Br. 161.

i podijeliti narodu, da bi tako nestalo ka-
matništva. | naša je vruća želja, da se ta
namisao čim prije ostvari i tako koristi na-
rodu. Još bi ovdje preporučili onima, koji
još nijesu upisani u blagajnu, da nastoje
upisati se, jer odatle mogu crpsti mnogo
koristi, što su već mogli opaziti na društve-
nim članovima. Druga vrlo pohvalna usta-
nova jest «Vinarska Zadruga», kojoj su već
postavljeni temelji. To će za nas biti od
velike koristi, jer će tako poskočiti glas na-
šem vinu, kad ta zadruga bude proizvodila
razne tipove vina, po zahtjevima velikih tr-
govaca. A i družinari će lakše moći raspa-
čavati svoje vino preko te zadruge, a opet
na svoju korist. Nego preporučamo gospodi,
koja su se već marno latili toga posla, da
ne klonu duhom. Svaki je početak težak,
s toga valja odma s počeika uporno raditi i
muževno suzbijati sve zapreke. | blagajni
pri njezinom osnutku nijesu cvale ruže, ali
smo ipak uspjeli. Dobra stvar u dobrim ru-
kama ne može propasti, stoga braćo, koliko
nam je drag ovaj naš napredak, toliko ne
možemo a da vam ne preporučimo ljubav
i slogu u zajedničkom radu. Jedan za svih,
a svi za jednoga bez ikakvog ličnog inte-
resa. U to ime cvala naša blagajna, a pro-
cvala i vinarska zadruga, što od srca želi
— Glas s Rata.

Iz Mrcina u Konavlima.

(Odlazak i dolazak učiteljice). Nazad
malo dana odijelila se od nas vrijedua u-
čiteljica, g.gjica Jelka Miš, koja je megju
nama boravila preko 13 godina od svakoga
ljubljena i štovana, a to je zaista njezino
uzorno ponašanje i pošteno vladanje i za-
služivalo. Duboko žalimo njezin odlazak,
ali nas opet tješi i uprav smo svi veseli,
da je k nama došla njezina zamjenica, uči-
teljica g.gja Ljubica Juvančić udata Šoletić,
koju smo u ovo malo dana što je megju
nama tako svi zavoljeli, ko da je naše do-
maće čeljade, te kako nam se namah svima
dopala nadamo se da ćemo biti šnjom pot-
puno zadovoljni.

(Nazadak našeg sela). Od nazad godina
kod nas ide sve nekako naopako; uprav
kao da nekakav zao udes prati naše Mrcine,
što je uprav za požaliti. Eto po drugim mje-
stima u Konavlima grade se nove crkve,
škole, postavljeni poštarski uredi i t. d., a
kod nas baš nikakovog napretka a dosta
nazatka, a zašto? Kad bi htjeli pitat neke
naše «mudrijaše» sigurno da nam sami nebi
znali dati odgovora. Bože dragi, baš je i-
stina, da kad nekim ljudima zavlada inad,
prkos i zloba izgube svaki pravac, te je na-
ravno da s takovim nije moguće napredo-
vat niti što korisna postići. Grehota, uprav
grehota! Nekim, koji sve rade na uštrb Mr-
cina, čudimo se i pitamo ih: iz kojeg uzroka?
Što smo skrivili? — Glas ispod Bjelotine.

Iz Orašca.

(Pomorskoj Vladi). Bilo bi već vrijeme,
da nam se produlji lukobran, i da se tako
dogje u susret preopravdanoj molbi i nu-
ždnoj potrebi ovog pučanstva, jer nam ne-
vrijeme mnogo štete nanosi. Da je tako do-
bro je poznato i Pomorskoj Vladi, stoga ju
ponovno molimo da se pobrine. — Orašani.

Iz Cavtata.

(Pohvalno). Da počasti uspomenu pok.
g-gje Kate Kostopeč, iz Uskoplja, priložilo
je na korist «Javne Dobrotvornosti» u Cav-
tatu hrv. društvo «Zora» Kr. 10. Povjeren-
stvo blagodari.

Iz Zadra.

