas, gospodine, qtjelo izvrtanjem premastit. kažite nam otvoreno: da li opstoji Kupari, dne 18. januara 1908. kakova odredba ili Zakon po koje- nižih maš mu se ne smije hrvatski službeno Poe NN \jepa meda, bilo dobra voska. To svjedoči ni kompromis, koji još nijesu doveli do re- inu, osobito po nekim našim selima, gdje pan neprestano sprema za rat, a napose bi pčele imale lijepu pašu. Ali blažena lo. naoružava pješaštvo. Prema tomu se čini, za, koja od nas sve to više krvava znoja kao da se Japan sprema na kopneni rat. traži, oko koje svi kao pomamni radimo, |U Japanu isčekuju, da će im budući rat učinila je, da smo sve drugo zanemarili, donijeti bitne ekonomske koristi. — Bra- od čega bismo mogli uhvatit vazda po ko- | zilijansko redarstvo u Rio de Janeiro ot- ju paru. Nešto to, a — recimo istinu — i krilo je zavjeru anarhista u Petropolisu, naš nehaj i neznanje, kako se sada radi koji su htjeli razoriti dio američkog bro- oko pčela i međa, krivo je tomu nestajanju dovlja, što sada plovi uz brazilsku obalu pčela, Tu je u prvom redu dužnost vlade, put San Franciska. Vogja zavjere bio je da ona uznastoji podići u nas opet pčelar- neki Jean Fehder. — Troškovi za francesku stvo, pogotovo po nekim selima, prije ne- ekspediciju pred Casablankom iznose svaki go li nam nestane i posljednih ulišta. U danu 6000 franaka, -— Ministarska kriza u prvom redu treba odbaciti naša stara i lo- |Nizozemskoj ne miče se s mjesta. Designi- dopisivati? Taj zakon ne opsto- ji. Zašto dakle ostracizam prema hr- vatskom jeziku, zašto intrige i istrage proti "rodoljubnom činovništvu, koje neće da prezre svoj materinski jezik, već se služi sa pravom, koje mu na- pokon i zakon priznaje. Zar je va Vijesti iz naroda. Iz Dobrote (Boka Kotorska). (+ Knjažević Stanko). Dne 4. ov. mj. preminu u Kotoru knjažević Stanko, unuk crnogorskog knjaza Nikole I, sin knjaže- vića Mirka i Natalije Konstantinović, u 3. ša ulišta, oko kojih vicrujemo, da se više slabo isplaća raditi, a zamijeniti ih sa mo- dernim ulištima, djerzonkama, oko kojih se dobro isplaća radit, Zašto ne bi Konavle uhvatilo koji novčić od međa i od voska, kad bi to lako moglo biti s vremenom? (A ne kažete nam išta, što je s čilipskom prasicom ? Op. kor.) irani ministar-predsjednik Hemskerk nasta- vlja pregovore s političarima. —- Na nepo- tvrgjenu vijest, da kralj Srbije Petar želi posjetiti talijanskog kralja, udarila je oštro talijanska štampa. Jedan list pače preporu- čio je, da ga se dočeka gnjilim jabukama. i Bugarska je vlada podnijela knezu svo- jju ostavku. — Glavni listovi u Petrogradu raznih stranaka, pa i konservativno «Novo- | stitim žrtvama dogradiše taj sveti hram Božji dovikuje, da «radije piomišljam što me je da je naš kraj ziođan za tu privrednu gra: zullata. — Iz Petrograda javljaju, da se Ja- do polovice. Više im žrtava doprinašati ne \ dozvoljavaju njihove slabe financijalne strane \i crna slika njihova — radi nerodice — lo- šega stanja, te se za to obraćaju s inolbom \ma rodnu braću u Dalmaciji a osobito na \ rodoljubno katoličko svećenstvo, da bi im ikoji obol doprinijeli kako bi mogli crkvu išto prije dograditi. Dao Bog da bi ovaj po- ziv našao odaziva! Dobrovoljni prinosi i |milodari neka se izvole slati na predsjed- nika crkvenog odbora g. Matu Knjezovića u Ljubuški (Hercegovina). — Crkveni odbor. Prilike kod financijske upra- ve. Pišu nam iz pokrajine: Kaže se o sa- moubojstvu višeg mjernika Vjekoslava Pau- tu u Šibeniku, da su «Ignote le cause che lo spinsero al pano «isperato», dočim su visi mijernici Bošković