Br. 158. hvaljuje vrijednoj gospogiici, i ja čestitam istom gdje mu takova slika resi veliki oltar, dok preporučujem našem svećenstvu, da ne traži u tugjini ono, što može lasno dobaviti u svojoj miloj domovini Hrvatskoj. — Ć. Iz Lopuda. (Pir). Na 20. ov. mj. vjenčao se naš mladi starčevićanac g. Petar Kuljevan za g.gjicu Anku Ipsić, nećakinju kanonika Ipsića i Ko- torskog Biskupa Uccellini-a. Palo je mnogo nazdravica, a zalbogatom? sofrom sakupila se lijepa svotica do 30 Kr. za naše milo starčevićansko društvo «Kumičić». Živjeli mladjenci ! — Lopugjanin. Iz Luke Šipanjske. (Pir.) Danas dne 27/ll. vjenčao se je g Miljenko Pivac, financ. vogja, za dražestnu ggjicu Vjekoslavu Jurić. Čestitamo! Iz Kotora. (Tvornica opeka). Ima skoro godina da- na da je g. Antun Ilić otvorio u Prčanju tvornicu opeka. Materijal je lijepo uspio (uporabom cimenta i pržine), radnja napre- duje, da ne može proizvesti koliko prima naručaba. Nego sad ćemo imati još dvije velike tvornice opeka (uporabom zemlje i- lovače) koje će proizvagjati svake vrsti ci- gala i opeka, i koje će postignuti izvoz iz- van Boke. Jedna će biti u Tivtu a druga u Krtolima. Prvu će podignuti Hrvati a dru- gu Srbi. Kako čujemo, kod ove u Tivtu već je započela prethodna radnja, tako da će tvornica ovoga ljeta biti gotova. Mi se radujemo kad se jednom započelo i kod nas raditi na ekonomskom polju, na kojem se može postignuti za Boku velike koristi. Čudimo se pak dopisniku «Nar. Lista» iz Kotora, kad piše da bi se mogle ove dvije nove tvornice stopiti u jednu, a nema Sr- čanosti da iznese što su Hrvatima opravili «vijerna braća» Srbi u tom poslu, i to baš sada u eri «sloge», da i ne spominjemo «ravnopravnosti». Neka im, opravit će im još i gorih, a daj Bože da se mi prevarimo! (Rijetka svečanost). Do godine dana i- mala bi se obaviti svečanost: jedanaest vije- kova od postanka «Bokeljske Mornarice» (ne hiljadugodišnjice, kako je bilo pogrješno javljeno u «Pravoj Crvenoj Hrvatskoj»). («Bokeška Plovitba»). Čujemo da će «Bo- keška Plovitba» (u strahu da ne bi Srbi o- snovali parobrodarsko društvo) prodati ona dva stara parobrodića a kupiti dva nova, veća. Bolje ikad nego nikad! Izbori u Banovini. Naše brzojavne vijesti: ZAGREB, 27. Velika presija €sa strane vlastodržaca na starčevićanske izbornike. Či- novnicima službeno naregjeno glasovati za < koaliciju. Staromadžaroni oduševljeni za qa : BROD, 27. 4:80 p. p. Kod prvog čita- ja starčevićanac Dr. Aieksandar Horvat obio 339 glasova, košutov pravaš Brlić, dosadašnji zastupnik, 219, Gombović, kan- didat seljačke stranke, 39. Horvatu osigu- rana pobjeda absoiutnom većinom glasova. ZAGREB, 27. 5 p. p. Do sada osvojenih dvadeset kotara, u pet kotara uži izbori, ostalo fale vijesti. ZAGREB, 27. 6 p. p. Uži izbori: u D. Stubici izmegju starčevićanca D.ra Fattori i košutov-pravaša Bedekovića; u Kostajnici izmegju starč. D.ra Krasa 1 srp. sam. Sto- janovića; u Novomgradu izmegju starč. D.ra Ivice Franka i kand. selj. stranke Ra- dića; u Novskoj izmegju starč. Klemena i koš. prav. Harambašića; u Novoj-gradiški izmegju starč. D.ra Pompera i kand. samo- stalnog kluba Badaja. ZAGREB, 27. 