(Regjenje). Dne 14. ov. mj. Presvj. na-
slovni biskup 1. pl. Borzatti podijelio je sv.
red djakonata bogoslovima IV. tečaja: Bu-
čić Ljubo, Velaluka; Hraste Mato, Brusje ;
Korda Ivan, Sitno; Mihanović Mato, Sitno;
Nikolić Ivan, Metković; Petrić Niko, Jese-
nice; Rešić Vid, Lastovo; Ružić Juraj, Pod-
strana; Totić Lovro, Kuna; Mihatov Toma,
Preko; Muira Božo, Zadar. Čestitamo |

Političke vijesti.

(Austrija). «Union» javlja, da «nije u in-
teresu vlade, da se prenagli s jezičnim za-
konom. Barun Beck nastoji s toga, da prije
dogju na dnevni red: osnova o novacima,
trgovački ugovor sa Srbijom i proračun.
Istom će se tada moći izraditi osnova je-
zičnog zakona». Dosadašnje konferencije
kod ministra-predsjednika da nijesu dale
vladi konkretne podloge za osnovu.

(Ugarska). Rumunjsko glasilo «Lupta»,
koje izlazi u Budimpešti, saopćuje članak,
u kome se izvodi, da su vogje narodnosnih
zastupnika zaključili,, da će se putem po-
sebne deputacije obratiti na kralja s mol-
bom za zaštitu, jer prijeti pogibelj, da sa-
dašnja «politika tlačenja» neće prestati ni
nakon revizije saborskoga poslovnika ni na-
kon provedenja izboine reforme.

 

(Trgovački ugovor
više od dvogodišnjih pregovore potpisan je
u subotu u Beču črgovačkiogotor MJ

 

PRAVA CRVENA HRVATSKA

Austro-Ugarske i Srbije. Ugovor su potpi-|koj dobio utisak, da će za 5 godina doći
sali ministar izvanjskih posala barun Ae-|do velikog rata. U tom da se misli Japan.

hrenthal, austrijski ministar trgovine Fiedler,
ugar. ministar trgovine Kossuth, srpski mi-
nistar izv. službe Popović i vrh. ravnatelj
carine za Srbiju Kukić. Posljednji ugovor
od g. 1893. nosio je samo potpis ministra
grofa Katnokya i srpskih punomoćnika. Od
starog ugovora nije ostalo ništa. Preinačena
je carina i način njezina zaračunavanja. Sr-
biji su oduzete gotovo sve važnije pogo-
dnosti: slobodan izvoz živog blaga, snižena
carina na žito i pogodnosti u susjednom
prometu, —- a posljedice ovog okreta, zbiv-
šeg se pod pritiskom agraraca, jesu znatno
povišene carinske stavke za sve industrijalne
proizvode Austro-Ugarske u iznosu od 20
do 40%. Iz Biograda javljaju, da je vijest
o trgovačkom ugovoru s Austro-Ug. pobu-
dila veliko zadovoljstvo, osobito u trgova-
čkim krugovima.

(Dogagjaji na Balkanu). Porta je, kako
se iz Carigrada javlja, 13. o. mj. priopcila
diplomatskom zboru notu, kojom produlje-
nje punomoći svih organa za reforme na
Balkanu na 7 godina, t. j. do 12. jula 1914.
Sultanov irad tiče se vrh. nadzornika Hilmi
paše, civilnih agenata Oppenheimera za
Austro-Ugarsku i Demerika za Rusiju, za-
povjednika oružništva De Giorgisa (koji je
megjutim umro te će ga po svoj prilici na-
slijediti tal. general Garroni, koji je bio za-
povjednik talij. ekspedicije u Kini), megju-
narodnog financijalnog povjerenstva, u ko-
jem imade svaka od velevlasti po jednog
zastupnika i svih oružničkih časnika. Pre-
dlog Engleske za imenovanje vrh. guvernera
u Macedoniji primile su već sve vlasti te
će se sada o tom predlogu voditi povjer-
ljivi pregovori izmegju njih i porte. Ni je-
dna od vlasti neće predloga a limine od-
biti, ali bi se pregovori mogli jako otegnuti,
dok dogje do sporazumka i izvedenja ove
ideje. Vjerojatno će mu se porta najdulje
protiviti.