i Vio — mlagji u rangu od pok. Pauta — bili promaknuti u VIII. razred čina. Eto tim je riješena za- goneika, i igmote cause postale su jasne. Nije ovo prvi slučaj zapostavljanja kod u- prave financija u Dalmaciji, ti4 već u ovo volja nad samim zakonom? Ovaj put, godini svog mlagjahnog žića, gdje ga ro- zbog osobitih uzroka, ne iznašamo ne- ditelji dovedoše, da mu lijeka nagju, ter ga ke druge dokumente i spise. Čeka- nezasitna smrt pokosi. Istog dana bio mu mo ispadak nekih istraga, koje € veličanstven sprovod. Mrtvo tijelo bi pre- |nešeno na Cetinje. Do crnogorske granice e po Vašoj naredbi vrše proti nekim ratila ga je četa austrijskih vojnika i ko- rodoljubnim činovnicima, jer uredova- itorski poglavar Budisavljević. li hrvatski, a po tom iznijeti ćemo snop = (Knjažević Stjepan). Stariji sin knjaže- dokumenata o ovoj stvari i biti će sva- vića Mirka, Stjepan, jedinac u roditelja, te- kome jasno: kako se u Dalmaciji na- ško je obolio. Roditelji ga nazad njekoliko stoji javno mnijenje zavarati. |dana dovedoše u Kotor na liječenje, ali Mislite li, da je Dalmacija «zemlja pošto bolest nije krećala na bolje odvedoše gi ia i i e ga u Italiju, da mu tamo nagju lijeka. iznimaka?» Ali budite uvjereni, da pri- (Žalost). Našeg prijatelja g. Marka Krsto- tisnuto"jače sve to više otskače! vića, načelnika u Tivtu, dne 4.0. mj. za- Iz Rata. * (Na odgovor dopisniku «Nar. Lista»). Namjeravao sam već oiprije, da se pozaba vim s dopisima Dr. Bjelovučića u «Nar. L.», ali onaj zadnji «S poluotoka Pelješca» urne mi pero u ruku, U tim dopisima, koje na žalost je pri i, da ih sralo du-| a alost nemam sve pri ruci, da Domaći pregled. blje prorešetam, uvijek se vidi neka, pro- zima tendencija. Tu bi htjeo Dr. Zvonimir Što radi Čule ze maadati da uzveliča Janjinu :i prikaže je tobože kao | Hrvatski Dnevnik» u obije ad ača 4o središte |oluotoka. S toga upotrebljava mno- |aša i ovaj brzojav iz Zagreba: «Vogje stran: gošta, što ne odgovara objektivnoj istini. |. prva Nadteec, Tolkon. Niuković pi. | Kako reke h, nemam pred sobom te dopise, giučili da Gu Dolićinnii rula nego ću se osvmuti na njegov zadnji do- | rana Šopile; koji. će morali prikvatii prić \je Vremja», oponiraju živo protiv toga, da (duma odobri proračun za mornaricu, oso- Ibito zbog toga, što se ne uzimaju u obzir \pouke iz rusko-japanskoga rata. Zaključujući, pozivljemo sve rodo- ljubno i pošteno novinstvo bez razli-, ke stranaka, da ustanu na branik mi- desi teška nesreća smrću vrijedne i čestite gospogje supruge Kate. Sjutri dan bio joj je sjajan sprovod, kakvog Tivat još ne vi- dješe. Naše iskreno saučešće ucviljenoj obi- log nam materinskog jezika i rodoljub- E E a Ok : : Pi i telji, a pokojnici vapimo pokoj vječni! nog činovništva, koje je progonjeno (QBoketj»). Kotorski Srbi dobili su već jer hrvatski ureduje, a očekujemo Bian- qavno koncesiju, da otvore štampariju i oni kinijev «NarodnišList», što će on na su to i učinili, te će u njoj tiskat politički iznešene činjenice kazati ! list: «Bokelj». Po našem mnenju, koliko je tiskara bila potrebita, toliko je list bio ne- potrebit. Ovih dana imao bi izaći prvi broj. Kad to bude, mi ćemo se ua nj osvrnuti. (Hrvatska Bokeljska Glazba). Požrtvo- i : i i vnošću kotorskih pravaša utemeljena je «Hr- Primamo i rado uvršćujemo ovaj vatska Bokeljska Glazba» u Kotoru. Glazbari ISPRAVAK su svojim milozvučnim sviranjem pozdra- na članak «Nekakvo otvoreno pismo» u «Cr- vili radosni dan Mladog Ljeta i svakoga su venoj Hrvatskoj» od 15 o. mj.: zadivili svojom spremnošću. Želimo svaki