8 po p. Novi osvojeni ko- tari: Gospić, Brod na Savi, Slunj, Perušić, Virovitica. Kod užih izbora starčevićanci pro- pali, jer je sve složno proti našim: činov- ništvo jednodušno za koaliciju kao | svi staromadžaroni, Rauchovci svud poraženi. Socijalista Korač prodro u Šidu; srbin ra- dikal Lisavac u lIrigu ;a nijemac Riester u Rumi. a——=—= ZAGREB, 28. 11 pr. p. Starčevićanac Tur- ković, izbornik D.ra Josipa Franka, noćas ustrijeljen od oružane sile. ZAGREB, 28. 5. p. p. Uži izbor u Novi- gradu izmegju Dr. Ivice Pranka, starčevi- ćanca i kandidata seljačke stranke Radića, odgogjen do četrnaest dana. Potočnjak pro- pao. Starčevićanstvo prezadovoljno s općim rezultatom ZAOREB, 28. 6 p. p. lzvojštili: Kloštar, Djakovo, Sv. Ivan Zelinu i Novi-marol. Izabrani zastupnici, Starčevićeve hrvatske stranke prava i Ivan Peršić u Zagrebu, Ill. kot; Jerko Pavelić u Karlobagu; Dr. David Starčević u Gospiću; Marko Badovinac u Perušiću: Dr. Milan Ogrizović u Otočcu; Drago Vlahović u Senju; Milan Pavlović u Slunju; Franjo pl. Kutrin u Pisarovini; Dr. Vladimir Frank u Dugomselu; Dr. Ante Pavelić u Samoboru; Dr. Vuk pl. Kiš u Pregradi; Dr. Ivo Elegović u Klanjcu; Juraj Tomac u Biškupcu; Dragutin pl. Pisačić u Zlataru; Dr. Josip Frank u Križu; Dr. Drag. Bošnjak u S. Ivan-Žabnu; Fran Novak u Križevcima; Ivan Zatluka u Vilićselu; Dr. Aleks. Horvat u Brodu; Ivan N. Jemeršić u Virovilici; Dr. Mile Starčević u S. Ivan Zelini; Dr. Aleks. Horvat u Novom Marofu; Dr. David Starčević u Kloštru; Dr. Svetozar Rittig u Djakovu. Košutove stranke prava; 1. Erazmo Barčić u Bakru; 2. Dr. Edo Lukinić u Karlovcu; Gjuro pl. Bedeković u Stubici d.; 4. Božidar pl. Kukuljević u lva- necu; 5. Dr. Aug. Harambašić u Novskoj; 6. Dr. Mirko Grahovac u Daruvaru; 7. Dr. Ante Bedenić u Vuki; 8. Dr. Ivan Paleček u Vukovaru; 9. Dr. Ferdo pl. Šišić u Vin- kovcima; 10. Dr. A. Pinterović u Osjeku gornji grad; 11. Dr. VI. Kovačević u Osi- jeku dolnji gr.; 12. Dr. B. Mažuranić u Sel- cima; 13. Dr. Perica Magdić u Vrbovsku; 14. Gustav Modrušan u Draganiću; 15. Dr. Ante Bauer u Jastrebarskom; 16. Dr. R. pl. Marković u Velikoj Gorici; 17. Grga Tu- škan u Sisku; 18. Stjepan Cerovac u Kra- pini; 19. Stjepan Zagorac u Koprivnici; 20. Dr. B. Vinković u Požegi; 21. Dr. M. No- vosel u Garčinu; 22, Mirko Kutuzović u Cerni; 23. Josip Purić u Bošnjacima. Hrv. pučke seljačke stranke: 1. Stjepan Radić u Ludbregu; 2. Vin- ko Lovreković u Čazmi. Hrv. pučke napredne stranke: 1. Dr. Gjuro Šurmin u Zagrebu |. kot.; 2. Josip Krepelka u Hercegovcu; 3. Dr. Fr. Poljak u D. Miholjcu; 4. Dr. I. Lorković u Valpovu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ti 8. 9. 10. 11. p. to 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19, 20. 21. 22. 23. 