(Rusija). U državnoj dumi zbio se je
vrlo znameniti dogagjaj. Prvi put od kako
postoji duma, uzeo je u njezinoj sjednici
riječ ruski ministar Izvolskij te je otvoreno
govorio o ruskoj vanjskoj politici. Na ovu
izjavu ovlastio ga je sam car, po ruskom
ustavu od god. 1905. izvanjska politika ne
spada u djelokrug dume, te ministar izvanj-
skih posala nije član ministarskog vijeća.
Povod za Izvolskovu izjavu dala je osnova
zakona, kojim se pretvara rusko poslaništvo

u Japanx u poklisarstvo. Izvolskij se je iz-* |
i Mj 06. ja ia | odijeliše se od saborske zgrade. Rauch je

javio samo o sadašnjim rusko-japanskim
odnosima, ali je time označio u kratko i
cjelokupnu izvanjsku rusku politiku. Rekao
je: Rusija imade mogućnost, da uz izvanj-
ski unapregjuje svoj unutrašnji razvitak. To
je sav njegov program. Položaj na istoku
sada je siguran i miroljubiv. Ugovori izme-
gju Rusije i Japana uredili su gospodarska
i politička pitanja. Tomu su u prilog i en-
glesko-ruska utanačenja u Aziji te nastoja-
nje Njemačke i Amerike, da se ongje uz-
drži mir.

(Dogagjaji u Maroku), Potvrgjuju li se
vijesti, koje su stigle iz unutrašnjosti zem-
lje u Tanger, može se sada Maroko pohva-
liti, da ima već tri sultana. Iz južnih gra-
dova javljaju, da je vrlo ugledni šerif Big
Soos ondje proglašen sultanom. Kad će se
pod takovim prilikama gragjanski rat dovr-
šiti i u Maroku uspostaviti red, to se ni iz
daleka ne da naslutiti. — Franceski admi-
ral Philibert javlja iz Casablance, da su
ustaše Mdakri-plemena zarobili Talijana Bi-
anchia i Franceza Pareta, koji su unatoč
zabrani vojne oblasti pošli u ono podru-
čje. — General d' Amade brzojavlja u Pa-
riz, da je primio od Mulej hafida i vogja
njegove mehale listove, kojima mole za obu-
stavu neprijateljstva i za mir, Dva plemena,
Glaui i: Tongui poslala su forimalne pre-
dloge i ponude za predaju.

(Potugalska). Amnestija, što ju je kralj
Manuel naumio izdati za političke prekr-
šaje, ne će se protezati niti na umorstvo
kralja, niti ma zločinstva, što će se even-
tualno ustanoviti tokom istrage o umorstvu
kralja. Amnestija će se proglasiti, kad se
bude svršila sudbena i redarstvena istraga,
što se je povela odmah nakon atentata. —
Položaj u Portugalskoj znatno se je popra-
vio. Sve stranke uvigjaju, da zemlja treba
mira za napredak, a vlada teži za tim, da
preporodi zemlju.

(Trojni savez). \z Berlina javljaju dne
16. o. mj, da «Norddeusche Allgemeine
Zeitung» piše: Posljednji govor talijanskoga
ministra izvanjskih posala Titonija najsjaj-
nije je opovrgao novinske glasove, kao da
postoji razdor izmegju Njemačke i Austro-
Ugarske sjedne, te Italije & druge strane,

(Veliki rat za 5 godina?) \z Sidney-a
dne 16. o, mj. javljaju: U subotu je u
svom govoru ministar predsjednik izjavio,
da je za zadnjeg svog boravka u Engles-

 

 

Domaći pregled.

+ Dr. A. Brašić. Stiže nam veoma
tužna vijest iz Veleluke, da je mladi, zau-
zetni i zaslužni liječnik i naš sumišljenik,
Dr. Brašić podlegao revnoj svojoj službi
liječnika, te je u malo dana u cvijetu mla-
dosti lego u grob. Pozvaše ga na bolesni-
ka, kako nam javljaju, i na putu steko pre-
hladu, od koje je eto i zaglavio. Nemamo
riječi da iskažemo duboku našu žalost, jer
nestade mlad ko kaplja, jer se je veoma
isticao znanjem, revnosti, dobrotom a na-
dasve žarkom rodoljubnosti. Žalobne naše
suze natapaju prerani njegov grob, a naše
usne tužno izgovaraju: pokoj Ti vječni, če-
stiti prijatelju, a gorko ucvijeljenoj rodbini
naše iskreno sažaljenje.