Ograničujem se da ispravim neke tvrd. procvat, napredak i dugi vijek našoj mladoj nje, koje se tiču kandidature gosp. D.ra |. glazbi, te ju preporučame našim istomišlje- DeGiulli na mjesto tajnika kod naše Trgo. nicima širom isaše Boke. Bilo u dobri čas! vačko-Obrtničke Komore. («Bratija» na «rodoljubnom» poslu!) Na- Istina je, da me je g. Dr. I. DeGiulli bio šim «slogašima» rek bi da je bila uska obavijestio «da će se natjecati na to mje- «C. H.» u napadajima na amošnje praviše, sto»; istina je takogjer, da sam mu ja od- te se sada utječu «Balkanu» u Trstu, Nji- govorio — kao što je moja dužnost bila — |ma se ne čudimo, ali se čudimo uredništvu da se natječe, ali mije istina da sam mu «Balkana», što nasjedajuć dječurliji, zabada obećao «da će svakako bit izabran», jer ja trn u zdravu nogu. Molimo jubilarnog borca sa svojim samim glasom nijesam ga mo- prof. M. Mandića, da u interesu hrvatske gao izabrati. Njegova je briga pak, a ne stvari, kao vlasnik i izdavatelj, posreduje moja, imala biti da dobije većinu, a što je kod uredništva, da nam ne odmaže kad poslije sam povukao natrag molbenicu, do. nam ne može pomoći, jer nije ni pravo ni kazuje da je i sam vidio, da tu većinu ne čovješki napadati i sumnjičiti nesebične ro- može dobiti. doljube pravaše u Boki, a bez iskre teme- Nije istina da sami mu «to isto (t. j. «da lja i osnovanosti, jer tim će gubiti ugled i će svakako biti izabran») ponovio malo da. «Balkan» kod vigjenijih Bokelja. Ovog se na kasnije», je: nijesam mogao ponovit ono dotakosmo u najboljoj namjeri, i radi vla- što mu nijesam nikada rekao, a istina je, stitog ugleda spomenutog tršćanskog dnev- da sam ga pitao, je li molbenicu prikazao, nika, a vrijeme je najbolji sudija, pak će kako bi bio pitao svakoga, o kome bi znao ono dokazati da smo pravo i iskreno kazali. da se ima natjecat. | (M. Kurjal). Marko Kurjal, vele, da je Nije istina da nakon sjednice «g. Dr. I. jako žalostan, što mu se je i ove godine DeGiulli zatekao je tada grofa Cabogu pred nada izjalovila, da bude izabrat za kape- njegovim bureau i predbacio mu takovo tana «Bokeljske Mornarice». Njegova je želja neiskreno ponašanje na način, da se je ple- opravdana ... ali je njegovo pravo neoprav- meniti grof morao odmah odazvati», niti je dano. U ostalom njegova je sposobnost iza sjednic? g. Dr. I. DeGiulli zatekao me- poznata, a nije se još zaboravila ni ona, ne pred mojim bureau niti je on sa mnom kad su njemački izletnici bili u Kotoru te govorio; zato niti mi je mogao što pred- su radi njegovog kriterija sve slavenske no- baciti, niti je pak to moglo bit na način, vine napadale kotorske Hrvate i ondašnju Javna govornica. da sam se morao odmah odazvati. O ka- kvom predbacivanju zdravi razum očituje, da nije moglo bit govora, pošto g. Dr. |. DeGiulli nije imao što da mi predbaci. Is- krenu veselost izazvala je u mene ova fra- za: «Mješte toga (t. j. mješte odaziva) on (t. j. ja) je sve to pokusao». Davati opšir- nijih razjašnjenja o ovoj tački nalazim sa- svim neumjesno i doista smiješno. Nezna- nović, koji je napisao one retke, nema o- čito ni pojma, koje dužnosti, osobito u ne- kim okolnostima, nameće kome mu drago čovjeku, fakat da se zoveš Caboga. Što se pak tiče onih drugih tvrdnja, te sam iznio u svom Otvorenom Pismu u «Pravoj Crvenoj Hrvatskoj» od 11 o. mj. — tvrdnja, koje je strankaggg. Čingrija u «Crvenoj Hrvatskoj» od 15 o. mj. što sa- svim, a što djelomično priznala, iznoseći u potonjem slučaju šarovitih i neispravnih iz- vrtanja — te tvrdnje uzdržim u cjelosti o0- nako, kako