Br. 7, on ne može, ako neće biti na šteti, da pre-|tio da prikaže kao nemarne ove općinare lje | koji da tako bezobrazno gledaju svoj žitak. si: Ae. Ma oR NJA PAR. . tt ukloniti životne pogibelji». Kad se je dogodio koji slučaj, da je koja osoba u Trpnju od mazge nastradala? Nek zna do- isao | Pisnik, da od pune mazge nema nikakve (Zvonici Sv. Tripuna). Lijepa namisao novine jer ih marljivo paze osobe da kojemu je na štetu ne učine, a mazga kad je puna, nema nika stolne crkve a 1 i oj čujemo | straha da će udariti. Ono što općina nije za- čelu presvi. biskup Ao gle branila, t. j. praznim mazgama sa obale se gzeE selo gradi svoju kuću. bilo da gradi sv Pačanih Iz Kotora. novo ustrojenog odbora za dovršenje zvo- nailazi na dobar odaziv, koliko u Kotoru toliko i u okolici. Na objedu Bok. Morna- rice sakupilo se megju članovima ist dalje sakuplja tajnik odbora mjesečn dišnje doprinose. U ovoj stvari i \ imala dati pomoći, što se nadamo € («Revnost» općine). Kao što je : vora u «Pravoj C. Hr.», općina je na dan držala neke ulice u tmini, a m opazili da je imala na dan Pok' izdati obavijesti gragjanstvu da se tapići po prozorima, imala je i dru; nosti što nećemo ovdje da nabraja djet ćemo njenu «revnost» do ge proslavu hiljadugodišnjice Bok. Mc Vidjet ćemo hoće li ona štogod dc za gradnju zvonika, što bi mogla k povisivala subvenciju svojoj gospods! zbi! Mogla bi gospoda vlastitim uzdržavati glazbu, kao mi svoju. Du bila i «srpskog prote» don Antun: malo više zauzimlje za zvonike | Mornaricu, kao što se zauzima zi štampariju! («Balkan»). Onaj napredni de Kotora što se zabavljao po «( «Pokretu» i «Balkanu», opet je nai sta u istom «Balkanu» da bi dac proti pravašima. Ne radi njega već blike spomenut ćemo, da su na Tr naši glazbari bili obućeni u odijelc rice jer svoje odijelo nije bilo got ponoša je imaofplavu vrpcu sa slikc kao što je vazda imala Mornarici glazbari bili obučeni u njeno odij« štapu je bio hrv. znak što taj 4 opazio. Mi bi ponovno preporučili «! da se drži na onoj visini na koju zadaća (da se malo više bori pro stvu i pangermanstvu) a da ne dir ili kako nas on znade zvati «čiste», kad kaže da je on «nezavisni» hrv Iz Mula kod k (Uprava «Zvonimira»). Naše vatsko Pjevačko Društvo «Zvon glavnoj skupštini biralo je ovu u g. 1908: Presjednik g. Ivan Simo presjednik g. Pavo Pasković, bla Ivan Petrović, tajnik g. Damjan “knjižničar g. Mato Petrović, druš rjaktar g. a Rigjanović i u re odbor gg.: P. Simović, P. Jank Janković. iz (Proslava 50-godišnjice Gospi zanja u Lurdu). U utorak na mjeseca djaci bogoslovnog sje Zadru prirediše akademiju prig desetgodišnjice prikazanja Djevice njeno začete. Akademija je pos\ Svijeta je bilo i preveć. Ovdje n taknuti «Proslov» mladog teologa koji je svojim lijepim načinom p i iskrenošću, koja mu se čitala koju su inu pokreti odavali, za nike prikazujuć veličinu onog d: nje je prilično ispalo, ali ponaj Maria» od A. Mariconi uz pratnji koji je zvonio g. M. Ballarin, h g. Niko Ivanović, te violin g. \ Moramo u velike pohvaliti vbgju gosp. Silvestrića, koji nije šted da se vidi, šta tamburice mogu samo kada se hoće. Jošte moram virtuoznost teologa kotoranina V u izvagjanju «Pustinjakova zvor morao dva puta opetovat, kao kompoziciju za tamburice «Kor svršetku koje bi zapjevana «Lj Svak je sa zadovoljstvom ostavi kićene