Iz Starčevićeve stranke. Pišu
nam iz Zagreba, 18. ov. mj.: Još od pro-
šlog petka — kako je svim Starčevićancima

oznato — imamo novog predsjednika u
osobi Luke Starčevića. Izbor je bio dobar.
Kogod pozna ovog čovjeka, mora mu pri-
znati vetike vrline što gra rese. Dosljednost,
ozbiljnost i neiscrpiva ljubav prama našoj
tužnoj Hrvatskoj podigla ga je do prve ča-
sti u našoj stranci. Držeći se čvrsto nauke
našeg Utemeljitelja udarit će stopam nepre-
žaljenog našeg starog predsjednika, Josipa
Franka.

U subotu se Starčevićanstvo pokazalo pred
svim protivnicima kao jedini branič hrvat-
skog ustava. Naši su zastupnici jedini pro-
testovali proti neustavnom postupanju, proti
odgagjanju sabora. Bilo je to, kad je do-
nesen kraljev reskripat za odgodu. Starče-
vićanci ne htjedoše, da se čita prije izvr-
šenja dnevnoga reda, te najodlučnije tražahu
od mladomagjarona, da i oni zaštite naš
ustav. Ali oni to na sramotu narodnu ne
htjedoše. Reskripat se pročitao, a naši su
zastupnici sjedali. S toga nas namah obi-
jediše, da smo mi Starčevićanci nelojalni,
dok do jučer bili smo im kamarilci. Ne
ustadoše Starčevićanci, da i sami ne san-
kcijonišu ovo obustavljanje ustava, sa strane
Wekerlove i Rauchove, koji su sami odgo-
vorni kao kraljevi savjetnici, a kralj sam je
po ustavnom principu neodgovoran. Na to,

ad se je imao zapisnik pročitat, Peršić ga
je zgrabio i rasparao, pa su komadići po-
razbacani megju rezolucijonaše. Starčevićevi
zastupnici ,sa himnom_ «Lijepom našom»

vas bijesan kao čovjek povrijegjen u svom
ponosu i sili, pa kako se vidi — spravan
je na sve. Nije bez ikakvih sposobnosti
(premda mu je pok. Dinko Politeo sasta-
vljao govore za 50 Kr.), ali te sposobnosti
neće da uloži na korist, već na štetu i sra-
motu svomu narodu i zemlji.

Usprkos svim našim djelima ne prestaju
nas klevetati protivnici preko svojih nepri-
stojnih listova. Franka se neprestano boje,
pa ga zato još ne mogu ostaviti ua miru.
Izmisle kojumudrago ludost i štampaju je,
jer vrlo dobro znadu duševni niveau svoje
puplike, da će to ona odmah povjerovati,
pa dalje širiti. Da su naime to pametni ljudi,
gdje bi se dali voditi od jednoga Supila i
sličnih ? To je ispod svake kritike.

Večeras je u oči sv. Josipa, imendana
našeg obljubljenog Franka, komers u nje-
govu čast. Tu će vigjeti stari predsjednik,
kakvu je ljubav i poštovanje stekao megju
zagrebačkim gragjanstvom i mladosti, i u-
vjerit će se, da to cvijeće nigda ne može
uvehnuti. Živio nam sto godina !

Austrijski Lloyd“ za hrvat-
ski jezik. Javljaju iz Trsta, da će au-
strijski «Lloyd» u što kraćem vremenu, još
tekom ovog mjeseca izmijeniti na dalma-
tinskim prugama sve svoje samotalijanske
natpise i tiskanice sa dvojezičnim hrvatsko-
talijanskim. Ovo da će uzslijediti po nalogu
same centralne vlade, da se pokaže dalma-
tinskim Hrvatima, kako je «vlada sklona ri-
ješenju jezičnog pitanja» ! !