sam ih štampao. Na ostale neistine, insinuacije i uvrijedlji- ve_izraze, meni lično adresirane i koje re- općinu, koji su bili nevini i bez znanja se njihovog učinilo, a sad «zli jezici» govore, da je i.on jedan od šestorice doušnika do- brotskog nemoćnika, Neka se zadovolji svo- jom sudbinom i bude miran, jer što za koga nije, nije, te meka plete kotac, kao i otac! (Slogaši). «Slogaši» rek bi da neće da miruju, traže smutnje, Mržnja i j&d otska- če im na licu, riječima i kretanju proti pra- vašima. Mi ih još trpimo, ali ako počnemo pis, a dotaknut_se jednog od prošlih, koji mi je življe ostao u pameti. Dakle pregji- mo na stvar. Dr. Bjelovučić zagovara «Vi- narsko-uljarsku školu», a gdje?! Baš u sred varoši Janjine, a to govor on, radi toga, jer bi se cijelom poluotoku moglo pomoći, itreba je slaviti u sredinu, što je baš Ja: njina (!) Ovo tije Niko, ko iz puške u dub! Počekaj malo, odveć si se zatrčao! Ti ka- žeš, da se tvoje rodno mjesto nalazi baš \na sredini poluotoka, Ma, čovječe božji, \komu hoćeš solit pamet? Poviri malo bo- lje u zemljovid, pa i ako nosiš cviker, u- vjerit ćeš se da se varaš. Ti, koji si toliko toga i temeljito (l) pisao o poluotoku, pa da si se prevario u geografiji! Ali da nebi kogod kazao: «Cicero pro domo sua», ili onu: «Cigo hvali svoga konja» — što bi se tebi, Niko, moglo u više stvari doviknuti — neću ovdje dokazivati, gdje je pravo sre- dište i za puk najprikladnije, a ovo bi i- malo vrijediti nad sve ino; neka svak po- gleda na zemljovid, pak nepristrano sudi. Još g. Niko kaže, neznam po kojoj statisti- ci, da varoš Janjina «aje najveći produkt? |O tome bi se dalo još pisati, ali do pri- |gode potanje, kao i o putevima za drugi put. A da i ovdje ne zaboravi na Janjinu, hoće da je nekako istakne sa janjinskim samotokom. Ali da stvar dobije još veću | važnost ili da dokaže svoj upliv ističe Dr. Niko da je on o toj školi govorio sa bivšim mi- nistrom poljodjelstva Buquoy, koji mu je «obećao ustanoviti ju u Janjini». | ako je ito istina, zaisto je bio Dr. Niko lakovjeran. Ali neka ne misli kogod, da sam ja proti ioj školi, nipošto, dapače je moja vruća želja, da se ta namisao g. Bjelovučića čim prije oživotvori, ali kaku će biti na korist većini pučanstva. Sad prelazim na drugu stvar, a to je «Pomorska škola» u Orebi- ćima. Tu školu Bjelovučić živo zagovara, a meni se čini protivno, Neću ovdje iznositi sve razloge proti, nego ću samo pitati g. Nika: komu bi bilo koristi od te škole u Orebićima? Zar stanovnicima poluotoka Pe- lješca ? Ne, dapače bi tada za njih bilo gore, jer bi u tom slučaju vlada ukinula one pot- pore, što ih daje sada učenicima nautičkih škola. I oni bi morali na vlastiti trošak do- vršiti nauke, što im je sada barem nešto olakoćeno. Ta bi škola koristila samo Ore- bićima i onim obližnjim stanovnicima, ko- jih je vrlo malo. Dakle nema smisla zago- varati tu školu u Orebićima. Ovoliko za sada, a do potrebe stojim na biljezi. — Glas s Rata. | | Političke vijesti. \vaški program i dati izjavu glede svoga dr- |žanja prama vjeri i svećenstvu. (Dakle po-| Šesci : ći : radi mandata g. Supilo polazi skrušeno M og X Gopicska, jet stjesino počne? perušat, operušat ćemo sve do kosti. Rek bi da su njeki stvoreni za .., Mir ljudi, ako Kod austrijskog ministra- predsjednika ba- možete, prije manjega zla, jer tako nećete runa Becka održana je u nedjelju, konferen- spasiti Hrvatsku, a još manje steći pristaša, cija, koja se je bavila uregjenjem. odnosa a pravaši vam nijesu krivi crnoj pameti, oni u gradskoj općini u Pulju i izbornom