24. Samostalnog kluba: 1. Mirosl. grof Kulmer u Zagrebu II. kot.; 2. Dr. Fran Vrbanić u Varaždinu, 3. Dr. Vlad. pl. Nikolić u Ogulinu; 4. Ljubomir pl. Babić u. Petrinji; 5. Dr. Aleks. Badaj u Novojgradiški; 6. T. grof Pejacsevich u Na- šicama; 7. Josip barun Rajačić u Nuštru; 8. Dr. Vlad. pl. Nikolić u Zemunu; 9. Fra- no Supilo u Delnicama; 10. Milan Rojc u Bjelovaru; 11. Dr. Vlad. pl. Nikolić u Kar- lovcima. Srpske samostalne stranke: 1, Pajo Obradović u Gračcu; 2. Petar Krajnović u Srbu; 3. Vaso Muačević u Voj- niću; 4. Bude Budisavljević u Vrgin-mostu ; 5. Dr. Dušan Peleš u Glini; 6. Dr. Bogd. Stojanović u Kostajnici; 7 Dr. Petar Belo- brk u Slatini; 8. Šandor Popović u Dalju; 9. Dr. Dušan Popović u Moroviću; 10. Jovan Banjanin u Udbini; 11. Dr. Dušan Popović u Mitrovici; 12 Stevan Ćučković u Martincima; 13. Vaso Vukadinović u Hrt- kovcima; 14. Radoslav Marković u St. Pa- zovi; 15. Stevan Radovanović u Šimanov- cima; 16. Dr. Jovan Polovina u Brlogu; 17. Svetozar Pribičević u Korenici; 18. Dr. B. Međaković u Plaški; 19, Dr. M. Marko- vić u Pakracu; Srpske nar. radikalne stranke : 1. Dr. Mladen Lisavac u lrigu; Izvan svih stranaka i grupa: 1, Ferdinand Riester u Rumi; |Socijalno-demokratske stranke: 1. Vitomir Korać u Šidu. Uži izbori: U Novomgradu izmegju D.ra Ivice Fran- ka i Stjepana Radića, a u lloku izmegju srb. sam. Dr. G. Manojlovića i srb. rad. V. Savića. Političke vijesti. (Austrija). U sjednici vojnog odbora au- strijske delegacije većinom je glasova prim- ljen Schraffl-Latourov prijedlog za poviše- nje beriva častnicima i momčadi. Proti su glasovali: Klofač, Stanek, Nemec i Schuh- maier. Čim se ovaj prijedlog prihvati u ple- numu, obavijestiti će se putem nuncija o — Izbori u Českoj izbornim kotarima ovim rezultatom: Biralo se je u 79 kotara PRAVA CRVENA HRVATSKA te je u 62 kotara mandat popunjen, a u 17 kotara moraju se obaviti naknadni izbori Izabrano je: 33 češka agrarca, 1 mladočeh 1 član katoličke pučke stranke, 1 samostalni agrarac, 2 njem. naprednjaka, 11 njem. agraraca, 5 njem. radikala. 2 Schonerero- vaca, 2 člana njem. pučke stranke, 2 samo- stalna narodnjaka, 1 slobodni narodni agra- rac, 1 izvan stranaka. — (Kod izbora za kranjski sabor svih šestnaest maridata u selskim općinama dobila je slovenska pu- čka stranka (katolička). Liberalci izgubili su i posljednji mandat, što su ga imali u la- danjskim općinama. (Željeznički spoj Bosne sa Turskom). O ovoj željzničkoj osnovi izjavljuje -ofici- jozna «Rossija»: Rusija ne traži na Balkanu nikakvih uspjeha i osobnih probitaka: Pot- puno svjestna svoje historične i narodne misije želi Rusija samo jedno: pošteni i postepeni razvitak balkanskih država, koji imadu svoju političku eksistenciju da za- hvale stogodišnjim žrtvama Rusije. Sa svo- jim turskim komšijom želi Rusija, da živi u miru. Želeći Rusija neke reforme za kr- šćane u Macedoniji, nije joj ni na kraj pa- meti, da krnji vladarska prava sultana. Ona jedino traži uačin, kako da izbjegne mogu- ćim zapleta;ima. U tom pravcu radi Rusija na najlojalniji način zajedno sa Austro- Ugarskom, a spremna je, da sporazumno radi i dalje, kako sa Austro-Ugarskom, tako i sa ostalim velevlastima. — «Novoje Vre- mja» opoziva