Vraćaju se iseljenici. Svako par
dana na stotine ih se povraća iz Amerike,
i bosih i golih, bez igdje ičesa. Opet je i
dne 13. o, mj. parobrod «Alice» (Austro-
amerikane) dovezao u Trst oko 1500 ise-
ljenika iz Amerike, većinom Hrvata i Po-
ljaka iz Galicije, koji se vraćaju iz New-Yorka.

Dalmatinske željeznice. U če-
skom «društvu arhitekta i inžinira» držao
zastupnik na carevinskom vijeću Neu-
mann predavanje o dalmatinskim željeznica-
ma, Sve željeznice, koje budu u Dalmaciji

olakšati će gospodarstveno po-
Dalmacije. Nova će se željeznica

samo kroz Hrvatsku. lzgradit će

se slijedeće pruge: 1.
vog Mjesta preko Metljike na Karlovac; 2.
od Knina na dalmatinsku granicu prema
Pribudiću. Te:će se pruge graditi na držav-
ni trošak. U Karlovcu će se priključiti pru-

«

 

 

a

Ood. M2

zi Zagreb-Rijeka. Izgradit će se i djelomič- »
na pruga od Ogulina do Pribudića. Tu sJuFadska kr ornika. E

graditi Ugarska sa Hrvatskom. Prva će že-
ljeznica biti gotova g. 1910., a druga i pri-
ključna g. 1911. Kad se te željeznice izgra-
de, stići će se iz Beča u Spljet za 20 sati
(1053 kilom.). Dalimatinska će željeznica o+
mogućiti i pospješiti balkansku i jadransku
politiku. Dalnjom izgradnjom na Aržano-
Bugojno otvorit će se put u Solun. Trošak
za tu željeznicu iznosit će 11,400,000 kru-
na. Tunela će biti više, a onaj kroz goru
Koza bit će 410 kilometara dug.

Statistika prometa u Dalma.
tinskim lukama. Kroz godinu 1907.
došlo je u Split 4311 parobroda i 570 je-
drenjača, ukupno 979.148 tona; 85.393 tona
više nego lani. U Gruž i Dubrovnik 2690
par. i 299 jedr., ukupno 903.784 tona; 102.696
tona više uego lani. U Zadar 3704 par. i
308 jedr., ukupno 832.929 tona; 34.265 tona
više nego lani. U Šibenik 2347 par. i 691
jedr., ukupno 496.593 tona; 20.411. tona
više nego lani. U Kotor 1392 par. i 83 jedr.,
ukupno 363.444 tona; 28.226 tona manje
nego lani. U Metkoviće 819 par. i 213 jedr.,
ukupno 219.433 tona; 48.854 tona više nego
lani. Split je dakle poslije Trsta najvažnija
austrijska luka. Promet je u splitskoj luci
ponarastao uslijed izvoza cementa i tupine,
a u Dubrovačkoj i Metkovskoj uslijed tran-
sita drvlja iz Hercegovine.

Zabranjenje slovačkih novi-
ma. Madžarski ministar unutarnjih poslova
oduzeo je poštanski ulaz slovačkim novina-
ma, što izlaze u Americi, — to su «Ame-
rikanske Slovensky Novine» i «Slovensky
Dennik». Zabrana je uslijedila radi «razdra-
živanja» proti državi !! Mora se znati, da
je kod slavne Košutove vlade svako slobo-
doumnije narodno pisanje naše ugnjetavane
slovačke braće — odmah «razdraživanje» i
pogibeljno ideji madžarskoj! Još takovi lju-
di imaju obraza da bulazne o «slobodi
štampe» !

Hrvatsko pripomoćno društvo
u Beču moli nas da: javimo, da sazivlje
svoju redovitu glavnu skupštinu za dan 4.
Aprila 1908. u prostorijama «Zum  alten
Schottentor», L. Mitzko, I. Schottengasse 7
sa ovim dnevnim redom: 1. Izvještaj tajnika
o društvenom radu za poslovnu godinu
1907-1908. — 2. Izvještaj blagajnika o pri-
micima, izdacima i stanju blagajne. — 3.
Izvještaj revizora. — 4. Izbor novoga od-
bora. — 5. Eventualni predlozi odbora i
članova. — U Beču, dne 12. ožujka 1908.
Predsjednik: Urpani. — Tajnik: Dr. Kata-
linić.