re- vas samio sažaljuju i ne boje se vaših ro- formom za istarski sabor, Konferencija je varenja i izmišljotina, a ako još ne izneso- potrajala tri sata i vijećala o mnogobrojnim smo to je stoga, da nam se neprijatelji hr-| pitanjima, koja se tiču Pulja. Ministar unu- vatstva ne naslagjuju. U pamet dakle, a mu- tarnjih posala barun Bienerth ovlašten je dromu je dosta i 'edno oko! — Ilijašević. nakon duge debate, da za istarski sabor i- izradi neke zakonske osnove, koje će po- Iz Konavala. | pravit stanje u Pulju. —- Izborni pokret u (O pćelarsivu). S godine na godinu opa- Českoj biva sve življi. Izmegju českih stra- da u nas broj njegovatelja pčela. Negda je naka i su do sada samo u krilu Kanossu! Hoće li dati izjavu glede Bosne? Hoće li on desauvirati pisanje «Novoga Li- | sta» od prvoga broja pa do posljednjega? Prije 4 godine Supilo je nazvao zast. Ha- rambašića «mješinom za svačije tambure», jer je g. Harambašić stupio u uredništvo «Hrvatstva». A sada? Supilo je već bio mje-. šina za klerikalne tauibure, za tim za pra- vaške, kasnije za madžarske, talijanske, sr- bijanske, i sada eto opet za pravaške. Ur.) Izbori u Hrvatskoj i saziv sa- bora. Skoro je sigurno, Kako se s upu- ćene sirane kaže, da će izbori za hrv. sa- bor biti korcem februa:a, pošto i zakon propisuje, da se moraju osam dana prije saziva sabora obaviti, a sabor se po zako- nu mora sazvati 12. marila. Kandidati za zagrebačku na. čelničku stolicu. Kako je dr. Milan "Amruš odstupio sa mjesta načelnika hrvat-' ske prijestolnice, radi“toga što nije htio do- čekati i pozdraviti baruna Raucha, već se je počelo u političkim krugovima pretresati pi- tanje kandidata za načelničku stolicu, te se. spominiu magjaron dr. Tomašić i starčevi- ćanac dr. Kršnjavi. R Resolucijonaši pozdravljaju Raucha! Na sjednici upravnoga? odbora županije varaždinske bude predloženo, da' se brzojavno pozdravi novog bana Raucha. Predlog bude jednoglasno primljen s gla- sovima Fučkana, Tompića, baruna Ožego- \vića, najzagriženijih"? rezolucijonaša i agita- tora u biškupečkom kotaru! izOdricaju se resolucije. Košutovi. «pravaši» igraju se7regbi sa politikom kao. djeca sa lutkom. 'Sad se kunu na riječku | resoluciju, a sad naravno pred izbore, na- laze je bezpredmetnom, dapače viču u sav. glas: «Mi resolucijonaši nijesmo. Mi smo se resolucije odrekli. Pravaši smo bili, je smo i hoćemo da ostanemo». Ta nije se čuditi, izbori su blizu, a narod ih dobro u- poznao, što su i tko su, Čitamo li izboruo gibanje, pak ćemo uvidjeti njili&v strali pred' «prokletim frankovcima». Jedan tjera dru- goga iz kotara, a"narod svih. Da su se oni odrekli resolucije, nebi više ostali u koali- ciji, nebi više priznavali zloglasnu nagodbu, nebi pozdravljali «dičnog» bana Raucha. Oni bi se napokon morali povući sa poli- tičkog poprišta, jer ljudi, kojijsu skrivili takav politički zločin, takav grijeh, kao što je riječka resolucija i peštanska deklaracija, ne mogu više pružiti nikakva jamstva, da bi u buduće mogli za marod korisnije ra- diti. S bankrotom resolucije moraju batikro- tirati i mjezini začetnici i podižavatelji, jer je inače prosta igra, prosti švindl, resolu- cije se odreći, a tamo ostati u diuštvu sa Srbima, naprednjacima, priznavati nagodbu i t, d., a ujedno odricati se resolucije, koja je urodila pragmatikom,", Rakodezayem a sada Rauchom. To je prosta špekulacija za očuvanje mandata, koju će Starč. stranka prava, ako Bog dade, posvema uništiti. Gradnja orkve u Ljubuškome. Primamo : Ljubuški Hrvati katolici unatrag nekoga vremena odlučiše