svoju vijest iz Londona, da je Austro-Ugarska dobila monopolske kon- cesije za vilajete Kosovo i Solun. — Ber- linsi «Nord. Allg. Ztg.» donosi tekst 25. či. berlinskog ugovora, te stavlja opasku: «Po ovome je pitanje željeznice u Sandžaku ne- osporivo pravo Austro-Ugarske u okviru status quo». (Srbija). Prigodom o apanaži u skupštini tuži se narodnjak Veljković, kako je posta- jala ramirica izmeguju Obrenovića i Pe- trovića, a sada opet izmegju Karagjorgje- vića i Petrovića. Narod bi napokon imao pravo zahtijevati, da se uzmu obziri na nje- gove interese. Megjutim predlaže se apa- naža u ovaj čas, kad se u skupštini govori o gladu u zemlji. Jedna patriotska vlada morala bi kralju reći: Narod ti je dao sve najveće, krunu, ne izazivaj narod apana- žom! Sadanja vlada megjutim ide samo za svojim ličnim probitkom. (Crna Gora i Srbija). Knjaz Nikola upra- vio je privatno pisino svome zetu kralju Petru, u kojem izražuje svoje negodovanje nad držanjem kabineta Pašićevog u pozna- toj urotničkoj aferi. (Rusija). U tajnoj sjednici komisije za zemaljsku obranu, ministri Stolypin, Izvol- ski i Kokovzev izvijestili su o položaju na dalekom istoku i na Balkanu. Izvješća mi- nistra glasila su onamo, da nema nikakve pogibelji. Kod pitanja o proračunu ratne mornarice naglašena je potreba jake vojske na kopnu i na moru. — U Petrogradu ot- krivena je urota socijalno-prevratne stranke, koja je osnovala atentat na velikog kneza Nikolaja Nikolajevića, ministra-predsjednika Stolipina, ministra pravosugja Ščeglovitova i grad. kapetana Dračevskog. Mnogo je oso- ba uapšeno. — Ratni sud otsudio je gene- rala Stossela na smrt bez gubitka časti, ge- neral Fock dobio je ukor, generali Reiss i Smirnov riješeni su od optužbe. Ratni sud predložit će caru, da se smrtna osuda Sičs- selova pretvori u desetgodišnju tamnicu. Smrtna se osuda obrazlaže time, da je Stos- sel predao tvrgjavu Port Artur premda još nijesu bila iscrpljena sva sredstva obrane, nadalje jer je zlorabio svoju uredovnu vlast, te se učinio krivcem disciplinarnoga prekr- šaja. Gotovo se sigurnim može smatrati, da će car potvrdi presudu ratnoga suda ali takogjer uvažiti molbu glede olakotnih okol- nosti, tako te će se smrtna kazua pretvoriti u 10-godišnji tvrgjavni zatvor. O rečenoj raspravi rađi predaje Port Artura javlja se iz Petrograda: Sndbena dvoraria bila je dupkom puna općinstva. Bilo je prisutno mnogo viših častnika, državnih dostojan- stvenika, te elegantnih dama. Na galerijama je bilo mnogo častnika, koji su služili u Port-Arthuru. Optuženi su generali ušli sve- čanim korakom u dvoranu. Stossela je pra- tio njegov sin. Svi su: generali bili sasvim mirni, samo je general Geiss bio silno ner- vozan. Kad je proglašena osuda, vladala je grobna tišina. Stossel se je nasmiješio i ostao miran, Veliko mnoštvo je (generale, riješene od optužbe burno pozdravilo, kad su ostavili dvoranu, dotično zgradu. Mnogi portarturski častnici otpravili sujdepeše caru, u kojima mole milost za Stossela. u Portugalskoj). Iz Lisabona