Zadušnice za D.ra Antu Star.
čevića. Pišu nam iz Spljeta, 20. o. mj.
U nedjelju 15 tek. mj. u 10/2 sati prije po-
dne držale su se zadušnice za upokoj duše
blagopokojnoga D.ra Ante Starčevića u cr-
kvi čč. o0. Franjevaca na Dobrom. Crkva
je bila dupkom puna. Ovo moramo istaknu-
ti tim više, što je ovaj vrijedni i sveti obi-
čaj od više godina isčeznuo, otkada su se
grobari starčevićanske misli odmetnuli od
nauke našega nezaboravnoga Učitelja.

Prijateljima pučke prosvjete!
Posao je oko suzbijanja analfabetizma velik
s obzirom na golem postotak analfabeta u
Hrvatskoj. I neće se još dugo opažati veći
resultati «Društva hrv. sveuč. grugjana za
pouku analfabeta», ako nas ne bude i šira
javnost u našem radu poduprijeti htjela.
Društvo je kroz tri godine sistematski svoje
djelovanje poduzelo tek u glavnom gradu
i u njegovoj okolici, A u provinciji je radio
tu i tamo tek po koji član našeg društva.
To je bilo samo onda, ako su prilike bile
vrlo povoljne. Zajednički s nama rodilo je
u provinciji i pučko učiteljstvo, i to ponaj-
više ono iz županije zagrebačke. Misao je
našega društva, da se živahna akcija oko
suzbijanja analfabetizma protegne po čita-
voj našoj domovini. S toga se ovim putem
obraćamo u prvom redu na naše djaštvo,
u koliko boravi u provinciji, napose na pu-
čko učiteljstvo, kao i na svu inteligenciju,
da svi zajedničkim silama porade oko pro-
svjete svoga naroda. Svatko, tko hoće, da
u tom smislu što učini bilo da sam drži
tečaj bilo da u svom mjestu potakne i po-
krene to pitanje, neka se obrati na naše
društvo, koje će mu poslati sve potrebne
upute i sav materijal (knjige, teke, olovke,
zgodne knjižice i t. d.) prema potrebi i bes-
platno. Društvo hrv. sveuč. gragjana za
pouku analfabeta — Zagreb, Sveučilište.

Javljaju, da je Dr. lija Abjanić, bivši
zastupnik u hrvatskom saboru, bio imeno-
van općinskim liječnikom u Nerešišću (na
Braču).

 

ga blouse | odjela. Fraako od carine
dostavlja se kadi, na
(36 a.) ai

direk«.
wtlenneberg«svila“ z5_0. |;
bijela i bojadisana 10-dlnit oni do 1

 

Sv. Josip. U četvrtak u o

dom svečanosti los  .

sv. losipa, svi n-
dulićeva» glazba predtVakapovom p m,
radi imendana presvj. Dra. dosipa Marče-
lića. | srpska ije glazba svirala me «3rsa-
ljama», koja je tškogjer pri povratku u grad
došla pred biskupwu palaču, i u st

otsvirala dva komad:

Visoki gost. U povdjelnik po! po-
dne stigao je u grušku luku; na putu iz
Kotora, yacht «Rovenska», na tojemu se
nalazi Nj. Vis. Nadvojvoda Karld Gijepan
sa kćerkama i kćerkom Ni. V. Nadvoxode
Fridricha. Putuju s njima kao gosti groio-
vi Milevsky i Ceschi de Santa Croce.

+ Jozo Grmonja. Nakon duge i te-
ške bolesli preminuo je u srijedu u bonici
Jozo Grmonja, poštanski listonoša u m.
Pokojnik je bio prava poštenjačina i jedan
od starijih članova «Hrv. Radničke Zadru-
ge», koja mu je jutros priredila lijep spro-
vod. Počivao u miru!

Pomorskoj Vlasti. Opet se povra-
ćamo na ono što smo nazad vremena pi-
sali, da bi se morao dovestiti «kavofanag»,
da očisti onu stranu od Lapada, koja je ra-
di plitkoće i nasutosti kamenja sasvim po-
gibeljna i po parobrcde i .po oviše lagje,
a to od «Batale» do «Lazareta» u Lapadu.
Tako bi se otstranila  pogibelj i dobilo se
lijepo pristanište. Hoće li se Pomorska
Vlast odazvati i doći u susret potrebi?