sagraditi u svome malo dana, vigjelo se abnormalnih zaposta- vljanja u svim strukama podregjenim finan- cijalnom pokr. Ravnateljstvu u Zadru, pa bilo to aministrativne, računarske, mijernič. ,ke, kancelarijske, porezne, carinarske i fi- < mencijske straže, samo da se ugodi prepo- \ručenim po Petru ili Pavlu; pak nije ni čudo, kada se značajan čovjek vid+ nemilo \zapestavljen a bez ikakvog uzroka, a da ne očaja do skrajnosti, pak da napokon \|skonča i život. Gospodo na Upravi Finan- I\ci,e, ostranite već jeduom taj nepravedni običaj pristranosti i protekcija, a dijelite po | pravici zaslužena promaknuća, pak nećemo \imati zgode da često ne žalimo sličnih ne- inilih posljedica! (Uvršćujemo pod odgo- da li su viši mjernici Bošković i Vio bili i mlagji u rangu od pok. Paula, ako su tada slična zapostavljanja zaslužuju svako žigro- sanje. Op. Ur.) Knjige ,,Matice Hrvatske“, Na privatne upite p. n. gospode članova kao i na neke bilješke u novinama, čast je pot- pisanoj upravi «Matice Hrvatske» objaviti, da su ljetošnja izdanja «Matičina» nešto za- docnila s ovih razloga: 1. Što su ta izda- nja brojna (12) i vrlo opsežna, kao dosad nijedne godine. 2. Što su meka gospoda spisatelji naručene i obećanc radnje nešto poslije utanačenoga roka predzli; neki pače tek posljednjih dana mjeseca prosinca pro- \šle godine. 3. Što umjetnički zavodi u Za- grebu i Beču, koji su slike dogotovljali, ni- jesu mogli održati utanačene rokove. Uprava «Matice Hrvatske» trsi se podvostručenom revnosti, da tomu zakašnjenju doskoči, pa la oglašena djela što pije svijetlo ugle- daju. — U Zagrebu, 16. prosinca 1908. — Uprava «Matice Hrvatske». Le LA LS en a ALL Nj aS A LL SOL raj SA LL Osobni kredit za činovnike, oficire, u- čitelje i t. d. podjeljuju neodvisne podružnice činovničkog saveza za štednju i zajmove, \uz najpovoljnije uvjete takogjer i osobne ma duži rok. Agenti su isključeni. Adrese podružnica biti će badava saopćene od Centralne uprave činovničkog saveza“ u Beču. /. — Wipplingerstrasse 25. Gradska kronika. Gostovanje umjetnika u Bon. dinom Kazalištu. Od Nedjelje je na redu gostovarije g.gje Mile Dimitrijevićke, poznate umjetnice Hrvatskog Zemaljskog Kazališta u Zagrebu. G.gja Dimitrijevićka spada megju najbolje umjetnice moderne škole, te je već kao mlada umjetnica po- \s'ala ljubimicom zagrebačkog općinstva. Iza g.gje Dimitrijevićke na redu je gostovanje g.gje Ljerke pl. Šram i g. Grunda, a bili bi veoma zahvalni . ravnatelju . družine, vri-.. jednom g. Markoviću, kada bi pozvao naj- većeg hrvatskog umjetnika i intendanta Hrv. Kazališta u Zagrebu, poznatog i toli oblju- bljenog g. Fijana, molbom da bi počastio naše kazalište svojim gostovanjem. Njegov dolazak bi svaki ljubitelj umjetnosti vrlo rado pozdravio, a uvjereni smo da bi se Dubrovčani dostojno odužili najvećem pre- stavniku hrv. dram. umjetnosti, koju je i van granica naše domovine na daleko ime proslavio. Pravi Hrvatski Sokol. Ovo naše društvo sinoć se je kostituiralo i izabralo prvu upravu : Starješina Gjuro F. Kovače- vić, podstarješina Božo Rašica, tajnik Jo- sip Poseđel, blagajnik Mato Beasić, poslo- vogja Vicko Lujak. Cvalo i napredovalo! + Jolo ud. Vidak, Našeg čestitog sugragjanina i prijatelja gosp. Pava Vidaka zadesi gorka nesreća, smrću mile mu stari- ce majke, g.gje Jele ud. Vidak, Sprovod će joj biti danos na 3 ure po p. Laka joj zem- lja, a ucvijeljenom sinu i nevjesti naša is- krena sućut. a io too ija Grič ični tasta e O a staDao g Do liči opale HO a. pora ane nai žikovo mi zgd Md. 46 so noi = A š . + > e