ja- vljaju: Policija našla je pisma, iz kojih ljevskoj porodici. Ustanovljeno je, da su u- bojice kralja Carlosa i prijestolonasljednika bili članovi «društva crnog križa», koje i- | made pristaša i u najvišim krugovima. Po- licija imade razloga vjerovati, da proizlazi, da se kuje dalnja urota proti kra- ide za potpunim uništenjem dinastije. U zaštitu kraljevske porodice spremaju se van- redne mjere sigurnosti. Palača se strogo 1čuva. Kralj Manuel dobio je mnogobrojna pisma sa prijetnjama, da će ga ubiti, ako se prijestolja ne odrekne. Ratni brod «Dom Carlos» čeka spravan na boj. (Japanci u Mandžuriji). Kako iz New- Yorka javljaju, to će predsjednikom Roo- svelt posebnom notom, upravljenom na ve- levlasti prosvjedovati proti postupku Japa- naca u Mandžuriji. Nota će biti otposlana, čim američka mornarica prispije u San Fran- cisco. Japanci žele osigurati potpuni upliv u Mandžuriji. Nadalje se javlja, da će Roo- svelt tražiti od kongresa pojačanje ratne mornarice, što stoji u svezi sa prosvjednom notom. Domaći pregled. Ukor g. Hočevaru. iz Beča javlja- ju, da je ministar financija ozbiljno ukorio ravnatelja pokr. financija, g. Ljudevita v. Hočevara, radi tlačenja hrvatskog jezika i proganjanja činovnika, koji hoće da uredu- ju jezikom ove zemlje. G. Hočevar pak da je obećao, da će urediti. Ne znamo u koli- ko vijest odgovara istini, ali, hajdemo da vidimo ! Puljski pak «Omnibus» u broju od 21. ov. mj. donaša : «Hočevar ne ide u pensiju, to je zadnji glas iz Dalmacije. Naravski, on visoki či- novnik može počiniti svaku nezakonitost, svako nasilje za njega neima sile, nema za- kona koji bi ga mogao pokoriti. Drugo je pako, ako n. pr. ona bijedna raja c. kr. fi- nancijalni stražar, umoran zaspi u noćno doba u službi ili ako u redu ne pozdravi svojega starješinu, e, onda dolaze dišipli- narne istrage. Nu za jednoga ravnatelja fi- nance slobodno je sve !» Brzojav bez žica na otoku Vi- su. Ministarstvo trgovine bavi se tom mi- šlju, da na otoku Visu podigne brzojav bez žica. Postaja bi bila u neposrednoj blizini gradu Visu, a djelovala bi na 800 kilome- tara, a služila bi u privatne svrhe. Ministar poljodjelstva. Javljaju iz Beča, da će austr. ministar poljodjeljstva Ebenhoch dojdućeg mjeseca posjetiti Dal- maciju. Pozor trgovci! Jedan putujući tr- govac, koji govori njemački, ide okolo pro- davati razne pisarničke predmete: i megju ostalim nekakav cigaretni papir tobože na korist «Družbe sv. Cirila i Metoda», na o- motu stoji takogjer pisa.:o i nalazi se slika sv. Cirila i Metoda te hrvatska trobojnica. Dočuli smo, da se taj klatari sada po Istri. Upozorujemo stoga trgovce, trafikante i pri- vatnike da taj papirić nije na korist «Druž- be», da je to prevara, te kad dogje komu ma vrata taj trgovac nek ga odbiju. Pravi «Družbin» cigaretni papirić može se naru- čiti kod kluba Cirilo-Metodskih zidara u Zagrebu ili kod g. S. Gamulina u Jelsi, odnosno kod drugih trgovaca na veliko koji naručuju papirić iz dvaju navedenih izvora. Lutrija ,,Hrv. Sokola“ u Kor. šuti, od 