Bilo je i vrijeme Na Lloydovoj
agenciji u Gružu uz talijanski natpis na
tabli postavljen je i hrvatski. Jedva jednom!

Vrijedan slikar. U gradu boravi
g. Vaclav Špala, akademski slikar iz Praga,
bivši djak našeg proslavljenog umjetnika g.
Vlaha Bukovca. Ove sedmice imali smo
prigode diviti se raznovrsnim njegovim rad-
njama, vrlo vješto snimljenim predjelima
čarobne naše okolice i ost. Ovdje će se za-
držati nekoliko sedmica.

Konsumna zadruga. Ko što je
poznato, bila je ustanovljena u našem gra-
du činovnička konsumna zadruga, ali radi
slabog odaziva jedva se je uzdržavala. S
toga su odlučili, kako čujemo, da će ju
proširiti, i to na takav način da može svak,
pa i ne bio u državnoj službi, pristupiti kao
član. To se nebi imalo ponipošto učiniti,
jer bi se tim dao udarac svim obrtnicima i

[trgovcima u gradu. Ima i drugih načina za
doći u susret gragjanstvu, ali valja znati

da to ne čini konsumna zadruga radi gra-
gjanstva, već radi svoje koristi, da im se
zadruga održi! Zašto se odma na početku
nijesu sjetili ostalog gragjanstva?

+ Martin Radić. U ponedjeluik je
preminuo Martin Radić, u 80.oj godini. Po-
kojnik je imao na Poljani poznatu pivaru
«Minerva». U svojoj mladosti bio je i siro-
mašan podvornik u staroj kafani na Pilama,
zatim se dao na trgovinu i otvorio pivaru,
te je radom, štednjom i vještim upravlja-
njem stekao dobar imetak. Pripadao je au-
tonomaškoj stranci, ali se politikom nije
bavio. Laka mu zemlja !

Brzina pošte! Jedno pismo uprav-
ljeno iz Babinapolja na Mljetu dne 25. Fe-
bruara, stiglo je u Dubrovnik dne 3. o. mj.
Dakle ništa manje nego osam dand! Ovom
pak slučaju nije kriva pošta već oni «lije-
pi» Lloydov parobrod, koji kreće «otok Mljet.
Jer znamo da neke pute nije more bilo ta-
ko uzburkano, da se parobrod nije mogao
približiti, pa ipak je proslijedio dalje. To-
me je najbolji dokaz da nazad ne vele vre-
mena parobrod nije pristao na Mljet, jer
kapetan izjavio da me može radi «ružnog
vremena», a uprav taj dan je bilo takovo
vrijeme, da su Mljećani otišli daleko u ma-
lim lagjama bacati mreže! Bila bi dužnost
i Ravnateljstva mjesnog c. k. Poštarskog
Ureda da za ovo providi, te da se obrate
direkciji Lloyda u Trstu. Znadu li, koliko
je otoku Mljetu štete, kad parobrod ne pri-
stane ?

Njemački car u Dubrovniku.
Službeno se javlja, da će se njemački car
u svojoj križaini po jadranskom moru na
putu u Mletke, gdje će se sastati sa talijan-
skim kraljem, dotaknuti i poglavitijih luka
na istočnim jadranskim obalama, te će po
svoj prilici iskrcati se u Dubrovniku a za-
tim u Spljetu i u Zadru. Vjerojatno je da
će maš vladar opunomoćiti kojega nadvoj-
vodu, da ga zastupa u Dalmaciji.

s » Ove sedmice vidjeli smo sta-
re ljude, gdje dijele pisma po Konalu i naj
težim predjelima pak od staro-
sti i umora, jedva idu, što nas je u dušu

(zaboljelo. Mislimo da bi mjesno ravnatelj-

ureda imalo imati malo vi-
g prama starijim ljudima, te im o-
dregjivati lakšu službu, a mlagjim, kao što

stvo

e 4 evo, opel dal i teže pre-
djele.

3