prostorije, gdje se je istak: izragjena špilja, slična onoj u « gosp. Kuvaća. Program je ak sasma biran. — Prisutnik. Iz općine K Dopisnik iz Trpnja u br. Hrvatske» hoće da pobije do; «P, C. H.», te da zavara publiki tvrdnjom urednog PE? T ri za upostavlj: ek svojim trgovcima, obzira na vrijednost trgovine i ž = ii li i i g 4 i i š g i $s gs s8 i i PRAVA CRVENA HRVATSKA = smmamra nonha Irnia pred onim krugovima, koji su za Dalma- ciju i za svekoliko njezino pučanstvo zado- jeni najvećom simpatijom. No time, što je muzično pitanje shvaćeno od daleko stojećih osoba u svakom po- gledu kao posve nevino, bilo prikazano u stranačkom političkom svijetlu, koje bi se na svečanost, što je na sebi nosila isključni biljeg gospodarske propagande, bilo ružno odrazilo, bio sam ja na posljetku i ako ža- losna srca primoran, da odustanem tako- gjer i od poziva tamburaškog zbora što ga je Vaša Prečasnost na najspremniji način bila organizovala, odredivši u isto doba sva- kome od dotičnih dvaju tamburaških dru- štava, u ime odštete za troškove, svotu od četiri stotine*kruna uštegjenih time što gla- zba nije sudjelovala. Utvrdivši na taj način pravo stanje stvari i spominjuć sa osobitom zahvalnošću iz- vanredni trud uložen od Vaše Prečasnosti i od gospodina kapelnika Čižeka u priprave za namjeravane glazbene produkcije, rado bi htio jošte i to naglasiti, kako sam na žalost potpuno svjestan, da je moja inter- vencija osnovana na posvemašnjem nepo- znavanju mjesnih političkih prilika dovela jednu i drugu stranu u neugodnu situaciju. Pošto nijesam u stanju, što živo žalim, da tu nehotičnu pogrešku ispravim, ne pre- ostaje mi nista drugo već uvjeriti Vas, kako se moji inače ugodni snošaji spram Vaše krasne otadžbine, koja mi je po vlastitom opažanju poznata, po službenom položaju blizu a lično mila, usredotočuju jedino u iskrenoj želji, koju će sigurno i Vaša Pre- časnost i svi Vaši sugragjani dijeliti: «Neka cvate i uspijeva Dalmacija!» S izrazom najdubljeg poštovanja osta- jem Vašoj Prečasnosti odani Dr. Minkus. iz ovog se pisma razabire do kojih granica dopire perfidija urednika «Crvene Hrvatske,» ko- jemu je zadaća klevetati svakoga, koji neće pod jaram njegovog anonimnog konsorcija. Koliko sam ja rovario u Beču proti Srbima — kako tvrdi «Crvena Hrvatska» — neka svjedoči i sli- jedeća brzojavka, koju sam iz Dubrovnika otpre- mio dalmatinskom Namjesniku, kad je u tome pitanju nastao nesporazum; brzojavka glasi: «Zaplelo se pitanje tamburica; molim pozo- vite koga mislite i posredujte. Ako nije moguće da dogju i tamburaši Gundulića, ja rado pokla- njam sve polakšice drugima, samo da bilo koji naši tamburaši, po želji visoke ličnosti, u narod- nom odijelu pokažu u Beču miloglasje naše na- rodne muzike. To je meni glavno, Molim Vas, da se zauzmete.» «Crvena Hrvatska» tendencijozno mi predba- cuje, razumije se u svoje svrhe, denunciranje Srba u Beču; ne, takovu ulogu ja nijesam nikada igrao, a bilo bi i suvišno sa moje strane, jer tu ulogu vješto je odigrao, otrag malo godina, ano- nimni konsorcij, koji se danas kupi oko uredni- štva «Crvene Hrvatske.» Dr. Medini je mlad, te mu nije sve poznato, ali ja sam odmakao u go- dištima i poznata mi je cijela politička igra nje- govih gospodara. izmsnanesmmamsiim Ali pertidija pisca «Crvene Hrvatske» ne svršava na ovome. U broju 101. od