23. tek. Uprava moli nas da o- bjelodanimo slijedeće zgoditke : Serija Ama- lija br. 87, Blaga 66, Badija 82, Basiljina 87, Borak 19, Darinka 68, Draga 67, Ermi- nija 32, Eleonora 44, Fanny 9, Gjulija 13, Gjina 49, Hober 93, Ivica-Korčula 5, Ivica 94, Ivo i Terezina 60, Jelka 70, Janjina 63, Jana 35, Kalac 1, Korčula 4, Kneža-Kučište 66, Kuna 1, Lina 91, Lumbarda 91, Marija I. 98, Marija Il. 47, Marinka 79, Milka 96, Momica 8, Mery 74, Nakovan 91, Natalija 2, Orebić 56, Oktavija 3, Olga 27, Pod- gorje 39, Potomnje 42, Račišće 88, Ruda 51, Ruža 67, Srećica 59, Stanković 8, Trstenik 98, Tinka 85, Trpanj 74, Vrnik 61, Vinka 20, Viganj 77, Zorka 39. Za darove prijaviti se kod staroste brata Lupisa, kroz mjesec dana. Organizacija Hrvata radnika. U nedjelju, dne 16. o. mj., održana je u Jajcu impozantna skupština Hrvata radnika, na kojoj je bilo do 700 učestnika. Uz ve- liko odobravanje i oduševljenje govorili su tajnik sarajevske «Matice radnika Hrvata Joscht i Gjuro Džamonja iz Mostara. Go- vori su njihovi učinili veliki dojam na sa- kupljene, te su se mnogi, koji su bili za- vedeni po socijalno-demokratskim agitato- rima, povratili u krilo organizacije Hrvata radnika. Skupština je bila završena s pje- vanjem radničke i hivatske himne. Planinsko | turističko druš. tvo Liburnia“ u Zadru. Primisino izvještaj glavne godišnje skupštine i imenik nove uprave, ali radi ograničenog prostora donašamo glavnije: Dne 1. 0. mj. ovo je društvo imalo glavnu godišnju skupštinu u društvenim prostorijama u Zadru, na koju pristupiše mnogobrojni članovi. Iz izvješća uprave proističe, da se je broj članova zna- tno povećao, jer društvo broji danas preko God. |V 170 članova. Jedna od najvećih stečevina za društvo je ta, što je upravi uspjelo unaj- miti za 20 godina starodrevni manastir Sv. Benedikta na brdu Cukovcu kod Tkona na otoku Pašmanu, gdje je društvo uredilo prvu turističku stanicu u Dalmaciji. Uprava nije štedila ni truda ni troška da popravi taj prekrasni istorijski i umjetnički spomenik. Osim toga c. i k. vojna uprava dobrohotno je ustupila društvu tvrgjavu Sv. Lovrijenca u Dubrovniku, glede koje sada se vode pregovori s društvom za promicanje inte- resa Dubrovnika, koje je pitalo, da mu se ustupi uprava tvrgjave. Skupština je u tom pogledu pustila da o tome odluči sama dru- štvena uprava, koja će nastojati, da se pi- tanje riješi prijateljskim putem. Društvo je pak unajmilo drugi veoma krasni objekt, biva kaštel Sv. Mihovila na otoku Ugljanu, te je na skupštini ovlastilo upravu, da ga uredi za turističke svrhe. Društvo raspolaže sada jednom velikom lagjom, koju je dru- štvu ustupila c. i k. ratna mornarica, a skupština je ovlastila upravu, da uzme u prelres pitanje o nabavi jednog parobroda za stalni saobraćaj izmegju Zadra i Sv. Mi- hovila, odnosno Sv. Benedikta. Ove će go- dine društvo prirediti raznih izleta. Uprava je osobitu pažnju posvetila priregjivanju fo- tografskih slika najljepših prirodnih krasota Dalmacije. Ovako će se sastaviti više serija slika za prestave