prošle go- dine «Crvena Hrvatska» donosi: «Njegovi su pu- tevi (t. j. moji) plačeni i preplačeni od ljudi, Srebrne forinte izlaze iz pro- meta. Blagajne austro-ugarske banke i|neka se naruči brzojavno na: Novak, Pa- državne blagajne obustavit će izdavanje sre- | zin. brenih ee Srebrene forinte, koje još ko- | Knjižara Novaka pridržaje svako pravo laju u prometu, povući će se i zamijeniti sa|na ove «brzojave»; — svaka zloporaba bi- krunama. Uzrok je tomu taj, da se općin-|(la bi i prevara na štetu hrvatskoj odregje- stvo priuči na krunsku vrijednost. Ljebljenska kreditna banka. je našla novi izvor, čime možemo lako po- Dne 14. ov. mj. obdržavala se je u Ljub- poći iirdiltu Gia. ljani sjednica radi bilance g. 1907., na ko- Radi odmaklog vremena za prve zabave noj svrsi. Vrlo pohvalno je od rečene knjižare, da Knjižara Novaka nam javlja, da je u iz- God. IV. sa Austro-Ugarskom sklopljen, na što se sa ljevice ik: «Živila Austrija», a desnici : «Živila vlada l> (Rusija). Podpresjednik drž. Dume ba Mayendorff_ podnio je ostavku, a to d zuje, da su se razbile sve nade, što spajale s oživotvorenjem careva mani od 30. listopada. Desničarske stranke poduju sada dumom, te se isti oktobri podvrgavaju desnici. Demonstracija p Miljukovu; verifikaciju Schmidta, koji j Minsku izabran zastupnikom, a osugjen vraćati, to je viša _pogibelj za osobe, jer joj je zaključeno predložiti glavnoj skup- gledu još neko iznenagjenje trajnog i ne- koji u to vjeruju, a da se ne reće, da govorimo bez podataka, spominjemo samo pitanje želje- znice, gdje je on na račun svoga upliva zaslu- žio toliko, koliko bi bili sretni da zasluže po- šteni ljudi u nekoliko godina.» A u broju 12. od ove godine o istoj stvari piše: «tvoje ne- sebičnosti dokaz je željeznica, sjećaš li se, i onda si donio iz Beča jednoga lijepoga bar- bina, a poslije, kad su izišli računi na dvor, doznali smo, da si donio još nešto.» Da se pu- blika osvjedoči do kakovog stepena može do- prijeti zloća i zavist na žalost jednog ex-profeso- ra i odvjetnika anonimnog političkog konsor- cija u Dubrovniku, koji se kupi oko «Crvene Hrvatske», obratio sam se pismeno na članove negdašnjeg dobrovačkog željezničkog korsorcija da mi pismeno izjave, šta bi mi se inoglo pri- govoriti u pitanju željeznice, i dobio sam slije- deće odgovore, koje ovdje priopćujem: Dubrovnik, 11. Februara 1908. Štovanom Gospodinu kan. Josipu vit. Crnici Loco. Kao član odbora, koji je upravljao gradnjom željeznica, na Vaš štov. zahtjev rado Vam izjavljam da ste se Vi u tome poslu potpuno korektno podnijeli ne samo, već da Vam moramo harni biti da nijeste gledali ni truda, ni muke, da bi nam što bolje pomogli. Već onda ja sam svegi istaknivao to Vaše zauzimanje i tu Vašu zaslugu, dapače sam prvi predložio da Vam konsorcije, ko- je sam ja zastupao, iskaže svoju zahvalnost jednim darom, što bi i usvojeno, premda Vi to nijeste tražili, niti ikad o tome spo- menuli. Sa veleštovanjem Dr. Vlaho Matijević. Dubrovnik, 13/2 1908. Mnogopoštovani Gospodine! Na Vaše pismo 11/2 čast mi je izja- viti Vam, kao član željezničkog konsorcija, da za ono kratko vrijeme što sam bio u upravi nijeste ništa nepoštena uradili čega bi se imali sramiti, dočim je Vaša zasluga da smo pri likvidaciji izašli bez ovećeg gubitka. Osobitim poštovanjem Dr. M. Gracić. Dubrovnik, 18/2 1908. Mnogopoštovani Gospodin Don Jozo Cernizza Dubrovnik. Na odgovor Vašeg cijenjenog pisma 11/2 1908 mi potpisani članovi uprave biv- šeg konsorcija za gradnju željeznice Gruž- Zelenika, čast nam je izjaviti Vam da Va- še zauzimanje i Vaše požrtvovanje u korist rečenog konsorcija, ciljalo je jedino za tim da radnja bude povjerena domaćim ljudima bez ikakvog Vašeg ni najmanjeg interesa; i da cijelo konsorcije, u glavnoj skupštini iz svoje inicijative, da Vam iskaže svoju Dubrovnik, 14. Februara 1908. Don Jozo kanonik Grnica. počast i zahvalnost, jednoglasno zaključi da Vam se prikaže jedan dar. Bilježimo se s odličnim počitanjem odani Dr. S. Mandolfo A. Meneghello L. Angel Ova pisma najbolja su potvrda, da je pisac «Civene Hivatske» prosti klevetnik, koji kad bi imao i malo ozbiljnosti u sebi, morao bi se sti- diti rad svoga klevetničkog pera — ali, neki judi nemaju stida, niti znaju što je stid. z==mrumstranastad «Crvena Hrvatska» u 12. broju od ove godine piše i ovo: «Om je n. pr. nazad mjesec dana bio u Beču, da zagovara interese jedne osobe proti konsorčiju, komu je on sam član. Pripo- vijedaju, da je ta osoba njemu platila za put 600 kruna, a da joj je on poslije prikazao ra- ćun od 1000 kruna. No to jamačno nije istina, je li da, Dum Pepo? Ti takovih posala nečiniš.» Netom je u «Crvenoj Hrvatskoj» izašla ova infamija, dobio sam slijedeće pismo od g. Ra- čića: Ragusa, li 10 Febbrajo 1908. Monsig. Giuseppe Canonico Cernizza Loco. Reso attento da un amico che nel giornale «Crvena Hrvatska» di qui N.ro 12 dd. 8 corr. in un articolo diretto con- tro la Vostra persona, & contenuta uma al- lusione a certi compensi che Voi avreste ricevuto per andare a Vienna e tutelare contro certo consorzio gl' interessi d' uma persona che potrei essere io, Vi dichiaro in via esplicita e categorica che Voi non avete mai ne chiesto ne ricevuto da me alcun compenso e che se in una data cir- costanza avete detto in luogo competente qualche buona parola a mio favore lo ave- te fatto del tutto disinteressatamente. AssicurandoVi della mia perfetta stima e devozione posso a riverirVi con la mas- sima considerazione. Devotissimo Giovanni Raccich. Dakle pisac «Crvene Hrvatske» opet je la- gao i lagao, iz njegova pera ispala je opet jedna prosta kleveta; a iz svega ovoga moglo bi se razabrati, da su klevete njegova svojina, o čemu ne sumnjam. Ali kako da jeđan čovjek, koji po- sjeduje i diplomu doktursku, pa da se kle. vetama služi proti svojim političkim protivni- cima! Mnogima će to biti nerazumljivo, ali mi, koji živemo u Dubrovniku i koji poznamo neke ljude, njihove temperamente, njihovu perfidiju i zloću ne čudimo im se ni onda, kada oni siplju klevete i ogvade proli mirnim i poštenim gragja- nima. Iz svega ovoga razabire se; da je «Crvena Hrvatska» lagala, kad mi je tendencijozno pred- bicila intrige u pitanju tamburica; ona je lagala predbacujuć mi špekulaciju i nepošten rad u pi- tanju željeznice, kako se razabire iz navedenih pisama željezničkog konsorcija;. ona je lagala insinuirajuć mi 600 ili 1000 kruna, koje bi ja bio dobio zagovarajuć interese jedne osobe u parobrodskom pitanju. A logični zaključak iz svega ovoga bio bi: da je Dr. Medini prosti klevetnik i to me rije- šava svake polemike sa takovim čovjekom. Slo- bodno mu je i dalje me napadati, klevetati, ja mu odgovarati neću.