sa Skioptikom, koje bi se držale u raznim većim gradovima Europe, da se stranci upozore na prirodne ljepote Dalmacije, te ih potakne na posjećivanje naše zemlje. Za tu svrhu uprava se je već obratila na turistički klub u Beču, na hrv. planinsko društvo u Zagrebu i na turistički klub u Sarajevu. Društveni blagajnik izvi- jesti o stanju blagajne u g. 1907., da je društvo imalo prihoda svega 4.436 Kr. 25 h., a rashoda 3.823 Kr. 86 h., tako da je na koncu godine ostalo gotovine 612 Kr. 39h. Za popravak manastira Sv. Benedikta bilo je do sada potrošeno 3.184 Kr. 55 h. S ob- zirom na velike zasluge oko napretka dru- štva Presvijetle gospode: N. P. gospodina Namjesnika Nardelli i N. P. gospodina voj- nog zapovjednika Varešanina pl. Vareškog, skupština ih jednoglasno izabra svojim po- časnim članovima. Na koncu skupštine bi izabran jedan naročiti odbor za istraživanje. špilja. Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu umolila nas je, da uvrstimo u naš list slijedeće: Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu objavljuje ovim, da prekida sva- ku daljnju poslovnu svezu sa bankovnom tvrtkom Frank Zotti & Co., New-York, Gre- enwich Street 108., i to s razloga, što spo- menuta tvrtka za isplatne naloge, koje je zadavala na isplatu Prvoj Hrvatskoj Štedi- onici, nije za vremena nabavljala potrebno pokriće u gotovom novcu, tako da se u zadnje vrijeme po mjesec dana a i više, no što je bilo od potrebe, nijesu mogli po Prvoj Hrvatskoj Štedionici isplatiti strankama o- dregjeni iznosi. Veliko pronevjerenje. Odvjetnik Dr. Lorenzotto u Puli pomogao se što kri- votvorenim mjenicama što pronevjerenjima za jedan milijun kruna, pa je nekud pobje- gao. Dr. Lorenzotto bio je veliki hrvatožder. Za naše pomorce. «Slav. Misao» saznaje, da će se do skora oživotvoriti na- misao, da se naobrazuje jedno zajedničko društvo za kapetane i časnike austro-ugarske trgovačke mornarice. U tom smjeru podu- zeti su ovih dana shodni koraci na Rijeci i u Trstu, te su već dotičnim vladama pre- dložili i pravila ovoga novoga;društva. Ovom ćemo prilikom sjetiti naše kapetane i ča- snike trgovačke mornarice, da odmah u po- četku stvore u novom društvu sebi i svo- joj narodnosti položaj, koji ih ide prema broju, a da se ne dogodi kao što je i do sada bivalo, da uvijek glavnu riječ vodi ša- čica talijanskih kepetana, ili sada možda koji novopečeni pomorac, potomak Arpada. — Hrvati pokažite svoju svijest ! Tužan povratak iseljenika. Pred malo dana vratilo se iz Amerike te se iskrcalo u Trstu preko 2000 iseljenika. Bi- jednici bili su u neopisivo tužnom stanju. Muški i ženske, sve blijedo, izmučeno, o- dijela razdrapana. Većinom su seljaci iz U- garske, zatim iz Galicije te nekoliko iz na- ših strana. Svi su ti bijednici otišli u Ame- riku pred dva, tri a najviše četiri mjeseca, prevareni od agenata koji trguju ljudima tc ih mame u Ameriku obećavajući im zlatna brda. Ti su ljudi prodali sve svoje za pu- tni trošak a sada se vraćaju u domovinu u kojoj ne posjeduju više ništa. Grozno!